WWW - E-MAIL · 2020-04-07 · WWW - E-MAIL USTANOVE Provincijska stranica: franjevci-split.hr Franjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com Franjevački klerikat - Split: franjevci-st.com

WWW - E-MAIL

USTANOVEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.comFranjevački klerikat - Split: franjevci-st.com

SAMOSTANI - ŽUPE- MISIJEBerlin: hkmberlin.deBilice: zupabilice.wordpress.comBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrašnice: zupe-igrane-drasnice.comDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deIgrane: zupe-igrane-drasnice.comImotski: samostan-imotski.hrKelkheim: [email protected]: zupa-kljaci.comKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: hkz-ludwigsburg.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkz-muenchen.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrSplit-Dobri: gospa-od-zdravlja.comStuttgart - Bad Cannstatt: hkz-badcannstatt.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrŠibenik-Varoš: zupagospavangrada.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVisovac: visovac.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hrZaostrog: samostan-zaostrog.com

OSOBNE ADRESEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]šlić, fra Ante: [email protected]šlić, fra Stipe: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected], fra Frano: [email protected]čić, fra Nediljko: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čeko, fra Slaven: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čogelja, fra Filip: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]ć, fra Stojan: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo, fra Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected]Đerek, fra Marko: marko.spalato99gmail.comĐuzel, fra Ivan Marija: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Bože: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Dujo: [email protected]ć, fra Ferdo: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Jozo: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]šić, fra Gabrijel: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected], fra Jerko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]ć, fra Tino: [email protected]

Laco, fra Frano: [email protected], fra Marijo: [email protected], fra Petar: [email protected]č, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Šimun: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]đugorac, fra Dejan: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected] Milanović Trapo, fra Filip: [email protected]ć Trapo, fra Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Miroslav: [email protected], fra Dušan: [email protected], fra Antonio: [email protected]še, fra Marko: [email protected], fra Ivan: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected], fra Lazar: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ščić, fra Ante: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]čić, fra Ivo: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected]ć, fra Darijo: [email protected], fra Ignacije Milan: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šegota, fra Branimir: [email protected]Šilić, fra Kristijan: [email protected]Šimić, fra Josip: [email protected]Šimunac, fra Ivan: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Šimunović Erpušina, fra Toni: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Štrbac, fra Željko: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: [email protected]ć, fra Mate: [email protected] Toplak, fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected] Zebić, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VJESNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

ISSN: 1334-8248Osnivač i izdavač:

Provincijalat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Trg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected] urednik:

fra Marko Mrše, provincijski ministarGlavni urednik:fra Ivan Udovičić

Lektura: Jelena Lojić Pokrovac

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečno

Naslovna stranica: Zaostrog - unutrašnjost crkve

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 1/2020. 1

IZ PROVINCIJALATARiječ o. Provincijskog ministra ................................................................................................. 3

IZ GENERALNE KURIJEPost-kapitulsko pismo .............................................................................................................. 5

IZ TAJNIŠTVAPreporuke i prijedlozi za izmjenu Generalnih Statuta .............................................................. 7Split: Održani sastanci provincijskog definitorija ..................................................................... 7Pismo braći (fra Marko Mrše, prov. min.)................................................................................. 8

IZ ŽIVOTA PROVINCIJESvečana proslava sv. Nikole u Strmendolcu ............................................................................. 9Adventski koncert mješovitog zbora Gospe od Zdravlja u šibenskoj katedrali ........................ 9Split: Održan post-kapitul “Fratri u dijalogu” ......................................................................... 10Lančana reakcija: Obitelj - krizmanici - župnik - franjevački bogoslovi - obitelji ................. 11Božić u Čavoglavama 2019. ................................................................................................... 11Adventko - božićni koncert bogoslova i gostiju .................................................................... 12Proslava svetog Ivana u Glavicama ........................................................................................ 13Bulić: Proslvaljen blagdan sv. Antuna Pustinjaka .................................................................. 13Čvrljevo: Proslava Imena Isusova ............................................................................................ 13Miljevci: Proslava Imena Isusova .......................................................................................... 14Split (Trstenik): Uočnica Svijećnice ....................................................................................... 14Zmijavci: Svijećnica ................................................................................................................ 15Brnaze: Gospa Lurdska ........................................................................................................... 15KBC Split - Križine: Proslava Gospe Lurdske ....................................................................... 15Otok: Proslavljen blagdan Gospe Lurdske ............................................................................. 16Zagreb: Svetkovina Majke Božje Lurdske ............................................................................. 16Čavoglave: Stepinčevo ........................................................................................................... 16Prapatnica: Proslavljeno Stepinčevo ....................................................................................... 1727. godišnjica razaranja Franjevačkog samostana u Karinu ................................................... 17Pastirski pohod biskupa Tomislava Rogića župi sv. Mihovila Lišane ................................... 20Održan seminar za zborovođe Zlatne harfe............................................................................. 20Vrlika: Moćnik bl. Marije Propetoga Petković u župi ............................................................ 22Zagreb: Proslava Antićeva ........................................................................................................ 22Split (Trstenik): Proslava Antićeva ......................................................................................... 25Posjet bogoslova župi Sveti Filip i Jakov ............................................................................... 25Duhovna obnova u župi Svih Svetih Zmijavci ....................................................................... 25Pastirski pohod šibenskog biskupa župama Rupe i Dubravice ............................................... 26Vrlika: Franjevački sjemeništarci iz Sinja s odgojiteljem u župi ........................................... 27

KAZALO


INOZEMNA PASTVAMünchen: Izložba anđela u Hrvatskoj katoličkoj župi ........................................................... 28München: Predavanje o Armeniji ........................................................................................... 28London: Stepinčevo .............................................................................................................. 29München : Bremenski svirači ................................................................................................. 29München: Stepinac, svjedok istinske vjere i svetosti ............................................................. 30München: Alojszije Stepinac branitelj nemoćnih i zatočenih ................................................ 30München: B. A. Stepinac moralna vertikala za Crkvu i svoj hrvatski narod .......................... 31München: Stepinčevo ............................................................................................................. 32“Hrvatski glagoljaški rekvijem” u izvedbi Münch. radio orkestra u crkvi Srca Isusova ....... 35München: Kršćani i Sveta Zemlja .......................................................................................... 36Njemačka: Područne sjednice s delegatom ............................................................................ 36Godišnji susret u Schmerlenbachu ......................................................................................... 38Frankfurt na Majni: U službu župnika uveden fra Petar Komljenović .................................. 39

OFS i FRAMAIzborni kapitul mjesnog bratstva Rane sv. Frane Proložac .................................................... 40Izborni kapitul u OFS-u Sv. Roko u Vinjanima ...................................................................... 40Metković: Primanje u FRAM-u .............................................................................................. 41Split (Trstenik): Tribina - Katolička Crkva i aktualnosti ekumenskog dijaloga ..................... 42Proložac: U FRAM-u primljeno 25 novih članova ................................................................. 43

RAZNODvije knjige fra Ivana Macuta ................................................................................................. 44Molitvenik krupnijih slova ...................................................................................................... 45U izdanju KS-a izišla knjiga fra Josipa Šimića ...................................................................... 45Fra Jure Brkan objavio novu knjigu ....................................................................................... 46Fra Stojan Damjanović objavio drugu knjigu poezije ............................................................ 47Fra Mario Jurišić izdao još jednu knjigu ................................................................................ 47

NAŠI POKOJNICI† Fra Petar Vrljičak ............................................................................................................ 48† Marija Klapež (Rarinka) ................................................................................................... 56† Toša Duran ......................................................................................................................... 56

kazalo


IZ PROVINCIJALATA

RIJEČ O. PROVINCIJALADraga braćo, zasigurno nismo u svakom trenutku svjesni

kojom brzinom nam život prolazi. Kad bismo to i htjeli biti, tu istinu ne bismo mogli traj-no držati na pameti, jer o njoj u konačnici nije moguće stalno razmišljati, ali je ipak potrebno ponekad osvijestiti je. Dobro se te činjenice sjetiti kako bismo uvidjeli da je naš ljudski ži-vot, u usporedbi s vječnošću koje smo već sada dionici, samo jedan tren koji se nikad neće po-noviti i u kojem nas više neće biti. Svijet se neprestano mijenja, možda ne tako vidljivo, ali zasigurno se mijenja. Sva priroda, od Boga stvorena, mijenja se, a da to i ne zamjećujemo. Poslije nas doći će novi naraštaji, rodit će se nova djeca u životnim uvjetima za koje nitko ne može pretpostaviti kakvi će biti.

Dio smo upravo takvoga svijeta, svijeta koji se mijenja i vremena koje nezaustavljivo pro-lazi. Prate nas događaji koje ne možemo kon-trolirati, pred kojima smo uglavnom nemoćni, jer često ne ovise o našoj želji, o našoj volji, pa čak ni o našim planovima.

Tajni života i smrti, tajni vremena nitko ne može umaći, nitko je ne može do kraja shvatiti i utjecati na nju. Vrijeme uistinu brzo prolazi, čini nam se kao da smo još jučer slavili Božić, potom je, opet nam se čini, brzo došlo koriz-meno vrijeme, a isto tako brzo će doći dan pro-slave Uskrsa. Svjesni smo koliko su današnji čovjek i čovječanstvo slabi i ranjivi u cjelini. Usprkos tomu, taj isti čovjek grčevito se bori za prestiž, za uspjeh, za bogatstvo. Ratuje za teritorij, za nadmoć nad drugima da bi osvojio, postigao, ostvario više. U toj jurnjavi, u svojoj težnji i čežnji, čak i pohlepi, ipak ga može zau-staviti jedan mali, sićušni stanični organizam, koronavirus, koji može stvoriti veliku paniku, koji može usmrtiti čovjeka i do nezamislivih razmjera promijeniti puno toga u njegovu ži-votu. Upravo ovih dana tome svjedočimo. Stižu nam upute od mjerodavnih civilnih i cr-kvenih vlasti o načinu ponašanja i postupanja s ciljem očuvanja vlastitog života i života ljudi

oko nas. Svi pozivaju na ozbiljnost i disciplinu i postupanje prema zadanim uputama, za što sam vam i ja uputio pismo podrške i blizine.

U korizmenom smo vremenu, vremenu koje je posvećeno molitvi, postu i pokori kao pripremama za najveći kršćanski blagdan, blagdan Kristovog uskrsnuća koji je vrhunac, smisao i kruna Isusova utjelovljenja i Njego-va spasenjskog dolaska među nas ljude. Ovo nas korizmeno vrijeme poziva na dodatnu oz-biljnost zbog pojave zarazne bolesti koja je pogodila i našu Domovinu i širi se velikom brzinom i od koje svi, s pravom, strahujemo. Ono što bih želio naglasiti jest poziv svima da budemo solidarni s našim narodom, osobito s onima koji dodatno trpe različite boli i patnje. Ono što nam može donijeti utjehu i mir jest pouzdanje u Boga kroz intenzivniju i zauzetiju molitvu za naš narod, Domovinu u cjelini te jednih za druge. Ovo milosno vrijeme trebamo iskoristiti za intenzivnije promišljanje i preis-pitivanje jesu li naš život i naše djelovanje u suglasju sa svim onim na što nas Isus poziva, s onim što nam je svojim primjerom pokazao.

Draga braćo, htio bih vas i izvijestiti o ne-koliko važnih događanja koji su se zbili nakon moga prvog javljanja u našem službenom gla-silu, Vjesniku Provincije. Krajem siječnja, toč-nije od 20. do 30. siječnja sudjelovao sam na seminaru/susretu Generalnog ministra sa svo-jim definitorijem s provincijskim ministrima koji su izabrani kroz posljednjih godinu dana. To lijepo i nadasve korisno iskustvo bilo je u znaku upoznavanja sa svim važnim, pravnim i praktičnim pitanjima međuljudskih odnosa, životnih pitanja i konkretnih primjera, a koja su povezana s vršenjem ove službe, kako na razini provincije, tako i na razini našeg Reda.

Drugi važan događaj odnosi se na moj prvi godišnji susret s braćom koja pastoralno dje-luju u Njemačkoj, a koji je održan u Schmer-lenbachu od 17. do 19. veljače 2020. godine. Tom prilikom uvidio sam iz osobnih razgovo-ra s njima kao i iz rasprava koje smo vodili


iz provincijalata

na sjednicama da dolazi do promjene načina, mogućnosti i uvjeta našega pastoralnog dje-lovanja u Njemačkoj. Naime, novim ustrojem i planom pastoralnog djelovanja, njemačke (nad)biskupije počele su provoditi odredbe koje se tiču i našeg djelovanja u hrvatskim katoličkim misijama. Nužno je suočiti se s istinom da ako želimo pastoralno djelovati među našim sunarodnjacima i pružati im riječi utjehe, nade i podrške, moramo preuzeti odgo-vornost te se zauzeto i odgovorno zalagati da službe koje su nam povjerene vršimo u skladu s novim odredbama i očekivanjima. Drugim riječima, moramo zajedničkim snagama, uz visoku razinu osobne i zajedničke odgovorno-sti, ozbiljno shvatiti i u svom djelovanju po-stupati prema novim smjernicama i partikular-nim odredbama Crkve u Njemačkoj. Ono što se tiče konkretno naše Provincije jest odredba (nad)biskupija u Njemačkoj prema kojoj se za imenovanje na pojedine službe, posebice na službe voditelja misija, traži propisana razina znanja njemačkog jezika. Drugo važno pita-nje tiče se popunjavanja službi u Domovini i u inozemstvu zbog sve manjeg broja braće o čemu će se raspravljati i donositi odluke u na-rednom razdoblju.

Na sastanku Južnoslavenske konferenci-je provincijskih ministara OFM održanom 1. veljače 2020. godine u samostanu Marijina Uznesenja u Ljubljani bilo je riječi o pomanj-kanju duhovnih zvanja, odnosno posljedicama toga. Naime, riječ je o Franjevačkoj provinciji svetog Jeronima sa sjedištem u Zadru koja je zbog manjka zvanja i činjenice da joj se broj članova vidno smanjio prisiljena pronaći novi pravni status u okvirima našega franjevačkog zakonodavstva, u čemu joj pomažu provincij-ski ministri naše Konferencije. Provincijski ministri pokazali su svoju bratsku raspoloži-vost, spremnost i podršku da zajedno s braćom zadarske provincije iznađu konačno rješenje njezina pravnog statusa. Odluka o tome usli-jedit će u vremenu koje je pred nama, a ona se može ticati i naše Provincije.

Draga braćo, statistički podaci i u našoj Provinciji ne izgledaju ohrabrujuće. Podsjetit ću samo da smo na prošlom kapitulskom kon-gresu imali poteškoća pokriti sve službe koje su nam povjerene. U međuvremenu su se neka braća razboljela, sestrica smrt posjetila je i na-šeg brata fra Petra Vrljička, župnika u Baškoj Vodi. Fra Petra smo ispratili, za njega se po-molili, slavili misu za pokoj njegove duše, za-hvalni Bogu što smo ga imali i zahvalni za sva dobra što je učinio za narod koji mu je bio po-vjeren u pastoralnim službama, za Crkvu koju je iskreno ljubio, za Provinciju i franjevački red kojem je pripadao.

Draga braćo, na kraju vas pozivam da se više okrenemo onom primarnom u našem ži-votu, činjenici da smo Bogu darovali sebe i stavili mu se na raspolaganje; da kroz življenje redovništva i svećeništva, kroz vršenje sveće-ničke službe budemo istinsko i pravo, prepo-znatljivo i nadasve privlačno bratstvo u koje će, po našim molitvama za duhovna zvanja i svekolikim i ustrajnim radom na tom planu, Bog providjeti nove članove. U to vjerujemo i tomu se nadamo. Svoj smo život posvetili Kristu, stoga slijedimo Njegov put i Njegov primjer te mu se žarkom molitvom utječimo za nova duhovna zvanja.

Neka nam Uskrsli Krist podari milost vjere, snagu i hrabrost da zajedno sa svojim narodom prebrodimo sve poteškoće koje su nas pogodi-le. Molimo ga za milost vjere s kojom ćemo biti Njegovi uvjereni i uvjerljivi svjedoci, do mjere da On bude prepoznatljiv po našemu ži-votu i življenju.

Draga braćo, svima vama želim sretan i bla-goslovljen blagdan Kristova uskrsnuća!

Fra Marko Mrše,provincijski ministar

U Splitu, na Blagovijest 2020.


IZ GENERALNE KURIJESVOJ BRAĆI

PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA U HRVATSKOJDraga braćo,

Gospodin vam dao mir!Nakon što je Generalni vizitator podnio svo-

je konačno izvješće koje je razmotrio Generalni definitorij, šaljem ovo poslije-kapitulsko pismo ohrabrenja provincijskom ministru fra Marku Mrši i svoj braći Provincije.

Poslije-kapitulsko pismo provincijama redo-vito upućuje Generalni ministar, ali fra Micha-el je, zbog nezgode koju je doživio u kolovozu prošle godine, još uvijek na oporavku u Chicagu i stoga je spriječen vršiti redovite obveze. On se dobro oporavlja. Molim vas da i dalje molite za njegov oporavak kako bi što prije mogao preu-zeti vršenje svoje službe. Često me podsjeti da zahvalim svima na upućenim molitvama za nje-ga. Stoga i vama izručujem njegovu zahvalnost i molitvu, kao i blagoslov koji zaziva na sve vas.

U Vizitatorovu izvješću istaknute su mnoge pozitivnosti vaše Provincije. Zahvaljujem Gos-podinu na braći i na svemu što činite u navije-štanju evanđelja. Sa željom da vas ohrabrim u vašem životu manje braće, ističem neke teme za razmišljanje kao i moguće smjernice kako bi vaša prisutnost bila što svjetlija i plodonosnija.

Ponovno naglašavam važnost osobne i zajed-ničke molitve. Duh molitve i pobožnosti treba biti duša našeg postojanja i djelovanja. Osobna i zajednička molitva nije, dakle, nešto neobve-zujuće, ona je sastavni dio našega najdubljeg bića. Prvenstveno mislim na onu braću koja sebe smatraju izuzetima od zajedničke molitve, gotovo sustavno ne sudjelujući u njoj. Osobito je ozbiljno kad se to odnosi na same gvardija-ne koji po službi trebaju biti animatori bratskog života zajednice. Nitko se ne može smatrati izu-zetim od prvog među prioritetima, pa ni zbog pastoralnog rada. Raduje me da ipak ima dosta zajednica i mnogo braće koja su revna u molitvi i pobožnosti. Tražim od provincijskog ministra i definitorija, kao i od gvardijana, da poklone mnogo pažnje tom temeljnom vidu našeg života i poslanja.

Bratski život temeljna je dimenzija našeg ži-vota i označava naše poslanje. Podsjećajući da je bratstvo u trajnoj izgradnji, potičem vas da

zajedno tražite prikladna sredstva u korist zajed-ništva, uzajamne komunikacije, prisnosti i isti-nitosti u međuljudskim odnosima. To je osobita „zadaća mjesnoga kapitula, osobito dijalogom, u zajedničkoj brizi točno istražiti i unaprijediti ono što treba poduzeti, brinuti se za slogu i ak-tivnu i odgovornu suradnju svih, ispitati i ocije-niti poslove koje je obavilo bratstvo ili pojedina braća te raspravljati o važnijim stvarima“ (GK, 241). Neprihvatljivo je da velik broj zajednica rijetko održava mjesne kapitule. Ne smijemo zaboraviti važnost mjesnog kapitula koji treba slaviti najmanje šest puna godišnje (usp. GS, 242 §1).

Velika opasnost za bratski život krije se u ne-prikladnom korištenju sredstava za komunikaci-ju. Rezultat toga napuštanje je samoga bratskog života, klauzure i prekoračenje granica ulaskom u virtualni svijet.

Vaš bratski život treba se učvršćivati preko mjesnih kapitula, zatim putem ekonomske tran-sparentnosti na svim razinama Provincije kao i prikladnom skrbi za bolesnu braću i braću u po-teškoćama. To je tražio sveti otac Franjo u Ne-potvrđenom pravilu c. X, 1: „Ako se koji brat razboli, gdje god bio, neka ga ostala braća ne napuste dok se ne odredi jedan brat ili više njih, ako bude potrebno, da mu služe kako bi željeli da se njima služi.“

Malenost za nas nasljedovatelje sv. Franje nije nešto neobvezujuće, već je sastavni element života i poslanja. Biti braća i manji po volji je sv. Franje, a to znači ući u logiku odbacivanja svih zemaljskih dobara kako bi se u potpuno-sti darovali Bogu. Na to nas je podsjetio i papa Franjo na audijenciji franjevačkih obitelji Prvog i Trećeg reda 29. studenoga 2017. Franjevačka malenost prije svega je „mjesto susreta i zajed-ništva s Bogom“, kako je naglasio Papa te na-stavio: „Za sv. Franju čovjek nema ništa svoga osim vlastitog grijeha i vrijedi koliko vrijedi pred Bogom i ništa više.“ Podsjetio nas je, zatim, da je malenost mjesto susreta sa svim muškarcima i ženama te stoga trebamo izbjegavati bilo ka-kvo nadmeno ponašanje. Tim našim slobodnim izborom malenosti trebamo biti bližnji, bliski i solidarni sa svima, darujući vrijeme i slušajući,


iz generalne kurije

darujući život kao što nas poziva Papa: „Otvori-te svoja srca i zagrlite gubavce našeg vremena.“

Poslanje je dio našeg identiteta. Trebamo biti izvorni i dosljedni kako bismo bili istiniti i rado-sni svjedoci evanđelja. U suprotnom, Gospodin će o nama reći ono što je govorio o farizejima: „Radite ono što govore, a ne ono što čine!“ Stoga smo pozvani naviještati evanđelje autentičnim i dosljednim životom. Dosljednost je temeljna da bi naše svjedočanstvo bilo vjerodostojno.

Draga braćo, ne bojte se otvarati novim ob-licima evangelizacije, drukčijim od tradicional-nog pastorala. Ne bojte se izići iz sebe. Crkva, kultura i narod vašeg kraja žive u vremenu oz-biljnih promjena. Današnji izazov isti je kao i prije: davati nove odgovore na nove pitanja. Međutim, u evanđeoskom duhu potrebno je oz-biljno proučiti situaciju u kojoj se nalazimo. Sv. Franjo je brzo prihvatio snažan poziv: poći, na-viještati i svjedočiti evanđelje svugdje i svima po svijetu. A i danas je bratu svijet klaustar, kao što je naglašavao Serafski otac. Stoga vas molim da razmislite o mogućnosti da ustupite kojeg brata da sudjeluje u nekoj od misija Reda ad gentes.

Trajna formacija potreba je naše stvaralač-ke vjernosti. S druge strane, trajna formacija je plodno tlo početne formacije. Bez trajne forma-cije ne može se govoriti o početnoj formaciji. Kako biste osnažili trajnu formaciju, trebate imenovati jednog brata za njezina moderatora, s tim da bude oslobođen drugih službi, te osmisli-ti program trajne formacije dostupan svoj braći. Pri tom ne možete štedjeti ljude i sredstva. Po-četna i trajna formacija trebaju biti među temelj-nim trajnim opredjeljenjima Provincije.

Posebno važno područje kojem trebate dati osobitu prednost jest pastoral zvanja, ono je pitanje sadašnjosti i budućnosti Provincije. Broj braće smanjuje se mnogo brže nego što se moglo očekivati. Sjetite se da ste svi odgovorni za zva-nja. Svojim životom po evanđelju i molitvom kod mladih možete potaknuti razmišljanje o njihovu izboru zvanja. Neka Gospodin nastavi blagosliv-ljati vašu provincijsku zajednicu novom braćom! Molim provincijskog ministra i definitorij da oz-biljno razmotre to pitanje. Potičem vas, pak, da

više radite s OFS-om i FRAM-om na službu fra-njevačke obitelji, a i na pastoralu zvanja.

Na kraju bih želio istaknuti dvije točke koje treba uzeti u obzir za dobro Provincije. Prvo: predlažem vam da pokrenete ozbiljno restruk-turiranje provincijskog bratstva, imajući u vidu kvalitetu franjevačkog života, broj prisutne bra-će, prosječnu dob braće i sve ono što od nas tra-ži naše zakonodavstvo. S jedne strane prošlost nam predaje dragocjeno franjevačko nasljeđe, s druge nas sadašnjost poziva na obnovu i po-duzimanje koraka koji vode računa o trenutnoj stvarnosti. Drugo: potičem vas da tražite načine kako se na svom području što više otvoriti pre-ma drugim provincijama te biti što otvoreniji za suradnju i pomoć provincijama vaše Konferen-cije koje se nalaze u poteškoćama zbog manjeg broja braće ili zbog njihove poodmakle dobi. Suradnja i povezanost među provincijama bu-dućnost je Reda.

Zahvaljujem fra Darku Tepertu koji je preko kanonske vizitacije, predsjedanja Provincijskim kapitulom i Kapitulskim kongresom predano i velikodušno izvršio službu uime Generalnog ministra kako bi pomogao rastu vaše Provincije.

Draga braćo, sve je rečeno za dobro Provin-cije i braće koja žive i rade u njoj. Uvjeren sam da imate mnogo lijepog i pozitivnog, ali trebate obratiti pažnju na određene nedostatke kako bi vaš život i poslanje bili zaista znakoviti.

Uime Generalnog ministra, u svoje osobno ime kao i cijelog definitorija izražavam vam našu bliskost. Molimo za vas, zazivajući na sva-kog od vas blagoslov sv. oca Franje koji neka vas zagovara i prati na vašem putu.

Bratski pozdrav!

Fr. Julio César Bunader, OFMGeneralni vikar

Rim, 16. prosinca 2019.

Prot. 109146


IZ TAJNIŠTVA

PREPORUKE I PRIJEDLOZI ZA IZMJENU GENERALNIH STATUTAPoštovani ministre, dragi brate,Gospodin ti dao svoj mir.U očekivanju Generalnog kapitula, koji će se

održati u Manili (Filipini) od 2. do 27. svibnja 2021. godine, o čemu je obavijestio Generalni tajnik (Prot. br. SG25/19 - 18. studenoga 2019.), Generalni definitorij imenovao je Komisiju za promjenu Generalnih statuta.

Kako bi spomenuta Komisija mogla razmo-triti preporuke raznih sastavnica Reda, ljubazno vas pozivam da do 30. lipnja 2020. godine po-šaljete eventualne prijedloge Tajniku General-nog kapitula.

Neka se ova obavijest što više razglasi ima-jući u vidu čl. 189., 13. i 14§ 2 Generalnih kon-stitucija – sva su braća pozvana predstaviti vla-stite prijedloge.

Bratski pozdrav!Fra Sergio Galdi D’Aragona, OFM

Tajnik Generalnog kapitula

Rim, 17. prosinca 2019.

Prot. br. 109459

SPLIT: ODRŽANI SASTANCI PROVINCIJSKOG DEFINITORIJATreći sastanak provincijskog definitorija

održan je u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu 5. veljače 2020. godine. Na sastanku su sudjelovali svi članovi definitorija. Provincij-ski ekonom fra Boris Čarić podnio je godišnji ekonomski izvještaj i rješavani su prispjeli do-pisi. Usvojeni su zaključci sa susreta gvardija-na i samostanskih ekonoma koji je održan 28. i 29. studenoga 2019. u samostanu o. fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku.

Četvrti sastanak provincijskog definitorija održan je, kao i prethodni, u samostanu Gospe od Zdravlja, 18. ožujka 2020. godine. Ovaj put nisu bili, zbog problema ograničavanja puto-vanja uzrokovanog pandemijom COVID-19,

definitori koji su na službi u Njemačkoj fra Petar Klapež i fra Marko Domazet Lošo. Svi su ostali članovi definitorija bili na sastanku. Provincijal i Vikar komunicirali su s fra Pe-trom i fra Markom telefonom. Na sastanku se, nakon Provincijalova izvještaja o stanju u Pro-vinciji i događajima kroz proteklo razdoblje, raspravljalo o prispjelim dopisima. Definitorij je usvojio izjave o otpuštanju iz Franjevačkog reda trojice dosadašnjih članova Provincije. To su fra Frano Bosnić, fra Luka Banić i fra Nediljko Knezović. Izjave se šalju General-nom definitoriju na daljnji postupak.

Sljedeći sastanak planiran je za 3. lipnja 2020. godine.


iz tajništva

PISMO BRAĆI

Draga braćo,i našu Domovinu pogodila je pandemija smr-

tonosnog virusa koja traje već neko vrijeme i ne znamo kad će prestati. Sa strahom i zabrinutošću svjedočimo ozbiljnosti situacije ne znajući pra-ve razmjere. U posljednje vrijeme poduzete su, a i dalje se poduzimaju sve strože mjere u svrhu sprječavanja širenja koronavirusa. Prije nekoli-ko dana biskupi splitske metropolije, na temelju odredbi i preporuka mjerodavnih civilnih vlasti, obratili su se pismenim priopćenjem crkvenoj javnosti o postupanju u ovim neprilikama kako bismo, odgovorno djelujući, zaštitili i svoje ži-vote i živote ljudi s kojima dolazimo u kontakt. Upravo danas smo primili priopćenje i Hrvatske biskupske konferencije koja je izdala konkretne smjernice vezane za postupanje s ciljem osobne i zajedničke zaštite od koronavirusa. Naime, bi-skupi su donijeli odredbu prema kojoj se ukida slavljenje misa s narodom, dijeljenje sakrame-nata i tome slično, što je mjera koja je zasigurno pogodila i rastužila redovnike i redovnice, naše vjernike i svećenike koji za njih duhovno skrbe. Svima je, bez sumnje, ta odredba osobito teško pala.

Draga braćo, ovim pismom želim vam iska-zati svoju blizini, uputiti riječ ohrabrenja u ovim teškim trenucima, ali i pozvati vas da odgovor-no i ozbiljno shvatimo odredbe mjerodavnih ci-vilnih i crkvenih vlasti. Panika i strah u izvan-rednim i teškim situacijama, poglavito kad su

povezane s opasnošću za ljudski život, prirodni su čovjekovi osjećaji, ali mu zasigurno nisu do-bri saveznici. Stoga vas želim potaknuti da tre-zveno i mirno pratimo razvoj događaja. Želim vas podsjetiti da smo po savjesti dužni provoditi donesene odredbe i u skladu s tim pridržavati se pravila postupanja i ponašanja. Osobito vam stavljam na srce da budete ozbiljni i dosljedni, svjesni trenutka u kojem jesmo, savjesni i odgo-vorni u postupanju i ponašanju, spremni pružiti ruku pomoći u svemu u čemu bude potrebno.

Korizma je vrijeme intenzivnije molitve, po-sta i pokore kao pripreme za najveći kršćanski blagdan – Kristovo uskrsnuće. Njezin dodatni smisao i važnost možemo promatrati i kroz no-vonastalu situaciju. Pozivam vas, braćo, da kroz ovo sveto korizmeno vrijeme još više vremena posvetimo molitvi kroz koju ćemo, vjerom po-taknuti, od Boga tražiti pomoć i zaštitu za ci-jelo čovječanstvo. Uključimo u svoje molitve sve oboljele, one koji na bilo koji način skrbe o oboljelima, one koji svojim radom pridonose da se svakodnevni život odvija u granicama mo-gućeg. Žarko i s vjerom upućena molitva neće ostati neuslišana!

Mir i dobro! Fra Marko Mrše,

provincijski ministar

Split, na sv. Josipa 2020.


IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

SVEČANA PROSLAVA SV. NIKOLE U STRMENDOLCU6. prosinca 2019. u Strmendolcu, filijali župe

Ugljane, vjernici su svečano proslavili blagdan svoga nebeskog zaštitnika sv. Nikole biskupa. U Strmendolcu se nalazi područna crkvica sv. Nikole biskupa sagrađena davne 1767. godine. Svete mise u 8.00 i 10.30 h s procesijom sa sve-čevim kipom predvodio je fra Ante Prološčić uz koncelebraciju župnika fra Nedjeljka Tabaka te don Luke Vuce na misi u 10.30 h.

Fra Ante je u propovijedima pokušao pribli-žiti lik sv. Nikole današnjem vremenu, progo-vorio je o njemu kao o svecu kojem se vjernici utječu u kriznim situacijama.

Euharistijska slavlja uzveličao je pučki zbor kojim je ravnala sestra Tea Vrdoljak, koja je za ovu proslavu dugo pripremala pjevački zbor.

Župljani su imali prigodu za svetu ispovijed prije svake mise u novosagrađenoj sakristiji cr-kve. Po završetku euharistijskog slavlja župljani su mogli častiti moći sv. Nikole koje je župnik dobio iz Barija uoči proslave 250. godišnjice iz-gradnje crkve.

Fra Nedjeljko Tabak

ADVENTSKI KONCERTMJEŠOVITOG ZBORA GOSPE OD ZDRAVLJA

U ŠIBENSKOJ KATEDRALIU pripravi za Isusov rođendan, Božić, u ši-

benskoj katedrali sv. Jakova već duži niz godina održava se manifestacija pod nazivom Otvorite vrata Božiću. Izvrsno osmišljenim glazbenim priredbama koje traju od početka došašća sve do svetkovine Bogojavljenja u katedrali se iz dana u dan nižu koncertni nastupi različitih pjevač-

kih skupina, zborova i solista, s adventskom i božićnom tematikom. Čast otvaranja spomenu-te ovogodišnje manifestacije pripala je mješovi-tom zboru Gospe od Zdravlja iz Splita koji je u subotu 7. prosinca održao cjelovečernji koncert, a sutradan, na drugu nedjelju došašća, animirao svečano euharistijsko slavlje u katedrali.

Na početku koncerta katedralni župnik don Krešimir Mateša pozdravio je goste iz Splita te istaknuo kako su se dobro pripremljene glaz-

bene priredbe u katedrali u vremenu došašća i Božića pokazale opravdane te su polučile pozi-tivne rezultate. Otvarajući manifestaciju Otvori-te vrata Božiću, zahvalio je voditeljici domaćeg katedralnog zbora gospođi Jeleni Mikulandri na trudu pri odabiru kvalitetnih izvođača kakav je svakako gostujući zbor Gospe od Zdravlja

iz Splita. Na subotnjem koncertu i nedjeljnom misnom slavlju splitskim zborom ravnao je fra Stipica Grgat, a za orguljama je bila s. Zorislava Radić.

Na kraju nezaboravnoga dvodnevnog gosto-vanja, zbor je, uz vodstvo i stručno izlaganje gospodina Darija Mikulandre, temeljito razgle-dao divnu šibensku katedralu, njezinu krstionicu i ostale kulturno povijesne objekte uže šibenske gradske jezgre.


iz života provincije

SPLIT: ODRŽAN POST-KAPITUL „FRATRI U DIJALOGU“U Franjevačkom samostanu o. Ante Antića

u Splitu održan je u srijedu 11. prosinca 2019. post-kapitul „Fratri u dijalogu“. Na taj forma-tivni susret bila su pozvana braća Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja koja su polo-žila svečane zavjete u posljednjih deset godi-na (Under Ten). Susret je započeo u 16 sati, a sudjelovala su osmorica braće. Susret je orga-nizirao fra Šimun Markulin, moderator trajne formacije, a prisustvovao mu je i provincijal fra Marko Mrše.

Generalni ministar Reda manje braće fra Michael A. Perry sazvao je Peti kapitul na ro-gožinama Under Ten koji se održao u malenom francuskom mjestu Taizeu od 7. do 14. srpnja 2019. god. Pri sazivanju kapitula odredio je da svaka provincija održi pred-kapitul i post-kapi-tul, s ciljem da se mlađoj braći što više približi tema dijaloga. Za splitsku provinciju pred-ka-pitul je održan 3. travnja 2019., a pet mjeseci poslije slavlja samoga kapitula i post-kapitul. Pripremna komisija kapitula Under Ten prepo-ručila je da delegati provincija dadu izvještaj o događanjima i zaključcima iz Taizea.

Susret je moderirao fra Šimun. Nakon uvod-ne molitve o. Provincijal je pozdravio prisutnu braću i s nekoliko uvodnih misli otvorio post-kapitul. Delegat Provincije Presvetog Otkupite-lja u Francuskoj fra Jerko Kolovrat, župni vikar u Župi Gospe van Grada – Šibenik opisao je ti-jek kapitula i zaključke, s naglaskom na poruke

generalnog ministra, priora ekumenske zajedni-ce u Taizeu i generalnog tajnika za formaciju i studije. Tijekom svog izlaganja koristio se ppt prezentacijom, a za post-kapitul je pripremio i video o slavlju petog kapitula Under Ten. U za-dnjem dijelu svog izlaganja predstavio je sadržaj mrežne stranice www.undertenofm.org/2019/, koju je na četiri svjetska jezika uredila i sadrža-jem opremila rimska komisija. Naime, ta stra-nica sadrži osnovne informacije o kapitulu i o sudionicima, donosi vijesti i tekstove, a bogata

je i multimedijalnim sadržajima. Nakon fra Jerkova izlaganja uslijedila je

rasprava o dijalogu unutar Provincije, Crkve i društva. Željelo se, naime, na osnovi zaklju-čaka iz Taizea prepoznati i produbiti dijaloške aspekte u vlastitom srcu, sredini i društvu. Fra Šimun je na početku rasprave podsjetio da je tema kapitula izabrana u kontekstu 800. obljet-nice susreta sv. Franje (1182.-1226.) i sultana al-Kamila kod Damiette. O. Provincijal rado je i otvoreno sudjelovao u raspravi, odgovarajući na pitanja mlađe braće i tumačeći pojedine aspekte dijaloga unutar redovničke zajednice kojoj je na čelu. Braća su se dotaknula i aktualne situaci-je unutar Crkve, a isto tako i događanja u hr-vatskom društvu i državi. Ipak, rasprava je bila uglavnom koncentrirana na teme koje su usko povezane sa svakodnevnim životom i osobnim franjevačkim poslanjem u suvremenom svijetu. Možemo izdvojiti neke od tema koje su rasprav-



ljene u svjetlu dijaloga: franjevačka karizma, afektivna ne/zrelost, disciplina, javni nastupi, mediji i mrežna stranica Provincije, gvardijani i odnosi s fratrima.

Moderator trajne formacije najavio je za prvi dio 2020. god. sljedeći formativni susret braće koja su položila svečane zavjete u posljednjih deset godina te zahvalio prisutnima, a osobito o.

Provincijalu. Susret je završio zajedničkim foto-grafiranjem i večerom u samostanskoj blagova-onici. Napomenut ćemo još da je Provincijalat uputio braći poziv na susret dana 19. studenoga 2019., a tim je pozivom bilo obuhvaćeno 25 fra-tara. Najstariji od njih položili su svečane zavje-te 12. listopada 2011., a najmlađi 15. rujna 2018. god. Petorica od njih djeluju u inozemstvu.

LANČANA REAKCIJA: OBITELJI – KRIZMANICI – ŽUPNIK–– FRANJEVAČKI BOGOSLOVI – OBITELJI

Karitativna sekcija franjevačkih bogoslova već godinama organizira božićnu akciju priku-pljanja hrane i higijenskih potrepština za siro-mašne obitelji grada Splita. Ova akcija ne bi bila moguća bez svesrdnog odaziva župljana Župe svetog Ante iz Tučepa sa župnikom fra Stipom Bešlićem i župljana Župe Uznesenja Mariji-na Bast – Baška Voda sa župnikom fra Petrom Vrljičkom. 15. prosinca 2019. godine, na treću nedjelju došašća zvanu „Gaudete“, nedjelju Ca-ritasa, lančana reakcija dobila je svoju treću ka-riku, iz Tučepa i Baške Vode seli se u grad Split. Nakon što su obitelji prikupile pakete u svo-jim domovima, donijeli su ih u župnu zajednicu gdje ih je prihvatio župnik s krizmanicima. Bo-goslovi su taj dan pohodili župe, pokupili pakete koji su namijenjeni najsiromašnijim obiteljima grada Splita i okolice te tako lanac proširili da-

lje. Zadnja karika lanca predaja je paketa onima za koje su i namijenjeni. Tako je lanac kompleti-ran, od donatorskih obitelji preko župnika, kriz-manika, bogoslova do obitelji primatelja.

Bogoslovi su zahvalili župljanima na oda-zivu, iskazanoj ljubavi i pružanju mogućnosti potrebnima da za blagdane i oni osjete toplinu nade i ljubavi u konkretnim darovima.

Ovim putem još jednom zahvaljujemo svim župljanima i župnicima koji su sudjelovali u ak-ciji uime svih onih koji će dobiti pakete, a ljubav iskazanu prikupljanjem paketa lančano će biti prenesena iz Tučepa i Basta-Baške Vode preko Karitativne sekcije bogoslova Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja do najpotrebnijih obitelji grada Splita i okolice kako bi im uljep-šala svetkovinu Kristova rođenja.

BOŽIĆ U ČAVOGLAVAMA 2019.U okviru programa Božić u Čavoglavama

2019., na 3. nedjelju došašća 15. prosinca 2019., glazbeni dio nedjeljnoga liturgijskog slavlja i koncertni program nakon njega predvodio je Vo-kalni ansambl Frankopan iz Zagreba koji djeluje pri udruzi Specijalne postrojbe bojne Frankopan, a čine ga glazbenici - djeca hrvatskih branitelja, sami branitelji i drugi profesionalni glazbenici. Vokalni ansambl na Božić u Čavoglavama 2019. pozvali su fra Ivan Lukač, župnik Župe sv. Ilije proroka u Kljacima, čija je filijala Čavoglave, i Marko Perković Thompson, na čiju je inicijativu u Čavoglavama izgrađena Crkva hrvatskih mu-čenika, blagoslovljena 2014. godine. Pred mnoš-tvom okupljenih župljana izveden je program ko-jeg su činile skladbe mo. Miroslava Martinjaka, o. Bernardina Sokola, o. Miroslava Grđana, A. Dvořaka, C. Francka, Ch. Gounoda, F. Durantea,

F. Schuberta i dr., a glazbenici su župljanima da-rovali i Odu zemlji iz opere Mila Gojsalića skla-datelja Jakova Gotovca u izvedbi tenora Marija Filipovića. Kao što je poznato, Jakov Gotovac (čiji su roditelji iz susjednih mjesta Vinovo Gor-nje – otac Petar, a majka iz Muća/Zmina), zna-meniti je hrvatski skladatelj čiji je opus obilježen idiomom svoga zavičaja, Dalmatinske zagore, te njezine povijesti i baštine. Općepoznata opera Ero s onoga svijeta, čije je završno kolo uvršte-no u uspješnicu Geni kameni Marka Perkovića Thompsona, to i potvrđuje, pa je i izvedba heroj-ske Gotovčeve Ode zemlji intuitivno prepoznata i po snažnome tekstu i glazbi koju su župljani ispra-tili s oduševljenjem. Vokalni ansambl Frankopan dosad je održao niz nastupa diljem Hrvatske (Zrin, Šibenik, Žirje, Split, Petrinja, Zagreb…), a njeguje hrvatsku i svjetsku glazbenu baštinu,



posebice domoljubnu. Ansambl čine sopranistice Valentina Mekovec, Ivana Sekulić, tenor Mario Filipović, bariton Damir Svoboda, bas Krešimir Klepo i Hrvoje Sekulić, tenor i voditelj ansambla te Eva Kirchmayer Bilić na orguljama ili klaviru. Bez obzira na zamjetnu hladnoću u crkvi, župlja-ni su s iznimnom i zadivljujućom pozornošću su-djelovali u misi na kojoj je podijeljen sakrament krštenja te poslušali dojmljivu propovijed župni-ka fra Ivana Lukača. Nakon dojmljivog koncerta goste iz Zagreba nagradili su oduševljenim plje-skom. Međusobne dojmove i darove razmijenili su nakon koncerta tijekom zajedničkog druženja sa srdačnim i susretljivim domaćinima.

Tijekom manifestacije Božić u Čavoglavama u subotu 21. prosinca održan je koncert klapa na kojemu su nastupile klapa Kalelarga – Za-dar, klapa Bibinje, klapa Kolajna – Zadar i klapa Uzorita – Sukošan. Na Blagdan sv. Stjepana 26. prosinca upriličene su ‘žive jaslice’, a na Blag-dan sv. Ivana 27. prosinca KUD Vlašić izveo je predstavu Bog koji dolazi. Ova pohvalna zbiva-nja, kvalitetni sadržaji u i uz Crkvu hrvatskih mučenika u Čavoglavama okupljaju i povezuju domaćine s prijateljima i gostima kojih je iz go-dine u godinu sve više.

Eva Kirchmayer Bilić

ADVENTSKO–BOŽIĆNI KONCERT

BOGOSLOVA NAŠE PROVINCIJE I GOSTIJU22. prosinca 2019. s početkom u 20 sati odr-

žan je adventsko-božićni koncert u crkvi franje-vačkog samostana na Trsteniku. Na koncertu su nastupili bogoslovi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i njihovi gosti. Uz zbor bogoslova nastupio je i muški vokalni sastav

Tusculum te ženski zbor KUD-a Jedinstvo. Glazbenom improvizacijom na orguljama kon-cert je uveličao orguljaš Andro Čalo, a tijekom izvođenja skladbi Zbora bogoslova i ženskog zbora KUD-a Jedinstvo dirigirao je prof. Pero Prosenica.

U prigodnom programu izvodile su se ad-ventske i božićne pjesme u kojima su prisutni

zbilja uživali, što se moglo i osjetiti u završnom dugotrajnom pljesku.

Slijed programa pratio je teološki prikaz Isu-sova rođenja, počevši od anđeoskog navještaja Blaženoj Djevici Mariji. Posebno je dojmljiva bila izvedba gregorijanskog napjeva Ecce no-

men Domini Emmanuel koja je u jednoj točki izvedbe izvedena na različite načine što je iza-zvalo veoma pozitivne reakcije okupljenih. Na kraju koncerta okupljene je pozdravio fra Ivan Macut, gvardijan Samostana o. fra Ante Antića, uputivši prigodne čestitke povodom nadolaze-ćeg Božića i božićnih blagdana, poželjevši da se i dogodine susretnemo istom prigodom.



PROSLAVA SVETOG IVANA U GLAVICAMAVjernici Glavica proslavili su u petak 27.

prosinca 2019. blagdan svog zaštitnika sv. Iva-na, apostola i evanđelista.

U misno slavlje uvele su nas djevojčice Mia i Andrea mislima o Božiću. Božićna noć oba-sjava nas neobičnim svjetlom i donosi mnoštvo darova: Božje sinovstvo, Marijino majčinstvo i nasljedovanje Krista.

Svečano misno slavlje predslavio je provin-cijal Franjevačke Provincije Presvetog Otkupi-telja fra Marko Mrše, a u koncelebraciji je bio fra Marko Đerek, župni vikar.

U nadahnutoj homiliji mnp. o. Provinci-jal posvijestio je važnost nasljedovanja svetog Ivana, evanđelista ljubavi. Trebamo biti Bogu zahvalni što je po evanđelistu sv. Ivanu ostavio svoje svjedočanstvo. I mi smo pozvani vjerovati u pravog Boga, poštovati njegove zapovijedi te čuvati i braniti našu vjeru, jer to je naš identitet. Naša je dužnost svjedočiti u ime Kristovo.

Smisao dolaska Isusa Krista jest spasenje. Božja poruka je da poput sv. Ivana svjedočimo, da budemo čuvari svojih svetinja, da pronosimo

istinu tamo gdje jesmo i, unatoč poteškoćama, slijedimo jedini pravi put: put istine, vjere i lju-bavi. Zajedništvo u slavlju euharistije jedno je od najljepših izvora duhovnosti.

To smo posvjedočili slaveći svečanu svetu euharistiju u punoj crkvi u Glavicama. Na kraju homilije uz čestitke o. Provincijal stavio nam je na srce da molimo za duhovna zvanja, da moli-mo za naše svećenike i časne sestre.

Župni vikar fra Marko Đerek zahvalio je o. Provincijalu na dolasku i na nadahnutim riječi-ma, kao i svima koji su doprinijeli ovom sveča-nom misnom slavlju.

Dječji zbor je nakon blagoslova izveo pri-godni recital i otpjevao tri pjesme te na najljepši način uveličao ovu svetkovinu.

Svim ljudima dobre volje blagoslovljen Bo-žić uz ovu molitvu:

Bože, ti si nam po apostolu Ivanu otkrio taj-novite dubine svoje Riječi. Daj da i mi umom proniknemo riječ života što nam ih on tako div-no navijesti. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

BULIĆ: PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. ANTUNA PUSTINJAKA U petak 17. siječnja 2020. g. u malom i lije-

pom mjestu Bulić koje pripada Župi sv. Miho-vila Lišane svečano je proslavljen blagdan sv. Antuna Pustinjaka, nebeskog zaštitnika Bulića. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je gvar-dijan franjevačkog samostana iz Karina fra Petar Klarić uz koncelebraciju domaćeg župnika fra Bože Mandarića. Samoj proslavi blagdana pret-hodilo je klanjanje pred Presvetim sakramentom i večernjom misom koju je predvodio župnik fra Božo Mandarić. Mješoviti crkveni zbor iz su-sjednog Vukšića uveličao je slavlje pjevanjem tradicionalne pučke Vukšićke mise.

Na kraju misnog slavlja župnik fra Božo

Mandarić zahvalio je fra Petru Klariću na pre-divnoj propovijedi i svim vjernicima koji su su-djelovali u svečanoj misi. Ispred crkve muška pjevačka skupina Vukšićki bećari i okupljeni vjernički puk iz duše su zajedno zapjevali: „Bu-lić, Vukšić i Lišane zaj’no to je jedno ogledalo sjajno“. Zapjevala se ovom prigodom i poznata ojkavica, razmijenilo se puno davnih sjećanja i riječi onih župljana koji se inače rijetko susretnu. Bulićani su kao pravi domaćini za sve nazočne goste pripremili prigodni domjenak. Svetkova-nje nebeskog zaštitnika nastavljeno je zajedno s gostima u obiteljima uz bogati blagdanski stol.

Marko Ledenko - Mane

ČVRLJEVO: PROSLAVA IMENA ISUSOVAU nedjelju 19. siječnja 2020. u Župi Čvrljevo

proslavljena je svetkovina Imena Isusova ko-jemu je posvećena i župna crkva. Svečanu sv. misu predvodio je fra Domagoj Volarević, do-magistar franjevačkih bogoslova i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, uz

koncelebraciju župnika fra Ante Jurića Talaje i pastoralnog suradnika fra Ante Jurića. Svetkovi-na Imena Isusova u Čvrljevu se slavi prvu ne-djelju poslije 14. siječnja, datuma na koji se ova svetkovina slavila prije reforme liturgijskog ka-lendara. Misno slavlje započelo je u 11 sati pro-



cesijom oko župne crkve, a pjevanje su animirali bogoslovi uz orguljašku pratnju fra Vlahe Jakića.

Fra Domagoj je u propovijedi naglasio kako vjerniku nije dovoljno reći da vjeruje u Boga, nego to pokazati kroz odnose s bližnjima, su-

sretima i međusobnim upoznavanjima. Iskustvo drugoga je dragocjeno kao i iskustvo s Bogom. Pričati o Bogu zapravo je prvi korak, jer vjer-niku je potrebno čitati Sveto pismo, moliti se te prisustvovati na euharistijskom slavlju. Bog djeluje preko nas, dao nam je darove koje treba-

mo koristiti za djelovanje u svijetu, čovjek treba biti slika Božja u svijetu.

Pred kraj mise župnik fra Ante čestitao je svima okupljenima svetkovinu Imena Isusova i zahvalio propovjedniku fra Domagoju na poti-cajnim riječima. Slavlje se potom nastavilo za bratskim stolom u župnoj kući gdje je bogoslo-ve i okolne župnike srdačno primio župnik fra Ante. Postoje razne tradicije, neke istinske, a neke samo tako prozvane. Posjet bogoslova Župi Čvrljevo ona je istinska tradicija, ove godine je osamnaesta godina da na ovaj dan franjevački bogoslovi iz Splita pohode Župu Čvrljevo. Kroz tih osamnaest godina izmijenile su se generacije i generacije, ali jedno je ostalo isto, svake go-dine bogoslovi rado idu i dobro se osjećaju u Čvrljevu. Za to je najviše zaslužan župnik fra Ante koji nas svih ovih godina ugošćuje otvore-na srca i velikom bratskom ljubavlju. Možemo reći da u Čvrljevu više nismo gosti, jer nema bogoslova u zadnjih osamnaest godina koji kroz svoju formaciju prema svećeništvu nije pohodio župu Čvrljevo.

Fra Ivan Novaković

MILJEVCI: PROSLAVA IMENA ISUSOVA Župa Miljevci proslavila je 14. siječnja 2020.

godine svetkovinu Presvetog Imena Isusova, svojeg zaštitnika.

Veliko mnoštvo vjernika sudjelovalo je na euharistijskom slavlju koje je započelo pro-cesijom oko crkve Imena Isusova, a slavlje je predvodio meštar novaka fra Mijo Šabić. U kon-celebraciji su bili župnik fra Ivan Vidović, gvar-dijan samostana u Omišu fra Nedjeljko Šabić,

vikar samostana u Omišu fra Petar Pletikosa, ispovjednici u župi Drniš fra Milan Ujević i fra Frano Samodol.

Fra Mijo u svojoj propovijedi naglašava glavnu poruku evanđelja u kojoj Isus predstav-lja sebe kao Put, Istinu i Život.

Misno slavlje animirao je župni zbor Presve-tog Imena Isusova, ministranti i novaci kao čitači.

SPLIT (TRSTENIK): UOČNICA SVIJEĆNICEU subotu 1. veljače u Samostanu o. fra Ante

Antića već tradicionalno je upriličeno slavlje uočnice Prikazanja Gospodinova, Svijećnice.

Susret je započeo zajedničkom probom za proslavu Svijećnice u katedrali sv. Dujma 2. si-ječnja s početkom u 17 i 30 sati. Probe pjevanja, na kojima su sudjelovale časne sestre, bogoslovi CBS – a i bogoslovi Franjevačke provincije Pre-svetog Otkupitelja, predvodila je maestra s. M. Mirta Škopljanac Mačina.

Nakon proba susret se nastavio u crkvi Pre-svetog Otkupitelja gdje se pjevala Večernja mo-litva časoslova. Molitvu je predmolio fra Ivan Macut, gvardijan samostana, a himan i psalme pjevali su bogoslovi i časne sestre. Za orgulja-ma je bio prof. Pero Prosenica, voditelj zbora franjevačkih bogoslova.

Nakon Večernje uslijedila je okrijepa u sa-mostanskom blagovalištu te druženje.



ZMIJAVCI: SVIJEĆNICASveti Ivan Pavao II. 1997. godine je ustano-

vio da se 2. veljače obilježava kao Dan osoba Bogu posvećenog života.

Svetkovina prikazanja Gospodinova u hra-mu, Dan posvećenog života svečano je proslav-ljen u najmlađoj ali živoj zajednici, župi Svih Svetih Zmijavci u Imotskoj krajini. Veliki broj vjernika okupio se na euharistijskom slavlju ko-jeg je predvodio meštar novaka na Visovcu fra Mijo Šabić u koncelebraciji s fra Franom La-com, župnikom Zmijavaca.

Svečano misno slavlje započelo je blagoslo-vom svijeća. U svojoj propovijedi fra Mijo je naglasio temeljnu poruku svetkovine, Krist koji je prikazan u hramu, svjetlo je na prosvjetlje-nje naroda. Istaknuo je da svijeće koje će nakon misnog slavlja vjernici ponijeti svojim kućama

simboliziraju svjetlo koje ćemo prenijeti i drugi-ma, svojim bližnjima. Trebamo biti svjetlo koje će postojano gorjeti za Krista.

Nakon misnog slavlja fra Frano Laco zahva-lio je meštru novaka što je svojom propovijedi potakao sve okupljene na veće zauzimanje za dobro brata čovjeka. Pozdravio je novake koji su stigli sa svojim meštrom u njegove rodne Zmijavce.

Svečanim blagoslovom završena je proslava Svijećnice, no s tim ne prestaje poslanje Crkve da bude svjetlo svakom čovjeku.

Misno slavlje animirao je zbor Župe Svih svetih predvođen č.s. Jasnom Kasalo, ministran-ti i novaci kao čitači.

Fra Mate Šakić, novak

BRNAZE: GOSPA LURDSKAU zajednici Sv. Nikole Tavelića u Brnazama,

Župa Gospe Sinjske, u nedjelju 9. veljače 2020. godine proslavljen je blagdan Gospe Lurdske, suzaštitnice zajednice i mjesta. Voditelj ovogo-dišnje proslave bio je mr. fra Šimun Markulin, profesor moralne teologije na Katoličkom bogo-slovnom fakultetu u Splitu. Tijekom trodnevni-ce euharistijskim slavljima predsjedali su i pro-povijedali fra Ivan Lukač, fra Nikica Ajdučić i fra Antonio Mravak.

Duhovna priprava počela je u četvrtak 6. veljače u 17 sati molitvom krunice i molitvi u čast Gospe Lurdske. Poslije svete mise fra Ivan Lukač predvodio je molitvu klanjanja pred Pre-svetim oltarskim sakramentom. Sljedeći dan bio je posvećen bolesnima i nemoćnima u zajedni-ci, a za vrijeme euharistijskog slavlja podijeljen

je sakrament bolesničkog pomazanja. U subotu 8. veljače na uočnicu blagdana Gospe Lurdske vjernici su imali priliku pristupiti svetoj ispovi-jedi, a nakon misnog slavlja održana je služba svjetla, procesija s Gospinim kipom i svijećama.

U nedjelju 9. veljače središnje slavlje Gos-pe Lurdske započelo je procesijom s Gospinim kipom. Euharistijskim slavljem presjedao je fra Šimun Markulin uz koncelebraciju fra Stjepana Matića i fra Antonia Mravka.

Trodnevnica i proslava Gospe Lurdske odr-žala se u dvorani mjesnog Doma kulture koji pri-vremeno služi za bogoslužja do izgradnje nove crkve sv. Nikole Tavelića. Slavlje su uveličali članovi dječjeg i mješovitog zbora pod ravna-njem Jelene Mihaljević i s. Dominike Vrdoljak.

KBC SPLIT (KRIŽINE): PROSLAVA GOSPE LURDSKEU utorak 11. veljače 2020. proslavljena je

svetkovina Gospe Lurdske u bolničkoj kapela-niji u KBC-u Križine. Ovaj dan ujedno je i Dan bolesnika. U prepunoj kapelici i hodniku misnim slavljem predsjedao je don Stipan Šurlin u kon-celebraciji s don Antom Mateljanom i fra Mirom Ančićem, bolničkim kapelanom na Križinama. Pjevanje i sviranje predvodili su bogoslovi Fra-

njevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Na početku propovijedi don Stipan je ista-

knuo kako su svi prisutni vjernici zapravo ho-dočasnici te da nije nužno otići u Lourdes kako bi se osjećao hodočasnikom. Oni su došli Gospi Lurdskoj kako bi im bila pomoć i zagovornica u nevolji te upravo tom gestom oni postaju hodo-časnici na KBC-u Križine koje su u tom trenut-ku „Lourdes u Splitu“.



Posebno se osvrnuo na sv. Bernardicu koja je u svojoj obitelji bila najmanja i rastom i sposobnosti-ma, a Gospa se baš njoj ukazala. Ljudske kvalitete nisu mjerilo kod Boga i Blažene Djevice Marije.

Za kraj svim prisutnima obratio se domaćin fra Miroslav poticajnim riječima ohrabrenja i zahvale, zazvavši zagovor Gospe Lurdske.

OTOK: PROSLAVLJEN BLAGDAN GOSPE LURDSKEŽupa sv. Luke Otok u utorak 11. veljače

2020. godine svečano je proslavila blagdan svo-je suzaštitnice Gospe Lurdske. Središnje misno slavlje predvodio je fra Antonio Mravak, župni vikar u Sinju (Brnaze).

Župljani su aktivno sudjelovali u devetod-nevnoj pripravi, osluškivanju Božje riječi, slav-lju sakramenata pomirenja i bolesničkog poma-zanja. I ovogodišnje slavlje svjedočilo je da u

ovoj župnoj zajednici ne nedostaje vjere i po-božnosti.

Nakon popričesne molitve župnik fra Nikica Ajdučić zahvalio je predvoditelju slavlja fra An-toniju, župnim suradnicima (fra Juri Hrgoviću i fra Dušanu Mori), predvoditeljima sv. misa kroz devetnicu (fra Duji Jukiću, fra Luki Deliću, fra Marku Đereku i fra Ivanu Lukaču) te svim žu-pljanima na dobroj suradnji.

ZAGREB: SVETKOVINA MAJKE BOŽJE LURDSKESvetište i župa Majke Božje Lurdske u Za-

grebu u utorak 11. veljače 2020. svečano su proslavili svetkovinu svoje nebeske zaštitnice. Središnje euharistijsko slavlje predslavio je za-grebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mr-šom, župnikom i gvardijanom fra Ivanom Male-tićem i još petnaestak svećenika.

Kardinal je u svojoj propovijedi pozvao vjernike da se odazovu Majčinu pozivu, da bez straha pristupe Mariji u čiji dom su kročili, jer tamo gdje je Marija, ondje je i Isus, ondje je to-plina i sigurnost. Također je rekao kako su Ma-rijina ukazanja u Lourdesu, u vremenima kada se snažno propagirala ideologija materijalizma i racionalizma, bila znak s neba da čovjek tre-ba sagledati sebe u svojoj stvarnosti i ograniče-nosti. Između ostalog istaknuo je da i mi poput

Marije, koja je pohrlila Elizabeti (usp. Lk 1, 39 - 45), trebamo biti otvoreni i usmjereni na drugoga, na čovjeka u svojoj blizini, ne ostajući izolirani i isključivi, već spremni pomoći i po-svjedočiti Božju blizinu i ljubav.

Za proslavu svetkovine svoje nebeske zaštit-nice župljani i brojni vjernici pripremali su se devetnicom (2. – 10. veljače) koju su predvodili: fra Jerko Kolovrat, župni vikar u Šibeniku, don Jakov Rađa, povjerenik za pastoral duhovnih zvanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji i don Marin-ko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije. Svaku večer devetnice pjevanje su naizmjenič-no predvodili mješoviti župni zbor, zbor „An-tić“, zbor mladih „Vrba“ i dječji zbor „Sunce“. U subotu 8. veljače 2020. pjevanje su predvodili „Pivači sv. Jakova“ iz Šibenika koji su nakon svete mise imali i kratki prigodni program.

Fra Kristian Radas

ČAVOGLAVE: STEPINČEVO 2020.Dvodnevnom duhovnom obnovom koju je

predvodio župnik fra Ivan Lukač župa se pri-premala za Stepinčevo. Procesijom i svečanom sv. misom 9. veljače 2020. u 11:30 sati u crkvi hrvatskih mučenika u Čavoglavama proslavlje-no je Stepinčevo. Ovogodišnje svečano misno slavlje u crkvi hrvatskih mučenika uz doma-ćeg župnika fra Ivana Lukača predslavio je fra Šimun Bilokapić, profesor na Teologiji u Splitu. Fra Šimun Bilokapić u propovijedi je nagla-

sio veličinu blaženog kardinala koji je kao istinska moralna vertikala ispunjen svjetlom Božjim bio svjetlo u teškim vremenima u po-vijesti našeg naroda. Na kraju svoje homilije propovjednik je svim vjernicima napomenuo da moraju slijediti svijetli primjer ovog mu-čenika te da i u današnjem vremenu prolazno-sti moraju odabrati onu duhovnu stranu koju je uvijek birao i mučeni Stepinac. Skladnim pjevanjem crkveni zbor uveličao je proslavu.



Po završetku sv. mise vjernici su pristupili i obredu grličanja po zagovoru svetog Blaža. Re-likvije blaženog kardinala Stepinca bile su izlo-žene vjernicima na štovanje i ljubljenje. Ovaj posebni dan u našoj Župi sv. Ilije proslavljen je zajedništvom, molitvom i pjesmom na slavu Božju po zagovoru blaženog kardinala Stepinca.

Neka naše zajedništvo i molitva koju smo upu-tili dobrom Bogu u crkvi hrvatskih mučenika, proglašenim mjestom molitve za domovinu, bude plodonosna da po zagovoru blaženog Aloj-zija Stepinca budemo u našem narodu i svijetu dobri Kristovi svjedoci.

PRAPATNICA: PROSLAVLJENO STEPINČEVOU nedjelju 9. veljače 2020. mons. Ante Ivas,

biskup šibenski u miru, predvodio je procesiju i euharistijsko slavlje prigodom proslave blagdana bl. Alojzija Stepinca u Prapatnici. U koncelebra-ciji su bili don Roko Glasnović, fra Stjepan Čovo i župnik fra Frano Doljanin. Pjevanje je predvo-dio Mješoviti katedralni zbor sv. Lovre iz Trogi-ra, a zborom je ravnao mo. Marin Ugrina.

Započinjući slavlje kod kipa bl. Alojzija Stepinca biskup Ivas je naglasio kako se nalazi-mo „na križanju putova, na raskrižju“, (jer s ovo-ga mjesta može se ići u Šibenik, Trogir, Split), a potom je nastavio da je „naš bl. Alojzije bio ta-kođer na raskrižju, ali je izabrao pravi put - vjernost Bogu i Crkvi...“. Na-kon molitve za proglašenjem svetim bl. Alojzija Stepinca Mješoviti katedralni zbor sv. Lovre iz Trogira otpjevao je pjesmu „Slugo Božji, kar-dinale, Alojzije vrli sine“, a zatim je u procesiji pjevao litanije bl. Alojzija Stepinca.

Biskup Ivas je na početku propovijedi pro-govorio ukratko o osobnim susretima s bl. Aloj-zijem dok je još bio sjemeništarac i bogoslov. Biskup je zatim podsjetio prisutne kako je bl. Alojzije podnio mučeništvo trovanjem, ali i na-glasio sjećanje na neopisivi mir na dan blaženi-

kove smrti, iako su komunisti pokušali zbuniti narod izjavama gdje će se sprovod održati. Pro-govorio je i o vrlinama bl. Alojzija u Drugom svjetskom ratu i u poratno vrijeme. Na kraju je posebno naglasio da je bl. Alojzije za njega sve-tac, iako još nije proglašen svetim.

Na završetku slavlja župnik fra Frano Do-ljanin zahvalio je mons. Ivasu za predvođenje slavlja i sve prisutne podsjetio kako je je prvi kip bl. Alojzija Stepinca na području Šibenske biskupije postavljen i blagoslovljen u Prapatni-ci 9. srpnja 2005. Kip je izradio akad. umjetnik Veno Jerković, a blagoslovio mons. Ante Ivas. Kao znak sjećanja na prvu i 15. obljetnicu pro-slave „Stepinčeva“ u Prapatnici župljani su o. biskupu darovali prigodne darove. Župnik je na kraju zahvalio svim sudionicima slavlja i po-zvao na prigodni domjenak.

27. GODIŠNJICA RAZARANJA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM U KARINU

Dan sjećanja na 27. godišnjicu razaranja fra-njevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća BDM u Karinu obilježen je misnim slavljem za

domovinu koje je u samostanskoj crkvi u Kari-nu u četvrtak 13. veljače predvodio fra Ivan Re-žić, magistar franjevačkih bogoslova iz Splita.



Taj karinski samostan iz 1429. g. hrvatski je spomenik kulture nulte kategorije, jedan od 122 sakralna objekta u sastavu Franjevačke provin-cije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu koji je bio srušen u srpskoj agresiji na Hrvatsku. Kao odmazdu za doživljeni poraz u oslobodi-lačkoj akciji Maslenica, Srbi i četnici srušili su taj samostan i crkvu 13. veljače 1993. g. To je bilo najveće razaranje u šeststoljetnoj povijesti toga samostana koji je najstariji od njih petnaest u sastavu te Provincije i uvijek je imao veliku duhovnu, kulturnu i nacionalnu ulogu.

„Taj lijepi, skladni i jednostavni spomenik kulture i hram duhovnosti potiče i nas da bude-mo kulturni, duhovni i jednostavni. Da ne dopu-štamo da ništa nakaradno, ma kako se naizvan činilo privlačno, ne ugrozi hram Duha Svetoga, naša srca te da Bogu pristupamo ponizna srca, ustrajnom vjerom i s dubokim poštovanjem, uvijek vjerujući da on ima najbolje rješenje za našu životnu situaciju. Zato jer nas ljubi“, poru-čio je fra Ivan, govoreći u propovijedi o potrebi povjerenja u Boga u stavu poniznosti.

„Često nam Bog ne odgovara na molitvu jer želi učvrstiti našu vjeru. U takvoj situaciji, oče-kujući da mi Bog odgovori, upinjem se još više i napinjem strune svoga srca. Često dok molimo Boga za nešto, očekujemo toliko toga od sebe i drugih da riješimo problem na drugi način. Po-uzdajemo se u Boga, ali ne samo u Boga. Nakon neuspjeha u rješenju problema, s vremenom po-stajemo usmjereniji na Boga, počinjemo ga tra-žiti cijelim svojim srcem i onda ga nalazimo“, rekao je fra Ivan, istaknuvši da Bog nekad ne uslišava naše molitve odmah jer je „Bogu sta-lo da naša vjera bude ozbiljna, odrasla vjera. Da Boga shvatimo s ozbiljnošću, kako i on nas shvaća.“ „Puno puta Bog, vođen mudrošću i ljubavlju, odgađa uslišanje kako bi nas osnažio u pouzdanju ili nam šalje situaciju koja izgle-da nepovoljna za nas - do te mjere da na kraju s vremenske distance zaključimo da je to bilo najbolje rješenje za nas u tom trenutku“, nagla-sio je fra Ivan, ohrabrivši: „Bog uvijek djeluje iz ljubavi. Ukoliko bismo imali pravo Bogu nešto predbaciti, to bi značilo da je naša ljubav veća od njegove. A to nije moguće.“

Propovjednik je potaknuo kako „trebamo imati više povjerenja u našeg Oca koji stoji na kormilu i za upravljačem našeg života koji nam

se ponekad čini turbulentnim. U kritičnim situ-acijama života potrebni smo vjere koja pozna-je ustrajnost.“ Istaknuvši da Bog jednako ljubi svakog čovjeka, „branitelje i zatirače istine“, fra Ivan je istaknuo da Bog želi „svakoga tko odluta s puta istine vratiti na taj put. Jer on je istina i u njemu nema truna prijevare i laži.“

Spominjući se uništenja samostana, fra Ivan je rekao da je „u Karinu tijekom Domovinskog rata na djelu bila mržnja prema katoličkom i hr-vatskom, s ciljem zatiranja istine o najstarijem franjevačkom samostanu na ovim prostorima, nastanjenom već u prvoj polovici 15. st. i prvi puta srušenom u prvoj polovici 16. st. Nakon oslobođenja okupiranog dijela Hrvatske, na dje-lu se pokazala ljubav prema identitetskom, du-hovnom i nacionalnom sadržaju. Pothvati koji su uslijedili po oslobođenju domovine pokazali su da je ljubav jača od bilo kojeg oblika mržnje, jer izvor ljubavi je u Bogu, a izvor mržnje dolazi od palog anđela, Zloga.“

„Skrnavljenje i zatiranje kršćanskih bogomo-lja može učiniti jedino poganin, čovjek koji nije spoznao Boga ili je oholo odlutao od njega. Čo-vjek koji je privatizirao i podčinio Boga za svoje uske interese i interese svog naroda, a koji isklju-čuju otvorenost za povijesnu istinu. Uvijek kad smo na strani ljubavi, ma koliko nas stradanje snašlo, mi nismo konačni gubitnici. Uvijek kada svjesno i slobodno stajemo na stranu zla i Zloga, mi gubimo višestruko“, upozorio je fra Ivan.

Podsjetio je da za „strašno stradanje naše do-movine, porušene domove i bogomolje još uvi-jek nitko nije preuzeo odgovornost i nadokna-dio ratnu štetu.“ No „doživljeno ratno stradanje i patnja koju smo iskusili ne bi nam smjeli biti izgovor za nepraštanje. Oprostiti onome tko mi je učinio zlo u srži je kršćanstva. To nije bezra-zložno, jer mržnja raščovječuje ljudsko srce. To Isus, najbolji poznavatelj ljudskog srca, itekako dobro zna i zato nas potiče da ne budemo robovi nepraštanja“, rekao je fra Ivan. Unatoč činjeni-ci da „praštanje treba zatražiti, jer oproštenje ne može primiti onaj tko ga ne zatraži“, fra Ivan je potaknuo da „molimo za one koji još uvijek nisu spoznali veličinu učinjenog zla, da to spoznaju i da se pokaju.“

Fra Ivan je zaključno podsjetio na zasluge stručnjaka koji su podigli obnovljeni samostan,



„svaki kamen s razrušene hrpe nastojali su vrati-ti na pripadajuće mjesto.“ „Bog je iz ratnih krho-tina ponovno podigao kuću molitve i rada. Bog neka blagoslovi sve plemenite ljude koji su po-štovali pravila struke i nisu gledali koliko će sve to trajati“, rekao je fra Ivan. Zahvalio je Bogu, Mariji i hrvatskim braniteljima s krunicom oko vrata koji su oslobodili „taj predivni dio Lijepe naše i u njemu drevni franjevački samostan.“ Zahvalio je tadašnjim državnim vlastima, fra-njevcima i dobročiniteljima koji su doprinijeli obnovi samostana.

U obraćanju prisutnima fra Petar Klarić, karinski gvardijan i župnik, zahvalio je Bogu, Gospi od Anđela, Biloj Gospi Karinskoj, hrvat-skim braniteljima i svima koji su nam omogućili da živimo u slobodnoj Hrvatskoj. Podsjetio je i na tragični događaj iz 1971. g., na blagdan Gos-pe od Anđela 2. kolovoza, kada je na proslavi toga blagdana u karinskom samostanu puk iz Pridrage, Kruševa, Popovića i toga kraja pjevao domoljubne pjesme Vilo Velebita, Ustani, bane, Marjane, Marjane, Vezak vezla, a pojedinci su pritom stradali. Tadašnji milicajci za osiguranje mirnog crkvenog slavlja isprovocirali su brutal-ni napad na skupinu hrvatskih mladića koji su pjevali te pjesme. Bili su tako pretučeni da je kasnije od tih udaraca preminuo Branko Perica.

Događaj je završio fizičkim napadima, uhi-ćenjima, privođenjem u milicijsku postaju Ben-kovac i dodatnim premlaćivanjem nekoliko hr-vatskih mladića katolika kojima je krimen bio što su na blagdan pjevali hrvatske budnice i duhovne pjesme. „Uvijek se spominjemo toga 2. kolovoza 1971. g. o događaju za koji postoje i svjedoci. A danas radosni i slobodni pjevamo i slavimo Gospodina. Nadam se da se više nikad neće ponoviti 1971. ni 1991. Vodi nas ljubav. Sjećamo se zločina koji se dogodio, ali važno je da se sjetimo tog događaja s ljubavlju. Želimo mir kao zalog budućnosti“, rekao je fra Petar na kraju mise.

Zahvalio je hrvatskim državnim institucija-ma, Hrvatskoj vojsci i policiji koji podržavaju taj spomen događaj svojim dolaskom i drugim predstavnicima vlasti i branitelja. Podsjetio je na hrvatske mučenike. Ove je godine 50. obljet-nica kanonizacije Nikole Tavelića koji je rođen

u Velimu, u župi Stankovci odakle su njegovi odselili u Šibenik. „Tavelić je prolio krv iz lju-bavi kao i Stepinac. Mojim i tvojim žilama teče Tavelićeva i Stepinčeva krv. Neka tako bude i ubuduće, pa će biti Božjeg mira i blagoslova“, naglasio je fra Petar.

Fra Petar je i priopćio kako je prvi put uz taj spomen događaj objavljen popis ukradenih in-kunabula iz karinskog samostana koje imaju ve-liku kulturnu i nacionalnu vrijednost, „kako bi se javnost upoznala s učinjenim kulturocidom, kako bi nadležni čimbenici poduzeli potrebne radnje u potrazi za vrijednim inkunabulama, da se vrate u svoj samostan.“

„Imali smo pet vrlo vrijednih inkunabula iz 15. st. koje su prije razaranja u Domovinskom ratu ukradene iz samostana. Naš je samostan imao knjižnicu s nekoliko tisuća knjiga i arhiv koji su opljačkani prije razaranja. Dio slika i knjiga je pronađen i vraćen u samostan posli-je Oluje, ali je oštećen i potrebna je temeljita zaštita. Nedavno, 21. siječnja, fra Petar Đukić, provincijski knjižničar, dostavio mi je popis tih inkunabula koji je sastavio fra Stanko Bačić, nekadašnji bibliotekar u karinskom samostanu. Sada znamo koje su to inkunabule. Pozivam javnost i djelovanje preko policije i Interpola u povratu toga vrijednog inventara, jer ćemo ih tražiti i na međunarodnoj razini. Dosad ih je možda netko mogao i javno izložiti. Sada se više ne mogu javno izložiti jer se zna da su vlasništvo franjevačkog samostana u Karinu i odmah će biti vraćene. Jedino mogu biti negdje sakrivene. Molimo Providnost da što prije budu pronađene, vraćene i dio velikoga kulturnog blaga u budućoj samostanskoj knjižnici“, rekao je gvardijan fra Petar Klarić.

Popis pet ukradenih inkunabula: Rolenwinck Werner, Fasciculus temporum; Jacobus de Vo-ragine, Legenda aurea sanctorum; Nicolaus de Lyra, Postilla super Epistolas et Evangelia qua-dragesimalia (Privez Albertus Magnus, Com-pendium theologicae veritatis); Hugo de Sancto Caro, Postilla super Psalterium; Prima pars Bibli-ja (cum glossa ordinaria Welafridi Strabonis…).

Pjevanje na misi predvodila je klapa Sv. Ju-raj HRM-a. Prije mise održana je hodnja od ra-skrižja u Donjem Karinu do samostana te po-laganje vijenaca i molitva za pokojne franjevce kod grobnice ispred samostana.

Ines Grbić



PASTIRSKI POHOD BISKUPA TOMISLAVA ROGIĆAŽUPI SV. MIHOVILA LIŠANE

Pastirski pohod šibenskog biskupa Tomislava Rogića Župi sv. Mihovila Lišane održao se u nedjelju 16. veljače 2020. godine. U župi su dva velika mjesta: Vukšić i Lišane. Biskup je slavio dvije svete mise u crkvi sv. Kate u Vukšiću i cr-kvi sv. Nikole Tavelića u Lišanima. Biskupa su u Vukšiću pred crkvom sv. Kate srdačno dočekali vjernici i župnik fra Božo Mandarić. Na misi je bilo mnoštvo vjernika, među kojima krizmanici, prvopričesnici i učenici sa svojim nastavnicima. Svečano misno slavlje u punoj crkvi sv. Kate uljepšao je mješoviti crkveni zbor s čuvenim drevnim napjevima. Biskup je bio oduševljen čuvanjem te stoljetne crkvene kulturne bašti-ne. Nakon mise otišli su na groblje kod crkve sv. Mihovila gdje je biskup kod centralnog križa izmolio odrješenje za sve pokojne koji počivaju na groblju.

Biskup je u pratnji župnika fra Bože Man-darića svoj pastirski pohod nastavio u Lišanima gdje je u crkvi sv. Nikole Tavelića slavio sve-čanu misu. Na svetoj misi bilo je mnoštvo vjer-nika, među kojima krizmanici, prvopričesnici i učenici sa svojim nastavnicima. Poslije svete mise cijeli vjernički puk otišao je na lišansko groblje Kolona u kojem se nalazi grobna kapela sv. Jere gdje je biskup kod centralnog križa iz-molio odrješenje za sve pokojne koji počivaju na groblju. U popodnevnim satima u crkvi sv. Nikole Tavelića u Lišanima biskup se susreo s vjeroučiteljima, župskim crkvenim pjevačima,

predstavnicima Franjevačkog svjetovnog reda i načelnikom Općine Lišane Ivicom Musićem. Župa sv. Mihovila Lišane poznata je od davnina kao „vrelo“ duhovnih zvanja iz koje potječe 7 svećenika i 14 časnih sestara.

Župa sveukupno ima sedam crkava koje su tijekom Domovinskog rata većinom porušene i spaljene. Biskup je obišao crkvu sv. Ante Pu-stinjaka u Buliću i crkvu sv. Ante Padovanskog u Ostrovici. Pet crkava je u jako dobrom sta-nju i sve su izgrađene u cijelosti ili obnovljene nakon Domovinskog rata. Stara crkva sv. Kate u Vukšiću i crkva sv. Jere u Lišanima još nisu obnovljene. Župi sv. Mihovila Lišane pripadaju Vukšić, Lišane, Bulić, Prović i Ostrovica.

Cijeli pastirski pohod bio je obilježen rado-snim susretima i srdačnim razgovorima. Biskup je ohrabrio vjernički puk da ustraje u vjeri u Isusa Krista, vjernosti Katoličkoj crkvi, svojoj dragoj domovini Hrvatskoj te im iskazao svo-ju pastirsku brigu i blizinu i veliku zahvalnost na srdačnom dočeku. Vjernici Vukšića, Lišana i Bulića uručili su biskupu prigodne poklone kao znak zahvale i sjećanje na njegov pastirski pohod. Na kraju euharistijskog slavlja fra Božo Mandarić zahvalio je biskupu Tomislavu Rogi-ću na pastirskom pohodu, na riječima ohrabre-nja i utjehe koje je uputio cijelom vjerničkom puku župe sv. Mihovila Lišane.

Marko Ledenko - Mane

ODRŽAN SEMINAR ZA ZBOROVOĐE ZLATNE HARFE22. veljače 2020. godine u Franjevačkom sa-

mostanu Gospe od Zdravlja u Splitu održan je seminar za zborovođe dječjih župskih zborova Zlatna harfa. Uz zborovođe iz župa Vrhbosan-ske i Splitsko-makarske nadbiskupije te župa Šibenske i Mostarsko-duvanjske biskupije na skupu su nazočili provincijal Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše i provincijalka Školskih sestara franjevki Krista Kralja s. Andrea Nazlić.

Predavači na seminaru bili su profesor litur-gike na KBF-u u Splitu fra Domagoj Volarević

i zborovođa Župe Gospe od Zdravlja u Splitu fra Stipica Grgat. Na početku seminara, nakon riječi dobrodošlice fra Stipice Grgata, pročelni-ka za Zlatnu harfu, nazočne je pozdravio pro-vincijal Mrše, a potom pokrajinska povjerenica za Zlatnu harfu s. Nediljka Milanović – Litre.

Prvo predavanje naslovljeno Glazba u litur-gijskom prostoru održao je fra Domagoj Vola-rević. Predavač je prije svega naglasio da je u sukobima oko crkvene glazbe glavni problem što se zauzimaju strane oko toga sviđa li nam se nešto ili ne, a zaboravljamo obrazlagati važ-



ne sintagme. Glavna nit vodilja u raspravama o ovoj glazbi treba biti liturgijski prostor. Kod organiziranja glazbenog izričaja u liturgijskom prostoru moramo biti svjesni da je to prostor bo-goslužja, prostor u kojem se slavi euharistija, da euharistiju slavi Božji narod, da zajednica koja se sabire na slavlje po krštenju ima dostojan-stvo, ali i da je u ljudskom duhu postavljeno da za sabiranje treba imati prikladan prostor. Na-glašavajući razliku između sakralnog i svetog, predavač je napomenuo da je sakralnost glav-no obilježje bez kojega neki prostor uopće nije moguće zvati svetim ili liturgijskim. Istaknuo je da je za ispravan odabir glazbe za ili izvan li-turgijskoga prostora potreban osjećaj za sakral-no. Preduvjet je znanje da glazba treba biti dio radosnog prinosa hvale, da ljudski glas ulazi u područje svetog, jer ga je Bog stvorio i da glaz-ba mora poticati na molitveni duh. Predavač je na kraju naglasio da glazba mora biti u službi svetosti, mora poticati na svetost i mora izvirati iz osjećaja svetosti. Pozvao je prisutne da kroz svakodnevnu molitvu pokušaju što više raditi na tom osjećaju svetosti, jer će uz jačanje toga osjećaja biti lakše prepoznati kakva je glazba prikladna za liturgijski prostor ili izvan liturgij-skoga prostora.

Drugo predavanje pod naslovom Zlatna har-fa 35 godina poslije održao je fra Stipica Grgat ističući da je glavni cilj izlaganja pojasniti po-vod nastanka Zlatne harfe. Predavač je naglasio kako je Crkva već dugo vremena izložena agre-siji skoro profane i banalne glazbe koja je zauze-la mjesto koje je stoljećima pripadalo sakralnoj glazbi. Podsjetio je da je Drugi vatikanski sabor otvorio vrata novim vidovima vjerskog, duhov-nog, liturgijskog, pa tako i glazbenog promišlja-nja. Osvrnuvši se na socio-politička previranja u Europi krajem 60-tih, naglasio je kako su mla-di kršćani na našim prostorima snagom Duha svjedočili svoju vjeru preko dobro organizira-nih tribina za mlade, studentskog vjeronauka, priredbi, izleta, hodočašća, ali i misa za mlade uz moderne instrumente. Predavač se posebno osvrnuo upravo na povijest nastanka duhovne šansone istaknuvši prve VIS sastave na našim područjima, a spomenuo je i organiziranje ra-znih festivala duhovne šansone te osnivanje pri-

vatnih radio postaja što postaje vodeći glazbeni čimbenik. Predavač ističe kako duhovna šanso-na ne bi bila toliko upitna da nije ušla u središnji liturgijski čin, u svetu misu, i iz nje izgurala pra-vu liturgijsku glazbu. Danas je toliko loše glaz-be u Crkvi, ne zato što je nova, nego zato što silno želi biti popularna i oponašati takozvanu estradu. Zbog takvog stanja šansona je s vreme-nom postala kamen spoticanja. Predavač nagla-šava kako po koncilskom učenju ništa ne može nadomjestiti gregorijansko pjevanje, vokalnu polifoniju i pučku popijevku. Ustvrdio je kako nitko nije protiv lake i zabavne duhovne glaz-be, ali crkveni dokumenti naglašavaju da takvoj glazbi nije mjesto u liturgiji, već da ona spada u domenu duhovne glazbe koja se može izvoditi izvan liturgije. Fra Stipica Grgat naglašava da mlade treba educirati i uputiti u tu veliku temu, ne samo verbalno, nego i glazbenom praksom.

Predavač je istaknuo veliki doprinos Institu-ta za crkvenu glazbu u Zagrebu koji je odgojio mnoštvo pojedinaca koji su preuzeli glazbeni i katehetski rad u župama. Upravo kao plod na-stojanja očuvanja liturgijske glazbe nastala je i Zlatna harfa 1984. godine. Samim osnivanjem Zlatna harfa je jasno rekla „ne“ duhovnoj šan-soni, tj. neliturgijskoj glazbi u misnim slavljima. Uz to kao glavni ciljevi osnutka Zlatne harfe ističu se: obnova liturgijskog pjevanja, propagi-ranje liturgijske pjesmarice Pjevajte Gospodinu pjesmu novu (Zagreb, 1983.), poticanje suradnje među voditeljima crkvenog pjevanja i poticanje stvaralačkog duha skladatelja. Dobar rezultat Zlatne harfe najbolje pokazuju tri zbirke notnih izdanja: 1989., 2004. i 2019.

Predavač je na kraju pozvao sve zborovođe da budu jedinstveni i da pokušaju više vući za isti konop, jer je problem oko liturgijske glazbe odavno postao gorući.

Okupljeni sudionici ovog seminara svojim pitanjima tijekom rasprave pokazali su veliko zanimanje za ovu temu te izrazili želju za održa-vanjem ovakvih skupova i u budućnosti.

Organizatori seminara bili su Vijeće franje-vačkih zajednica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te Udruga dječjih župskih zborova Zlatna harfa.

Maja Mihanović



VRLIKA: MOĆNIK BL. MARIJE PROPETOGA PETKOVIĆ U ŽUPISedmu nedjelju kroz godinu 23. veljače 2020.

č. s. Jasminka Gašparović, vicepostulatorica i č. s. Milijana Heđi, predstojnica kuće u Splitu iz Družbe kćeri milosrđa trećeg samostanskog reda sv. Franje donijele su u Vrliku moćnik bla-žene Marije Propetoga Petković. Tijekom svete mise moćnik je bio izložen na glavnom oltaru, a nakon svete mise vjernici su imali priliku iska-zati pobožnost cjelivajući ga.

Na koncu svete mise č. s. Jasminka u krat-kom izlaganju predstavila je Vrličanima lik bla-žene Marije Propetoga Petković, za koju se u Rimu vodi postupak proglašenja svetom.

Svetoj misi predsjedao je fra Ivan Režić, magistar franjevačkih bogoslova iz Splita, uz koncelebraciju župnika fra Mladena Prolića.

Ministrirali su dijecezanski bogoslov iz Splita Luka Prolić i bogoslov rodom iz DR Kongo, a na studiju u Splitu, fra Herve Tumanar.

Poslije sv. mise časne sestre iz Blata ostale su na ručku u župnoj kući.

Napominjemo da je brat blaženice nakon Drugog svjetskog rata radio nekoliko godina u Vrlici kao liječnik.

Nadamo se i molimo da nam dolazak moćni-ka bl. Marije Propetoga donese župi Božji bla-goslov, obnovu demografske slike župe, nova redovnička i svećenička zvanja te da će blaže-nica iz Blata na Korčuli zagovarati župu Vrlika pred prijestoljem Božjim.

Fra Mladen Prolić

ZAGREB: PROSLAVA ANTIĆEVATRODNEVNICAZa proslavu ovogodišnjeg Antićeva pripre-

mali smo se trodnevnicom po ustaljenom obi-čaju. Prva dva dana trodnevnice euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao fra Ivan Re-žić, magistar bogoslova u Samostanu o. fra Ante Antić na Trsteniku u Splitu. Treći dan trodnev-nice euharistijsko slavlje predvodio je i propo-vijedao mnp. o. provincijal dr. fra Marko Mrše. Svaki dan nakon euharistijskog slavlja na grobu časnog sluge Božjega predvoditelji euharistij-skog slavlja i ostali svećenici molili su molitvu za proglašenje blaženim časnog sluge Božjega i za milosti po njegovu zagovoru.

Prvi dan trodnevniceTema prvog dana trodnevnice bila je Duhov-

ni voditelj duša. Propovjednik je, protumačivši evanđeoski izvještaj o sotoninom napastovanju Isusa, istaknuo kako nas Isusove riječi: Ne živi čovjek samo o kruhu (Mt 4, 4) upućuju da traži-mo hranu za dušu i srce, a to je upravo ono što je časni sluga Božji uporno činio, kako u svojem odgojiteljskom djelovanju, tako i u duhovnom vodstvu brojnih osoba i ispovjedničkom neu-mornom služenju. Fra Ante je svoje služenje i pomaganje u duhovnom rastu započeo okuplja-njem učiteljica i djevojaka u Makarskom pri-morju koje su nastojale oko dubljeg duhovnog života. Došavši u Zagreb 1946., fra Ante se još

više posvetio duhovnom vodstvu vjernika, kao i služenju u sakramentu ispovijedi. Propovjednik je posebno spomenuo fra Antinu duhovnu skrb za franjevački svjetovni red. Uz to držao je broj-ne duhovne obnove u samostanima časnih sesta-ra. Propovjednik je posebno naglasio da je cilj fra Antina duhovnog vodstva bio ostvarivanje svetosti života po otvorenosti djelovanju Duha Svetoga u ljudskim srcima. Njegov stav bio je da se ozbiljan duhovni život može graditi jedino na temelju pravoga svakodnevnog života koji se ostvaruje po vjernosti Božjim zapovijedima i evanđelju. Propovjednik je svoje razmišljanje zaključio riječima: »Neka nam svijetli lik o. fra Ante bude poticaj i putokaz na osobnom, putu ljudskog sazrijevanja i rasta u svetosti te moli-mo Gospodina po zagovoru Marijinu da ga što skorije budemo mogli častiti kao novog hrvat-skog blaženika.«

Drugi dan trodnevniceTema drugog dana trodnevnice bila je Srca

otvorena za siromašne. Drugi dan trodnevnice propovjednik je govorio o fra Antinoj skrbi za siromašne. U svom promišljanju propovjednik je pošao od odlomka evanđelja dotičnog dana (Mt, 31-46) koje govori o nagradi na sudnji dan koju će Isus dati onima koji su iskazivali dje-la ljubavi i milosrđa: nahranili gladne, napojili žedne, primili strance, zaogrnuli gole, poho-



dili bolesne i utamničene. Antićeva karitativna skrb počinje od njegovih mladenačkih dana. On je bijedu, bolesti i siromaštva osjetio i u svojoj siromašnoj obitelji, pogotovo kad mu je sestra oboljela. Nastojao je organizirati pomoć svojim bivšim gojencima koji su bili župnici po siromaš-nim župama Dalmatinske zagore. U vrijeme rata fra Ante je proširio svoje karitativno djelovanje i izvan svoje redovničke zajednice. Tako je nakon što je bombardiran biskupski dvor slao više puta živežne namirnice biskupu Bonefačiću.

Fra Ante je često nastojao pomoći braći pa je dijelio i ono što je dobivao u znak zahvale, živeći tako zavjet siromaštva, posebno u vrijeme rata. Došavši u Zagreb, upoznao je mnoge siromašne obitelji za koje se zauzimao i od onih koji nisu bili siromašni molio pomoć. Povezao se s razli-čitim redovima i družbama redovnica od kojih su mnoge nakon rata živjele posve siromašno. Bra-ći franjevcima i drugim svećenicima nabavljao je duhovnu literaturu iz inozemstva preko svoje subraće Dominika Šušnjare iz Münchena i Karla Balića iz Rima. Koliko je mogao, pomagao je i svojoj rodbini. Pred smrt je rekao jednom sveće-niku da mu je dužnost ljubiti bližnjega.

Treći dan trodnevniceTema trećeg dana trodnevnice bila je Neu-

moran u izgradnji franjevačkog bratstva. Mnp. o. provincijal fra Marko u prvom dijelu svoje

propovijedi progovorio je o ranjivosti čovjeka kad se rodi i kroz djetinjstvo i o posebnoj njež-nosti i pozornosti koju djeci treba iskazivati, ne zaboravljajući pri tom vjersko opredjeljenje i kršćanski i katolički svjetonazor. Naglasio je po-sebnost odgoja i obrazovanja onih koji izaberu svećenička i redovnička zvanja, ali i da su i oni dio cjeline kršćanske zajednice. Upotrijebio je sliku stabla s mnoštvom grana i grančica koje su povezane s deblom i korijenom stabla. Fra Ante Antić kao odgojitelj je duboko i ozbiljno shvaćao odgojiteljsku zadaću, ponirući i zadirući u temu odgoja mlade subraće klerika u svijetlu Kristo-va evanđelja i Isusove škole na način kako je to pokazivao sveti Franjo Asiški. Propovjednik je istaknuo kako je kao vanjski suradnik u izradi Pozicije, dokumentacije potrebne za fra Antino proglašenje blaženim, shvatio da je časni sluga Božji doista bio jako pobožan redovnik i neu-morni graditelj franjevačkog bratstva u odgoju i obrazovanju franjevačke mladeži, a da je nje-gova metoda bila temeljena na franjevačkoj lju-bavi i dobroti. Sve to je potkrepljivao primjerom svojeg života. Njegov primjer molitve temeljio se na onom što nam govori današnje evanđelje (usp. Mt 6, 7-15), a to je ispravno shvaćanje molitve, a ne »blebetanje«. Fra Antin odgoji-teljski cilj bio je »odgojiti u klericima drugoga Krista i apostole svete Crkve i prave sinove sv. našeg oca Franje«. Posebno je nastojao u dnev-



nom redu oko stvaranja molitvenog i studijskog ozračja, što je podrazumijevalo ozbiljno promi-šljanje, prihvaćanje i življenje duhovnog života. U svom djelovanju nastojao je sjediniti autoritet oca i dobrotu majke, a pokretač odgojnog pro-cesa u svemu je bila ljubav. Na kraju je propo-vjednik pozvao na ustrajnu molitvu za čudo po zagovoru časnog sluge Božjega, a one koji to doista i dožive da izvijeste vicepostulatora fra Antine kauze.

ANTIĆEVO 2020.Svečano euharistijsko slavlje na 55. obljet-

nicu smrti časnog sluge Božjega oca fra Ante Antića predvodio je apostolski nuncij u Repu-blici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, naslovni nadbiskup Tuscanije, u zajedništvu s još 17 sve-ćenika i velikim brojem vjernika koji su ispunili kriptu Majke Božje Lurdske.

U propovijedi je pošao od prvog čitanja iz knjige proroka Jone koja opisuje kako je Bog Joni naredio da ide propovijedati u Ninivu te pozvati Ninivljane na obraćenje. Istaknuo je kako se Jona najprije opirao Bogu i pokušavao pobjeći brodom u suprotnom smjeru te kako je završio u utrobi ribe koja ga je nakon tri dana izbacila na obalu. Jona je shvatio da Bogu ne može pobjeći, već da ga mora poslušati i izvršiti ono što on od njega traži. Posebno je naglasio da Jonin odlazak u Ninivu pokazuje i nama da vjernička poslušnost Bogu privlači i druge lju-de: »Ljudi su svjesni naše promjene i oponašaju nas. Nisu riječi te koje obraćaju. To su djela. To je svjedočanstvo. Zato je sv. Ivan od Križa re-kao: Gdje nema ljubavi, unesi ljubav i naći ćeš ljubav (...) Ljubav potiče i vodi do promjena obraćenja.« Obraćajući se okupljenim vjernici-ma u katedrali u Rabatu u Maroku prije godinu dana, papa Franjo je rekao da se naše poslanje krštenika, svećenika i posvećenih osoba vidi u sposobnosti stvaranja i poticanja promjena te divljenja i suosjećanja tako da živimo kao Isu-sovi učenici među onima s kojima dijelimo sva-kodnevicu radosti, tuge, patnje i nade. Potom je naveo znakovitu rečenicu pape Benedikta XVI. koji je rekao: »Crkva raste kroz privlačnost i svjedočenje. Ne možemo razmišljati o obraće-nju drugih ako ne počnemo obraćati sami sebe slušajući Božji glas.«

Čovjek najprije postaje misionar mijenjajući sebe, naglasio je nuncij: »Nema potrebe promi-jeniti zanimanje ili navike ako nisu loše, dovolj-no je promijeniti srce i odmah postajemo Kri-stovi svjedoci gdje god da se nalazimo u našem okruženju, u našim obiteljima, u školi, tvornici, u uredu ili na tržnici. A ljudi slušaju i možda se promjene, ne zbog onoga što govorimo, već zato što vide našu promjenu.« Dalje je naglasio da vjernici moraju naučiti predati se Božjem glasu koji trajno govori i strpljivo čeka da se čovjek promjeni: »Volim upotrijebiti izraz predati se glasu Božjem, jer to znači da je prije bilo borbe. Jer nije lako odmah poslušati Božju riječ. Njego-va se volja često sukobljava s našim planovima i željama. Predanje je bio Marijin stav tijekom razgovora s arkanđelom Gabrijelom kada je od-govorila: Neka mi bude po tvojoj riječi. Proma-trajući ove Marijine riječi, crkveni otac Origen napisao je: Ja sam prazan list papira na kojem pisac, odnosno Bog, može pisati što god želi. Neka učini sa mnom ono što Gospodar svemira želi. Tumačeći ove Origenove riječi u svetištu Gospe od Krunice u Pompejima, kardinal Ange-lo Becciu rekao je: I mi bismo željeli biti prazan list papira na kojem Bog može napisati što želi. Sigurni da onda kada On piše uvijek stvara re-mek-djelo (...) Slijediti Boga čini nas slobodni-ma, jer tako se ostvaruje njegov nacrt nad nama zamišljen od postanka svijeta te mnogo veći i ljepši od onoga što bismo mogli poželjeti za sebe. Predanje Božjem glasu nije znak poraza, to je početak istinskog oslobođenja. Oslobođe-nje od starog čovjeka kako bismo postali nova stvorenja«, istaknuo je mons. Lingua, prisjećaju-ći se riječi pape Franje tijekom jedne propovijedi u domu svete Marte kada je istaknuo da čovjek može posrnuti čak i nakon što je ustao kako bi mogao ponovno slušati Božji glas kao što piše u Psalmu 129.: »Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi, Gospodine, čuj glas moj.«

Papa se zapitao, naglasio je nuncij, zašto se čovjek nada, a odgovor se najvjerojatnije krije u vjerovanju da je u Gospodina milosrđe i ot-kupljenje. »To je dobro znao časni sluga Božji otac Ante Antić. Kolikim je čudesnim obraće-njima svjedočio u svojoj ispovjedaonici unatoč tome što je bio svjestan svoje slabosti i krhkosti. Nekoliko mjeseci prije smrti fra Ante piše svom ispovjedniku: Stidim se i sramim pred Gospo-



dinom koji se sa mnom bijednikom, grešnikom nedostojnim služi za posvećenje duša, a ja osta-doh tako slab i bez prave solidne kreposti. Bog je tako dobar i služi se nevrijednim svojim stvo-rom. Hvala mu i slava i neka je uvijek hvaljen i slavljen. Molimo Gospodina da nam udijeli

milost da uvijek ponovno ustanemo. Dovoljan je samo jedan trenutak da promijeni naše srce. Imajmo na umu srce Isusovo«, rekao je mons. Lingua.

Fra Josip Šimić

SPLIT (TRSTENIK): PROSLAVA ANTIĆEVAU srijedu 4. ožujka u franjevačkom samo-

stanu na Trsteniku nakon trodnevne pripreme proslavljen je Spomen preminuća časnog sluge Božjeg o. fra Ante Antića. O. fra Ante Antić pre-minuo je na glasu svetosti u samostanu Majke Božje Lurdske u Zagrebu prije 55 godina, a tre-nutno se vodi postupak za proglašenjem blaže-nim te na koncu svetim.

U samostanskoj crkvi Presvetog Otkupitelja misno slavlje s početkom u 19 sati, prije kojeg se pjevala večernja časoslova, predslavio je gvardijan Samostana o. fra Ante Antića fra Ivan

Macut. U koncelebraciji su bili fra Ivan Režić, magistar bogoslova, fra Anđelko Domazet, fra Stipe Nimac, fra Miro Ančić, fra Petar Milano-vić Trapo, fra Domagoj Runje i fra Šimun Mar-kulin, a đakonirao je fra Slaven Čeko. Pjevanje na misi animirali su bogoslovi s voditeljem Pe-rom Prosenicom.

Kroz trodnevnu pripravu te na sam dan pre-minuća o. Antića, već tradicionalno, propovi-jedali su franjevački đakoni koji su vjernicima približili misli o. Antića te ih prilagodili današ-njem, modernom vremenu.

POSJET BOGOSLOVA ŽUPI SVETI FILIP I JAKOVNa poziv o. župnika don Darija Mataka u

nedjelju 8. ožujka bogoslovi Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja posjetili su župu Sveti Filip i Jakov u istoimenom mjestu.

U župi je bogoslove dočekao gosp. Ivan Eš-kinja, član župskog vijeća koji je uime župnika bogoslove upoznao sa znamenitostima mjesta, posebno se zadržavši u crkvi sv. Mihovila.

Nakon razgledavanja bogoslovi su se uputili u župnu crkvu gdje su, uz ravnanje prof. Pere Prosenice, pjevali te ministrirali na euharistij-skom slavlju u 11 sati. Na koncu misnog slavlja, bogoslov fra Stipe Buljan ukratko je predstavio župljanima te župe život u franjevačkom kleri-katu u Splitu.

Zahvalni dragom Bogu na predivnom danu te o. župniku na gostoprimstvu, bogoslovi su se zaputili u Split obogaćeni lijepim dojmovima i zahvalni na srdačnoj dobrodošlici domaćina.

DUHOVNA OBNOVA U ŽUPI SVIH SVETIH ZMIJAVCIU župi Svih svetih u Zmijavcima održala se

duhovna obnova 7. ožujka 2020. godine. Duhovna obnova potiče nas na promišljanje

o našem životu, o našim grijesima i slabosti-ma. Upravlja nas na molitvu i na razmišljanje o tome koliko nas Bog ljubi i voli i koliko smo zapravo slabi uvidjeti tu neminovnu istinu. Ži-

veći naše svakidašnje živote, često zanemarimo kako nas Bog kroz život vodi svojom milošću i providnošću. Umišljamo si kako su naša životna postignuća isključivo ostvarena našom pameću i znanjem, dok životne neuspjehe pripisujemo sudbini i nesreći. Utonemo tako u oholost koja onda izrodi sve one grijehe koje su nas naučili



nabrajati još dok smo bili djeca i za koje zna-mo kako nam čine štetu, bilo fizičku ili duhov-nu. Međutim, šteta nije nepopravljiva. Ispovijed, sveta misa i sveta pričest produbljuju i obnavlja-ju našu vezu s Bogom. Vraćaju nas na pravi put i pomažu nam da lakše nosimo životno breme sa svim svojim tugama i veseljima. Isti zadatak ima i duhovna obnova.

Jedna takva, u ovo korizmeno doba kada čo-vjek posebno promišlja o svom odnosu s Bo-gom, organizirana je u Zmijavcima, dičnom selu Imotske krajine, u Župi Svih svetih. Bila je na-mijenjena Župnom pjevačkom zboru župe Zmi-javci i čitačima starozavjetnih i novozavjetnih tekstova u vrijeme Korizme, ali i svim drugim Zmijavčankama i Zmijavčanima. Sama ideja o organizaciji navedene obnove potekla je od ča-sne sestre Jasne Kasalo čiji je iskreni cilj bio po-taknuti ne samo članove zbora, nego i sve druge župljane na međusobnu ljubav, zajedništvo i mo-litvu. Na njen je poziv iz arbanaškog samostana iz okolice Zadra stigla časna sestra Rita Maržić koja ujedno predaje i vjeronauk u jednoj srednjoj školi u Zadru.

U prekrasnom okruženju zmijavačke crkve u popodnevnim satima, korištenjem suvremene tehnologije, sestra Rita je moderirala i vodila du-hovnu obnovu. Za misao vodilju ovoga duhov-nog susreta uzete se riječi: „Korizma, vrijeme da se vratiš doma!“ Kako bi okupljeni lakše razu-mjeli motiv ovog susreta, sestra Rita je koristila primjer dviju prispodoba iz Novog zavjeta: pris-podobu o razmetnom sinu i prispodobu o susre-tu Isusa i Samaritanke na zdencu Jakovljevu u samarijskom gradu Siharu.

Kroz prvu prispodobu sestra Rita je nastojala okupljene potaknuti na promišljanje o ljudskom poimanju Boga i o tome kako i na koji način čo-vjek stvara sliku o Bogu. Pri tome je istaknula kako je i Isus pričajući o Ocu koristio prispo-

dobe, a u priči o razmetnom sinu Bog je prika-zan kao dobri, milosrdni Otac koji se tako raduje svome djetetu, opraštajući mu sve njegove gri-jehe. S druge strane i sinova slika o ocu, kako reče sestra Rita, vidno se promijenila. Treba se prisjetiti kakvu je sliku na početku prispodobe sin stvorio o ocu, a kakvu na kraju i primijetiti kako se sinovo poimanje oca čitavo vrijeme mi-jenja, kao što se i ljudsko poimanje Boga mijenja kroz život.

Drugom je prispodobom, o Isusu i Samaritan-ki, sestra Rita ukazala na neprestanu ljudsku žeđ i žudnju za ovozemaljskim, materijalnim i tjele-snim potrebama. Iako se čovjek određenih stvari često puta zasitio i „napio“, žeđ je i dalje ostala. Tako je i Samaritanka čeznula za ovozemaljskim užicima, tražila je utjehu, ljubav i poštovanje, ali toliko željeni mir nije ostvarila. Susret s Isusom na Jakovljevu zdencu u potpunosti je mijenja. Isus joj objašnjava iz čega proizlaze njene za-blude i tko je On zapravo. Nudi joj vodu života i zaključuje kako ta Njegova voda gasi žeđ zauvi-jek i kako samo po Njemu čovjek može pronaći toliko željeni mir.

Čitavo vrijeme ovog susreta izmjenjivale su se molitve i promišljanja okupljenih te su se čita-li prigodni tekstovi iz Svetog pisma. Molilo se za slabe i nemoćne, za bolesne, ali i zdrave, za dje-cu i starije, za duhovna zvanja…Nakon duhovne obnove zmijavački župnik fra Frano Laco pred-vodio je euharistijsko slavlje za sve okupljene. Druženje je završeno na zakusci koja se održala u prostorijama župne dvorane uz pregršt slatkih i slanih kolača koje su pripremile vrijedne zmi-javačke domaćice. I za kraj ovog izvještaja Zmi-javčani se zahvaljuju sestri Riti što je im je stigla u posjet i što je kroz jedno sadržajno i zanimljivo promišljanje nastojala produbiti čovjekovo poi-manje Boga i Njegove neizmjerne ljubavi.

Josip Jonjić

PASTIRSKI POHOD ŠIBENSKOG BISKUPA ŽUPAMA SV. JURE U RUPAMA I SV. KATE U DUBRAVICAMA

Pastirski pohod šibenskog biskupa župama Sv. Jure u Rupama i sv. Kate u Dubravicama bio je u nedjelju 8. ožujka ove godine.

Pohod je započeo susretom s vjernicima u Rupama u 9.30 sati, kod crkve sv. Jure na gro-

blju gdje su biskupa Rogića pred crkvom doče-kali vjernici sa župnikom fra Matom Gverićem. Nakon pozdrava župnika i kratkog razgovora s vjernicima od kojih je jedan dio došao i u na-rodnim nošnjama, molila se molitva odrješenja



za sve pokojne. Odmah potom uputili smo se u crkvu sv. Ante u središtu mjesta gdje je slavlje-na sveta misa u nazočnosti stotinjak vjernika. Skladnom pjesmom domaćeg pjevačkog zbora uzveličana je liturgija. A na koncu mise župljani su darivali biskupa plodovima svoga rada. Osje-tila se radost zajedništva u vjeri i otvorenost srca u molitvi slavljenja svete euharistije.

Valjalo je pohitati u Dubravice jer je tamo sveta misa najavljena za 11.30 sati. Župnika i biskupa dočekali su vjernici pred crkvom. Dio i ovdje u narodnim nošnjama. S malim zakaš-njenjem slavila se sveta misa druge korizmene nedjelje. Kao i u Rupama, i ovdje je biskup u homiliji ohrabrio vjernike i pozvao da prepo-znaju u svom životu ona „brda preobraženja“ na kojima susreću Isusa. U duhu Božje riječi pozvao je vjernike na obraćenje, preobraženje u kojem nam Krist želi pomoći jer je i sam pro-šao stazu ljudskog života, trpljenja, poniženja, križa i same smrti da bi sve nas mogao uvesti u vječnu radost uskrsnuće, vječnog života u Bogu. Ustrajno tražimo ta susretanja s Bogom po osobnoj i obiteljskoj molitvi, svetoj euhari-

stiji i sakramentima, Božjoj Riječi i svako ple-menitom djelu ljubavi prema bližnjemu. Neka se na taj način trajno preobražava naš život i već sada bude slika buduće vječnosti.

Na koncu mise biskup je pozdravljen stihovi-ma i obdaren poklonima. Potom su se vjernici, župnik i biskup uputili na groblje do crkve sv. Kate gdje se molilo odrješenje za sve pokojne. Usput su pohodili i staru župnu kuću koja se ne koristi te čeka obnovu i novu namjenu.

Uslijedio je ručak sa župnim suradnicima i svećenicima iz dekanata na kojem se u brat-skom druženju pričalo o aktualnim temama iz života župe i sadašnjeg trenutka.

Potom su biskup i župnik u župnom uredu obavili vizitaciju župnih matičnih knjiga. U ovoj zgodi nije pohođena filijalna crkva sv. Ni-kole u Plastovu, nego je dogovorena sveta misa za svečev blagdan 6. prosinca ove godine.

U obje župe bile su to radosno i raspjevano slavljene svete mise, te srdačni susreti s vjerni-cima. Zahvala župniku fra Mati Gveriću za lije-po animiran pastirski pohod ovim župama.

www.sibenska-biskupija.hr

VRLIKA: FRANJEVAČKI SJEMENIŠTARCI IZ SINJAS ODGOJITELJEM U ŽUPI

Treću korizmenu nedjelju 15. ožujka 2020. godine sjemeništarci iz Franjevačkog sjemeni-šta u Sinju sa svojim ravnateljem fra Joškom Kodžomanom gostovali su u župi Vrlika. Pri-je sv. mise u 10.30 sati u župnoj crkvi u Vrlici župnik fra Mladen Prolić zaželio je ravnatelju i sjemeništarcima dobrodošlicu i pozvao vjernike da ovaj dan u župi bude dan molitve za sveće-nička i redovnička zvanja.

Sv. misu slavio je i propovijedao ravnatelj fra Joško Kodžoman, a suslavio je župnik fra Mla-den Prolić. Propovjednik je istaknuo potrebu Crkve za svećeničkim i redovničkim zvanjima. Osvrnuvši se na nedjeljno evanđelje o susretu Isusa i žene Samaritanke na Jakovljevu zden-cu (Iv 4, 5 – 42), fra Joško je poručio kako naš

susret s Isusom treba uroditi obnovom u istini i vjeri u Krista Gospodina. Poput suhe zemlje vjernici se trebaju napojiti na izvoru „žive vode“ o kojoj je Isus govorio Samaritanki, a to su Njegova riječ, evanđelje i sveti sakramenti. Isus koji je oprostio Samaritanki, oprostit će i nama u sakramentu pomirenja.

Preko sv. mise pjevao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem voditeljice Petre Milković, a sje-meništarci su čitali misna čitanja. Sjemeništarci Mario Landeka (Posušje) i Tomislav Kiridžija (Metković) iznijeli su Vrličanima svoje iskustvo izbora duhovnog zvanja i dolaska u sjemenište.

Poslije sv. mise sjemeništarci, ravnatelj i žu-pnik imali su zajednički objed u župnoj kući.

Fra Mladen Prolić


INOZEMNA PASTVA

MÜNCHEN: IZLOŽBA ANĐELA U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ ŽUPI U subotu 18. siječnja 2020. u velikoj dvorani

HKŽ München otvorena je izložba skulptura an-đela i dječjih crteža. Na izložbi su se mogle vi-djeti različite vrste anđela. Izložbu je otvorio fra Jozo Župić, dušobrižnik u župi, citirajući papu Franju: „Bog nam šalje anđele da tješe naše slo-mljeno srce, da nas probude iz sna našega života i da nam jednostavno kažu: ti nisi sam.“

Djeca drugog razreda vjeronaučne nastave otpjevala su pjesmu Anđeo čuvar autorice Ne-venke Videk: „Nad tobom lebdim, nad tobom bdijem, molitvi Bogu ruke ti svijem. Kada se moliš, stojim uza te; pogledi moji posvud te pra-te. Ako ti od zla zaprijeti sila, nad tobom svoja

raširim krila. Čuvam te danju, čuvam te noću, pred lice Božje dovest te hoću.“ Svi učenici koji pohađaju vjeronauk došli su pogledati izložbu, a svoje utiske neki od njih utkali su u knjigu doj-mova. U nedjelju 19. siječnja izložbu su pogle-dali i vjernici koji su prisustvovali sv. misama u kapeli bl. Alojzija Stepinca u Schwanthalerstr. 96. u 9 i 10.30 sati. Izdvajamo jedan zapis iz knjige dojmova: „Anđele čuvaru moj, uvijek uz mene stoj. Jači si od zloga, jer poslan si od Boga. Čuvaj moju dušu, čuvaj tijelo moje, prija-telje i susjede moje i cijelu obitelj moju. Hvala ti što si tu uz mene, moj Anđele.“

Fra Jozo Župić

MÜNCHEN: PREDAVANJE O ARMENIJIU utorak 28. siječnja 2020. u organizaciji

Akademskog kruga koji djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu prof. Stjepan Bergo-vec održao je predavanje o Armeniji i njezinom utjecaju na Hrvatsku. Kroz dva tjedna obišao je Armeniju, zemlju koja se nalazi na granici Eu-rope i Azije, ali ipak geografski pripada Europi. Družeći se s poznavateljima povijesti te zemlje, otkrio je da Armenci imaju vlastiti jezik i pismo (armensko), vlastitu kršćansku religiju (istočnog obreda, ali drukčiju od pravoslavnih naroda jer su od postojanja na čelu imali katolikosa – cr-kvenog poglavara svih Armenaca po kojemu je prvobitno ta Crkva nosila naziv katolička), svoje sakralno graditeljstvo, ornamentiku.

Danas je Armenija samostalna i suverena država nakon raspada Sovjetskog saveza 1990. Profesor Bergovec ustvrdio je da mi Hrvati ima-mo duboke veze s Armencima, a one se ogleda-ju u sakralnoj kulturi, umjetnosti, religiji i vla-stitom pismu, jer smo po doseljavanju došli na prostor kojeg su tijekom duge i bogate povijesti nastavali Armenci. Spomenuo je: Dubrovnik, Korčulu, Nin, Knin i Plitvička jezera gdje su Armenci ostavili svoje tragove. Istaknuo je tri

stvari koje nas povezuju s Armencima i po ko-jima smo slični: gradnja crkvica, pismo glago-ljica i pleter. Stoljećima su Armenci dijelili istu sudbinu kao i Hrvati, kad je u pitanju njihovo proganjanje i mučeništvo. Do danas Turska ne priznaje da je nad Armencima učinjen genocid od Osmanskog carstva. Zamjerio je Austrougar-skoj i mladoj državi Hrvatskoj koje su prešutjele taj genocid. Profesor se pozvao na Grgura Pro-svjetitelja, armenskog vizionara, koji je koncem trećeg stoljeća uspio potaknuti tadašnjega ar-menskog vladara Trdata III. (Velikog) da prihva-ti vjeru i tako se s njim za kršćanstvo zagrijalo i niže plemstvo i sav narod, pa će Armenija 301. godine biti proglašena prvom kršćanskom (ka-toličkom) zemljom na svijetu, a kršćanstvo oba-veznom državnom religijom. To se dogodilo 12 godina prije čuvenog Milanskog edikta iz 313. godine kojim se u Rimskom carstvu dozvolja-va pored štovanja državnih božanstava ispovije-dati i druge religije pa tako i kršćanstvo. U ime okupljenih u velikoj dvorani Hrvatske katoličke župe u Münchenu profesoru je zahvalio gosp. Ante Moro, predsjednik Akademskog kruga.

Fra Jozo Župić


inozemna pastva

LONDON: STEPINČEVOU nedjelju 9. veljače 2020. Hrvatska katolič-

ka misija u Londonu obilježila je 60. obljetnicu smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca, nad-biskupa zagrebačkog, euharistijskim slavljem u crkvi Presvetog Srca Isusova u Londonu te prigodnim predavanjem. Euharistijsko slavlje predslavio je fr. Srećko Koralija, OP, a suslavio je i propovijedao fra Ljubomir Šimunović, OFM voditelj Hrvatske katoličke misije u Londonu. U prigodnoj propovijedi fra Ljubomir je između ostaloga naglasio kako je „bl. Alojzije Stepinac bio čuvar hrvatskog identiteta i živo svjedočan-stvo vjere koja nije bila pokolebana poteškoća-ma. I dan danas mu se čini nepravda jer se ne prihvaća istina dokazana od mnogih povjesni-čara. Bio je svjetlo i sol. Dao se rastopiti. Spa-šavao je potrebne, djecu i odrasle. Kruh svoj je dijelio s gladnima. Nije se krio od onih koji su bili njegove krvi. Nosio je svoj križ i križ svog naroda.“ Iza sv. mise, u prigodi Godine Biblije u BK Engleske i Walesa, prigodno predavanje održao je fr. Srećko Koralija, dominikanac, te-olog, sirijacist, bibličar, orijentalist, doktorand na sveučilištu u Cambridgeu, koji je studirao i specijalizirao u Zagrebu, Fribourgu, Oxfordu, Rimu te na Institutu Woolf u Cambridgeu. Na-glasivši na početku kršćanski poziv vjernika kao traženje Istine, govorio je o odnosu spoznaje Boga, istine i snage svjedočanstva. S obzirom

na spoznaju Boga, istaknuo je da čovjek, budući da je Božje stvorenje, ne može Boga obuhvati-ti spoznajom kao što može stvorene stvari (npr. svladavanje određene skladbe, vještine, spor-ta, specijalizacije i sl.). Čovjek Boga ne može obuhvatiti, već ga može samo ‚učiti‘, tj. hodi-ti prema Njemu trudom vlastitog bića. U tom smislu, čovjek je uvijek pozvan da se otisne u novo kako bi ostvario taj poziv (o tome svjedoče životi Abrahama, Mojsija, svete obitelji i mno-gih drugih koji su imali snagu otići u nepoznato kako bi spoznavali Boga kroz njegova obeća-nja). Nadalje, govor o spoznaji nužno je pove-zan s govorom o istini u kojoj se proteže odnos ljubavi i znanja. Znanje bez ljubavi je slijepo i neoživljeno, a ljubav bez znanja vrludava. Jedan i drugi aspekt ljudskog življenja potrebni su za stjecanje mudrosti. U tom kontekstu fr. Srećko je naglasio da je čovjekov poziv oživljavanje Božjih svojstava u sebi, budući da je njegovo stvorenje. Da bi se pobožanstvenio i bio čovje-kom u pravom smislu te riječi, važno je da radi na svakom aspektu svoga življenja – znanju, vr-linama, povjerenju, vjeri i zadobivanju milosti. Ako tako čini, ima čvrsti unutarnji oslonac koji mu daje snagu da to isto drugima svjedoči. To su kroz povijest pokazali biblijske ličnosti i sveci.

Fra Ljubomir Šimunović

MÜNCHEN: BREMENSKI SVIRAČIProstor kapele bl. Alojzija Stepinca u

Münchenu ispunjen dječjim povicima: „Hoće-mo još“, najbolji je dokaz da je glazbena pred-stava „Bremenski svirači“ u izvedbi kazališne družine Pinklec iz Čakovca vrlo uspjela. Taj mj-uzikl izveli su 2. veljače 2020.: Karolina Hor-vat, Davor Dokleja, Igor Baksa i Bruno Kon-trec. Klasičnu basnu braće Grimm pjesmom i svirkom odglumile su četiri životinje: isluženi magarac Jure, lovački pas Riki, ofucana mačka Matilda i pijetao Đurek. Svi oni napuštaju svoje gospodare kod kojih se više ne osjećaju dobro. Čak su u opasnosti po život, pa na putu prema Bremenu prolaze kroz različite avanture u po-

trazi za kruhom. Služeći se čakavskim, kajkav-skim, štokavskim i slikovitim romskim jezikom oduševili su sve prisutne, posebno djecu. Na kraju su pobijedili razbojnike i, udruživši se, za-jedničkim snagama dostigli cilj živeći kao ve-lika sretna obitelj. Na kraju su glumci više puta jakim glasom pitali: „Tko je najjači?“ A djeca u kapeli odgovarala: „Bremenski svirači“. Za ovu vrlo uspjelu predstavu treba zahvaliti organiza-toru Hrvatskoj dopunskoj nastavi u Bavarskoj te Hrvatskoj katoličkoj župi na čelu s fra Petrom Klapežom.

Fra Jozo Župić


inozemna pastva

MÜNCHEN: STEPINAC, SVJEDOK ISTINSKE VJERE I SVETOSTIHrvatska katolička župa bl. Alojzija Stepinca

u Münchenu, pripremajući se za proslavu svog zaštitnika, organizirala je trodnevnu duhovnu obnovu koju je predvodio mons. Juraj Batelja, voditelj kauze bl. Alojzija Stepinca.

Obnova je započela u četvrtak 6. ve-ljače 2020. u kapeli bl. Alojzija Stepinca, Schwanthalerstr. 96., molitvom krunice, du-hovnim nagovorom, svetom misom i klanja-njem pred Presvetim. Župnik fra Petar Kla-pež pozdravio je voditelja i najavio temu večeri „Mučeničkim putem do svetosti“. Govoreći o hrvatskom narodu kao patničkom narodu, dr. Juraj Batelja je ustvrdio da su baš tom narodu potrebni mučenici, ljudi jasnih na-čela, autentični kršćani. Stepinac je bio takav čovjek koji je pred svojim neprijateljima izrekao riječi: „Bio bih ništarija kad ne bih osjetio bilo hrvatskoga narod koji ima pravo na slobodu kao i svaki drugi narod.“ On je obranio kralježnicu svoga naroda kao pastir svoga naroda, rekao je voditelj duhovne obnove. Budući da nažalost i danas mnogi napuštaju Hrvatsku i odlaze u tuđi svijet, mons. Batelja se pozvao na propovijed bl. Alojzija Stepinca koji je već 1941. godine poru-čio hrvatskim radnicima koji su napuštali Hrvat-sku: „Otišli ste iz Domovine ne da je zaboravite, nego da je u srcu nosite i da joj se vratite.“

Govoreći o montiranom procesu protiv kar-dinala Alojzija Stepinca po nalogu Komunistič-ke partije Jugoslavije i postupcima prema nje-mu, mons. Batelja se osvrnuo i na ekshumaciju i proučavanje zemnih ostataka kardinala Stepin-ca u lipnju 1993. godine. Ustanovljeno je „da je koncentracija olova u njegovim kostima bila 23 puta viša u odnosu na normalne vrijednosti, koncentracija kroma bila je 22 puta viša, anti-mona 19 puta viša, kadmija 13 puta viša, a kon-centracija arsena 4 puta viša u odnosu na nor-malne vrijednosti. Dakle, sustavna intoksikacija olovom, kromom, antimonom, kadmijem i arse-nom vodila je bl. Alojzija do kobnog završetka.“

„Spominjemo se“, rekao je mons. Bate-lja, „60 godina mržnje i ljubavi. Na Stepinče-voj vatri, na njegovom spaljenom srcu kojega su neprijatelji spalili, palimo vatru svoje vjere. Živimo njegov duh sav posvećen Bogu, Duhu Svetomu.“

Nismo nacionalisti, ali smijemo svoju vje-ru u cijelosti ispovijedati i voditi ljude u nebo. Cjelovečernji program prve večeri Duhovne ob-nove animirao je zbor mladih framaša pod vod-stvom č. s. Nikoline Bilić.

Fra Jozo Župić

MÜNCHEN: ALOJZIJE STEPINAC BRANITELJ NEMOĆNIH I ZATO-ČENIH

U petak, 7. veljače održana je druga večer Duhovne obnove za Stepinčevo u hrvatskoj ka-toličkoj župi u Münchenu. Sve se događalo u crkvi Sv. Pavla, nedaleko centra – Hrvatskog doma u kojem se okupljaju hrvatski katolici. U crkvi sv. Pavla hrvatski katolici svake nedjelje u 16 sati slave svetu misu (zimi), a ljeti u 17 sati. Crkva je građena u novo-gotičkom stilu od 1892. do 1906. prema planu Georga Hamberri-ssera. Na dnu crkve u pokrajnoj niši nalazi se križ na čijem drvetu piše na njemačkom jeziku: Ovaj križ je izraz zahvalnosti Crkvi i narodu Bavarske koji su velikodušno pomogli nositi križ obrambenog rata u Hrvatskoj (1990.-1995.) Potpisnici su Hrvatski Caritas i Bavarsko-hrvat-ski Forum.

Nakon molitve krunice koja je započela u 18 sati, duhovni nagovor održao je dr. sc. Ju-raj Batelja, postulator. Govorio je o Bl. Alojziju Stepincu kao branitelju nemoćnih i zatočenih. Citirajući riječi sv. Pavla koje je uputio kršća-nima nazvavši ih „vijenče moj i radosti moja“, vlč. Batelja je s ponosom i radošću te riječi primijenio na bl. Alojzija Stepinca koji je kao dobri pastir sve svoje sile uložio za duše da u njima probudi živu vjeru u Isusa Krista, jer se vodio riječima samoga Krista: „Što god ste uči-nili jednom od ove moje najmanje braće, to ste meni učinili.“ On je spašavao i Židove i Srbe u II. svjetskom ratu o čemu imamo svjedočan-stva 122 preživjela Židova, a na optužbe Srpske pravoslavne Crkve da bi osramotili Stepinca i katoličku Crkvu kod Hrvata, obilje dokumenata


inozemna pastva

to opovrgava i sve nas to čudi odakle tolika dr-skost da se ne obaziru na činjenice nego se slu-že klevetama. Pucajući na Stepinčevo srce ne slažu se što smo dobili slobodnu domovinu Hr-vatsku, rekao je postulator Batelja. Bl. Alojzija Stepinca ne može se svesti samo na spašavanje Židova i Srba, nego je on sav svoj svećenički i pastirski život posvetio služenju da se Bog na-stani u ljudskim srcima. Okupljao je sirotinju, mlade, studente, Oslonjen na Boga koji je za njega izvor i nadahnuće za ono što čini. U srcu mu je bila prisutna briga za obitelj i njezinu sve-tost. Borio se protiv psovke, pijanstva, osuđivao svađu i uspostavljao bratske odnose među ljudi-ma. Branio je dostojanstvo ljudske osobe. Lju-bav prema bližnjemu, prema čovjeku bez obzira kako se zvao. Osobito se brinuo za djecu i za mlade. Ne gledati zvijer u čovjeku nego dijete Božje. Pokrenuo je Caritas u svojoj nadbiskupi-ji. Skupine i pojedinci nalazili su utočište u Ca-ritasu i po samostanima. Mons. Batelja osvrnuo se i na laži kojima su se neprijatelji služili kao da je Alojzije Stepinac prekrštavao kozaračku djecu. Znakovita je blaženikova izjava: „Radu-jem se što sam osuđen u ime naroda, ali me još više raduje da nisam osuđen u ime Presvetoga Trojstva.“ Postulator je nabrajao sve zasluge bl. Alojzija Stepinca među kojima je spomenuo i proštenište Mariju Bistricu koja će zahvaljujući bl. Alojziju Stepincu, postati moralno središte, gdje će narod biti bolji. Zatim, on je dao prvi novčani prilog za Hrvatsku enciklopediju, po-ticao da se prevede Sveto pismo na hrvatski je-zik i da bi bilo poželjno da ga ima svaka obitelj ne kao ukras na polici, nego da se ono čita i da se živi po Božjoj riječi. Spomenuo je njegovu zaslugu za tisak, zatim Katoličku akciju u ko-joj je djelovalo 66 000 organiziranih katolika. Sve je to ljubav prema bližnjemu. Zauzetost na

vjerskom, kulturnom i narodnom preporodu, jer je bl. Alojzije Stepinac živio od Euharistije i od Riječi Božje.

U slavlju svete mise koju su slavili mons. Juraj Batelja, vlč. Tomislav Markić, fra Petar Klapež, župnik, i fra Marinko Vukman, dušo-brižnik u HKŽ München, voditelj Duhovne obnove služeći se riječima Evanđelja u kojima smo čuli o smrti Ivana Krstitelja, zorno je po-vezao Ivana koji stoji pred Herodom i Stepinca pred Titom 4. lipnja 1945. godine. Stepinac nije podlegao nagovaranju Tita da se osnuje nacio-nalna Crkva i da se iskaže neposluh Papi. Za-vršio je riječima: „Isti Isus trpi i u tebi. Kad se s Isusom trpi onda biva sve lako.“Crkvom sv. Pavla odzvanjale su riječi mješovitom zbora pod vodstvom č.s. Nikoline Bilić: „Svemogu-ći dobri Bože ti nam dade blaženika, vjernog slugu svome stadu, Alojzija mučenika, Alojzija mučenika.“ Stihove je napisao Modesto Borak (OFM Cap), a glazbu B. Novokmet (2018.). Na kraju mise Dr. Claudia Stahl koja je kao Nije-mica istraživala deset godina dokumente o kar-dinalu Alojziju Stepincu naučivši tako i hrvatski jezik, i mons. Juraj Batelja predstavili su knji-gu kardinala Alojzija Stepinca pod naslovom „Posljednje propovijedi iz sužanjstva“. Ona je ispraćena velikim pljeskom, rekla: „Neka ovo izdanje njegovih posljednjih propovijedi, koje su za života blaženog Alojzija Stepinca bile po-znate samo malom krugu slušatelja, u tom smi-slu djeluju i na današnje čitatelje.“

Župnik fra Petar Klapež srdačno je zahvalio postulatoru mons. Batelji, dr. Stahlu i nacional-nom direktoru vlč. Tomislavu Markiću, nacio-nalnom ravnatelju dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.

Fra Jozo Župić

MÜNCHEN: BL. A. STEPINAC MORALNA VERTIKALA ZA CRKVU I SVOJ HRVATSKI NAROD

Mons. Juraj Batelja u trećoj večeri Duhov-ne obnove koja se događala u crkvi Sv. Pavla, okružen župnikom fra Petrom Klapežom i dušo-brižnikom fra Marinkom Vukmanom, govorio je o bl. Alojziju Stepincu kao moralnoj vertikali Crkve i svoga hrvatskog naroda. Nakon što su vjernici završili molitvu svete krunice, mons. Batelja zamolio je sve prisutne da otpjevaju

Gospinu pjesmu «Lijepa si, lijepa». Pjesmom Mariji želio je sve prisutne upoznati s vjerom bl. Alojzija Stepinca, vjerom u Euharistiju i ča-šćenjem Majke Božje. Kardinal Alojzije pokre-nuo je euharistijske kongrese i te je kongrese za-počeo s marijanskim kongresima i znao je reći: «Dok narod bude častio Majku Božju ne bojim se za njegov opstanak.»


inozemna pastva

Osvrnuo se na porijeklo bl. Alojzija Stepinca koji je potjecao iz kršćanske obitelji s dvanae-stero djece gdje se molilo zajedno, a Alojzijeva majka učinila je zavjet da jedan sin bude sveće-nik. Tri puta u tjednu je postila i molila krunicu na tu nakanu, tako da je Alojzije plod molitve i žrtve svoje majke.

Opisao je njegov životni put koji ga je vodio kroz vojsku, maštanja o ženidbi, dopisivanju sa djevojkom Marijom i na kraju njezino prizna-nje u jednom od svojih pisama: „Ti si Alojzije zgodan, boljega neću naći. Ti letiš previsoko i ja sam se umorila leteći za tobom. Tvoji su ideali previsoki i ja te ne mogu slijediti.“ Alojzije se dostojanstveno ponio prema Mariji, tako da je i kardinal Franjo Kuharić kazao, da je tih 17 pi-sama dovoljan materijal da ga se stavi na oltar. Alojzije je nakon rastanka s Marijom izjavio: „Ja odsad i zadnju kap krvi spreman sam dati za Domovinu Hrvatsku.“

On ima sigurnost u sebi jer je oslonjen na Boga. Tko se Boga boji ne treba strepiti pred ljudima rekao je mons. Batelja. Bl. Alojzije je moralna vertikala, vjeran sebi, vjerodostojan, prepoznatljiv, čestit i razumljiv.

I u svojoj propovijedi za vrijeme svete mise mons. Juraj Batelja kazao je za bl. Alojzija Ste-pinca, da je on molio Boga za pronicavo srce i osluškivao što Bog govori. Na početku biskup-ske službe Stepinac moli: „Znam da moram

raditi u svojoj službi strpljivo, slobodoljubno, radosno i goruće.“ Nije tražio bogatstva, niti smrti, niti zlu kob svojih neprijatelja, nego da se obrate i da spase duše svoje. Neizmjerljiva je ljubav Stepinčeva prema svome narodu i svojoj Crkvi. Znao je reći: „Što dulje živim to te više ljubim Crkvo Božja sveta.“ Svima prisutnima zaželio je mons. Batelja, da svi budemo moralne vertikale, usmjereni prema vječnosti i da nam Bog bude svjetlo na putu spasenja.

Crkveni zbor pod vodstvom s. Nikoline Bilić pjevao je euharistijske pjesme i pjesme u čast bl. Alojzija koji kako kaže pjesma: „Zagovorom Djeve Majke pastir ti si ostao pravi, svjedočenje tvoje vjerno Gospod ovjenča u slavi.“

Iza mise slijedilo je klanjanje pred Presvetim. Kroz sve tri večeri vjernici su pristupali sakra-mentu sv. pomirenja. Po završetku cjelovečer-njeg programa vjernici su mogli nabaviti knjige posvećene bl. Alojziju Stepincu. Među knjiga-ma kao što su: Rivelijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna Crkva, Biografija Alojzija Stepinca od Claudie Stahl na njemačkom jeziku, Spašavanje Židova i Srba u II. svjetskom ratu na engleskom jeziku, Posljed-nje propovijedi iz sužanjstva na hrvatskom i njemačkom jeziku. Vjernici su najviše kupovali baš tu knjigu, kao i knjižicu Duhovna oporuka.

Fra Jozo Župić

MÜNCHEN: STEPINČEVOStepinac se nije klanjao “sjenama vremena”.O hrvatskom kardinalu i zagrebačkom nad-

biskupu Alojziju Viktoru Stepincu napisane su nebrojene kontroverzne stranice i izrečeno je mnogo toga pamfletistički ishitrenog i površ-nog, čemu treba istinom činjenica stati u kraj. Stepinac se nije klanjao “sjenama vremena”, bio je čitav usmjeren prema vječnosti i to tako da je znao jasno razlikovati dobro od zla, prolazno i neprolazno, privid od smisla. Kao čovjek bio je ne samo odvažan branitelj vjerskih i općeljud-skih principa, nego štoviše i “svojevrstan pro-rok” oko kojeg se i danas lome koplja istine i laži. U protekla tri dana on je kao blaženik i za-sigurno budući svetac cjelokupne Katoličke Cr-kve, kroz predavanja i propovijedi mons. Juraja Batelje, bio predstavljen kao moralna veličina

i duhovna vertikala te je kao integralni čovjek uzor svim vjernicima kako svoj duh sve više usmjeravati prema Bogu.

Trodnevna duhovna priprava u HKŽ München kulminirala je svečanom proslavom šezdesete obljetnice Stepinčeva 9. 2. 2020. u 12.30 sati u prepunoj crkvi sv. Michaela u kojoj je na početku sv. mise predvoditelj mons. Ju-raj Batelja rekao: “Smrtnim tijelom postala je jača zemlja u kojoj počiva...”, a u propovijedi je živopisnim panegirikom ocrtao Stepinčev lik. Fragmentarno izdvajamo tek nekoliko izrečenih misli oslonjenih na Stepinčevu duhovnu oporu-ku: “U našu su se sredinu uvukli bezbožni lju-di koji, iako su bili ništavna manjina (ni 2%), dočepavši se vlasti, sve su poduzeli da istrijebe ime Božje iz vaših duša i da vas učine blaženim


inozemna pastva

i bez Boga. A ja vam u času kad odlazim s ovoga svijeta moram reći što je o takvim vođama re-kao prorok Izaija 3, 12: “Narode moj, zavodnici su tvoje vođe. Oni kvare tijek tvojoj stazi.” Zar niste nikad čuli što kaže pred Bogom nadahnuti pjesnik? “Ako Gospodin kuće ne gradi, uzalud se muče graditelji. Ako Gospodin grada ne čuva, uzalud stražar bdi!” Htjeti biti sretan bez Boga,

znači graditi babilonski toranj čija je gradnja za-vršila za graditelje pometnjom jezika i rasapom čitava svijeta. Tako će sasvim sigurno biti i ubu-duće! Svaki pokušaj izgradnje kulture i civiliza-cije, sreće jednog naroda bez Boga znači zape-čatiti njegovu vremenitu i vječnu propast. Zato, dragi moji, dovikujem i ja vama na rastanku ono što je sveti Pavao doviknuo Filipljanima: “Stojte čvrsto u Gospodinu!” Samo je u Bogu vaša sreća i vremenita i vječna. Izvan Boga ne ostaje ništa nego propast.” Ističući da ovdje samo ponavlja Stepinčeve riječi, propovjednik je nastavio izno-seći detaljne političke smicalice i komunikacij-ska blaćenja Stepinca te njegovu “naglu faši-stoizaciju” nakon 1945. Treba znati, naglasio je propovjednik, da je Stepinac spašavao ne samo Židove, Srbe, 7.500 kozaračke pravoslavne dje-ce, nego i “neke njihove”. Kako se Stepincu nije moglo predbaciti “ustaštvo” i “fašizam”, treba-lo mu je prilijepiti da je mogao, ali nije učinio dovoljno, tj. više (što je sotonski dijalektički sofizam). Broz, Ranković, Bakarić, Krajačić, Manolić, Biber i drugi stoje u hijerarhijskoj li-niji iza često opetovane rečenice u dokumentima

UDBE: “Postupili smo kako ste tražili.”Dodajemo propovjednikovim riječima i to

da je uslijedio, kako je ustvrdio papa Pio XII., “prežalosni montirani proces”. O Stepincu, osim gore navedenih, ipak svjedoče i drugi nje-govi „politički” protivnici. “Stepinčeva veliči-na dominira duhovno i politički već tada (1943. godine) u hrvatskom narodu”, piše o njemu ko-

munistički disident dr. Ante Ciliga, a komunist Milovan Đilas priznaje Ivanu Meštroviću: “Ne mislim ni ja ni ijedan integralni komunist da je Stepinac kriv. On je integralan čovjek i čvrst, nepokoriv karakter. Ukratko, priznajem vam da je nepravedno osuđen, ali koliko se puta u po-vijesti zbilo da su pravedni ljudi bili osuđeni iz političke nužde. Da je on čvrst u svom hrvatstvu, to je prirodno i to nas ne bi smetalo, kad samo ne bi bio isto tako čvrst u svojoj odanosti katoli-čanstvu i papizmu.” Isti Milovan Đilas u knjizi Tamnica i ideja potvrdio je: “Znao sam predo-bro da sud obavlja formalnosti odluke koju do-nosi partijsko-državni vrh.” Obraćeni komunist Zdravko Tomac u svojoj knjizi Obraćenje kazat će: “Nisam znao cijelu istinu o slučaju Stepinac i stvarnoj ulozi Jakova Blaževića. (...) Pričao mi je da su ga Tito i Ranković natjerali da digne op-tužnicu protiv kardinala Stepinca, nakon što je kardinal Stepinac odbio raskinuti s Vatikanom i odvojiti Hrvatsku crkvu od Vatikana.”

Da je Stepinac bio žrtva duboke mržnje, koja i danas djeluje po istim principima, više je nego


inozemna pastva

očito. On je prvenstveno mučenik in odium fidei et in odium Ecclesiae Catoholicae, a to je za njegovu svetost dovoljno reći, jer “ako smo ga nazvali mučenikom, dosta smo propovijeda-li”, kazao je za njega vijetnamski kardinal Van Thuen (*1928. – +2002.) koji je proživio slič-nu sudbinu, a kojemu je “u godinama njegova tamnovanja primjer svjedoka vjere bl. Alojzije Stepinac bio velika utjeha.” Za pisca ovih reda-ka on je ujedno i mučenik in odium Croatiae, žr-tva trostruke mržnje, svodive na mržnju “homo sovieticusa in odium naturae“. Stepinac pak nije mrzio. “Njegova će smrt kod njegovih mučitelja izazvati jezu, kad osjete da im je opasniji pro-tivnik iz groba nego li je bio iz njihove tamnice. Neće ih progoniti Stepinac, nego njihova sa-vjest”, napisao je Stepinčev prvi biograf Aleksa Benigar. Njegova beatifikacija, a sada i kanoni-zacija, kod njegovih mrzitelja izaziva istu jezu.

Nastavljajući aforistički iznositi propovijed spominjemo da je “velik samo onaj tko može opraštati, jer opraštaju samo velike duše”. U Stepinčevoj duhovnoj oporuci stoji: “A svima onima koji su meni bilo što krivo činili u životu, od svega srca opraštam.” Stepinac je, po uzo-ru na sv. Augustina u svojoj duhovnoj oporuci ostavio zapisano da je svaki “čovjek djelo Bož-je, a opačina djelo ljudsko”, i tko dira u čovje-ka, dira “zjenicu Božju”. Univerzalnije poruke ne poznajemo. Očevidno je da Stepinac i danas ima što poručiti čitavom svijetu, gdje god se de-gradira ljudsko dostojanstvo, npr. u začetima a još nerođenima. „Pa što hoćemo više?“ upitao je propovjednik Juraj Batelja. „Zar ne vidimo koju veličinu imamo?“ Propovjednik je pozvao i vjernike i političare i sve hrvatske medije da budu ujedinjeni ambasadori evanđeoske poruke i čuvari uspomena na svoje mučenike.

O Stepincu će papa Pio XII. 1946. godine kazati da je on “uzor apostolske gorljivosti i kr-šćanske jakosti”; papa Ivan XXIII. 1960. da je kardinal Stepinac “ponos Kardinalskog zbora”; papa Pavao VI. 1960. da je zagrebački nadbi-skup “učitelj pouzdanja i dobrote”; papa Ivan Pavao II. 1998. da je Alojzije Viktor Stepinac “blaženik i mučenik”; papa Benedikt XVI.

2004. da je blaženik Stepinac “bedem kršćan-stva ispred komunizma”. Dvojica papa klečat će pak na njegovu grobu u zagrebačkoj prvostol-nici. Papa Benedikt XVI. uključio ga je 2008. godine u postsinodskoj pobudnici „Verbum Domini” u izabrani tim šesnaestorice najboljih ostvaritelja evanđelja u povijesti Crkve. “Jedan narod daleko više vode njegovi mrtvi, nego živi članovi”, napisao je zagonetno Gustave Le Bon.

Povjesničarka i ekspertica za holokaust na području bivše Jugoslavije Esther Gitman po-ručuje nam da je hrvatskom narodu stavljena “omča oko vrata” kojom ga se hoće podjarmiti. “Nosite Stepinčevu slavu u sebi i svjedočite je ponosno drugima”, govorila je u petak Njemica Claudia Stahl, sutkinja i pravnica, autorica Ste-pinčeve biografije na njemačkom jeziku. “Jedini protuotrov za laži - a o rijetkima se iznosi više laži nego o Stepincu - jest istina”, uzvikuje nam Britanac Robin Harris, čije djelo o Stepincu nije hagiografija.

Na kraju euharistijskog slavlja župnik fra Pe-tar Klapež zahvalio je za posebnu milost koju smo imali prigodom ovoga trodnevlja u mons. Batelji. Oko 60.000 proučenih dokumenata i 6.000 napisanih stranica svečeva životopisa mo-gli su se osjetiti u svakom Bateljinu govoru kroz protekle dane. Po prosudbi župnika propovijed je trajala oko 45 minuta, a kako ju je vjernički puk primio govori i činjenica da su nakon sv. mise vjernici tražili pretisak iste. Mons. Batelja je na završetku poklonio tri Stepinčeva meda-ljona, jedan fra Petru, jedan sakristanu crkve sv. Michaela g. Beckeru i jedan s. Nikolini Bilić za lijepo pjevanje. U koncelebraciji su sudjelovali i gvardijan samostana sv. Gabrijela fra Edvard Sokol, dušobrižnik fra Petar Komljenović i đa-kon Ivica Visković. Mladi u narodnim nošnja-ma odsijevali su ljepotom. Slavlju je nazočio i hrvatski generalni konzul g. Vladimir Duvnjak i hrvatski dirigent gospodin Ivan Repušić koji se na koncu pohvalno izrazio o glazbenoj pratnji i liturgijskom pjevanju župskog zbora koji je pra-tio ovo slavlje.

Božo Marić


inozemna pastva

„HRVATSKI GLAGOLJAŠKI REKVIJEM“ U IZVEDBI MÜNCHEN-SKOG RADIO ORKESTRA U CRKVI SRCA ISUSOVA U MÜNCHENU

Uz fascinantno djelo Oliviera Messiaena „Abi-me des oiseaux“ za klarinet inspirirano Ivanovim Otkrivenjem, uz pratnju recitacije „Tu mislimo“ Miroslava Nemetza, u izvedbi Münchenskog ra-dio orkestra u crkvi Srca Isusova u Münchenu 14. veljače 2020. izveden je i rekvijem hrvatskog skladatelja Igora Kuljerića (1938.-2006.), za ko-jeg je rečeno da spaja formu rimokatoličkog re-kvijema s ritmom i harmonijom Dalmacije.

Hrvatski glagoljaški rekvijem, koji nije Ku-ljerićevo prvo djelo u kojem se autor suočava s vlastitom tradicijom, dovršen je 1996. godine, u vremenu kada je hrvatski narod svakodnev-no oplakivao bezumlje velikosrpske agresije, a premijerno je izveden 27. 7. 1996. godine u Za-dru. Kuljerić je, povučen na otok Silbu, i svoju i narodnu tugu dvije godine stavljao u tonove i ritmove, u zvuke, ispovijedajući da je rekvijem nastao “iz duboke želje pretočiti u glazbu ono što je slušao u svome djetinjstvu i otada nosio u sebi, kad su glagoljaški ritusi u njemu pronašli svoj čarobni eho.”

Povodom i u okviru Münchenske sigurnosne konferencije u Münchenu su bili mnogi sudio-nici konferencije koji su nazočili ovom kon-certu. Prisutan je bio ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Gordan Radman s de-legacijom, ministrica kulture RH gospođa Nina Obuljen-Koržinek, veleposlanik Gordan Bakota, generalni konzul u Münchenu gospodin Vladi-mir Duvnjak, gospodin Anton Buklijaš, gospo-din Vinko Ljubičić, brigadir Goran Klanac, gos-pođa dr. Iva Hraste-Sočo, gospođa Nera Miličić i drugi. Koncertu su prisustvovali i hrvatski sve-

ćenici fra Petar Klapež i fra Marinko Vukman te č.s. Viktorija Vukančić.

Hrvatski dirigent Ivan Repušić, kao šef di-rigent Münchenskog radio orkestra, pod čijom je dirigentskom rukom koncert izveden, prije izvedbe govorio je o Igoru Kuljeriću i posebno-stima “Glagoljaškog rekvijema”. Skladateljeva kći gospođa Ivana Kuljarić također je okupljeni-ma govorila o stvaralaštvu svojeg oca.

Iako je broj ulaznica bio ograničen i prijevre-meno su rasprodane, koncertu su prisustvovali i brojni ugledni Hrvati. Poslije koncerta uzvanici su s delegacijom uživali gostoprimstvo župnika Roberta Hofa i proveli vrijeme u druženju i raz-govoru. Generalni vikar nadbiskupije München Freising Christoph Klingan u svojstvu domaćina kazao je: „Mi, Münchenski radio orkestar i Nad-biskupija München Freising, prilikom sastavlja-nja programa za 2. koncert u okviru koncertne serije „Paradisi gloria“ svjesno smo svrnuli po-gled na bogatu crkvenu kulturu Hrvatske - ze-mlju koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije. Ovim nam je djelom autor poklonio obo-gaćujući uvid u glazbenu kulturu i umjetnost Hr-vatske.”

Zahvalni smo Igoru Kuljeriću što nam je za-pisao ovu velebnu arhaju, jeziku „rvackom“ što nas iskonuje i okuplja, Ivanu Repušiću koji svo-jim dirigentskim štapićem kroti čarobne ritmove i svima koji su ovom projektu udahnuli dušu, a posebno gospođi Veroniki Weber, menadžerici Münchenskog radio orkestra koja je u tom po-gledu najzaslužnija za ovu večer!

Božo Marić


inozemna pastva

MÜNCHEN: KRŠĆANI I SVETA ZEMLJAU utorak 25. veljače 2020. Akademski klub

koji djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj župi, čiji je župnik fra Petar Klapež, organizirao je preda-vanje pod naslovom „Kršćani i Sveta Zemlja“ u velikoj dvorani župe u Schwanthalerstr. 96. Pre-davanje je održao dr. fra Marijan Vugdelija, sve-ćenik Provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita. U uvodnom dijelu predavanja fra Marijan je po-stavio pitanje: „Zašto ova zemlja privlači velik broj ljudi, hodočasnika iz čitavoga svijeta?“ Svi smatraju da je ta zemlja sveta zemlja, u tome se krije odgovor. To misle i židovi i kršćani i muslimani. Zatim je istaknuo neke važne ka-rakteristike koje obilježavaju tu zemlju kao što su Dekalog, kodeks ljudskog ponašanja, proro-ci Starog zavjeta koje je nazvao gorostasima, a vrhunac je u Bogočovjeku Isusu Kristu. Duhov-na vrijednost i važnost ovih obilježja privlače ljude. Da bismo mogli čitati psalme, rekao je predavač, trebamo upoznati Svetu Zemlju. Sto-ga je pohodimo kao kršćani, kao vjernici. Ako usvojimo Dekalog i Isusa Krista, nigdje nećemo naći takvu sliku o čovjeku koji je slika Božja. Govoreći o kršćanima, fra Marijan je istaknuo

da o njima najviše saznajemo iz Djela apostol-skih. Prikazao je životni put kršćana koje su Rimljani gledali kao židovsku sektu i progonili ih sve do 313. godine kad Milanskim ediktom dobivaju slobodu. Osvrnuo se i na bizantinski period između 313. godine i 637. godine, na vri-jeme gradnje velebnih bazilika na tim mjestima. Spomenuo je i prodor Arapa i njihovo rušenje bazilika, zatim križarske vojne kao i tursko vla-danje Palestinom. Kad su u pitanju sveta mjesta i hodočašćenje u ta mjesta, Svetoj Zemlji treba dati prednost pred svima. Svakako je potrebno spomenuti i kršćane s naših područja, posebice sv. Jeronima koji je došao u Svetu Zemlju 386. godine i trideset šest godina posvetio prevođe-nju Biblije zvane Vulgata koja je bila službena Biblija Crkve do II. vatikanskog koncila. Spo-menuo je sv. Nikolu Tavelića i mnoge druge koji su ostavili svoj pečat u Kustodiji Svete Zemlje.

Nakon predavanja vjernici su imali prigo-du postaviti pitanja predavaču. Fra Marijanu je zahvalio predsjednik Akademskog kruga gosp. Ante Moro.

Fra Jozo Župić

NJEMAČKA: PODRUČNE SJEDNICE S DELEGATOMTko su Isusova braća i sestre iz evanđelja?Prve područne sjednice u 2020. godini hrvat-

skih pastoralnih djelatnika koji djeluju u hrvat-skim katoličkim misijama i zajednicama u Nje-mačkoj, na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, održane su od ponedjeljka 10. do petka 14. veljače u pet njemačkih gradova i mjesta u organizaciji Hr-vatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i hrvatskih katoličkih misija (HKM) i za-jednica (HKZ) na čijem su se području sjednice održavale.

Na sjednicama se okupilo oko 120 hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemačke i jedna so-cijalna djelatnica. U Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu održana je prva sjednica za sudio-nike iz Bavarskoga pastoralnog područja u po-nedjeljak 10. veljače. Druga sjednica održana je u utorak 11. veljače u HKZ Nürtingen za sudi-onike iz pastoralnih područja Baden-Württem-berg I. i Baden-Württemberg II. Treća sjednica održana je u srijedu 12. veljače za sudionike iz

Pastoralnog područja Sjeverna Rajna i Vestfalija u HKM u Kölnu. Četvrta je održana u četvrtak 13. veljače za Sjeverno pastoralno područje u samostanu Marienrode kod Hildesheima. Peta sjednica za sudionike iz Rajnsko-majnskog pa-storalnog područja održana je u petak 14. velja-če u HKM Darmstadt.

Uz domaćina delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu, na svim je sjed-nicama sudjelovao i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. vlč. Tomislav Markić. Nakon pozdrava delegata vlč. Ivice Komadine, predstavnika pastoralnih područja i voditelja mi-sija i zajednica na čijem su se području održavale sjednice, susret je započeo molitvom za progla-šenje svetim bl. Alojzija Stepinca povodom 60 godina od njegove mučeničke smrti. Sudionici su se pomolili i za preminule pastoralne djelat-nike u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj i u svijetu. Predstavili su se i novi pastoralni djelatnici.

Predavanje pod naslovom „Tko su Isusova braća i sestre iz evanđelja?“ održao je fra Matej


inozemna pastva

Jovanovac, TOR, koji je pritom istaknuo kako su evanđelja (i poslanice) naizgled nejasni u vezi Isusove uže i šire obitelji, (usp. Mk 3,31; 6,3; Mt 13,55-56; Iv 2,12; Gal 1,19...). Neki se apokrifni spisi već od drugog stoljeća bave tom tematikom (npr. Protoevanđelje Jakovljevo), no prve zabilježene rasprave o tome nastaju tek u četvrtom stoljeću. To je i razumljivo, s obzirom da su progoni kršćana bili učestali, a druga važ-nija pitanja vjere bila su u prvom planu. Procva-tom pustinjaštva i monaštva u tim stoljećima, pitanje života u celibatu/djevičanstvu dobiva na važnosti, a samim time i Marijino mjesto u životu Crkve. Među prvima koji je doveo u pi-tanje Marijino djevičanstvo bio je Helvidije. On je tvrdio da Isus nije jedino dijete koje je Mari-ja rodila, nego da je imala još djece s Josipom. Slične tvrdnje nakon njega iznosili su i drugi. Tome se oštro usprotivio sv. Jeronim u djelu „O vječnom djevičanstvu blažene djevice Marije“. I drugi crkveni oci dijele uvjerenje sv. Jeronima (sv. Atanazije, sv. Ambrozije, sv. Augustin...). Peti ekumenski sabor u Carigradu (553. g.) na-ziva Mariju „ἀειπάρθενος“ – vazda Djevicom, a Lateranski sabor 649. to je potvrdio. Otada je kroz mnoga stoljeća vladao sporazum po tom pitanju, kako na Istoku, tako i na Zapadu, iako je Istočna Crkva drugačije tumačila pojam „Isu-sove braće i sestara“ od Zapadne. Ipak, pitanje na početak vraćaju mnoge protestantske crkve, koje grčki termin „ἀδελφοὶ” za Isusovu „braću i sestre“ shvaćaju u modernom smislu riječi, čitajući Sveto pismo doslovno. U tom slučaju pojmovi „braća i sestre“ označavaju najbliže krvne srodnike, rođene od istih roditelja. Ta-kvim tumačenjem direktno osporavaju i učenje o Marijinom djevičanstvu koje zastupa Crkva. No dok se takvo tumačenje donekle može pri-mijeniti na neke tekstove Novog zavjeta koji dotiču to pitanje, u ostalim se izrazito ne uklapa i ide protiv samog teksta i običaja vremena u kojemu je tekst nastao. Zato pažljivim čitanjem tih tekstova pokušat ćemo pobliže upoznati pro-blematiku i pronaći odgovore i usmjerenje koje Crkva stoljećima čuva, njeguje i prenosi no-vim naraštajima. Ovdje treba najprije istaknuti ulogu semitskog načina izražavanja, istaknuo je o. Jovanovac. U tom pogledu, već grčki pri-jevod hebrejske Biblije, tzv. Septuaginte, pre-vodi hebrejske izraze doslovno na grčki jezik, bez ispravljanja. Tako u Post 13,8 Abraham i

njegov nećak Lot nazvani su braćom u hebrej-skom tekstu, a grčki prijevod to slijedi. Slično nalazimo i u Post 19,15; Pnz 23,7; Neh 5,7; Jer 34,9 itd. Stoga se ne smije zanemariti činjenica da pisci evanđelja, izravno ili neizravno, dolaze iz takvoga govornog područja i pišu evanđelje zajednicama u takvim sredinama. Nadalje, u Iv 19,25 nalazimo da je uz križ Isusov stajala njegova majka te sestra njegove majke, Marija Kleofina. Ako bismo uzeli da je Marija Kleo-fina sestra Isusove majke u doslovnom smislu te riječi, otvaramo time novi problem: zašto bi netko nazvao dvije kćeri/sestre istim imenom? No ako poštujemo semitski način razmišljanja i izražavanja, možemo shvatiti da se ne radi o sestrama u doslovnom smislu riječi, nego o (naj)bližim rođakinjama. Time nam se otvara novi horizont u pogledu pitanja Isusove braće i sestara. Naime, u Mk 15,40 i Mt 27,56 Marija Kleofina nazvana je majkom Jakova mlađeg i Josipa. A upravo su ta dva imena prva u nizu od četiri imena Isusove braće, kako ih nalazimo u Mk 6,3 i Mt 13,55. Osim toga, Isus je nazvan sinom Marijinim, što je doista neobičan naziv, budući da se pripadnost sina uvijek veže uz ime oca (usp. Br 1,1-10; Mt 1,1-16 itd.). Štoviše, Marko ne ostavlja mnogo mjesta dvojbama isti-čući da je Isus „ὁ υἱὸς τῆς Μαρίας,“ sin Marijin, ali označen u grčkom jeziku određenim članom. Taj određeni član označava da Isus nije jedan iz-među sinova, nego jedan jedini sin. Na koncu, u Iv 19,26-27 Isus, umirući na križu, ostavlja svo-ju majku ljubljenom učeniku. Ako je Isus doista imao braću u doslovnom smislu riječi, ostaje nejasno zašto bi morao povjeriti svoju majku jednom od svojih učenika, a ne svojoj vlastitoj braći. Time bi sama braća prekršila židovski zakon kojim su obvezni brinuti za roditelje. Je-dino razumno objašnjenje jest da Marijin jedini sin umire na križu, ali joj on ostavlja ljubljenog učenika da se u njegovo ime brine za nju. Ovih nekoliko primjera dovoljni su da nam pojasne kolika je važnost odgovornog tumačenja Sveto-ga pisma. Nijedno tumačenje Svetoga pisma ne bi smjelo ignorirati crkvenu tradiciju, povijesnu pozadinu te način izražavanja ljudi toga vreme-na i kulture“, zaključio je svoje predavanje fra Matej Jovanovac, nakon čega se razvila plodna diskusija.

Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u ino-zemstvu vlč. dr. Tomislav Markić u svom iz-


inozemna pastva

vješću je istaknuo kako u Hrvatskoj inozemnoj pastvi u 189 misija, zajednica, župa i centara danas djeluju 193 svećenika, od čega je 61 di-jecezanski i 132 redovnička. U Njemačkoj je 90 svećenika, u Austriji 14, u Skandinaviji 6, u Sloveniji 4, u Švicarskoj 14, u Zapadnoj Europi 7, u Kanadi 18, u SAD-u 19, u Južnoj Americi i Južnoafričkoj Republici 3 i u Oceaniji 18. U hr-vatskoj pastvi u svijetu je ujedno 8 trajnih đako-na, 50 časnih sestara, 39 pastoralnih suradnica i suradnika laikinja i laika te 48 tajnica i tajnika. Potom je podsjetio na imenovanja i razrješenja u hrvatskoj inozemnoj pastvi te na aktualne pa-storalne potrebe. Podnio je i financijsko izvješće Fonda solidarnosti u 2019. U osvrtu na 2019. godinu podsjetio je na važnije događaje u hr-vatskoj pastvi u svijetu, istaknuvši kako će se komemoracija u Bleiburgu održati 18. svibnja 2020. Također je podsjetio na Susret hrvatske katoličke mladeži u Zagrebu od 8. do 10. svib-nja 2020., na 4. hrvatski iseljenički kongres u Zagrebu 26.-28. lipnja 2020. te na 6. hrvatski socijalni tjedan u Zagrebu od 23. do 25. listo-pada 2020. Govoreći o iseljavanju iz Republi-ke Hrvatske i Bosne i Hercegovine te pitanju povratka, podsjetio je kako se procjenjuje da je od ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uni-ju iselilo između 250.000 do 300.000 Hrvata i to ponajviše u Njemačku, u kojoj novopridošli Hrvati susreću gustu mrežu hrvatskih katoličkih misija i zajednica. U tom je smislu podsjetio i kako Austrija od srpnja 2020. ukida ograničeno

zapošljavanje s hrvatskom putovnicom. Kao ra-zloge iseljavanja istaknuo je ekonomski razlog, nezadovoljstvo političkim sustavom i korupci-jom te to da su građani s hrvatskom putovnicom otkako je Republika Hrvatska u EU to u moguć-nosti učiniti. Kazao je kako Facebook stranica Ravnateljstva: m.facebook.com/hrvatskainoze-mnapastva/, u tri godine djelovanja ima 8662 pratitelja.

Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina govorio je o aktualnostima u hrvatskome dušobrižništvu u Njemačkoj. Pogla-vito se osvrnuo na nedavnu proslavu 50. obljet-nice Hrvatske katoličke misije Koblenz i bla-goslov biste bl. Alojzija Stepinca na trgu ispred crkve sv. Franje u Koblenzu o 60. obljetnici Ste-pinčeve mučeničke smrti te je izvijestio kako se sve oko toga odvijalo. Na sjednici u Münchenu zahvalio je uz prigodni dar dugogodišnjem pa-storalnom suradniku na djelovanju u HKŽ Frei-sing Iliji Čoliću koji je otišao u mirovinu.

Na sjednici u Kölnu sudjelovao je referent za Internacionalno katoličko dušobrižništvo u toj Nadbiskupiji Ingbert Mühe koji je na toj služ-bi godinu dana. Prenoseći pozdrave kölnskog nadbiskupa kardinala Rainera Marie Woelkia, istaknuo je kako je u Nadbiskupiji Köln 350.000 katolika drugih materinskih jezika koji djeluju u 43 zajednice, 27 jezika i deset obreda.

Sjednice su završile zajedničkim ručkom.Adolf Polegubić

GODIŠNJI SUSRET U SCHMERLENBACHUSvake godine održava se susret braće Franje-

vačke provincije Presvetog Otkupitelja koji dje-luju u Njemačkoj. Na susretu je sudjelovalo 25 braće, uključujući provincijala fra Marka Mršu i ekonoma Provincije fra Borisa Čarića.

Susret se održao u Schmerlenbachu kod As-chaffenburga od 17. do 19. veljače 2020. godine.

Susret je započeo u ponedjeljak u poslije-podnevnim satima molitvom Večernje. Nakon molitve braću je pozdravio novi gvardijan u Münchenu fra Edvard Sokol. Zatim je provincij-ski ministar fra Marko Mrše izvijestio o najno-vijim zbivanjima u Provinciji: o bolesnoj braći, o projektima u Provinciji te je govorio o novim izazovima pastoralnog rada u Njemačkoj.

Drugi radni dan započeo je ekonomskim izviješćima fra Ante Ivana Rozića i fra Bori-sa Čarića. Nakon toga je gvardijan fra Edvard Sokol uveo u raspravu o budućnosti djelovanja u Njemačkoj. Gvardijan je na tablici prikazao gdje braća djeluju kao i njihovu životnu dob te je istaknuo nove zahtjeve koji se uvode u bisku-pijama gdje braća djeluju.

Godišnji susret bilo je ujedno i prilika za bratsko druženje uz molitvu i rekreaciju.

Lijepo je kad su braća zajedno i ovdje u Nje-mačkoj.

Fra Edvard Sokol


inozemna pastva

FRANKFURT NA MAJNI: U SLUŽBU ŽUPNIKA UVEDENFRA PETAR KOMLJENOVIĆ

Franjevac Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu fra Petar Ko-mljenović uveden je u nedjelju 1. ožujka 2020. god. u službu župnika Hrvatske katoličke župe (HKŽ) Frankfurt na Majni tijekom misnog slavlja u punoj katedrali sv. Bartolomeja u Frankfurtu.

Novog župnika fra Petra Komljenovića, pro-vincijalnog ministra Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Marka Mršu, de-legata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivi-cu Komadinu i fra Juricu Perišu, župnika župe Podhum kod Livna koji je tih dana došao po-sjetiti Livnjake u Njemačkoj, kao i dušobrižni-ke fra Kristijana Šilića i fra Ivana Grubišića, s. Pavlimiru Šimunović i s. Filipu Smoljo, članove župnog vijeća, župnog zbora, članove folklorne skupine, ministrante i okupljenu vjerničku za-jednicu srdačno je pozdravio dosadašnji upravi-telj župe, voditelj HKŽ Wiesbaden fra Kristijan Montina, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene sa sjedištem u Sarajevu. Ujedno je sve pozvao neka u toj sv. misi mole za svoga novog župnika fra Petra, kao i za dušobrižnike fra Kri-stijana Šilića i fra Ivana Grubišića, s. Pavlimiru Šimunović, s. Filipu Smolju i za sve vjernike, da svima dobri Bog da ono najbolje – zdravlje, me-đusobno poštovanje, razumijevanje između sve-ćenika, sestara i vjernika i Biskupije Limburg, na dobrobit našega naroda.

Potom je referentica zajednica drugih mate-rinskih jezika u toj biskupiji Alexandra Schu-mann pročitala dekret limburškog biskupa mons. dr. Georga Bätzinga o imenovanju fra Petra Komljenovića župnikom HKŽ Frankfurt na Majni od 1. ožujka 2020., što su okupljeni pozdravili velikim pljeskom.

Nakon uvođenja u službu, fra Petar je pred-vodio misno slavlje u zajedništvu s provincij-skim ministrom dr. fra Markom Mršom, dele-gatom vlč. Ivicom Komadinom, dosadašnjim upraviteljem župe fra Kristijanom Montinom i fra Juricom Perišom.

Fra Petar je u uvodnoj riječi istaknuo kako je to za tu župu dan velike radosti, jer je nakon dugo vremena dobila novog župnika. „Trudit ću se biti župnik po Božjoj volji i Božjem srcu. Ovo

mi je ujedno prva služba župnika nakon četiri svećeničke godine. Rođen sam u Sindelfingenu u Njemačkoj 1980. Roditelji su mi iz Sanskog Mosta, iz Bosne i Hercegovine. Odrastao sam u Njemačkoj i otišao u Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja. Nakon šest godina prove-denih u formaciji Provincije, postao sam franje-vac – svećenik. Od 2016. do sada sam djelovao kao dušobrižnik u HKŽ München.“ Posebno je zahvalio fra Kristijanu Montini na zauzetosti u župi u posljednje vrijeme, ali i svećenicima i ča-snim sestrama koji su odradili dupli posao. „Od svih molim malo strpljivosti u suradnji, jer mi je ovo prva župnička služba. Vjerujem da ćemo kvalitetnom suradnjom imati blagoslovljeno i bogato zajedničko vrijeme u ovoj našoj Hrvat-skoj katoličkoj župi.“

Fra Petar je u propovijedi istaknuo kako je naša radost, sreća i bogatstvo u živom Bogu. „S Bogom možemo pobijediti u svim životnim si-tuacijama i to prije svega molitvom, sv. misom, postom, čitanjem Sv. pisma i redovitom ispovi-jedi.“

Na kraju misnog slavlja prigodnu riječ no-vom župniku, pastoralnom osoblju i cijeloj žu-pnoj zajednici uputili su dekan grada Frankfurta i katedralni župnik dr. Johannes zu Eltz, referen-tica Alexandra Schumann, provincijski ministar dr. fra Marko Mrše, fra Kristijan Montina, de-legat vlč. Ivica Komadina i predsjednik župnog vijeća Miro Kurbaša.

Misno slavlje uveličao je župni zbor pod vodstvom s. Pavlimire Šimunović i uz sudjelo-vanje s. Filipe Smoljo.

Adolf Polegubić


OFS I FRAMAIZBORNI KAPITUL

MJESNOG BRATSTVA RANE SV. FRANE PROLOŽACU subotu 7. prosinca 2019. područna mini-

strica Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva Mila Šuto i predsjednik Konferencije područ-nih duhovnih asistenata fra Stipe Nimac bili su u bratskom i pastoralnom pohodu mjesnom bratstvu Rane sv. Frane Proložac. Prema Gene-ralnim konstitucijama OFS-a, duhovni asistent više razine zadužen je za pastoralni pohod, a ministar više razine za bratski pohod. Isti dan u 17 sati održan je Izborni kapitul MB kojim su predsjedali gore navedeni.

Na samom početku bratskog susreta molila

se početna molitva iz Obrednika.Svrha kako bratskog tako i pastoralnog po-

hoda jest oživjeti evanđeoski franjevački duh, osigurati vjernost karizmi i Pravilu, pružati po-moć životu bratstva, jačati vez jedinstva Reda i promicati njegovo što efikasnije uključivanje u franjevačku obitelj i u Crkvu (GK 92,1).

Pohod je započeo pozdravom područne mi-nistrice te duhovnim nagovorom fra Stipe Nim-ca. Susret se odvijao u dijalogu između pohodi-telja i članova mjesnog bratstva. Pohoditelji su naglasili važnost i svrhu ovog susreta. Istaknuli su kako je ovaj pohod znak zajedništva, suodgo-

vornosti, pripadanja. Razgovaralo se o formaciji u bratstvu i molitvi, a poseban naglasak je stav-ljen na krepost ljudsko-kršćanskog uvažavanja. Fra Stipe je naglasio da je odnos predanosti i ljubavi od iznimne važnosti te se osvrnuo na važnost mjesnog bratstva. Mjesno bratstvo je osnovna stanica Reda i stanje u pojedinom mje-snom bratstvu odraz je cijelog OFS-a. Podsjetio je na poslanje svjetovnog franjevca: kako svoje poslanje treba ostvarivati u svojoj obitelji, rad-nom mjestu, među svojim prijateljima, imajući na umu Isusov poziv: „Biti u svijetu, ali ne od svijeta!“

Prije izbornog dijela sve nas je pozdravila mjesna ministrica s. Suzana Šimić te podnije-la trogodišnji izvještaj o radu bratstva. Duhovni asistent fra Vinko Gudelj uputio je nekoliko po-ticajnih riječi, nakon čega smo se pomolili Duhu Svetom.

Jednoglasno izabrani članovi novog vijeća su: s. Suzana Šimić, ministrica, s. Jagoda Meter doministrica, s. Anka Ivanko, tajnica, s. Emilija Mandić, blagajnica, s.Tatjana Meter, povjere-nica za formaciju, s. Suzana Šimić i s. Tatjana Meter, povjerenice za informaciju. Kad je sve dovršeno, na čelu s fra Stipom, duhovnim asi-stentom mjesnog bratstva fra Vinkom te člano-vima vijeća, izmolila se molitva iz Obrednika za novoizabrane članove, zatim je fra Stipe udi-jelio svima Božji blagoslov.

Na kraju susreta pohoditelji su zahvalili mje-snom bratstvu na pozivu, iskazali radost zbog zajedničkog susreta i poželjeli da ovaj susret svima bude poticaj za rast na putu franjevaštva.

Suzana Šimić

IZBORNI KAPITUL U OFS-U SV. ROKO U VINJANIMAU nedjelju 15. prosinca 2019. godine u 16,30

sati u Mjesnom bratstvu Franjevačkog svjetov-nog reda (OFS) Sv. Roko u Vinjanima održan je izborni kapitul. Kapitulu je predsjedala Mila Šuto, područna ministrica Splitsko-dubrovačko-ga OFS-a Sv. Leopold Bogdan Mandić, sa sje-dištem u Splitu. Nazočio je i fra Stipe Nimac,

OFM, predsjednik Konferencije područnih du-hovnih asistenata istog područja.

Sve nazočne s mjesne i područne razine po-zdravila je mjesna ministrica Zrinka Kukavica, OFS i mjesni duhovni asistent fra Jakov Udovi-čić, OFM.


ofs i frama

Područna ministrica Mila Šuto pozdravila je uime Područnog vijeća OFS-a, a fra Stipe Ni-mac uime Konferencije područnih duhovnih asistenata.

Službu tajnice na izbornom kapitulu obnaša-la je Dragica Nenadić, a glasove su brojale Sla-vica Kojundžić Tolić i Marija Jović.

Na mandat od tri godine (2019.-2021.) iza-brane su: Zrinka Kukavica (ministrica), Vero-nika Aračić (zamjenica ministrice), Sandra To-pić (tajnica), Nevenka Majić (blagajnica), Zora Petric (povjerenica za formaciju), Ivanka Peša, (povjerenica za Framu). Član Vijeća je fra Jakov Udovičić, OFM, duhovni asistent.

Nakon što je izabrano Mjesno vijeće na man-dat od tri godine, područna ministrica Mila Šuto i predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata fra Stipe Nimac zahvalili su članovi-

ma Mjesnoga vijeća u prošlom mandatu, a no-voizabranom Vijeću zaželjeli dobar rad i okre-nutost prema naprijed i Istini.

Prije izbornog kapitula u 16 sati obavljen je bratski i pastoralni pohod. Bratski pohod oba-vila je područna ministrica, a pastoralni pohod područni duhovni asistent.

„Svrha je, kako bratskog tako i pastoralnog pohoda, oživjeti evanđeoski franjevački duh, osigurati vjernost karizmi i Pravilu, pružati po-moć životu bratstva, jačati vez jedinstva Reda i promicati njegovo što djelotvornije uključivanje u franjevačku obitelj i Crkvu“, (Generalne kon-stitucije OFS-a, čl. 92).

Nakon bratskog i pastoralnog pohoda te izbor-nog kapitula bio je Agape koji su pripremili čla-novi Mjesnog bratstva OFS-a Sv. Roko Vinjani.

METKOVIĆ: PRIMANJE U FRAMUFrama Metković bogatija je za osmero no-

vih članova koji su u subotu 15. veljače 2020. godine, u crkvi sv. Ilije proroka u 18.30 sati primljeni u mjesno bratstvo Frame. Obred pri-manja predvodio je fra Darijo Sinković, župni vikar i duhovni asistent Frame Metković, a predsjednica mjesnog bratstva Marija Romić prozvala je kandidate koji su izrekli molbu da budu primljeni u bratstvo Franjevačke mladeži. U Framu Metković primljeni su: Monika Prate-žina, Korina Raguž, Kristina Romić, Jure Sala-can, Luka Salacan, Ivan Fran Stojić, Marko Tot, Ivan Vlahović.

U nedjelju 16. veljače 2020. godine tijekom euharistijskog slavlja u 11 sati na Kladi u cr-kvi svetog Franje Asiškog, trinaestero framaša dalo je svoja obećanja. Petero ih je prvi put dalo obećanja, a osmero ih je obnovilo obećanja. Eu-haristijsko slavlje i obred obećanja predvodio je župni vikar fra Darijo Sinković, a predsjedni-ca mjesnog bratstva Marija Romić prozvala je svakog kandidata te su svi zajedno izrekli svoja obećanja pred zajednicom vjernika. Obećanja

u Frami Metković dali su: Paula Bajo, Anđela Bunoza, Matija Dominiković, Lucija Dragobra-tović, Klara Jerković, Maria Kristina Majčica, Matej Matić, Martina Popović, Katarina Pra-težina, Ana Putica, Marija Romić, Ana Sršen, Gracija Vekić.

Nakon euharistijskog slavlja uslijedili su iz-bori i pastoralni pohod mjesnom bratstvu Frame Metković. Izbori su se održali pod predsjeda-njem Josipe Verene Marinović, područne pot-predsjednice Splitsko – dubrovačkoga područ-nog bratstva Frame. Nakon molitve i nagovora pristupilo se izborima. Framaši mjesnog brat-stva s pravom glasa izabrali su sljedeće članove vijeća: Maria Kristina Majčica (predsjednica), Matija Dominiković (podpredsjednik), Katari-na Pratežina (voditeljica formacije), Ana Putica (tajnica), Matej Matić (blagajnik).

Nakon prihvaćanja službi u novom vijeću Frame, izbori su završili molitvom blagoslova i bratskim druženjem.

Fra Darijo Sinković


ofs i frama

SPLIT (TRSTENIK): TRIBINA – KATOLIČKA CRKVA I AKTUALNOSTI EKUMENSKOG DIJALOGA ZADNJIH PEDESET GODINA

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik, u sklopu programa Trajne formacije, ususret ovogodišnjoj „Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana“ (18. – 25. siječnja 2020.) priredilo je za članove OFS-a tribinu Katolička Crkva i ak-tualnosti ekumenskog dijaloga zadnjih pedeset godina. Tribina je održana u ponedjeljak 20. siječnja 2020. u dvorani Dr. fra Karlo Balić u Franjevačkom samostanu sluge Božjega oca fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku u 19 sati.

Temeljno predavanje na tribini održao je dr. sc. Ivan Macut, OFM, pročelnik katedre eku-menske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Uz domaćina, Mjesno bratstvo OFS-a „Bla-govijest“, Split – Trstenik, na tribinu su pozvani članovi i ostalih četiriju mjesnih bratstava Fra-njevačkoga svjetovnog reda (OFS) grada Spli-ta: Mjesno bratstvo „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan; Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od zdravlja“, Split – Dobri; Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Frano“, Split – Obala; Mjesno bratstvo OFS-a „Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan.

Na tribinu su pozvana i tri mjesna bratstva OFS-a s bogatom tradicijom te vrlo aktivna i da-nas koja gravitiraju gradu Splitu: Mjesno brat-stvo OFS-a “Gospa od Karmela”, Omiš; Mjesno bratstvo OFS-a “Čudotvorna Gospa Sinjska”, Sinj i Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Elizabeta Ugarska”, Trogir – Drid.

Tribini su nazočili fra Božo Vuleta, OFM, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira, Split, fra Stipe Nimac, OFM, predsjed-nik Konferencije područnih duhovnih asistena-ta Splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, Split-Trstenik i fra Marko Neretljak, TOR, područni duhovni asistent OFS-a, Split-Sukoišan.

Tribina je bila otvorena i za sve druge zainte-resirane za ovu aktualnu temu.

Mira Maslov, OFS, ministrica, u ulozi doma-ćina, pozdravila je sve nazočne, posebno preda-vača fra Ivana, i zaželjela dobrodošlicu ističući da je dobro i lijepo kada se braća i sestre svje-tovni franjevci i franjevke susreću i uče zajedno.

Mladen Knezović, OFS, povjerenik za for-

maciju predstavio je sudionicima tribine fra Ivana, njegov curriculum vitae i znanstveno-na-stavno djelovanje.

Predavanje pod naslovom Katolička Crkva i aktualnosti ekumenskog dijaloga zadnjih pede-set godina fra Ivan je započeo s Drugim vatikan-skim saborom i novostima koje su se na njemu dogodile u odnosu na ekumenizam. Nakon toga kratko je spomenuo i pape kao što su Ivan XXI-II., Pavao VI., Ivan Pavao II., Benedikt XVI. te aktualni papa Franjo i naglasio njihov doprinos u odnosu na ekumenska zbivanja. Uz ovo, ista-knuti su i važni dokumenti koji u sebi sadržava-ju i neke ekumenske odredbe kao što su Kodeks Kanonskog prava, obnovljeni Ekumenski direk-torij, Katekizam Katoličke Crkve te enciklika pape Ivana Pavla II. pod naslovom Ut unum sint (Da svi budu jedno). Zaključak je predavanja da je ekumenizam nepovratni put Katoličke Crkve te je fra Ivan istaknuo i važnost osobnog dopri-nosa na ovom putu, a to je duhovni ekumenizam – molitva za jedinstvo kršćana i karitativna dje-latnost koja ne bi smjela postavljati konfesijske i religijske granice.

Nakon izlaganja razvila se bogata i konstruk-tivna rasprava.

Na kraju tribine Maja Duspara, OFS (član OFS-a „Blagovijest“, Split-Trstenik), povje-renica za socijalni nauk Crkve u Splitsko-du-brovačkom područnom bratstvu OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ (Split), po preporuci Mile Šuto, OFS, područne ministrice, ukratko je predstavila znanstveno-istraživački projekt CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom. Projekt zajedno izvode Katedra za teologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Franjevački svjetovni red, Hrvatska i Franjevačka mladež, Hrvatska.

Projekt CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom prijavljen je na Hrvatskom katoličkom sveučili-štu (HKS) početkom listopada 2019. godine, a odobren je 28. studenog 2019. godine. Projekt se odvija u suradnji s Hrvatskim nacionalnim brat-stvom Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) i Franjevačke mladeži u Hrvatskoj. Franjevački svjetovni red prihvatio je projekt na sjednici Na-cionalnog vijeća koja je održana 21. rujna 2019. godine, a predstavljen je na VII. Nacionalnom kapitulu OFS-a u Samoboru 13. listopada 2019.


ofs i frama

Projekt CRO Laudato si’ – o brizi za naš dom – započeo je 10. prosinca 2019. godine, a završit će Međunarodnom znanstveno-stručnom konfe-rencijom na Hrvatskom katoličkom sveučilištu krajem studenog ili početkom prosinca 2020. godine.

Projekt je nastao u suradnji Hrvatskog kato-ličkog sveučilišta i Franjevačkoga svjetovnog reda kako bi se u djelo provodio nauk Katoličke Crkve o odnosu čovjeka prema Bogu, drugim ljudima i svijetu (okolišu), a posebno nauk Ka-toličke Crkve iznesen u enciklici pape Franje Laudato si’. O brizi za zajednički dom (2015.).

Glavni cilj projekta: Ukazati na važnost enci-klike pape Franje Laudato si’. O brizi za zajed-nički dom (2015.) te, slijedeći upute navedene u samoj enciklici, potaknuti članove Franjevač-kog svjetovnog reda i sve zainteresirane na pro-jektne aktivnosti koje su predviđene projektom (poštivanje neradne nedjelje (od 12. prosinca 2019. do 31. siječnja 2020.), štednja energije za grijanje kućanstava (veljača 2020.), izbje-gavanje bacanja hrane (ožujak 2020.), štednja vode (travanj 2020.), štednja električne energije (svibanj 2020.) i izbjegavanje uporabe plasti-ke (lipanj 2020.)) (Usp. Osnovne informacije o projektu CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom, Zagreb, 3. prosinca 2019. godine, doc. dr. sc. Zoran Turza, voditelj projekta).

Ministrica Maslov u zaključnoj riječi je na-vela: „Fra Ivan je istaknuo da je ‘ekumenizam

nepovratni put Katoličke Crkve’. Ja ću nadoda-ti: Ekumenizam i ekumenski dijalog nepovratni su put također svjetovnih franjevki i svjetovnih franjevaca. Molimo za jedinstvo kršćana ne samo za vrijeme ‘Molitvene osmine’ nego na-stojimo molitvom i svjedočenjem oko jedinstva kršćana: tijekom cijele godine.“

S ovom porukom ministrica Maslov je u ime OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik izrazi-la zahvalnicu svima prisutnima na ovoj tribini i svima drugima koji su došli zainteresirani za ovu vrlo aktualnu temu a nisu članovi OFS-a.

Posebno je zahvalila predavaču fra Ivanu, pročelniku katedre ekumenske teologije na Ka-toličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu za njegovo izvrsno predavanje. Cilj sadr-žaja predavanja i diskusije jest informirati i for-mirati (informacija i formacija) članove mjesnih bratstva OFS-a grada Splita i mjesnih bratstava koja gravitiraju gradu Splitu (model 5+3) te svi-ma drugima koji su sudjelovali na ovoj prigod-noj tribini.

Ministrica Maslov zahvalila je i Maji Duspa-ra, područnoj povjerenici za socijalni nauk Cr-kve, za predstavljanje projekta CRO Laudato si’ - O brizi za zajednički dom. Ovaj projekt i uklju-čenje u isti također je jedan od oblika formacije (odgoja i obrazovanja u vjeri) članova OFS-a i Frame – zaključila je ministrica Maslov.

Fra Stipe Nimac

PROLOŽAC: U FRAMU PRIMLJENO 25 NOVIH ČLANOVAU Župi sv. Mihovila u Prološcu 26. siječnja

2020. na treću nedjelju kroz godinu, nedjelju koju je papa Franjo proglasio Nedjeljom Božje riječi, održano je trostruko slavlje.

Tog dana za vrijeme župne svete mise koju je u prološkoj župnoj crkvi posvećenoj sv. Mi-hovilu, nebeskom zaštitniku ove drevne župe u Imotskoj krajini, predvodio mjesni župnik fra Vinko Gudelj u bratstvo Franjevačke mladeži primljeno je 25 novih članova, dok je 8 članova obnovilo svoja obećanja, a svečanost je zaokru-žena slavljem tzv. zlatnog pira, odnosno pedese-te obljetnice braka župljana Ivana i Ane Mikulić.

U svojoj propovijedi župnik fra Vinko Gu-delj potaknuo je framaše da budu svjedoci u ovom svijetu, teže svetosti te biraju put poput svetog Franje koji će im ispuniti srce, jer mije-njajući sebe mijenjaju svijet, a za to je potrebno mnogo odricanja i žrtve koje kroz molitvu idu lakše s Bogom.

Tijekom svečane svete mise u prepunoj crkvi pjevao je mješoviti zbor župe Proložac pod rav-nanjem s. Terezine Bašić.

Josip Šerić


RAZNO

DVIJE KNJIGE FRA IVANA MACUTA Fra Ivan Macut, docent na KBF-u u Splitu,

napisao je i objavio trinaestu knjigu pod naslo-vom Asirska Crkva Istoka. Povijest – doktrina – ekumenizam s Katoličkom Crkvom. Knjigu je objavila izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost iz Zagreba. Recenzenti su doc. dr. sc. Antun Ja-pundžić i doc. dr. sc. Daniel Patafta. Knjiga sa-drži 231 stranicu.

Asirska Crkva Istoka drevna je kršćanska Cr-kva. Tijekom povijesti njezino se ime vezalo uz određena krivovjerna učenja. Danas se na teo-loško učenje i na Asirsku Crkvu Istoka u cjelini više ne bi trebalo gledati kao na heretičnu zajed-nicu. Ekumenski dijalog s Katoličkom Crkvom, ali i druga povijesna, teološka i liturgijska istra-živanja, u potpunosti su promijenila pogled na ovu drevnu Crkvu.

U knjizi se pro-govara o važnim elementima koji mogu pomoći u izgradnji cjelo-vitog pogleda na ovu Crkvu. Cilj je knjige da či-tatelji upoznaju njezin povijesni razvoj i teološko učenje kao i to da steknu uvid u dosadašnji ti-jek i postignuća ekumenskog di-jaloga između Katoličke Crkve i Asirske Crkve Istoka.

Fra Ivan Macut objavio je i knjigu iz povi-jesti hrvatske filozofije pod naslovom Hrvatska filozofija od sloma Nezavisne Države Hrvatske 1945. do raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991. godine. Knjiga sa-drži ukupno 880 stranica, a recenzenti su: prof. dr. sc. Dario Škarica te dr. sc. Bojan Marotti. Knjigu je izdala Služba Božja.

Izvaci iz recenzija:Uobičajeno je sintezu pisati nakon što su

brojna partikularna istraživanja već dala svoje rezultate. U ovome slučaju, međutim, opsežnih i detaljnih partikularnih istraživanja, zapravo, i nema: neki autori i škole tematizirani u ovome

rukopisu gotovo da dosad i nisu istraživani, neki drugi opet istra-živani su, ali ne toliko da bismo mogli govoriti o sasvim jasnoj i u osnovi definitiv-noj slici njihova djela, koja se više neće bitno promijeniti. U cjelini, možemo reći da rukopis nudi filozofske portrete brojnih hrvatskih filozo-fa iz razdoblja od 1945. do 1991. g., kroz prikaz golema broja pojedinih odabranih njihovih dje-la, pružajući tako sadržajno bogatu informaciju i o pojedinim filozofskim školama i pristupima što su obilježili to razdoblje u povijesti hrvatske filozofije, te u tome pogledu zacijelo ispunjava očekivanja primjerena sintezi koja, kako smo već istaknuli, uglavnom još nema na raspolaga-nju iscrpna partikularna istraživanja, na koja bi se mogla u potpunosti osloniti.

izv. prof. dr. sc. Dario Škarica

Opsežan rukopis Ivana Macuta završni je dio svojevrsne »trilogije«, u kojoj se obrađuje i pri-kazuje nešto više od stotinu godina u povijesti hrvatske filozofije, naime, od obnove Sveučilišta u Zagrebu godine 1874. pa do raspada bivše Ju-goslavije, tj. do uspostave samostalne hrvatske države godine 1991. Predložio bih nakladniku da se knjiga svakako objavi. Ponajprije, uložen je golem trud, obrađena je i skupljena na jedno-me mjestu velika građa, a pročitana je i znatna količina tzv. sekundarne literature. Ovo je prvi pokušaj da se to razdoblje u hrvatskoj filozofiji u cjelini, »sintetički«, obradi, te je razumljivo što ima određenih kolebanja, pa i nedoumica o tome kako je najbolje razvrstati pojedine filozofe. Kako se voli reći, i mi smo dio toga razdoblja, pa još nemamo »povijesne distance«. Ipak, ovdje je iznesena cjelina, kao i jedno razumijevanje te cjeline, i svaka će buduća povijest ovoga razdo-blja u hrvatskoj filozofiji morati voditi računa (i) o ovoj knjizi.

dr. sc. Bojan Marotti


razno

MOLITVENIK KRUPNIJIH SLOVAU izdanju Franjevačke provincije Presvetog

Otkupitelja Split izišlo je novo, 10., dopunjeno izdanje molitvenika i obrednika PUT U ŽIVOT koji je priredio urednik časopisa Marija fra Pe-tar Lubina. Prema ocjeni kritike riječ je o naj-kompletnijemu hrvatskom, već dobro poznatom molitveniku kojemu je I. izdanje 1962. g. prire-dio dr. fra Jeronim Šetka. Tiskan je krupnijim slovima pa će dobro doći starijima, dvobojno, a ilustriran je i umjetničkim grafikama. Veličine je časopisa Marija (14 x 20 cm), ima 472 stranice. Nadopunjen je najnovijim blagdanima s moli-tvama i pobožnostima, a sadrži kršćanski nauk, svagdanje jutarnje i večernje molitve, molitve preko dana i bogatu zbirku molitvi u različitim prigodama, Jutarnju, Večernju i Povečerje za nedjelje i blagdane. U njemu se nalaze i redovi-te mise, upute i molitve za osobnu i zajedničku pobožnost za pojedine dane, blagdane (osobito marijanske) i dijelove crkvene godine, obre-di sakramenata, red sprovoda i drugi obredi s uputama i molitvama za sudionike, molitve za pokojne, blagoslovi i crkvene pjesme sa šanso-nama. Cijena: 90 kn.

Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel./faks (021) 348-184, e-pošta: [email protected]

U IZDANJU KS-A IZIŠLA KNJIGA FRA JOSIPA ŠIMIĆA

Kršćanska sadašnjost objavila je uz Pastoral-ni tjedan knjigu fra Josipa Šimića: Izvezite na pučinu, Liturgijski vodič za godinu A. Knjiga je izdana kao 89. broj niza Liturgijska pomagala. U pripremi su i godina B i C. Knjiga na 331 str. sadrži 73 cjeline: sve nedjelje, svi blagdani Gos-podnji, Sv. Stjepan, Svi sveti i Dušni dan. Svaka cjelina sadrži Vodič kroz bogoslužje i homiliju. Vodič kroz bogoslužje sadrži kratke tekstove: Pozdrav, Uvod i poziv na pomirenje s Bogom, sažetak čitanja, Molitvu vjernika, Uvod u Oče-naš, Poziv na davanje mira i Otpust.


razno

FRA JURE BRKAN OBJAVIO NOVU KNJIGU

Fra Jure Brkan, redoviti profesor kanonskoga prava u miru, objavio je jedanaestu samostalnu knjigu pod naslovom Crkveno-pravni stav Ka-toličke Crkve prema masoneriji. Recenzenti knjige: prof. dr. sc. Josip Šimunoviće i prof. dr. sc. Josip Mužić. Urednik knjige doc. dr. sc. Ivan Macut. Knjigu je izdala Služba Božja.

Iz predgovora:Važnost ove knjige ogleda se u više eleme-

nata. Ponajprije, autor u knjizi masoneriju smje-šta u jedan širi kontekst kako bi pokazao nes-pojivost njihova pogleda na svijet, na čovjeka i na Boga u odnosu na kršćanski pogled na iste stvarnosti. Uz to, autor jasno piše kako je cilj masonerije boriti se protiv Katoličke Crkve, a na poseban način protiv Svetog Oca Pape. Nadalje, ova je knjiga važna i zbog toga što nam pokazuje razvoj stava Katoličke Crkve u okviru katolič-kog zakonodavstva u odnosu na masoneriju. Na koncu, autor jasno članovima Katoličke Crkve poručuje da upis u društvo koje rovari protiv Ka-toličke Crkve – masoneriju te zastupanje stavo-va i nauka koje oni zastupaju, dovodi do toga da budu kažnjeni različitim crkvenim kaznama, pa i onim najtežima – ekskomunikacijom, a sve radi

odvraćanja od njihova puta i povratka u puno za-jedništvo s Katoličkom Crkvom.

Imajući sve ovo u vidu, uvjereni smo kako će knjiga pomoći katolicima da bolje upozna-ju crkveno-pravni ili kanonski stav Katoličke Crkve o masoneriji te je takvu predajemo našoj javnosti.

Ivan Macut

Iz recenzija: Knjiga je vrijedno znanstveno djelo koje

obogaćuje crkveno-pravnu misao u Republici Hrvatskoj. Nije opsegom duga, lako se čita i pisana je razumljivim jezikom što su svakako plusevi za uzimanje knjige u ruke od strane čo-vjeka današnjice. Bogatstvo bilježaka upućuje čitatelje na izvore, ali i na poticanje vlastitoga produbljivanja tema pomoću predloženih izvo-ra. U knjizi se primjećuju i ponavljanja odre-đenih činjenica koja mogu na prvo čitanje biti malo opterećujuća. No ako se uđe temeljitije i dublje u tekst, shvaća se da su ta ponavljanja u službi razvijanja podtema u poglavljima. Knji-gu preporučujemo svima koji žele ukratko ne-što saznati o masoneriji te koji se žele detaljnije informirati o stavu Katoličke Crkve prema tom tajnom udruženju. Na kraju ovoga prikaza želi-mo čestitati autoru na uloženom trudu i zahvaliti što je o masoneriji progovorio na ovakav način!

Prof. dr. sc. Josip Šimunović

U ovoj znanstvenoj studiji autor prvo govori općenito o masoneriji obrazlažući razlike odno-sno razloge nespojivosti istodobne pripadnosti katoličkoj Crkvi i masoneriji. Najprepoznatljivi su u masonskom odbacivanju Objave, svođenju Boga stvoritelja na velikog graditelja i nijekanju Kristova božanstva. Zato ne čudi da je stav Cr-kve prema masoneriji od samoga početka ostao nepromijenjen. Glavnina i težište rada je na pri-kazu crkveno-pravnog stava Katoličke Crkve prema masoneriji od njenog nastanka do danas.

Prof. dr. sc. Josip Mužić


razno

FRA STOJAN DAMJANOVIĆ OBJAVIO DRUGU KNJIGU POEZIJEFra Stojan Damjanović, član Provincije Pre-

svetoga Otkupitelja, objavio je u nakladi Ogran-ka Matice hrvatske u Šibeniku svoju drugu zbirku poezije pod naslovom „Sam odlučuješ“. Uvod i osvrt potpisuju prof. Marko Menđušići i Zdenka Bilušić, ujedno i autorica dizajna korica i ilustracija.

Svoju drugu zbirku pjesama fra Stojan je već predstavio u Šibeniku, gdje je prof. Marko Men-đušić istaknuo kako je fra Stojan Damjanović poput sv. Franje, pun ljubavi prema svemu stvo-renomu: Zemlji, životinjama, biljkama, prirod-nim pojavama i napose, prema bratu čovjeku. Radi i moli, dočekuje i ispraća hodočasnike i namjernike, prevozi ih preko rijeke, priča i pri-povijeda. Strpljivo i staloženo. Kao iz rukava iz-vlači dosjetke i anegdote. Pomaže biljkama rasti i životinjama boraviti na Visovcu. Pticama pri-prema mjesto za gnijezda, drage su mu i divlje patke i bijeli labudovi, prekrasni paunovi, ali ne zazire ni od zmija. Ta, i one su stvorenja Bož-ja. Promatra prirodu, mijene tijekom godišnjih doba, Krku kad je umilna ljepotica i kad nabuja i poplavi i sam otočić, ljude sa svim njihovim manama i vrlinama. I sve to pretače u poeziju.

Piše pjesme. Njima najlakše, i najbolje, izražava svoja zapažanja, svoje misli i osjećaje, nade i strahove.

FRA MARIO JURIŠIĆ IZDAO JOŠ JEDNU KNJIGU

Fra Mario nas ne prestaje uveseljavati no-vim dosjetkama. Naslov je nove knjige:

Manje žalosti - više radosti.


NAŠI POKOJNICI

† FRA PETAR VRLJIČAK(10. ožujka 1960. - 3. ožujka 2020.)

Predmet: Molitva za pok. fra Petra VrljičkaBr. 01-147/20Split, 12. ožujka 2020.Prema odredbi čl. 15 § 4 Statuta naše Pro-

vincije, braća svećenici dužni su za preminulog brata slaviti svetu misu, a braća s jednostavnim i

svečanim zavjetima dužni su obaviti pobožnost Križnog puta. Braća koja to nisu obavila, neka to učine što prije.

U nekrologij samostana neka se na dan 3. ožujka upiše:

Fra Petar Vrljičak rođen je 10. ožujka 1960. god. u Krivodolu. U novicijat na Visovcu stupio je 7. srpnja 1979. godine, gdje je 5. srpnja 1980. godine položio prve redovničke zavjete. Sveča-ne zavjete položio je 17. rujna 1984. na La Verni (Italija). Za đakona je zaređen 29. lipnja 1986. u Splitu, a za svećenika 28. lipnja 1987. također u Splitu. Mladu misu slavio je u rodnoj župi Imot-ska Poljica 12. srpnja 1987. godine.

U Provinciji je vršio ove službe: župni vikar u Metkoviću (1987. - 1991.); prefekt sjemeni-štaraca u Sinju (1991. - 1993.); župnik u Vrlici (1993. - 1994.), Runoviću (1994. - 2003.), Vr-gorcu (2003. - 2012.), Bast – Baška Voda (2012. - 2020.).

Preminuo je u župnoj kući u Baškoj Vodi 3. ožujka 2020. godine u 60. godini života, 41. redovništva i 33. svećeništva. Misa zadušnica slavljena je 7. ožujka 2020. godine u crkvi sve-tog Frane u Imotskom, a nakon toga je obav-ljen pokop u samostansku grobnicu na groblju u Imotskom.

IMOTSKI: SPROVOD FRA PETRA VRLJIČKAU subotu 7. ožujka 2020. u Imotskom ispra-

ćen je na posljednji počinak fra Petar Vrljičak, svećenik Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja, iznenada preminuo u Baškoj Vodi u utorak 3. ožujka u 60. godini života, 41. redov-ništva i 33. svećeništva.

Misi zadušnici u crkvi sv. Franje predsjedao je mons. Marin Barišić, nadbiskup Splitsko-makarski, uz koncelebraciju fra Marka Mrše, provincijskog ministra Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, mons. Miroslava Vidovi-ća, generalnog vikara Splitsko - makarske nad-biskupije te još stotinjak svećenika. Na misi su sudjelovali postulanti, novaci, bogoslovi, časne sestre i vjernici iz Imotskog kao i okolnih župa, a i župa u kojima je fra Petar djelovao kao žu-pnik. Zbog velikog mnoštva vjernika jedan dio bio je i ispred crkve. Preko sv. mise pjevao je zbor iz Baške Vode.

Mons. Marin Barišić svoju propovijed za-počeo je riječima Isusa Krista: „Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu tamo gdje sam ja, da i oni budu sa mnom“, podsjećajući kako Isus u trenutcima agonije ne razmišlja o samom sebi, nego iz čiste ljubavi misli na svoje ljubljeno stvorenje.

Pri koncu euharistije oproštajnu riječ uputio je uime Franjevačke provincije Presvetog Otku-pitelja fra Marko Mrše, provincijski ministar, uime kolega fra Ivan Udovičić, uime makar-skog dekanata dekan mons. Pavao Banić, uime župljana Baške Vode gosp. Matko Granić, uime obitelji fra Petrova sinovka i na kraju fra Kristi-an Stipanović, gvardijan Samostana sv. Franje u Imotskom.

Fra Marko Mrše u svom govoru naglasio je neke fra Petrove vrline: poslušnost, poniznost, posebno istaknuvši marljivost. Pozvao je prisut-ne na molitvu za pokojnog fra Petra.


naši pokojnici

Nakon svete mise na groblju Gospe od An-đela uslijedio je sprovodni obred kojeg je pred-vodio imotski gvardijan fra Kristian Stipanović, a od fra Petra su se oprostila braća franjevci,

franjevački bogoslovi, postulanti, časne sestre te brojni vjernici iz njegove rodne župe i župa u kojima je fra Petar djelovao.

HOMILIJA MONS. MARINA BARIŠIĆA, NADBISKUPA Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu gdje

sam ja, da i oni budu sa mnom. Ove riječi iz-govara Isus pred trenutkom agonije. I ove riječi čuli su Njegovi učenici. Ova ljubav u susretu s nasilnom smrću ne misli toliko na sebe. Misli na one za koje daruje svoj život, na one koje ljubi. A to je svatko od nas. Gospodin je primio sva-koga od nas svojim utjelovljenjem, postavši čo-vjekom, prihvatio je svakog čovjeka i dao nam je jedno dostojanstvo. U Sinu Božjemu Spasi-telju svijeta primili smo to dostojanstvo sinov-stva. Postali smo sinovi i kćeri Božje. I ovo je najveće dostojanstvo koje imamo zahvaljujući Očevoj ljubavi u Isusu Kristu. Ovdje smo prešli od stvorenja na razinu sina i kćeri Božje. Stalo je Gospodinu do svakog sina i kćeri. Poput do-gađaja kad nam netko premine ili je bolestan: ta povezanost ljudska, naravna… itekako nas boli što se događa drugima. Tako i Gospodina: ono što se događa jednome sinu, kćeri pogađa i Nje-ga. I ta je ljubav učinila da ostvarimo u punini

to dostojanstvo sinovstva. Ono raste kroz naš život, raste kroz naše izazove i poteškoće, ali ra-ste i kroz samu smrt. Zapravo kroz smrt se ono dopunja, ostvaruje se potpuno ono što jesmo i što Gospodin želi: da i mi budemo tamo gdje je On. A On nam je u svojoj ljubavi, prihvaćajući ovaj naš ljudski, zemaljski život u svojoj ograni-čenosti, slaboći, otvorio put i dao mogućnost da možemo biti tamo gdje je On i ući u tu ljubav, a ta ljubav jest ljubav Oca i Sina. I mi ulazimo po Isusu Kristu u veličinu ostvarenja tog sinovstva: u tu ljubav Božju.

Ove riječi izgovara Isus prije svoje muke misleći na nas. I ova molitva Oče… ovo je na svoj način molitva Očenaša u Ivanovu evanđe-lju. I ovo je Ivan učenik čuo prije Isusove smrti i uskrsnuća. Ali svjestan ovog događaja u Isu-sovu uskrsnuću, Ivan izgovara ove divne riječi: Predragi, gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo… ma već smo sada to… Ali, bit ćemo još više. To će se očitovati i


naši pokojnici

kad se očituje, bit ćemo Njemu slični, suobli-čeni slici Sina u toj Božjoj ljubavi. I ova ljubav računa sa svakim od nas. I uključuje nas na svoj način u taj plan spasenja čovjeka i svijeta.

I pozvao je našeg fra Petra. On ga je upoznao i život je svoj dao da i drugi upoznaju radeći, na-viještajući radosnu vijest u sredinama u kojima je radio: Metković, Vrgorac i sada Bast – Baška Voda. Smisao njegova života bio je taj. Bio je svećenik, redovnik, odlučan, odgovoran. Znao je slušati, promatrati. Bio je uslužan. Doista, ko-liko je to moguće, on se darovao Gospodinu da kao hodočasnik kroz ovaj život ostvari razinu i dostojanstvo sinovstva pomažući braći i sestra-ma. Da, doista smo hodočasnici u ovom vreme-nu, hodočasnici prema ljubavi Božjoj, prema Ocu.

I ja se sjećam: bili smo zajedno u Svetoj Ze-mlji. Hodočastio je Petar i to je bio prvi put da se on susreo sa Svetom Zemljom. I kao da i da-nas čujem njegove riječi, onu njegovu odušev-ljenost, onaj njegov govor koji je toliko važan da sve stane kad on govori. I otprilike je rekao ovako: „Ovo mi puno znači, gdje sam bio do sada… Ovo mi puno znači, za moj život, moj svećenički, redovnički život.“ Dragi Petre, vje-rujem da ti je to puno značilo i da te to još više oduševilo kao svećenika, redovnika na ovom planu spasenja. Ali Palestina i Sveta Zemlja nisu

obećana zemlja. Ovdje na zemlji nema obećane zemlje. Domovina je naša na Nebu, to ti dobro znaš, a još više sada s iskustvom.

I htio bih ovdje spomenuti nešto što je vrlo važno i za njega i za svakog od nas, a nalazi se u knjizi koja je izišla ovih dana, knjizi pape Fra-nje Vjerujem, vjerujemo. Govoreći o prijelazu s ovog svijeta, o susretu s Gospodinom, evo što reče papa Franjo: „Zamišljam trenutak kada ću na zalasku života doći k Bogu privučen ljepo-tom ponizna duha i pognute glave. Zamišljam Njegov zagrljaj i moj pogled koji će se podignu-ti prema Njegovu. Ne bih se usudio gledati Ga, a da me On prvo ne zagrli. Ne znam, mislim da će sud tako izgledati, možda je to tek puko ma-štanje, ne znam, no ja to tako vidim.“

Sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti. Ali bit ćemo kad se Njegov pogled susretne s našim pogledom. Ali da to mognemo, najprije nas On treba zagrliti, a onda ću i ja po-dići svoj pogled.

Dragi Petre, to je ta obećana zemlja, to je Gospodin, njegovo lice, njegovo srce, njegova ljubav za koju smo rođeni i za koju si i ti izgarao ovdje. Želimo ti od srca svi da taj zagrljaj bude radostan i da se prepoznaš potpuno u očima Oca nebeskoga.

Počivao u miru Božjemu!

OPROŠTAJNI GOVORIFRA MARKO MRŠE, PROVINCIJSKI MINISTAR

Preuzvišeni oče nadbiskupe Marine, cijenje-na braćo svećenici, redovnici, redovnice, bo-goslovi, novaci, poštovana rodbino, prijatelji i znanci pokojnog fra Petra Vrljička, draga braćo i sestre u Kristu!

„Čovjek snuje, a Bog određuje“, poznata je uzrečica koje sam se sjetio i u sebi je izgovorio kada sam s nevjericom pročitao vijest o smrti na-šega brata fra Petra Vrljička koji je napustio ovaj svijet, a ušao zagrobni život samo tjedan dana prije svoga šezdesetog rođendana. A tu uzreči-cu sam izgovorio u utorak navečer 3. ožujka, petnaestak minuta prije početka mise koju sam slavio u crkvi Majke Božje Lurdske u Zagrebu, u prigodi 55. obljetnice smrti sluge Božjega oca fra Ante Antića. Na početku mise pozvao sam

vjernike na molitvu za njegovu dušu. Vijest o njegovoj smrti bila je okrutna i ružna, neoče-kivana i iznenadna. I zato nije čudo što nas je ostavila nijemima i tužnima, što su nam koljena pokleknula i što nas je dobro protresla i prodr-mala, izazvavši u nama mnoga pitanja na koja odgovore ne znamo. To je još jedna potvrda da je ljudski život satkan i od iznenađenja, od do-gađaja za koje ne znamo hoće li se i kada dogo-diti, a ne možemo ih ni dokučiti ni predvidjeti. Štoviše, ona pokazuju koliko je ljudski život u svakom svom trenutku prolazan i ograničen, usprkos našim željama i planovima. Stojimo, dakle, pred nedohvatnom tajnom života i smrti.

Prije otprilike mjesec dana u svoj sam ka-lendar upisao jednu lijepu i radosnu obvezu, a


naši pokojnici

uz prethodni dogovor s fra Petrom i na njegov poziv i molbu. Naime, fra Petar me zamolio da predvodim misno slavlje i blagoslovim orgulje koje je on kao župnik dao postaviti u crkvi sve-tog Nikole u Baškoj Vodi. Taj pothvat je pomno planirao i za njega se pripremao i tome se, mogu slobodno reći, iznimno važnom događaju za župu svetog Nikole u Baškoj Vodi iskreno vese-lio. Isplanirao je skoro u detalje tijek odvijanja, kako euharistijskog slavlja, tako i sami blago-slov orgulja. No, na žalost nam zajedničku, zvuk njihovih tonova i ljepotu njihova zvuka i sklada on neće čuti, a oni koji na njima budu svirali, a osobito oni koji ih budu slušali, podsjećat će ih na njega. I neka svaki njihov zvuk bude zahvala za sve pa i to dobro koje je učinio i neka to bude bogupojna molitva, spomen i pjesma za pokoj njegove duše.

U pozivnici za slavlje mlade mise koju je fra Petar slavio u Imotskim Poljicima 12. srpnja 1987. godine, naveo je znakovite stihove kato-ličkog pjesnika i svećenika Vrhbosanske nadbi-skupije Izidora Poljaka:

I u ime dobrog BogaJa ću poći k svome stadu,Da ga kao anđel tješimU njegovu teškom jadu,Da mirisni balzam lijemU njegove gorke boli:Tješeći ga, zboreći mu,Da i njega Gospod voli.Ugodno sam se iznenadio kada sam na nje-

govoj pozivnici za mladu misu pročitao ove pre-krasne i znakovite stihove. Uvjeren sam, braćo i sestre, da su ovi stihovi navijestili fra Petrov budući svećeničko redovnički život i da ih je on svojim životom pretvorio u stvarnost. U Božje je ime, s vjerom u njega, harne duše i otvorena srca, išao tamo gdje ga je Providnost Božja sla-la, tješio je Božji narod, ohrabrivao, propovije-dao i svjedočio da ih Gospod voli.

Evo nekoliko osnovnih podataka o fra Petro-vu životu i njegovu životnom putu:

Fra Petar Vrljičak rođen je 10. ožujka 1960. god. u Krivodolu od oca Stjepana i majke Ive r. Ujević. Osnovnu školu pohađao je i završio u rodnom Krivodolu od 1967. do 1975.. Nakon toga je primljen u Franjevačko sjemenište u Si-

nju, gdje je od 1975. do 1979. godine pohađao Franjevačku klasičnu gimnaziju kao franjevač-ki kandidat. U novicijat na Visovcu stupio je 7. srpnja 1979. godine i nakon godinu dana novi-cijata položio je prve jednostavne redovničke zavjete 5. srpnja 1980. godine. Svečane zavjete položio je 17. rujna 1984. na La Verni (Italija). Od 1980. do 1985. godine studirao je teologi-ju na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Ma-karskoj, a zadnju godinu u Zagrebu od 1985. do 1986. gdje je 1986. godine i diplomirao. Šestu tzv. pastoralnu godinu pohađao je opet na Fra-njevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj od 1986. do 1987. godine. Za đakona je zaređen 29. lipnja 1986. u Splitu, a godinu dana kasnije i za svećenika 28. lipnja 1987., također u Splitu. Mladu misu slavio je u rodnoj župi Imotska Po-ljica 12. srpnja 1987. godine.

Prva služba koja mu je kao mladomisniku bila povjerena bila je služba župnog vikara u župi svetog Ilije u Metkoviću na kojoj je ostao četiri godine, od 1987. do 1991. godine. Dvi-je godine proveo je u odgojiteljskim vodama i to u Franjevačkom sjemeništu u Sinju kao pre-fekt sjemeništaraca od 1991. do 1993. godine. Nakon toga je fra Petar, kako se izrazio Izidor Poljak, opet pošao ili se možda vratio „k svo-me stadu“, i prihvatio pastoralnu službu. Dvije godine, od 1993. do 1994. bio je župnik u župi Gospe Ružarice u Vrlici, nakon čega je devet godina bio župnik u župi Gospe od Karmela u Runoviću, od 1994. do 2003. godine. Valja spo-menuti da je na završetku službe župnika u župi Gospe od Karmela u Runoviću dobio priznanje Počasnog građanina Općine Runović. Nastavio je sa župničkom službom idućih devet godine u župi Vrgorac i to od 2003. do 2012. godine, a onda neočekivano posljednja služba koju je ob-našao od 2012. do 3. ožujka 2020. bila je služ-ba župnika u župi svetog Nikole u Baškoj Vodi gdje je iznenada preminuo.

Iz podataka koje sam vam netom pročitao ra-zvidno je da je najveći dio svoga svećeničkog i redovničkog života fra Petar djelovao u pasto-ralu, kao župnik u nekoliko župa, dok je samo dvije godine vršio službu odgojitelja naših sje-meništaraca u Sinju.

Draga majko Ive, braćo Vladimire, Luka i Ilko, sestre Marija i Zrinka, poštovana rodbino i prijatelji našega fra Petra. Hvala vam za sina,


naši pokojnici

brata, rođaka i prijatelja, za kojega mogu reći da je dični sin hrvatskoga imotskog kraja, kra-ja i domovine koje je iznimno i iskreno volio. Stoga, možete i možemo biti ponosni što smo ga imali, jer je časno i predano vršio sve povje-rene mu službe. Možemo biti ponosni jer je bio iskren prijatelj, iskreni i pravi svećenik i svako-me brat. Bio je svjestan svoga svećeničkog i fra-njevačkog zvanja i poslanja.

Draga obitelji Vrljičak, dok u ovim trenuci-ma stojimo nijemo i bez odgovora, ali s vjerom u uskrsloga Krista, Vama i svoj vašoj rodbini u osobno ime i uime svih članova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja upućujem izra-ze najiskrenije sućuti.

Dragi fra Petre, uime naše Provincije, hvala ti za sve dobro koje si učinio za dobrobit naroda koji ti je po službama bio povjeren, za dobro-bit naše Provincije, Franjevačkog reda i Crkve. Hvala ti na svekolikom zauzetom i predanom radu, tvojoj dosljednosti i požrtvovnosti.

Dragi fra Petre, ni u snu nisam mogao zami-sliti da će prvi sprovod u ovoj službi od mjeseca svibnja prošle godine biti tvoj. Na kraju tvoga ovozemaljskog puta, a ulaska u vječni život, zahvaljujem ti za svjedočanstvo dosljednoga svećeničkog puta i franjevačke jednostavnosti. Neka te dobri Bog, Krist Gospodin, nagradi vječnim životom i gledanjem svoje slave u vječ-nosti.

Počivao u miru Božjem!

***********

Fra Ivan Udovičić uime kolegaDragi fra Petre, brate, kolega i prijatelju!Opraštam se od tebe uime kolega (dvojice

tvojih imenjaka i fra Damjana). Fra Petar Kla-pež, zbog spriječenosti, nije danas ovdje pa je poslao pisanu sućut.

Još od prvih dana u sjemeništu pokazivao si da imaš jasan cilj. Nisi bio nametljiv, ali svi smo već tada primjećivali tvoju ljubav i zanimanje prema svemu što je crkveno, franjevačko… Već smo tada govorili da si ko’ pravi župnik i da ćeš postati svećenik i franjevac kakvim zamišljamo da treba biti. I nismo se prevarili…Uvijek si bio osoba od povjerenja, pouzdan; marljiv i odgo-

voran u svemu što si radio. I kroz sjemenište i bogosloviju bilo je vidljivo da imaš jasne i ne-poljuljane prioritete i ostao si u tome dosljedan, stabilan i postojan u svom franjevačkom i sve-ćeničkom pozivu.

Bio si na odgovornim mjestima i službama i često u nezavidnim i teškim situacijama, ali tvoj delikatan i ponekad oprezan način komunikacije s ljudima otvarao je mnoga vrata za dobro Cr-kve i onih za čije si se duhovno dobro skrbio.

Mi, nažalost, često kasno vidimo dobrotu koja je među nama. Ne možemo to ispraviti. Zato dobri Bog koji sve ispravlja tvoja je trajna nagrada.

Tvojim najbližima: majci Ivi, sestrama Mari-ji i Zrinki, braći Vladi, Luki i Iki, njihovoj djeci kao i cijeloj rodbini, izražavam sućut. Neka ih tješi vjera u uskrsnuće i ponos što si bio njihov i naš!

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

***********

Mons. Pavao Banić, dekanOče nadbiskupe, mnp. provincijale, ožalošće-

ni skupe! Svi smo došli s jednim ciljem, pomoli-ti se i oprostiti posljednji put ovdje na zemlji od dragog i dobrog redovnika i svećenika fra Petra Vrljička. Dobro znamo da smo ovdje na zemlji hodočasnici koji činimo krug putovanja do cilja u vječnu domovinu u nebu, ali ovaj krug kojim je putovao fra Petar, po našim mjerilima prerano je prekinut. Međutim, Božji planovi drugačiji su pa vjerujemo da ga je našao dostojnim i iz ljubavi ga uzeo k sebi, govoreći: “Valjaš, slugo dobri i vjerni!” Iznenadne Božje pozive doživje-li smo često u našoj svećeničkoj praksi, gotovo uvijek stavljamo upitnik na kojega jedino Bog zna odgovor. Nisu to samo naši župljani, nego i braća svećenici. Otkada sam župnik u makar-skom dekanatu, ovo nam je četvrti subrat župnik kojega Gospodin poziva nama nepredviđeno. A sve dobri i uzorni sinovi svetog Frane. Bog nam tako rječito i danas poručuje: “Pripravni budite, jer u čas i kada ne misliš Sin čovječji dolazi.” Po svjedočanstvu fra Petra, on je bio spreman, jer jednom mi reče: “Mogu odmah pred Gospodi-na, jer ne vjerujem da ću biti nešto svetiji, ali se


naši pokojnici

iskreno uzdam u Božje milosrđe i dobrotu.” Da nam je fra Petar mogao biti uzor i što se premje-štaja tiče, vidljivo je iz njegovih riječi: “Neka mi najave premještaj, za jedno poslijepodne ja spreman”. Zadivljujuća je njegova ljubav prema župama u kojima je bio, davao je svega sebe u pastoralu, ali jednako tako i u uređenju sakral-nih prostora. Kod uređenja župne crkve s novim orguljama u Baškoj Vodi, rekao mi je prije ne-koliko dana: “Štedio sam, skupljao, nikome ni-šta ne govoreći, od Baške Vode sam to dobio, u Baškoj Vodi neka i ostane, samo želim da to bude temeljito napravljeno”. Među braćom sve-ćenicima uvijek je bio spreman na suradnju, po-sebno to mogu posvjedočiti župnici Brela.

Uzimam slobodu da uime svih župnika u de-kanatu, jer se zaista osjećamo kao braća, izre-čem jedno veliko HVALA: na bratskoj ljubavi, suradnji i atmosferi koja je kod fra Petra uvijek bila na visini. Dragi fra Petre, na kraju ćemo ti upraviti i jednu molbu, ti si počeo svoju sveće-ničku službu kao odgojitelj u sjemeništu, sada smo u situaciji pomanjkanja zvanja, izmoli kod Gospodina novih, svetih, radinih i dobrih sveće-nika koji će zamijeniti nas koji odlazimo, a koji smo učinili ono što je bilo u našoj moći.

Počivaj u miru Božjem u svojoj imotskoj grudi koju si iskreno ljubio. U ljubavi kod Gos-podina čekaj i nas gdje ćemo nastaviti zajedniš-tvo kroz svu vječnost! Amen.

***********

Matko Granić uime župljana Bast - Baška VodaU ime svih djelatnika OŠ BGM u Baškoj

Vodi i Župnog vijeća župe Uznesenja BDM Bast – Baška Voda izražavam iskrenu sućut obi-telji rodbini i znancima.

Dragi fra Petre, sve nas je zatekla tužna vi-jest da više nisi među nama. Tko je slutio da će razgovor koji smo vodili u nedjelju navečer biti naš posljednji?! Javio si da nećeš moći sutradan na nastavu. Šalili smo se da će sve riješiti luk i panceta. Došao si u naše mjesto prije 8 godina i predano se prihvatio posla na boljitku župe i mjesta. I tako si radio do posljednjeg dana. Sve si nas osvojio svojom iskrenošću, vedrinom, a

posebno svojom biokovskom iskričavosti s ko-jom bi nas razveseljavao i nasmijavao. U školu bi došao sat ranije i odlazio sat kasnije. Sve bi nas obišao: od igrališta, kuhinje, čistačica, me-štra, učitelja… Sa svima bi malo stao, popričao, na neki način „ispovidio“. To će nam jako nedo-stajati i te ćemo trenutke zauvijek pamtiti.

Dragi naš fra Petre, neka te Gospodin primi u svoje kraljevstvo i počivaj u Njegovom miru.

***********

Fra Kristian Stipanović, gvardijanPreuzvišeni oče nadbiskupe, mnogopoštova-

ni oče provincijale, poštovana braćo svećenici, redovnici i redovnice, poštovana obitelji i rod-bino pokojnog fra Petra, draga braćo i sestre u Kristu!

Naš pokojni brat Petar, kako smo čuli, rođen je u Krivodolu u župi Poljica, a jedno je raz-doblje svoga svećeništva pastoralno djelovao u župi Runović. Pridružujem se zahvali o. nadbi-skupa, provincijala i svih vjernika za njegovo požrtvovno svećeničko služenje na svim žu-pama u kojima je djelovao. Vjerujem da ćemo se svi mi koji smo ga poznavali za ovozemnog života sjećati pok. fra Petra ponajprije kao do-brog čovjeka: mirnog, vedrog, susretljivog, skromnog, marljivog i odanog. Takav je bio kao svećenik, takav je bio i kao redovnik.

Mi, fratri imotskoga samostanskog okružja, u fra Petru smo imali istinskog fratra – brata! Kad god je mogao, rado je dolazio na razna slavlja i susrete ne samo u Imotski nego i u druge župe, osobito u rodnu župu Poljica. Bio je pravi vjerni sin Imotske krajine, ljubeći svoj rodni kraj do zadnjeg daha.

Kao gvardijan želim istaknuti dva načina na koji je fra Petar pokazivao svoju ljubav prema ovom samostanu. Već sam rekao da je rado do-lazio u Imotski. Uvijek je pri tom svraćao u sa-mostan pozdraviti fratre, a često je znao ostati i na ručku, poručivši u šali: „Reci kuharici da stavi jednu kaciolu više u lonac za juhu.“ Gle-dao sam ovih dana fotografije slavlja Gospe od Anđela i Sv. Frane – fra Petar je svake godine bio tu, uvijek u procesiji, pobožan, radostan, ra-spjevan na slavu Bogu i na čast Gospi. Uz re-


naši pokojnici

dovite posjete, fra Petar je često telefonski zvao mene ili vikara fra Zorana da upita za stanje u bratstvu i samostanu, kao i za postulante. „Hva-ljen Isus i Marija, oče duhovni! Kako si?“ bile su redovito prve riječi koje bi svojim zvonkim i vedrim glasom uputio. Nažalost, dragi brate Pe-tre, oče duhovni, više nas nećeš moći iznenaditi i obradovati svojim pozivima. Zajedno s Gospo-dinom iznenadio si nas zadnji put u ovozemalj-skom putovanju svojom neočekivanom smrću. Premda smo svi ožalošćeni tvojom iznenadnom smrću, vjerujemo da si spreman dočekao svoga Gospodara i ušao u Njegovu Radost. To nas tješi i krijepi u nadi i vjeri da ćemo jednom zajedno uživati u domu Oca nebeskog.

Uz redovite posjete i pozive braći u samo-stanu, fra Petar je svoju ljubav prema imotskom samostanu iskazivao materijalno pomažući ovaj samostan i župu kad god je mogao. Nije bilo radova u samostanu i crkvi koje nije pomogao svojom donacijom, a tolike je i sam inicirao i fi-nancirao. Svake je godine dao nešto nabaviti za samostan. Navest ću samo neke stvari: srebrni okvir slike Gospe od Anđela, srebrni procesijski križ, kip sv. Frane, svečano ukrašeni evanđeli-star, svijećnjake za oltare sv. Ante i sv. Paškala, rozetu na pročelju crkve… I nije mislio stati na tome, ali je Gospodin odlučio da je vrijeme za vječni počinak.

Dragi brate Petre, uime našeg samostana, tvog samostana, zahvaljujem ti na svemu dobru koje si učinio za njega i za sve nas! Za tebe je samostan uistinu bio tvoja kuća, tvoj dom u koji si rado dolazio biti s braćom i radovao se svemu dobru koje se ostvarivalo u njemu, velikim dije-lom i tvojim zaslugama.

Poštovana obitelji pok. fra Petra, ujedinje-ni smo danas s vama u vašoj boli i žalosti, ali i u zahvalnosti Bogu za život vašeg i našeg fra Petra, kao i u molitvi za njegov vječni pokoj. Znam da vam je fra Petar puno značio i da ste ga istinski ljubili.

Vama, kao i svima nama ostalima, želim da se urežu u srce i pamet riječi našega Gospodina: Tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će! Na-šega dragog Petra nismo izgubili, nego je samo otišao prije nas onamo kamo naše srce uvijek teži, za čim čeznemo u dubini svoga bića, a to je počivanje u ljubavi Trojedinoga Boga.

Dragi brate Petre, neka ti Gospodin bude na-grada za tvoju dobrotu te milosrđe i lijek za sve tvoje slabosti!

Počivaj u miru Božjem!

***********

Petra i Stipe VrljičakDragi striko!Teško je pronaći prave riječi, iako su nam

srca preplavljena sa svime što bismo ti sada htjeli reći. Trenutak rastanka došao je prerano. Tih suza nema kojima bismo te mogli oplakati. Velika je praznina u nama ostala bez tebe. Hva-la ti na ljubavi i dobroti koju si nam oduvijek davao. Svojim primjerom i životom pokazao si nam kako biti čovjek i kako biti vjeran Bogu i čovjeku.

Dragi striko Pere, u životu si nam svima bio putokaz kojim ćemo putem poći i do Boga doći. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

BAŠKA VODA: ISPRAĆAJ FRA PETRA VRLJIČKAU petak 6. ožujka 2020. u župnoj crkvi u Baš-

koj Vodi slavljena je sv. misa za pok. župnika fra Petra Vrljička u 11 sati. Crkva je bila prepuna vjernika koji su na taj način iskazali poštovanje te molili za svog iznenada preminulog župni-ka. Na misi su sudjelovali i fra Petrova majka, braća, sestre i njihova djeca. Sv. misu predvo-dio je makarski gvardijan fra Stanko Dotur u koncelebraciji s petnaestak svećenika. Prigod-

nu propovijed i oproštajnu riječ zahvale pok. fra Petru uputio je fra Hrvatin Gabriel Jurišić. Nakon mise izmoljene su molitva odrješenja te su pokojnika prevezli u Imotski. U Imotskom su braća franjevci i nekoliko desetaka vjernika uz rodbinu unijeli pokojnika u crkvu sv. Franje gdje su izmolili Srednji čas za pokojnike te su nakon toga prevezli tijelo u mrtvačnicu.


HOMILIJA FRA GABRIJELA JURIŠIĆA (BAŠKA VODA, 6. 3. 2020.)Hvala ti, fra Petre, dobri naš župniče!Braćo svećenici i dragi vjernici!Naš župnik fra Petar okupio nas je u ovoj

svetoj misi da se pomolimo za njegovu pleme-nitu dušu i da mu zahvalimo za sve dobro što je u životu učinio.

Dobri Bog, gospodar života i smrti, darovao Ti je, dragi fra Petre, život u kršćanskoj obite-lji Tvojih roditelja Stipana i Ive. U sakramentu krštenja dobio si milost sv. vjere i postao dijete Božje. Bog te posebno zavolio i pozvao da bu-deš redovnik i svećenik i Ti si se rado odazvao.

Cijeli si život bio župnik, navjestitelj Božje riječi, slavio si sv. mise, dijelio sv. sakramente, krstio djecu, pokapao mrtve i obavljao razne po-božnosti. Svojim si župljanima bio i otac i prija-telj, a svećenicima, redovnicima i redovnicama pravi brat.

Stoga Ti uime vjernika i svećenika Tvoje i naše Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bastu i Baškoj Vodi zahvaljujem za sve dobro što si ga kao župnik učinio svima nama.

Od prvoga poznatog župnika fra Ante Pa-vličevića 1737. g. do našeg fra Petra Vrljička u našoj župi bila su 62 župnika. Za tih tristotinjak godina nema podataka da je i jedan od njih umro u župi, jer su uglavnom mlađi i zdraviji fratri bili po župama, a stariji i bolesni živjeli su u sa-mostanima. Ipak, jedan je naš župnik, fra Petar Paviša, završio svoj život kao aktualni župnik naše župe, ali nije umro prirodnom smrću. Nje-ga su komunisti zarobili na brodu kojim je pu-tovao iz Metkovića u Makarsku i Bašku Vodu. Odveli su ga na Hvar, mučili i ubili na Mladence 28. XII.1943. godine.

I baš je fra Petru Paviši, uzornom župniku i mučeniku, naš župnik fra Petar postavio spo-men-ploču na ulazu u ovu našu crkvu. Bilo je to

2013. godine, na 70. obljetnicu njegove muče-ničke smrti. Postavljanjem te spomen-ploče naš župnik fra Petar postavio je prvi javni spomenik svom imenjaku fra Petru, mučeniku.

Dragi naš župniče, kada bismo htjeli pobroji-ti sve što si u životu dobro učinio, bio bi to dugi popis… Stoga izdvajam samo dvije Tvoje brige i ostvarenja.

Uvidio si pastoralnu važnost katoličkog tiska. Stoga si u našoj župi (kao i u drugim župama) redovito izdavao „Svjetionik“, naš župni list koji je počeo izlaziti davne 1966. godine. List je bio navjestitelj i glasnik Božje riječi i svjedok vjerskog i društvenog života u župi. Čitali su ga i vjernici i oni koji kažu da nisu vjernici.

Posebno si se zauzeo za unutrašnje uređenje crkve sv. Nikole i za orgulje, za koje glazbenici vele da su „kraljica među svim glazbenim in-strumentima“. Kad smo nedavno o tome razgo-varali, upozorio si me na neke detalje i najavio da će blagoslov i kolaudacija orgulja biti na Mali Uskrs.

Sve si lijepo planirao i sve pripremio. No, Ti ne ćeš slušati glazbu Tvojih orgulja ovdje u cr-kvi. Slušat ćeš taj koncert u rajskoj slavi… Ništa ljepše od orgulja nisi mogao ostaviti našoj župi.

Kad u nedjelje i blagdane vjernici budu do-lazili u ovu našu crkvu sv. Nikole na sv. misu i druge obrede, slušat će glas i glazbu Tvojih orgulja, koje si na slavu Božju darovao svima nama.

Još jednom Ti zahvaljujem za sve što si dobro učinio i svi mi zajedno molimo dobrog Boga, kome si vjerno služio, da Te primi i uvede u nebesku domovinu i nagradi vječnim životom u rajskoj slavi. Amen.

SUĆUTI POVODOM SMRTI FRA PETRA VRLJIČKAŠKOLSKE SESTRE FRANJEVKE KR. KRALJAPROVINCIJA SV. OBITELJI U HERCEGOVINI

Mnogopoštovani oče provincijale, fra Marko! Premda vjerujemo da je ovo samo privremeni

rastanak, jer se Njegovim vjernima život mije-nja, a ne oduzima, kako nas podsjeća Pokojnič-

ko bogoslužje, zatekla nas je vijest o iznenad-nom odlasku Vašeg subrata fra Petra Vrljička.

Vama o. Provincijale, svoj braći Vaše Franje-vačke provincije Presvetog Otkupitelja i svima koji su s njim bili povezani upućujemo izraze kršćanske sućuti i molitvenog zajedništva, za-

naši pokojnici


hvalne Gospodinu za dar fra Petrova života, nje-govo velikodušno služenje Crkvi i hrvatskom narodu.

Smrti, ne zakopaj me u Zemlju prije nego postanem zrelo pšenično zrno! Bože, ne daj da dođem pred lice tvoje prije nego se posvetim! ... Tek kad moj klas bude mogao dati kruh, neka mi pristupi žetelac, tek kad moj grozd bude mogao dati vino, neka mi pristupi vinogradar, molio je Izak Antiohijski. Vjerujemo da je fra Petrov ži-vot postao zreli klas za žetvu, grozd za vino i da se, nakon naizgled kratkog vijeka svog bivo-vanja na zemlji, može smiren pojaviti na pragu vječnosti.

Čvrsto se nadamo da će ga Gospodin primi-ti u slavu uskrsnuća i na njemu ispuniti Riječi svoga obećanja: Gdje sam ja, ondje će biti i moj služitelj (usp. Iv 12,26). Počivao u miru!

U ime Školskih sestara franjevaka Provincije Svete Obitelji

S. M. Zdenka Kozina, provincijska predstojnica

***********Cijenjena obitelji Vrljičak, mnogopoštovani

oče Provincijale, uvažena rodbino i prijatelji po-kojnog fra Petra!

Za vrijeme hodočašća Svetoj Zemlji zatekla me tužna vijest da je iznenada preminuo moj kolega fra Petar. Ta vijest nikoga nije ostavila ravnodušnim. Slijedile su reakcije mnogih ljudi, naših vjernika koje je fra Petar u svom svećenič-kom poslanju hranio otajstvima naše vjere.

Mnogima je bila poznata fra Petrova franje-vačka jednostavnost, dobrota i ljudskost o ko-jima, posebno sada, slušamo i čitamo mnoga svjedočanstva o njegovom fratarskom i sveće-ničkom poslanju. Za dobre ljude obično se kaže da su anđeli. Vjerujem da se nakon dana punog nevolje u susretu sa sestrom smrti dogodio po-gled dobrog anđela i milosrdnog Gospodina te da se nebom prolomio usklik kojeg su čuvali je-dan za drugoga.

Vjera je znak života, a u brojnim vjernicima fra Petar je živio, živi i živjet će.

Dragi kolega iznenada si se vinuo u nebesa, u zajedništvo Oca nebeskog, u zajedništvo na-šeg serafskog Oca svetog Franje Asiškoga, čiji si ideal zajedno s nama živio. A sada još više, oslobođen zemaljske patnje i boli, živiš puninu općinstva svih svetih u vječnosti.

Draga obitelji Vrljičak, ovim putem primite izraze sućuti koje vam upućujem u svoje osobno ime i uime naših fratara iz Hrvatske katoličke župe München. Sjetit ću se pokojnog kolege fra Petra i svih vas, njegovih najmilijih, u svojim molitvama.

Dragi kolega, počivao u miru Božjem i dovi-đenja u vječnosti!

Fra Petar Klapež, župnik HKŽ München***********

Primite našu iskrenu sućut povodom preura-njene smrti vašeg izrazito produhovljenog brata fra Petra.

Ljevaonica umjetnina Ujević***********

Štovana „moja“ zajednico, povodom ovozemaljske smrti našeg fra Pe-

tra Vrljička, primite iskrenu sućut. Nažalost, prerano nas je napustio. Ali Bog zna zašto ga je pozvao sebi. Pred Bogom je ovozemaljsku misiju ispunio do kraja te ga je uzeo na vječni počinak. Naša ljudska bol je teška. Vidljivo je jedno prazno mjesto u misiji „naše“ provinci-je. Ali zahvalimo Bogu, jer to je Njegova volja. Našom pok. bratu recimo hvala za mukotrpan rad. Doviđenja, a ne zbogom!

Uz pozdrav sv. Oca Franje mir i dobro,uvijek u Kristu odani

Ivo Aleksić

naši pokojnici

***********† MARIJA KLAPEŽ (RARINKA) - Dana 16. prosinca 2019. preminula je Marija Klapež (Rarinka) r. Šipić (1933.) majka fra Petra Klapeža. Sprovod je bio u srijedu 18. prosinca 2019. u 14.30 u župi Srca Isusova u Košutama.

† TOŠA DURAN - Dana 21. ožujka 2020. preminula je Toša Duran r. Bojčić (1925.) majka fra Marka Durana. Sprovod je bio 23. ožujka u župi Porođenja Marijina Gradac Drniški.

Počivali u miru Božjem!

NJEMAČKA

Iz Hrvatske pozivni broj 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FRANKFURT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SAMOSTANMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HRVATSKEKATOLIČKEMISIJE

BERLIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIMBISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. Ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv.Ilijaprorok–Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

DARMSTADT Feldbergstr. 32 64293 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64293 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

DÜSSELDORF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSLINGEN Untere Beutau 8-10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 96894576

FRANKFURT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FREISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KELKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 33778510 Fax: 0221/ 337 78 515

LUDWIGSBURG Schorndorfer Str. 31 Marktplatz 5. 71634 LUDWIGSBURG Tel.: 07141/1411-609 i -/1411-602 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeransstr. 17 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBACH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

ROSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686

RÜSSELSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINDELFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ-Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ-Leonberg Sveti Nikola Tavelić Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ-Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGART-ZENTRUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT.-BADCANNSTATT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WAIBLINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPERTAL Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

ITALIJA

Iz Hrvatske pozivni broj 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SLOVENIJA

Iz Hrvatske pozivni broj 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGLESKA

Iz Hrvatske pozivni broj 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

KANADA


VANCOUVER 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

SAD


SAN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PROVINCIJSKE USTANOVE

PROVINCIJALATSPLIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 920 4554 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 098 651 153 Fax: 021/ 348 116 E mail: [email protected]

SJEMENIŠTESINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNAZIJASINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTULATURAIMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJATVISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KLERIKATSPLIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700; 541 702

“PLANINAIMORE“ 21300 MAKARSKA Franjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PANISVITAE” 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c

“KAČIĆ” 21230 SINJ Šetalište kard. Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“DOBRIOTACANTIĆ” 10000 ZAGREB, Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

[email protected]“FRARAFOKALINIĆ”

21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SLUŽBABOŽJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 [email protected]

OSTALE USTANOVE

KATOLIČKIBOGOSLOVNIFAKULTET UdruženaustanovasplitskemetropolijeiFranjevačkeprov.Presv.Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FRANJEVAČKIINSTITUTZAKULTURUMIRA 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

SAMOSTANI

21260IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN Donji Karin 196, 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MAKARSKA 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPLIT-DOBRI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPLIT-TRSTENIK 21000 SPLIT Put iza Nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 701 Fax: 021/ 380 315

SUMARTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK-ŠUBIĆEVAC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294; 311 470 312-661

VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZAGREB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Fax: 01/ 46 60 555

ZAOSTROG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE Porat 137, 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPEBAĆINA-PlinaStablinaBAJAGIĆ

Bajagić 52 B,21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BANJEVCI Banjevci 167 23 422 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BAST-BAŠKAVODA Obala sv. Nikole 73 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BILICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/187 4205

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BRIST 21 330 Gradac

Tel: 021/ 629 255BRISTIVICA

Domazeti 1, 21228 Blizna DonjaBRŠTANOVO

21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTAVELIKA Ulica I/27, 22323 Pirovac Tel: 022/ 489 080

ČVRLJEVO Mandarići 2, 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO Riderska 15, 22000 Šibenik Tel: 022/ 779 581

DRAŠNICE-IgraneDRNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

DRVENIK-samostanZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 902 7717 Tel: 022/311 472;

DUBRAVICE Srida Dubravica 1, 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GRAČAC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADACDrniški Put crkve 20, 22 320 Drniš Tel: 022/ 872 781

GRADACn/m Sv. Roka 1, 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HRVACE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGRANE Čuvalo 163, 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI-samostanKADINAGLAVICA

Dučići 1, Siverić, 22320 Drniš Kard. Utišinovića 14

KARIN-samostanKIJEVO

Bajani 46, 22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN-samostanKONJEVRATE

Uz cestu 51, 22000 Šibenik Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA Kozica 27, 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KRUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

LEĆEVICA Hrvatskih mučenika 31 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

LIŠANE Lišane Ostr. 227, 23 420 Benkovac Tel: 023/ 661 015

LOVINAC-GračacLOVREĆ-OPANCI

F. Tuđmana 10, 21 257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MILJEVCI Dr. F. Tuđmana 20, Drinovci 22 320 Drniš Tel/Fax: 022/ 882 055

MIRLOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGORJE Ogorje 21, 21 203 Donji Muć Tel: 021/ 663 106

OTOK Sv. Luke 10, 21238 Otok Dalm. Tel/Fax: 021/ 834 144

PERKOVIĆ Nova II br. 3, 22205 Sitno Donje Tel: 022/ 772 333

PIRAMATOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PLINA-STABLINA 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA-samostanZaostrogPODBABLJE

Trg dr. F. Tuđmana 2, Drum 21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTRAVLJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PRGOMET-LABIN Put M. Motike 18, 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190; 021/ 340 216

PRIMORSKIDOLAC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PROLOŽAC Sv. Mihovila 15, 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Ivana Pavla II. 53Mob: 098/9242 274

RADOŠIĆ-LećevicaRUNOVIĆI

Runović 90, 21261 Runovići Tel: 021/ 849 000

RUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ-samostan Tel: 021/ 823 100; 707 041

SIVERIĆ Dučići 1, 22320 Drniš Tel: 022/ 885 416

SLIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPLIT-samostanSTANKOVCI

Stankovci 150, 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STAŠEVICA Jezerska 2, 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUDENCI Podgreda 5, 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMARTIN-samostanŠIBENIK-CRNICA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK-METERIZE 22000 Šibenik, Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK-ŠUBIĆEVAC v. samostan

ŠIBENIK-VAROŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2, 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TURJACI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGLJANE Ugljane 14b, 21240 Trilj Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VELIKOBRDO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI Donji Vinjani 175, 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA Petra Mišure 2, 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VRPOLJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZAGREB-samostanZAOSTROG-samostanZAVOJANE-KozicaZLOPOLJE-OgorjeZMIJAVCI

Ivana Pavla II. 56, 21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE-samostan

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

Documents

WWW - E-MAIL · 2020-04-07 · WWW - E-MAIL USTANOVE Provincijska stranica: franjevci-split.hr Franjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com Franjevački klerikat - Split: franjevci-st.com