Yesudian I Haich - Yoga I Sport

7/31/2019 Yesudian I Haich - Yoga I Sport

1/169

Selvarajan Yesndian & Elisabeth Haich

YOGA+

SPORT

Snage su uma nalik svjetlosti to se rasipa; u trenutkuusredsreivanja, postaju prosvjetljujuima. to je na jedini nainspoznaje.

Vivekananda

PREDGOVOR

Dr. D.B.Desaia, izvanrednog i opunomoenog ambasadora

Indije u vicarskoj

U Europi su odavna vladala mnoga pogrena shvaanja Yoge.Rije je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je pri-vlaila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosumisticizma i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shvaao pravismisao Yoge.


2/169

2

Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer suje oni i razvili. Rije je o metodi ijom se primjenom moepostii potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje omogunosti postizavanja posvemanjeg sklada tijekom cijelogaivota, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignua potpunogosloboenja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je

razvijanje sposobnosti koncentracije do najvieg stupnja, to jeostvarivo samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje jemislima, meutim, mogue samo za onoga tko posjedujepotpunu kontrolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanjevlastitim tijelom predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge.Tijelo mora biti posve razvijeno i odgojeno, to se moe postiisamo posredstvom cijelog niza vjebi to se nazivaju HathaYoga.

Hatha Yoga je metodaijom se primjenom moe ostvariti vla-danje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka

postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga,prelazi se na niz asana" (stavova ili poloaja tijela) iji je ciljusavravanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije je onauci koja je u sebi potpuna i dovrena. U najjednostavnijemishodu pomae stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosipostizavanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema;Hatha Yoga moe se vjebati i na Istoku i na Zapadu, bez

obzira na drutveni poloaj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna jesamo elja za posjedovanjem zdravog tijela, dok je zaispunjenje ove elje potrebna spremnost na stanovite napore.Yoga je mistina samo utoliko to su se njome u naoj drevnojdomovini od pamtivijeka bavili, izmeu ostalih, i mistiari. Usvojoj je praktinoj primjeni, meutim, Yoga podjednako takosuvremena nauka kao i svako drugo uenje o tjelesnom odgoju.

Radujem se ovoj knjizi jer e pridonijeti odagnavanju mnogihpogrenih pojmova to su dosada postojali o Yogi i njezinojprimjeni. Svakako e biti korisna svima onima koji e imatidovoljno strpljenja da je proue. Raduje me i injenica to ovuknjigu objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo sugodina posvetile ovome radu, te time u Madarskoj postigleuspjeh dostojan panje. U Madarskoj je, naime, objavljenaslina knjiga koja je naila na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da


3/169

3

e ova knjiga i u vicarskoj naii na brojnu itateljsku publiku;neka zdravi narod vicarske i nadalje usavrava svoje zdravlje.

PREDGOVOR AUTORA

Potaknut nekim unutranjim nagonom, kojem se nisam mogaooduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio samnalik oruu u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijevavoda, primio sve to mi je darivala. Nisam se mogao uspokojitisve dok nisam naao odgovor na svoje najvee i jedino pitanje -ovjek, jer sada sam uvjeren:

Man, thou art thy secret alone!

Who can open thy gates but thee?

And none to enter in but thee1!

ovjek je tajanstveno udo koje se kree izmeu smrtonosnihinitelja prostora i vremena. injenica da su mu dani izbrojanizahtijeva od njega da se trgne iz sanjive umalosti spozna stva-ralaku snagu svoga vlastitoga bia i neogranienost svoje

sutine. U dubini svoga srca ovjek osjea osvit uzviene sreeu svoj njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom velianstvu, te se budina kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije nitadrugo nego ista srea.

Pratei ovaj unutranji glas, odluio sam zapisati sve to samvidio i nauio u nadi da e moja iskustva posluiti kao koristanvodi svima koji su se posvetili istom traganju.

Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult. Istinska i

trajna srea, me

utim, moe se posti

i samo zdravim tijelom.Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim davno

ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postizavanjuuspjeha. Izloeni su na nain koji odgovara potrebama onihljudi na Zapadu koji su od svoje, esto slijepe i besciljne preza-poslenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posvetitisvojem vlastitom razvoju.


4/169

4

Borba je za zdravlje teka i zahtjevna, a pobjednik mora ovla-dati i duhom i tijelom. Tajne ekaju na svoje razotkrie kao i ovatajna o ovjeku koja, nalik pupoljku to se razvija u cvijet,rjeava i velianstvenost ovjekova istinskog bia, te takopostaje oiglednom. Za to je, meutim, potrebno vrijeme istrpljivo nastojanje. Nalik vrataru, ovjek moe pronai svoj put

do uspjenog samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo iduh odgojeni u skladu s pokoravanjem nalozima neogranienoguma to u njemu poiva. S razvojem mozga, koji nalikujerastvaranju njenih latica, kao i s razvojem tijela koji stremitjelesnom savrenstvu, istinska ovjekova sutina dolazi doizraza u obliku besprijekornog zdravlja, spoznaje i znanja.Budite svjesni kao potpuna cjelina i postii ete ovaj cilj.

Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega to

bogatstvo moe pruiti. Spreavanje uzroka bolesti i patnjipodjednako je tako uzvien zadatak kao to je to i mogunost

ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako oajniki ude. Zaponitestoga s odlukom da neete podnositi nikakve negativne utjecaje- mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne ivotnesnage, praznina u konstituciji koja moe zavriti kolapsomcijelog organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i tona jerukazuje na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bise postiglo tjelesno i duhovno savrenstvo.

U ovom mi je radu predano i nesebino pomagala ElisabethHaich koja nije samo moja kolegica u naoj koli Yoge, ve je iosoba koja mi je pomogla pri tumaenju pravih potreba Zapada.Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, steenihtijekom niza godina marljivoga rada i bogate etve ohrabrujuihrezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemajumogunosti za redovnim pohaanjem neke kole Yoge iliarama" i koji nisu sree da naiu na osobnog uitelja. Iskrenose nadamo da e ova knjiga svakom marljivom istraivauomoguiti samostalno vjebanje i sigurno koraanje svjesnomputanjom Hatha Yoge.

To see, open then thine eyes,

And behold below the veil of

blindness, that mortal flesh

covereth ... MAN the DIVINE?


5/169

5

Selvarajan Yesudian

PRVI DIO

UVOD U HATHA YOGU

1. ISTINITA PRIA O BOLESNOM DJEAKU

Jednom je u sunanoj Indiji, u gradu Madrasu ivio mrav iboleljiv djeak. Do svoje petnaeste godine bolovao je odgotovo svake bolesti - arlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih

zaraznih bolesti to su tako este u tropskim predjelima. Bilo jegotovo pravo udo sto je ostao na ivotu. Preivio je, dodue,ali u kakvom jadnom stanju! Bio je sama kost i koa, siunomu je lice poblijedilo. oi bijahu upale i svenule, a grudi uske iravne. Pa ipak, taj djeak nikada nije ivio u bijedi. Otac mubijae ugledan i bogat lijenik kojeg su bolesnici naprostoopsjedali u beskrajnom ni/u. Majka mu bijae najmilija inajnjenija ena na svijetu. Ali, i u/a sve to. ta kuca u Madrasu,sa svojim prostranim i sjenovi-tim dvoritem, ni jednoga dananije znala /a sreu. Neprestana briga i tuga bijahu usud nje/inihstanovnika. Brino uvani i raznjeeni djeak nalikovao je viesjenci negoli djeaku.

Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredst-vom mito je medicini bilo poznato, ali je djeaka ipak tekommukom uspijevao odrati na ivotu.

Jednoga je dana djeak poao i u kolu, te vie nije mogaosatima leati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao

ivjeti kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako,osloboen gimnastike, a u kui tien, kao i sve do tada, i odnajmanjeg povjetarca. Kada je napunio etrnaest godina, obolio

je od upale plua, ali se, gotovo kao nekim udom, uspio izvui iiz te bolesti. Beskrajne su brige i patnje iznova poele. Nakonpola godine iznova se dobro osjeao, ali je od prehladaobolijevao i na najmanji daak vjetra. Teko bi se rijeimamoglo opisati u kolikoj je mjeri jadni djeak zavidio svojim


6/169

6

bezbrinim kolskim prijateljima na njihovu dobru zdravlju. Nasatima gimnastike u engleskoj gimnaziji povlaio bi se u kutdvorita odakle je nesretna srca promatrao ivahne kretnjesvojih vrnjaka. Na kraju sata nastavljao bi stajati u dvoritu iim bi utvrdio da ga nitko ne promatra, stao bi trati i skakatiposvuda unaokolo i razmahivati rukama onako kako je to druge

vidio da ine. U petnaestoj se godini osjeao neto bolje. Odprehlada nije pobolijevao tako esto, ali neredovite i tajnovrene gimnastike vjebe izazivale su stalnu glavobolju ilupanje srca.

Unato tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesa-lomljiv. Cesto je odlazio od kue, lutajui umama i poljima upotrazi za obitavalitima vogina, tzv. aramima, na udaljenimbrdima. Svi su napori, meutim, bili uzaludni, te se tako zado-

voljavao promatranjem putujuih fakira koji su uz put prikazivalisvoje vjetine. Fakire je malo cijenio, ali spram vogina osjeao

je tovanje i divljenje. Zahvaljujui uroenom nagonu,neizmjerno ga je privlaila mistika nauka drevne Indije. Svakuknjigu koju je o toj temi mogao pronai u oevoj biblioteci,pomno je proitao. Poznavao je i divio se teoriji psiholokihnauka: uenjima Rada yoge, Dnana yoge i Karma yoge kojerazotkrivaju velianstvene duhovne visine, a svojim uenicimadaruju zadovoljstvo, samopouzdanje i snagu duha. U biblioteci

je naiao i na mnoge knjige o Hatha yogi to su pouavale otajanstvenim pravilima koja su bila jednostavna, iako staratisuama godina, a bila su posveena tjelesnom blagostanju,snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti ushit djeteta takoslabanog tijela. Gotovo u jednom dahu, od ranogposlijepodneva do kasno u no i iznova sve do zore, upio je usebe sav sadraj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radostiproitavi sve o asanama", stavovima i poloajima tijela uHatha yogi, te vjebama disanja to donose snagu i zdravlje.

Odmah bi se uspravio u postelji, prekriivi noge na nain koji jeopisan u prvoj vjebi. Zatim je pokuavao tono ponoviti, jedanza drugim, sve vanije stavove i poloaje tako da je umaloiaio noge. U meuvremenu, saznavi kako je dubokodisanje od iznimne vanosti u ovjekovu ivotu, pokuao jeprovoditi vjebe disanja pranajama". Ispunivi udahom svojaslaba plua, zadravao je dah sve dok mu plua ne bi gotovopucala od napora. Potom bi dubio na glavi i savijao ruke i noge


7/169

7

sve dok naposljetku ne bi pao iz postelje, dobro udarivi glavu icijelu kuu probudivi iz duboka sna. Nakon dugih sati,provedenih u takvom prenapre-zanju, njegova su prenadraenaplua gotovo pucala. Narednog se dana osjeao slabo i jadno;bolio ga je svaki zglob. Nakon takvog iscrpljujueg naporatijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je od sebe sve knjige,

gorko plaui. Pomisao o tome, da je ak i ova posljednjamogunost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage takoneslavno propala, uinila ga je posvema neutjenim.

Izgubio je svaku nadu, mislei kako nikada nee biti zdrav,nikada se nee moi slobodno igrati i pohrvati sa svojim prija-teljima... nikada nee moi uivati u srei to je sa sobomdonosi zdrava i bezbrina mladost.

Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo utljiv.

Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te panju posveivao samo stva-rima uma i duha. Samo uenje i dugo itanje nije ga, meutim,moglo zadovoljiti. Panju su mu sve vie i vie stali privlaititako teki i zamreni problemi da ih njegov uzrast nije mogaosavladati.

Jedne se sparne jesenje veeri iznova otputio od kue. Unekom mango umarku, nekoliko kilometara od grada, naiao jenaposljetku - na uitelja Hatha voge za kojim je tako dugovremena tragao!

Yogin je bio okruen skupinom mladih ljudi koji su pomnosluali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo preda-vanje, djeak je ostao sakriven u svome tajnom skrovitu, tecijeli skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladiastasita tijela izvanredno razvijenih miia, te kako vjebaju nekeneobine vjebe. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. Utrenutku kada se skup razdvojio na razne strane, djeak jenaposljetku pristupio uitelju, skromno ga zamolivi neka ga

primi za uenika.Dva mjeseca kasnije madraski je lijenik jedva prepoznaosvoga sina. Djeak je sada koraao uspravno kao strijela, grudisu mu se poveale, a ramena svakim danom postajala sve ira.Nakon godinu dana grudi su mu se proirile za cijelih I cm, doksu se ruke i noge gotovo udvostruile u obimu. U koli je, prekonoi, postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike nakojima dotada nikada nije vjebao!


8/169

8

Kada je napunio dvadeset godina, nakon oeve smrti, iznova seotputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga uitelja kojem jedugovao ne samo zdravlje i snagu, ve i sam ivot. Svojem jeuitelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio nekiunutranji poriv koji ga je nagnao da krene na dug put uEuropu. Nakon dirljivog oprotaja, uitelj mu ree:

Kreni, moj mladicu, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obiajeZapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ravite nakojem se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu naui u emusu napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima ukojima je Istok ve postigao taj cilj. Kreni i tijekom ivota, kolikovie moe, doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadue uvidjeti kako nauka o Hatha vogi nije samo put ka stjecanjui odravanju zdravlja, ve i jedina metoda tjelesne kulture na

svijetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog ipsihikog. Iako je rije o nauci koja je posveena izgraivanjutijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim sna-gama."

Mladi je sjajnim oima pogledao svoga uitelja, te se dubokonaklonio, sklopivi ruke. - Uitelju, ve sam odavna znao tajninauk u svim svojim pokuajima da izgradim svoje tijelo. Kadasam panju usmjeravao na razne dijelove tijela... miice,ivane centre, zapazio sam kako su se u meni razvile psihike

snage koje su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikojmjeri da sam u potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela,dok se snaga moje volje istovremeno sve vie uveavala. Vratiosi me u ivot: od boleljivog djeaka tako slabog i krhkogzdravlja uinio si atletu. Izvukao si me iz tjelesne oronulosti ivratio me samome sebi! Obeajem ti..."

Nita ne obeavaj, dragi mladiu!... Na Zapadu vladauznemirenost i previranje, te se ini da ondje ima malo vremena

za bavljenje Istokom. Ali, kreni i izvri svoju dunost. Onaj tkosije, rijetko kad i anje. Uspije li yogu tijela prenijeti makar inekolicini prijatelja, prema svojoj brai sa Zapada izvrit esvoju dunost. U svakom sluaju, ovo e uenje slijediti samooni iji je um slobodan, a misaoni svijet otvoren za nadahnutiji iuzvieniji ivot... Zapamti, tvoja je najsvetija dunost da sevrati u domovinu istog trenutka kada primi moju poruku koju


9/169

9

u ti uputiti preko mora... bit e to znak da te k sebi zove tvojarodna gruda... Kreni sad, mladiu, i neka te srea prati!..."

Eto, tako sam dospio u Europu...

2. TO JE HATHA YOGA

Najvee je udo na zemlji ovjek. Njegovo tijelo, to se sastojiod kostiju, mesa i krvi, skriva tajne koje je tisuama godinanastojao otkriti u potrazi za rjeenjem velike zagonetke,tajanstvene misterije, zagonetne stinge. Ovu tajnu, koja senaziva ovjekom, mnogi su pokuavali rijeiti, ali tek nekolicinauspjela je nagna ti sfingu da naposljetku progovori. Samo oninajuporniji, koji su neumorno i ne sustajui sve dublje i dublje

pronicali u svoje JA, uspjeli su naposljetku shvatiti najveu tajnuto postoji: sebe same.

U Indiji su tajne ljudske psihe istraivane od pradavnih vre-mena, te su cijele svoje ivote mnogi posveivali samo jednomcilju: otkrivanju zagonetke to se sastoji u pitanju, to je ovjek -i kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji?

Takvi su se istraivai povukli od vreve ovoga svijeta, te svesvoje misli i elje usredotoili na samo jedno pitanje: tko sam

JA? Neumorna upornost, kojom su se odlikovali, nesalomljivaizdrljivost i udnja kojom su tragali za istinom urodila jenaposljetku obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i prednjime se rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Shvatili suzagonetku ivota. Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenijeuzroke, a pred sobom otvoren PIT koji ih je vodio dalje odpatnje, ka slobodi, srei i zadovoljstvu ... Znali su kako ovakvostanje moe postii svako ljudsko bie, te budui da su postaliprosvijetljeni, i drugima su stali ukazivati na put izbavljenja i

osloboenja, ponukani dubokom suuti spram ovjeanstva tosvoj ivot provodi u patnjama.

Razliiti su putovi to vode na vrhunce. Mnogi e se odluiti zaudobnu, laku i krivudavu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj nijeprilagoen za strmi put u visine. Drugi e krenuti preicom,uspmjuci se pod strmijim kutom. I, naposljetku, ima i onih koji eodabrati najkrai put, penjui se otrim stijenjom kako bi tobre dostigli svoj cilj.


10/169

10

Nalik ovakvom odabiranju putova uzbrdo, i do velikog se unu-tranjeg cilja moe doi razliitim putovima, ve u skladu spsihikim i tjelesnim sposobnostima. Veliki su uitelji izradilinekoliko sustava kako bi svakome omoguili da postigne svojcilj na nain na koji ga je sebi postavio. Ovi sustavi uvelikeskrauju put, te oni, koji se odlue primijeniti ih, bre i lake

dolaze do postavljenog cilja.Svim je ovim sustavima zajedniko ime - yoga.

Veliki uitelji i poznavatelji, koji su svoj cilj postigli napredujuiputem yoge, nazivaju se yogini.

Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome poetku.Njihova sutina i svrha uvijek je ista: dostizanje savrenstvasamospoznaje. Ovaj se cilj, meutim, moe postii samo putembezuvjetne samodiscipline. Pojedini nas sustavi voge stogaprvo poduavaju vladanju samim sobom. Postoje i takvi sustaviyoge koji zapoinju s ovladavanjem aktivnosti uma; postoje isustavi koji zapoinju s vladanjem osjeajima, kao i oni koji zapolaznu toku uzimaju tijelo, itd, ve u skladu s prirodnimsklonostima i sposobnostima samoga uenika. U skladu srazliitim putovima kojima se moe napredovati, pojedine yogeimaju i razliito nazive. Svakako je preporuljivo zapoeti s onimsustavom yoge koja omoguuje vladanje vlastitim tijelom, sto jeput savrenstva zdravlja, a naziva se - HATHA YOGA.

Naziv Hatha yoge potjee od temeljne istine na kojoj se ovajsustav zasniva. ivot naeg tijela poiva na pozitivnim i negativ-nim strujanjima. Kada su ova strujanja uravnoteena, tada ui-vamo u savrenstvu zdravlja. Na drevnom je jeziku Istoka pozi-tivno strujanje izraeno slogom Ha", to znai SUNCE".Negativno se strujanje naziva ,,TH A", to znai MJESEC".Sama rije YOGA ima dvostruko znaenje. S jedne strane,oznaava spajanje", dok joj je drugo znaenje jaram". U tom

smislu HATHA YOGA" oznaava besprijekorno poznavanjeovih dviju energija, pozitivne energije Sunca i negativneenergije Mjeseca, kao i njihovo stapanje u savrenom skladu iposvemanjoj ravnotei. Naposljetku, rije upuuje i nasposobnost posvemanjog vladanja ovim energijama, tj. njihovoujarmljivanje" u spone naeg vlastitog ,,JA".

Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesnousavrava tijelo, ispravlja svaki tjelesni poremeaj, a tijelo


11/169

11

ispunja obilnom ivotnom snagom. Hatha yoga nas uz to vraaprirodi, upoznaje s iscjeljujuim snagama to poivaju u bilju,drveu i korijenju, poduava nas snagama naeg vlastitog tijelai silama koje u njemu djeluju, te nas naposljetku vodi trajnomskladu tijela i psihe. Tijelo reagira na najmanji impuls to mu gaupuuje psiha, dok na stanje psihe, u obrnutom smjeru, snano

utjee stanje tijela. Hatha yoga koristi ovaj meusobni odnos, tese tako i tijelo i psiha odravaju u posvemanjom zdravlju. Put,koji valja slijediti, sastoji se u osvjetonju vlastitog tijela i svihnjegovih funkcija. ak i simpatini ivani sustav i svi organi ijirad obino ne ovisi o svijesti, mogu se potmiti ovjekovoj volji.Neprocjenjiva je vrijednost takvog svjesnog upliva u mogunostispreavanja svakog poremeaja, kao i u potedivanju tijelabolesti koje potjeu od funkcionalnih uzroka. Na primjer, u mojoj

je moi kontrola rada srca i spreavanje njegova lupanja kojemoe nastati zbog nekog vanjskog podraaja kao to su strah,nenadane loe vijesti ili iznenadna radost. Na taj se nain srcemoe zatititi od proirenja, degeneracije sranog miica idrugih bolesti. Ili, ako sam u moi kontrolirati luenje lijezda, umoi sam i vladati radom gotovo svih organa vlastitog tijela, tena taj nain u potpunosti regulirati svoje tjelesno stanje. Hathavogin, koji je dostigao najvii stupanj, nad svojim tijelomposjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. Po svojoj volji moeregulirati rad srca, probavnih organa, kao i rad bilo kojegdrugog organa u svom tijelu. Brojni putnici sa Zapada, koji su zasvojeg boravka u Indiji, nakon velikih potekoa, ipak imalisreu sresti pravog Hatha vogina, posvjedoili su injenicu kakovogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40godina, kao i to da - u skladu sa zapadnim mjerilima - ive donezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelomogu obnavljati novim ivotnim snagama.

Samo produavanje ivota nije cilj yogina. Hatha yoga nije

samoj sebi cilj, ve je priprema za viu, duhovnu yogu. U boles-nom je tijelu vrlo teko razviti samosvijest, a um uzdii na viurazinu. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upozna-vanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije moglekorisno upotrijebiti i njima ovladati. Tijelo vie nee predstavljatiprepreku naem usponu ka viem umnom i duhovnom razvoju.Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnostikojima se izvode takvi postupci to se nazivaju udima. Takvi


12/169

12

se na pola puta ka cilju naprosto nasuu i vie i dalje ne mogunapredovati. Cilj, kojem nam valja teiti, moe biti samoosloboenje uma diktata tijela. Zato cilj nemojmo zamijenitisredstvom. Istinsko poznavanje vlastitog tijela i njegovihskrivenih moi, tek je sredstvo na putu ka postizavanju cilja.Pravi Hatha yogin stoga nikada nee prikazivati svoje znanje i

sposobnosti kako bi zadovoljio neiju puku znatielju. Onaj tkobi tako postupio ne bi bio pravi Hatha yogin. Pravi Hatha voginsvoje sposobnosti koristi samo onda kada njihovom upotrebommoe pomoi drugima.

Moj uitelj, na primjer, svojim uenicima nikada nije rekao kak-vim sve moima raspolae. Jednom je sjedio u svojoj malojkolibi u dubini ume, dok smo mi, njegovi uenici, na proplankuispred kolibe bili zabavljeni ivahnim razgovorom. Odjednom se

pojavi mungos iz oblinjeg umarka. Polumrtvo, bijedno malostvorenje vuklo se zemljom i, doavi nam u neposrednublizinu, opazili smo da ga je ugrizla zmija. Nagon ga je vodioprema kolibi naeg uitelja. S mukom se uspio dovui do vratakolibe gdje se i zaustavio u samrtnikoj borbi. Uitelj poloidesnu ruku na ivotinjicu i zapadne u stanje transa. Izvjesno jevrijeme bio u tom stanju. Iznenada mungos zadrhti, strese se ipobjegne, zdrav i osnaen. U tom smo se trenutku osvjedoili omoima kojima raspolae na uitelj.

U posljednje je vrijeme zapadna medicina s dunom ozbiljnouposvetila panju Hatha yogi. Poznavatelji tajni Hatha yoge tj.voini, medicini pruaju dragocjeno znanje za unapreenjenjezinih potreba i ciljeva.

Vii je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan daje s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu dunu panju. aksu i najvei uitelji svoje uenje morali zapoeti s ovim stupnjem

jer, bez abecede nema ni itanja. Prvi nas stupanj Hatha yoge

poduava umjetnosti stjecanja i odravanja zdravlja!Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela, ali ne

teorijskim pristupom, kao kada je rije o prouavanju anatomije.Anatomija nas pouava sto sve postoji u ljudskom tijelu i gdjese nalazi. Stvarno poznavanje tijela znai neto sasvim drugo:pod pretpostavkom, na primjer, da znam gdje se nalazi srce,svojom svijeu mogu sic i u svoje srce, mogu osjetiti njegovoblik, klijetke, pretklijetke i zaliske - i sve to tako jasno i sigurno


13/169

13

da se to stanje moda ponajbolje moe izraziti narednimrijeima: ,,Ia sam - moje srce." Isto to moram biti u stanju uinitii sa elucem, crijevima, jetrom, bubrezima, kao i svakim drugimdjeliem svoga tijela. Tko nije nikada izveo nijednu vjebu yoge,do ovog stupnja u najboljem sluaju moe po/na vati nepce iunutranjost usne upljine. Tko eli postati istinski Hatha vogin,

mora vjebati tako dugo dok svoju svijest ne bude u stanjuusmjeriti na najmanji djeli tijela. Kada se dostigne ovaj stupanj,naredni se korak sastoji u upuivanju svijesti, sjedinjene sasnagom volje, do najsiunijih estica tijela. Vratimo seprethodnom primjeru: nije vie dovoljno samo svijeu prodrijetiu srce, valja ga potiniti vlastitoj volji. Moje se srce- morapotiniti mojoj volji tako da u svakom trenutku krv moe pumpatibre ili sporije, onako kake) sam smatram potrebnim. To jenemogue, rei ete! Ba kao to svatko moe po svojoj voljinauiti pokretati jezik, prste ili mnoge druge dijelove tijela, takosustavnim vjebanjem svatko moe nauiti upravljati svakimdijelom svoga tijela. ak i u obinih ljudi postoje velike razlike ustupnju svjesnosti vlastitog tijela. Postoje i razlike s obzirom nazanimanje. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji i neovismjiod prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir. Zato? Zatoto je pijanist upornim vjebanjem svoje prste uiniosvjesnijima. I uenik Hatha voge vjeba neprestance, iz dana udan, iz godine u godinu, strpljivo i ustrajno. Vjeba kako bi svojusvijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Vrijedi li to truda? Vrijedi!Rezultat je vrijedan divljenja. Yogin otkriva skrivene snage usebi samome, te njima postepeno ui vladati. Spoznaja kakopostoje dva ivotna strujanja, to djeluju u njegovu tijelu, teposvemanja ravnotea ovih dviju sila oznaava i savrenstvozdravlja.

Sa irenjem svijesti uenik dolazi i do spoznaje kako je sve, toivi u vremenu i prostoru, ivo zato to u sebi nosi polaritet i

ritam. Yogin poinje uviati tajne stvaranja. U trenutku kada upotpunosti napusti stvaralaki princip, te se rastvori na dvadijela, poinje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ilipolariteta. Izmeu njih nastaje pulsirajua veza, rada se ritam,te se zapoinje javljati ivot.

ak i u kristala moemo otkriti postojanje pozitivnog i nega-tivnog pola, a susreemo ih i na svim drugim stupnjevima mani-


14/169

14

festacije ivota. Polariteti ritam pridaju ivot cijelom univerzumu.Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom inesagledivom svemiru, sa svim njegovim planetima i satelitima- ukljuujui i suneve pjege - pulsirajui rad srca s\ ih ivihbia, kao i disanje i samo postojanje, sve se to odigrava ustanovitom ritmu koji potjee i/ polariteta. Pozitivna i negativna

strujanja smjenjuju se u odreenom ritmu, stvarajui pritompo/itivna i negativna stanja u potpunoj ravnotei.

U indijskoj mitologiji, ritam koji djeluje cijelim svemirom sim-bolizira figura boga Sive u plesu. Igra je oblik izraavanja ritma.

I planeta Zemlja ima dva pola, te i mi, djeca njezine prirode, usebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola.Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave, na mjestu na kojem kosaoblikuje spiralu. Ta se toka vrlo jednostavno pronalazi na glavi

djeteta. Negativni pol nalazi se na najniem kraljeku. Izmeuova dva pola postoji strujanje krajnje visoke uestalosti i kratkevalne duine. Taj napon je ivot!

Nosilac ivota je stup kraljenice.

Kada ivot postane svjestan samoga sebe, i to stanje svijestirazumom vrati u svoje vlastito la, takvo se stanje nazivaSamosvijest.

Nae Ja djeluje u tijelu, te posredstvom ivanog sustava zrai

samo sebe ili ivot u svaki djeli tijela, ispunjavajui ga besprije-kornom ravnoteom i skladom. \:a taj je nain funkcioniranjetijela pravilno i zdravo. C ovjek u sebi nosi osobine svogavlastitoga bia kiije predaju pozitivnu snagu, te, istovremeno,primaju negativne impulse i pruaju svrsishodni otpor. Unutarlinosti, koja je izatkana u suprotnostima, ovjek mora odratipotpunu ravnoteu kako bi suprotnosti objedinio, meusobno ihdopunio i u sebi izmirio. Tek tada i samo tada ovjek moe bitisavren. Tek je u tom trenutku potpun i zdrav, te sposoban

izvriti sve svoje zadatke u ivotu, nalik komplementarnimbojama to se dopunjuju u sunevoj svjetlosti: crveno i zeleno -ljubiasto i uto - plavo i narandasto. Ove su boje pravesuprotnosti i skladaju se upravo iz tog razloga. Rezultatnjihovog jedinstva je savrenstvo. Zakoni duha i tijela nalaze seu istoj neposrednoj suprotnosti. Zakon duha je nesebinost, dok

je zakon tijela sebinost. ovjek, meutim, ove dvije suprotnostimora nauiti objediniti u posvemanjem skladu i unutranjem


15/169

15

oitovanju. Ovu su istinu pouavali filozofi i veliki uitelji cijelogasvijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon izmeunegativnog i pozitivnog pola.

Svijest prosjenog ovjeka jo je uvijek na vrlo niskom stupnjurazvoja. Zraenje je ivotnog strujanja u njegovu tijelu u vrlomaloj mjeri svjesno; u veini je sluajeva nesvjesno iautomatsko. Tijelo ovjeka na niem stupnju svjesnosti niizdaleka nije u tolikoj mjeri proeto ivotom kao u ovjeka naviem stupnju razvoja. Takav ovjek ima vie modanih stanica,ivani sustav je neusporedivo gue izatkan, drugim rijeima,svjesniji je, proetiji ivotom, a uslijed svega toga njegovo jetijelo daleko voljniji i podatniji instrument njegovog JA.

Tjelesni pokreti samosvjesne osobe, sa tijelom koje je potpunoproeto ivotom, razlikuju se od pokreta osobe na niem

stupnju razvoja svijesti. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramokao ljupke", ..prolinjene" i skladne", dok nezgrapnim" inespretnim" nazivamo onoga u ijem tijelu oitovanje ivotastoji na niem stupnju razvoja. Neto lijepo i skladno uvijekemo pronai ondje gdje se ivot zrelije razvio i gdjeprepoznajemo i nalazimo sveobuhvatno bie, nae vlastito JA!

ledina srea koja se moe nai je pronalaenje samoga sebe!To je ono ja ime tragamo u svakoj radosti i svakom osjeanjusree. Ako se nae JA nalazi u takvom stanju, ako spokojnopoiva u sebi samome, tada postoji i potpuna ravnotea uivotnim silama kojima zraimo). U takvom su stanju i naapsiha i nae tijelo potpuno zdravi.

L osoba na niem stupnju razvoja ravnotea se vrlo lako moenaruiti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljnesamosvijesti. Takve osobe ,.iskliznu" iz svoga JA jer jenesvjesni dio njihova bia vei od svjesnog, te stoga s njime unesrazmjeru. Ovakvo se naruavanje ravnotee odraava i u

nainu miljenja i u duhovnom ivotu. Posljedica takvog stanjaje naruena ravnotea pozitivnih i negativnih strujanja. Akopostoji savrenstvo ravnotee dviju ivotnih energija kojimazraimo, tada nastaje stanje koje nazivamo boleu.

Osnovni je preduvjet zdravlja, dakle, postepeno poveavanjesamosvijesti i njezino uvoenje u sve dijelove tijela. Na taj nainmoemo izbjei naruavanje reda, te time sprijeiti pojavu bole-


16/169

16

sti. Ako je bolest vec nastupila, tada emo svjesno i namjernoiznova uspostaviti stanje reda i ravnotee.

Takvoj nas istini pouava nauka i umjetnost to je poznata podimenom - HATHA VOA.

3. SVAKA BOLEST IMA MENTALNE UZROKE

Nae istinsko bie je u svojoj sutini sjajno, savreno i isto.injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograniila mu jesamosvijest, te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bitijelo i/nova postalo samosvjesno. ak ni danas taj razvoj nijezavren jer je samosvijest prosjenog ovjeka daleko od svogpravog proirenja i sjedinjenja s istinskom, uzvienom sutinom.

ovjeanstvo, nalik velikom tijelu, kroilo je ovim putem razvoja,te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestanstupanj napretka. L'vijek, meutim, postoje i pojedinci koji senalaze ispod prosjene razine razvoja, kao i oni koji stojeponad. Ne postoje niti dva ovjeka iji bi stupanj svjesnosti biopotpuno identian. Samo oni, koji su dostigli savrenstvo, mogubiti jednaki; samo oni ija je samosvijest dostigla svoju punumjeru razvoja i sjedinila se s njihovim istinskim biem. Samotakve osobe misle na posve identian nain. I one, meutim, u

sebi nose peat svog osobnog tiltera, svoi; tijela. Samo su u biti,u psihi, identini.

Mnogobrojni dogaaji tijekom ivota, neizmjerno ispreplitanjeljudskih sudbina uzrokuju i razliita iskustva i utjecaje. U skladus time razvija se i ljudska samosvijest na razliite naine. Taiskustva i dojmovi u jedne osobe snanije djeluju na razvojsamosvijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobedoprinose njezinu opadanju. Mogue je i da je u nekom smjeru

razvoja prva od ove dvije osobe nazadovala, dok je drugapostigla znaajan napredak. Beskrajne su varijacije u stupnjupostignute svijesti uzrok injenici postojanja mnotva ljudi imnotva individualnosti.

Naa istinska sutina, vjeni izvor ivota, ravnomjerno zraciivotnu energiju u tijelo u potpunoj ravnotei i besprijekornomskladu. Ako je samosvijest jednog ovjeka ravnomjernorazvijena u svakom smjeru - ak i na niem stupnju - tada ce


17/169

17

ivotna energija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo.Pozitivna i negativna strujanja funkcioniraju uravnoteeno i tijelo

je zdravo. Stanje svijesti djeluje u ovjeku nalik kakvom tilterukoji zraenu ivotnu energiju raspodjeljuje u razne umne iivane centre koje indijski vogini nazivaju akrama. Kadasvijest iz bilo kojeg razloga skrene sa puta ravnomjernog,

uravnoteenog razvoja, bilo zbog jednostranog razvoja ujednom smjeru ili nazadovanja u nekom drugom smjeru, tadadolazi do poremeaja i u strujanju ivotne energije, te nestaje iopa uravnoteenost. Zraenje ovjekove, uzviene sutine,meutim, sa svojom savrenom i besprijekornom urav-noteenocu uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti, te ogrom-nom i nesavladivom snagom kri sebi put kroz nepravilno ras-poreenu energiju. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovnouspostavljanje ravnotee stanje je koje nazivamo boleu.

Zdravlje je za tijelo preduvjet odranja, kao to je i prirodnostanje. ivotna snaga u ovjeku ne djeluje samo posredstvomsvjesne volje za ivotom, vec i u ovisnosti o njemu, kaopodsvjesni nagon za ivotom, nagon za ivotom svoj izniznalazi na dvostruki nain: kao nagon za samoodranjem inagon za odranjem vrste. Oba nagona predstavljaju sna/ne,iskonske snage koje pokreu svijet. Nagon za odranjem vrsteosigurava kontinuitet u trenutku kada se tijelo, kao srodstvo

oitovanja, istroi; taj se nagon brine za obnavljanjeposredstvom stvaranja potomstva. Nagon za samoodranjemnastoji na odravanju ivota jedinke u sto je mogue duem inepovrijedenom stanju. Priroda bezuvjetno nastoji odratipostojee zdravlje, te uz uvjet da se ne ogrjesujemo o njezinezakone, svoje zdravlje moemo nesmetano odravati sve dosmrti. Prirodi nikada nije bila namjera da se ovjek od svogatijela odvoji prije duboke starosti" - kae uveni YogiRamaaraka - ,, i kada bi se svatko pridravao zakona prirode

poevi od djetinjstva, umjesto to neprestance radi protiv njih,smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednakotako rijetka kao i smrt nesretnim sluajem."

ivotna je sila u nama neprestance aktivna, ona osigurava rav-noteu, ispravlja nepravilnosti i odrava nae zdravlje unatoinjenici to ovjek bezobzirno naruava zlatna pravila zdravogivota iz dana u dan. Nagon za samoodranjem ima samo


18/169

18

jodnu svrhu - i o tome ne moe biti ni spora ni sumnje - on hoeivot pod svaku cijenu, on stremi za IVOTOM I ZDRAVIJEM!Ovaj je nagon u tolikoj mjeri snaan da u trenucima opasnosti inajpokornijeg ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. Umnogo smo navrata itali kako su se ljudi, na brodu koji tone,davili i gazili jedan drugoga kako bi uli u amac za spaavanje,

dok su samo om visoko razvijenog duhovnog ivota, koji su vecpostigli razinu nesebinosti, imali snage suzbiti nagon zasamoodranjem. Ova snana sila neumorno u nama djeluje izdana u dan kako bi nam sauvala zdravlje i ispravila pogrekekoje neprestance inimo. esto nas ak i naini bolesnima kakobismo nakon bolesti bili jo zdraviji. L pokret stavlja velikiproces proiavanja kako bi nas organizam oslobodilaotro\rnih otpadaka koji su se, uslijed nae nemarnosti, nataloili.

Nagon samoodranja ivotna sila stavlja u slubu naegazdravlja. Glasoviti Yogi Kamaaraka o njoj kae: Ona u namadjeluje neovisno o naoj volji, nalik igli na kompasu koja, bezobzira koliko se instrument pomicao od njegova prirodnogpoloaja, uvijek pokazuje smjer sjevera, smjer zdravlja." Uzalud

je ne sluamo, uzalud se od nje odvraamo, ona ivi ineprestance djeluje u nama. Ista sila njenu klicu izvlai izsjemenke i esto je tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisuu putatvrdi od nje kako bi njeni izdanak dospio do suneve svjetlosti.

Ista sila nagoni mladu biljku da raste uvis, prema nebu, dok jojse korijenje iri u zemlju. Ako je naem tijelu nanijeta otvorenarana, ivotna e je sila iscijeliti sa zapanjujuom tonou isavrenstvom koje ovjek nikada nee dostii. Medicus curat,natura sanat", s pravom su govorili nai stari. Kirurg operiraskalpelom, zasiva ranu i tako stvara preduvjete ozdravljenja.Sve se drugo preputa prirodi. Ako ovjek slomi nogu, lijenikmu namjeta kosti, dok sam proces izljeenja osigurava ivotnasila. Ako svoju punu snagu djelovanja ne moe razviti u naem

interesu, jo je uvijek daleko od toga da posve napusti borbu.Naprotiv, prilagouje se okolnostima kako bi nam uzmoglapomoi u onom trenutku i na onome mjestu na kojem to iznovapostaje mogue. Ako ivotnoj sili ostavimo slobodne ruke,odravat e nas u savrenom zdravlju. Cak i ako jeonemoguujemo nerazumnim i neprirodnim nainom ivota, neprestaje djelovati u nau korist. Uvijek nam nastoji pomoi, ak iu nepovoljnim okolnostima, unato naoj nezahvalnosti i


19/169

19

neznanju. Sve do smrti ivotna se sila bori za ouvanje zdravljanaega tijela. Njezina je sposobnost prilagodbe gotovoneograniena. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni, ali samkamen ipak puca na dva dijela; ako je stijena isuvie jaka, izuske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. ivot mora pobi-

jediti u svim uvjetima.

iv se organizam nee razboljeti sve dok ivi u skladu s iskon-skim zakonima prirode. Zdravlje nije nita drugo do ivot uprirodnim uvjetima. Bolest je, s druge strane, posljedica nepri-rodnog ivota. Na nau nesreu, moderna nas civilizacijanavodi na neprirodan nain ivota u kojem ivotna sila moetititi nae zdravlje samo u ogranienoj mjeri jer niti jedemo, nitipijemo, spavamo, diemo ili se odijevamo pravilno i na prirodannain.

Hatha voga nas pouava zakonitostima zdravlja zbog to pot-punijeg prikupljanja, uveavanja i koritenja slobodnog strujanjaivotne sile. Tko se nastoji pridravati pravila Hatha voganikada nije bolestan, te uiva u potpunom zdraviju sve doduboke starosti, jedan je od najvanijih preduvjeta upoznavanjesvih manifestacija ivotne sile, te prouavanje njihova razvoja iuobhavanja: jednom rijeju, naina na koji se sve ove silemogu staviti u slubu nae samosvijesti.

ovjek je um u tijelu. U njemu se odraavaju zakoni i duha itijela. Strujanje ivotne sile oituje se na svakoj razini - od neo-granienog i beskrajnog uma, sve do razine tvari, tijela. Energija

je, koja se ispoljava na psihikoj razini, najblioj umu, pozitivna.Energija, koja je od njega najudaljenija, a oivljava tijelo, negati-vna je. Pozitivna energija daje ivot, dok negativna energijaprima i odrava ivot. Sve dok su ove dvije energije u ravnotei,ovjek je i duhovno i tjelesno zdrav, ali onoga trenutka kadasvoju svijest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo

tjelesnoj ravni, istoga je trenutka irom otvorio vrata raznimporemeajima. Iz iskustva znamo za ljude koji neprestano iiskljuivo umno rade, a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo injeno. Pozitivne energije bujaju na raun negativnih, te stogatakvo tijelo raspolae slabom otpornou. Ako takva osoba,svjesno radei vjebe Hatha yoge, barem nekoliko minutadnevno usmjerava svoju svijest na one ivane centre, koji tijelo


20/169

20

opskrbljuju ivotnom silom, ravnotea e se iznova uspostaviti,tijelo osnaiti, a otpornost organizma uveati.

Nezdravo je i stanje koje uveava prijemljivost na druge vrstebolesti u sluaju da se ode u drugu krajnost i samosvijestusmjerava preteno ka tvarnoj razini, pokazujui interes samoza obilno jelo i pie. Prevaga tjelesnog aspekta, debljina iduhovna tromost posljedica su takvog poremeaja ravnotee.Rije je o sasvim jednostavnim primjerima koji pokazuju

jednostrano pomicanje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. Utakvim sluajevima ovjek pomie pojedine razini iz njihovogodreenog meusobnog odnosa - od duhovne ka tvarnoj ravni iobrnuto. Ovaj se pravilni odnos moe poremetiti i u sluaju dase svaka razina, uzeta po sebi, promatra odvojeno.

Svoju stvaralaku snagu ovjek moe ispoljavati pojedinano

na svakom stupnju, od duhovne do tvarne razine, kao pozitivnui negativnu energiju. Uravnoteen je u sluaju da svoje snageprimjenjuje ispravno: unutra negativnu, a izvana pozitivnu.Takvog ovjeka, prema njegovom vanjskom izrazu, moemonazvati pozitivnim ovjekom. Vodee linosti, stvaratelji, koji suu stanju ni iz ega stvoriti neto, oko kojih se iri plodotvornost iivot, takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativneenergije u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutranjosti, usmjeru ivot-vornog strujanja, negativni su, dakle, orijentirani

primalaki. Prihvaaju intuiciju, vjeruju u sebe, imaju povjerenjau vlastito JA. Izvana, pozitivni su: pruaju, stvaraju, daju. Naosjeajnoj su i psihikoj razini uravnoteeni i zdravi: zraeradou, vedrinom, samopouzdanjem; pruaju ljubav, dobrotu,toplinu; izraavaju se pozitivno, ali na odgovarajuem mjestu inegativno jer prihvaaju ljubav koja prema njima zrai. Takvi suljudi i tjelesno zdravi jer se njihova ivotna energija -sagorijevanje u tijelu - nalazi u ravnotei s otporom, tvari kojaini tijelo.

Tko svoje snage koristi na suprotan nain, prije ili kasnije suoite se s oboljelim tijelom. S pogrekama se poinje ve naduhovnoj razini. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko,uzvieno JA koje pridaje ivot njihovoj linosti. Umjesto dairom otvore nepresune izvore vlastite snage, koja u njimapoiva, svojom ih malodunou zatvaraju, te se tako odvajajuod svog vlastitog istinskog bia i pate od nedostatka


21/169

21

samopouzdanja. Takav ovjek uvijek oekuje pomo na nekojdrugoj strani, lien je snage i bespomoan, svega se boji i usvemu vidi zlo. Namjesto da zrai stvaralakom snagom i upunoj mjeri razvije stvaralaku djelatnost, svojom nevjericomupropatava cijeli svoj ivot. Propada ondje gdje drugi anjuuspjehe. Ovaj je vrsta ovjeka nalik zrakopraznom prostoru,

nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve nestaje. Rije jeo negativnoj osobi! Mrana provalija, tamni ponor u kojipropada svako bolje ljudsko stremljenje, negativna sila kojaupija i bez traga prodire svaku pozitivnu snagu. Budimo uvijekoprezni prema takvoj sudbini! - Pogreka poinje ve rijeima:Nita mi ne polazi za rukom!" Teko nama ako ikada izgovo-rimo ovakve rijei! Time podiemo nepremostiv zid pred vlasti-tim izvorima snage, zid koji se iznova moe ukloniti samo uznajvee napore. Nikada ne smijemo biti negativni. Kada netkoeli poduzeti neku korisnu i dobru stvar, budimo na oprezu daga nikada ne obeshrabrimo rijeima: To ionako nee uspjeti!"Naprotiv, uspjet e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njego-vom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanjada emo sve potekoe savladati. Pouzdajmo se u svoje JAkoje je nae tijelo izgradilo neovisno o naoj svijesti, pouzdajmose u taj udesni instrument, to prekrasno orue koje odgovara islui svakoj svrsi; vjerujmo da u dubinama naeg bia jo uvijekpoiva ta raskona stvaralaka snaga. Zato, ne?! Mi smo ivi,dakle, ona je tu! Kada joj svojom vjerom jo i otvorimo vrata,pomoi e nam da i svoju sudbinu izgradimo podjednakovelianstveno i svrsishodno kao i svoje tijelo; ona nam pomaeda popravimo i stvari koje su beznadno promaene.

Negativna osoba pomo oekuje izvana, a ne iznutra. Sebinaje i nema nimalo razumijevanja ni za sebe, ni za druge.Zlovoljna je, maloduna, osorna i neprestance se ali. Za drugenema nimalo ljubavi, ali od drugih oekuje da je vole; ak je i u

tome negativna. Ne zna to je prava ljubav, poznaje samostrasti. Ono, za to misli da je ljubav, nije nita drugo do udnjaza neim ili nekim. Takvo obrnuto koritene snage naruavajupsihiku ravnoteu. Kroz krug ivanog sustava um neposrednoutjee na tijelo. Naruavanje misaone ravnotee prouzrokujetako snane potrese i kolebanja da dolazi do ivanograstrojstva. Budui da radom pojedinih organa upravljaju ivci,


22/169

22

ovakvo se tetno djelovanje odraava na zdravlje svih organa utijelu.

Svatko iz vJastitog iskustva poznaje usku vezu izmeu funkci-oniranja organizma i emocionalnih promjena. ak i najzdravijiovjek moe bolno doivjeti stanovite tjelesne promjene nakonprimitka nenadanih loih vijesti, iako ga nitko nije ni taknuo.Gubi apetit, boli ga glava ili se javljaju drugi nepoeljnisimptomi. Od straha moe problijedio", krv se povlai iz mozga,te moe nastupiti i nesvjestica. Strah, kao stanje svijesti, razvijanegativan viak strujanja ime se naruava red u svim tjelesnimstrujanjima, te je krajnji ishod negativno stanje. Ako se ovjeknaljuti, krv mu jurne u glavu i nastupa lupanje srca. Sve je toupravo suprotno ranije opisanom stanju; kada prevladavajupozitivna strujanja, nastaje i pozitivno stanje. Svaki slian

poremeaj povezan je s neugodnim simptomima, ali prirodnasamozatita uglavnom ubrzo uspijeva uspostaviti red u ovjeku.

Ako se, pak, loi utjecaji ponavljaju u vrlo kratkim razmacima iliako su stalni i trajni, tada prije ili kasnije dolazi do ozbiljnogporemeaja u poretku strujanja, te je posljedica: BOLEST!

Jednostrani razvoj samosvijesti ili zastoj u razvoju moe bitiuzrokom mnogim ozbiljnim bolestima, ivanim poremeajima,pa ak i duevnim bolestima. Nae tijelo i duh zdravi su usluaju da se pozitivno strujanje ivotne sile, koja se oituje na

tvarnoj razini - u naem tijelu - nalazi u besprijekornoj ravnoteis negativnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Jedna sudrugoj ove sile, dakle, suprotstavljene: ivotna sila i, kao njezinnositelj, samo tijelo. U osobe na niem stupnju svijesti nizak je inapon ivotne sile koja struji u tijelu, dok je njezin ivani sustavpodeen za pruanje otpora koji odgovara tom naponu. Sproirenjem svijesti poveava se i napon ivotne sile, te se, uskladu s time, mora poveati i stupanj otpornosti ivanogsustava. Ako se sve to odvija postepeno i u potpunoj ravnotei,ivani sustav ima dovoljno vremena da, odravajui korak saivotnim strujanjima veeg napona, osnai i razvije prikladnistupanj otpornosti. Ako se ovaj razvoj odvija nasumce, uskokovima i na mahove, ivani e sustav oboljeti zbog snanihstrujanja i naglih promjena koje nisu podeene u skladu s njime

jer ne raspolae potrebnim stupnjem otpornosti. Sve je to nalikukljuivanju nekog provodnika u struju previsokog napona;


23/169

23

posljedica je - pregorjeli otpornik! Otpor ivotnom strujanju jeivani sustav koji moe oboljeti od iznenadne i suvie jakestruje. U tom sluaju dolazi do funkcionalnih poremeaja, upala,a mogue su ak i potpune paralize. Poremeaji, iji jenastanak lociran u svijesti, uzrokom su raznim duevnimbolestima.

Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o naoj volji,da je sustavno, svjesno, postepeno proiruje, te da na isti naindjeluje i na otpornost nositelja ivotne energije, koja seneprestance poveava, tj. ivanog sustava kako bi sepostepeno poveavao i uvrivao. Prema tome, krajnji je cilj:do potpunosti razvijeno savrenstvo samosvijesti i njezinopotpuno oitovanje u tijelu - Savren ovjek! Osobe koje sutakav stupanj savrenstva dostigle u ovom svijetu, Hindusi

nazivaju Divan Mukti".U tome je smisao i svrha naega ivota. ovjekova sudbina,uza sve nevolje i doivljavanja, podjednako je tako uzrokomneprestanog irenja samosvijesti. Uvijek tapkajui u mrakuneprestance plaamo za nae neznanje jer nesrazmjernaraspodjela snaga mnogim bolestima omoguuje da na nasnasrnu.

Budui da bolesti uvijek nastaju iz injenice da jedno od dvajustrujanja postaje snanije na raun drugoga, i njih dijelimo nadvije glavne skupine: pozitivne i negativne.Ako ivotnu silu u tijelu isuvie napregnemo pretjeranim spolnimodnosima ili isuvie intenzivnim umnim radom, time emoprouzrokovati poveano sagorijevanje. Tijelo e se iscrpsti izapasti u negativno stanje. Njegova e otpornost postati isuviemala i nedostatna. Takve su negativne bolesti, na primjer,tuberkuloza, kronine upale, alergijske bolesti, irevi na elucu icrijevima itd. Rekovalescencija, neurastenija i depresija takoer

su negativna stanja.Sasvim se suprotno tome dogaa u trenutku kada se ivotnaenergija, iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povlai, tako dastanice u tijelu, u nedostatku sile koja ih objedinjuje, poinjudivljati, tvorei tumore i kancerozne izrasline. Posljedica takvesituacije je negativno stanje tijela, ali uzrok pritom valja traiti nadrugoj strani, a ne kao u sluaju tuberkuloze ili uzronika bolesti


24/169

24

na bazi alergije. To je ujedno i razlog zato su osobe, sklonealergijama, rijetko predisponirane za bolesti raka.

Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja supovezana s jakom groznicom, dakle, upale kao to su: upalaplua, krajnika, bubrega ili ivaca, kao i one vrste infektivnihoboljenja koja su takoer povezana s jakom groznicom, kao tosu tifus i arlah.Postoje i mjeovite bolesti u kojima se pozitivna i negativnastanja izmjenjuju, kao na primjer kod malarije ili prisutnostignoja u organizmu kada se temperatura u groznici od 40 Csmjenjuje s tjelesnom temperaturom ispod normale.

Organizam neprestance tei uspostavljanju ravnotee. Ako, naprimjer, tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade,te postane bespomono i nespremno na obranu predbakterijama, organizam odmah poinje u velikim koliinamarazvijati pozitivna strujanja u svrhu samozatite, te u tijelunastaje pozitivno stanje: pojavljuje se visoka tjelesriatemperatura. Nagla prevaga pozitivnih strujanja izaziva navalukrvi i upale koje unitavaju bacile to su se nakupili tijekomtrajanja negativnog stanja, te se ravnotea postepeno iznovauspostavlja.

Tijekom bolesti s jakim upalama, nakon to su unitene bak-

terije, te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno uprevelikim koliinama, dolazi do nagle promjene u negativnostanje, temperatura se sputa ispod normale, i bolesnik, iako jeprebrodio samu bolest, dospijeva u kritino stanje uslijed naglepromjene strujanja. U takvim sluajevima pozitivno stanjeizazivamo umjetnim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ilineko drugo pobudujue sredstvo. Nakon pozitivnih bolestiprirodno dolazi do blagog negativnog stanja - perioda oporavka.Budui da je klatno nainilo veliki otklon u desnom smjeru, isti

zamah ini na lijevu stranu, te se tek postepeno vraauobiajenom njihanju koje odgovara njegovoj duini: svomvlastitom ritmu. Sve to u podjednakoj mjeri vrijedi i za ljude. Akoovjek primi preveliku koliinu bilo koje energije, u veemomjeru no to to odgovara njegovoj linosti, dolazi do snanereakcije, te se ravnotea tek postepeno iznova uspostavlja.

Ako, meutim, svjesnim naporom sprijeimo prvi nepravilniotklon klatna, do bolesti uope nee niti doi.


25/169

25

Uzmimo slijedei primjer: pretpostavimo da se moje tijeloiznenada i neoekivano prehladi. Ako se slijepim zakonimaprirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju, posljedica e bitinegativno stanje u tijelu; bakterije se mnoe, priroda se od njihbrani i razvija veu koliinu pozitivne snage, nastupa groznica ibolest se razvija svojim prirodnim tijekom...

Ali ako u trenutku kada hladnoa prvi puta obuzme moje tijelo,istovremeno svjesno razvijem potreban viak pozitivne snage,te tu snagu provedem u tijelo, ravnotea e se namahuspostaviti, bakterije se nee umnaati, te stoga groznica nitinije potrebna. Sam sam sprijeio bolest!

U tome se sastoji yoga!

Ve smo se osvjedoili kakve tjelesne promjene moe uzroko-vati obian strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevladanad drugom, makar samo na krae vrijeme. Bez obzira da liprevaga sile proizlazi iz neke trajne duevne smetnje ilipostojanog duevnog stanja, izaziva ozbiljne tjelesne promjenei teke bolesti. Ovu su injenicu ve potvrdila i istraivanjapsihijatara na Zapadu. Srdba, strah, duevna bol, tuga, briga,ljubomora, malodunost, pesimizam i slini negativni podsticajipotkopavaju i naruavaju zdravlje, razaraju ivani sustav ismanjuju otpornost cijeloga organizma; ine ga podlonijimoboljenjima, te usporavaju proces ozdravljenja.

Ve je 1879. godine ameriki profesor medicine Dr. Gates obja-vio rezultate svojih istraivanja u ovoj oblasti. Sprovodei dahpacijenta kroz cijev, koja je bila hlaena ledom, izazvao jetaloenje njegovih sastojaka. Pri normalnom i uobiajenomdisanju rodop-sin jodidi" nisu izazivali luenje taloga koji bi biovrijedan spomena. Nakon pet minuta, meutim, kada je pacijentbio podraen, nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja jeukazivala na prisutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu

pacijenta nakon burno uznemirenih osjeaja. Kada bi se ovasupstancija izdvojila i ubrizgala u tijelo ovjeka ili ivotinje,izazvala bi estoko uzbuenje. Duboka bol koja je, na primjer,uzrokovana gubitkom voljenog djeteta, stvarala je sivu naslagu.

Tijekom pokusa i iskustava doao sam do uvjerenja", pie otome dr. Gates, da emocionalna stanja, kao to suuvrijeenost, ljutnja i malodunost, stvaraju tetne, otrovnesastojke u organizmu, dok dobra osjeanja - zadovoljstvo,


26/169

26

srea, radost, dobro raspoloenje, ljubav i dobre i pozitivne misliuope, mobiliziraju iscjeljujue snage organizma. Od negativnihosjeanja, strah i oajanje su po svoj prilici najrazorniji zaivani sustav." Prema miljenju Horacea Fletchera, strah nasispunja opasnim ugljinim dioksidom, te truje zrak. Uzrokujeduhovno, umno i moralno guenje, a vrlo esto i sporo

umiranje.Medicina je zabiljeila mnogo sluajeva osoba osjetljivogivanog sustava koje su umrle od smrtnog straha, kao na udargroma. Vrlo zanimljivo izvjee o takvom sluaju zabiljeio jeprofesor medicine iz Australije: Najvea opasnost koja djetetumoe zaprijetiti u njegovu razvoju, prenoenje je nervoznihstrahovanja njegove majke. Nervozne mlade majke pokuavajuzatititi svoju djecu od najmanjeg povjetarca, te im zabranjuju

sve to ih moe poduiti hrabrosti, izdrljivosti i samopouzdanju;svojoj djeci ulijevaju otrov usporenog djelovanja, priinjavaju i

im doivotno zlo. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah.To je najljepe, najdragocjenije nasljedstvo koje im moemoostaviti..."

Umjesto takvog postupka, djeci se strah utjeruje raznim bau-cima i vragovima. U svakom jeziku za to postoji odgovarajuiizraz. U svim dijelovima svijeta djecu zastrauju njihovi roditelji iuitelji kako ne bi inila ovo ili ono. Razaranje psihe, iji je

osnovni element sugestija to je ljudi na Zapadu poznaju u vrloogranienoj mjeri, djetetu za cijeli ivot zadaje teak udarac, tee ga u odrasloj dobi obremenjivati strah, briga, kompleksimanje vrijednosti, kao i bezbroj moralnih, seksualnih iprofesionalnih smetnji.

Osamdeset posto ljudi ivi u strahu. Strah od bolesti,siromatva, nesree; strah od gubitka najbliih, strah od smrti inaposljetku, strah od samoga straha.

Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i ivote svojih najbliih izstraha pred sutranjicom, te se zbog tog straha ne usuujupruiti odmor svome tijelu i duhu. Boje se gladnih godina kojee, moda, jednom doi. Veina se ljudi neprestance pripremaza zlo, te prikuplja i tedi poput marljivih mrava. Njihova djecamoraju oskudijevati i patiti kao i oni, samo zato da bi jednogadana, nakon trideset ili etrdeset godina, mali obiteljski krug"bio na okupu u svome domu. Nezdrav nain ivota i nedostatak


27/169

27

duhovnog i tjelesnog oporavka, koji traju desetljeima, jednogse dana nemilosrdno osveuju. S bolesti eluca,arteriosklerozom ili sranom manom, ovjeku malo vrijedi vila iuteevina u banci.

U suzbijanju straha vjebe Hatha yoge pokazuju upravo ude-sno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnogsamosavladivanja. Valja znati kako tijelo odgovara na svakimisaoni podsticaj. Prvenstveno to vrijedi za ivani sustav isustav lijezda s unutranjim izluivanjem koji je vrlo vaan zaodravanje ivota sa stanovita ivanog sustava i osiguranjaivotnih funkcija.

Dr. Lorand i dr. Sajous dokazali su kako razne vegetativnefunkcije ovise poglavito o stanju lijezda s unutranjim izluiva-njem koje nemaju nikakvih odvoda, te svoje izluevine odailju

neposredno u krv. Ako se njihovo djelovanje smanji, ishod jebolest, prerana starost i, naposljetku, smrt. Burna osjeanja istrasti, zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine lijezde,najnemilosrdniji su neprijatelj naega zdravlja.

Najvanije su lijezde sa unutranjim izluivanjem: titnjaa(tiroidna lijezda), epifiza, hipofiza, nadbubrene i spolnelijezde.

Nagla uzbuenja utjeu na povienje krvnog tlaka posredstvom

organa za njegovu regulaciju - nadbubrene lijezde. Time seobjanjava injenica to osobe plahovite prirode pate odprerane arterioskleroze i estih poremeaja u krvotoku. Premanalazima Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli, Indija, kao imedicinskih istraivanja na Zapadu, stalna potitenost imelankolija u tolikom stupnju djeluju na titnjau da moe doido miksedema, bolesti koja nalikuje egzoftalmikoj guavosti(Bazedovljevoj bolesti). Tiroidne lijezde, smjetene u vratu,zatitni su organi prvoga reda, koje je priroda ondje smjestila za

zatitu od raznih vrsti trovanja. Poremeene tiroidne lijezdeizazivaju mnoge bolesti, preranu starost i smrt. S druge strane,ako tiroidne lijezde pravilno funkcioniraju, a ovjek je uvijek udobrom raspoloenju, tijelo se moe ouvati krepkim ipokretljivim do duboke starosti! Duevna stanja najsnanijedjeluju na hipofizu mozga i epifizu, kao to je toeksperimentalno dokazao dr. Sajiu. Profesor Pel uspio je


28/169

28

ustanoviti sluajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kaoposljedicu duevnih uzbuenja.

Sustav lijezda s unutranjim izluivanjem naroito vanu uloguigra u Yogi jer su ove lijezde sjedita izvjesnih centara svijestikoje vogini nazivaju akrama". akre su spona izmeu psihe itijela. Ako poznajemo ulogu koju akre igraju u raspodjeli snagei stvaranju zaliha, tada poznajemo i vrstu reakcije koju e odra-vanje izvjesnog psihikog stanja prouzrokovati u tijelu djelo-vanjem na lijezde s unutranjim izluivanjem. Na taj se nainmoemo upoznati s bliim odnosom koji vlada izmeu raznihpsihikih stanja i pojedinih tjelesnih organa, te tako stei vlastnad svojim vlastitim tijelom. Navodimo nekoliko primjera:

Iskustvo i psiholoka istraivanja pokazali su kako stvaranjukalkulusa, kamenca u ui, bubrezima itd. obino prethodi dug

period brige i tuge. Nagli strah izaziva diareu (proljev), a strah ibriga, koji traju due vrijeme, prouzrokuju kronini katar u crije-vima. esta uzbuenja utiru put sranim manama i proirenimvenama. Neispunjene nade i nezadovoljene tenje uzrok suprekomjernom luenju eluane kiseline, te nas inepodlonima iru na elucu. Dui strah od smrti u potpunostiobustavlja rad spolnih lijezda. O tome rjeito svjedoi injenicada su za vrijeme progona Zidova - prema osobnom iskustvumojih uenica - idovke potpuno prestale dobivati menstruaciju.

Vjerovalo se da je to posljedica potajnog stavljanja nekogsredstva u hranu sa sterilizi-rajuim djelovanjem. Kasnije, zavrijeme dugih opsada mnogih gradova, krc'anke, koje su tadaivjele u smrtnom strahu, imale su iste simptome. Tako je strahod smrti djelovao samo kao mudri ventil sigurnosti prirode.Priroda ne eli razmnoavanje sve dok traju vrlo nepovoljniuvjeti za ivot. Kod mukaraca, isti su uzroci izazivaliimpotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. U skladu snaim uskustvom, ovi su opi simptomi nestajali s prestankomstraha od smrti. U mukaraca je nakon tih nepovoljnih okolnostiklatno prevagnulo u drugu krajnost. Na taj nain prirodauspostavlja ravnoteu kako u ivotu pojedinaca, tako i u ivotucijele vrste.

Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze, te jestoga podlonost obolijevanju od tuberkuloze najizraenija udoba puberteta. Prenadraeno stanje spolnih lijezda prelazi na


29/169

29

ostale lijezde s unutranjim izluivanjem, u suradnji s kojimazajedniki djeluju, a zatim i na sve ostale lijezde, kao to jesluaj i s hilus-nim limfnim vorovima u pluima ije nadraenostanje plua ini preosjetljivima, te izaziva katar. Na taj nainotpornost plua postaje izrazito smanjenom, te se infekcija nemoe suzbiti. Kako bi se zatitio, organizam pod stie sustav

lijezda na jo izraeniju aktivnost, ovjek postaje erotski jouzbueniji, te se njegovo stanje i nadalje pogorava.

U kolama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: akopacijentu uspije ovladati vlastitim mislima, tada i bez prisilnogsuzdravanja moe due vrijeme istrajati u potpunoj suzdrano-sti, istodobno s lijeenjem, te tako dolazi do potpunog izlijeenjau mnogim, naizgled beznadnim i tekim sluajevima. Zapadnisu lijenici takoer potvrdili postojanje veze izmeu tuberkuloze

i pojaane seksualnosti. Pretpostavljaju, me

utim, da jeerotino stanje pojedinca posljedica tuberkuloze, dok je, ustvari

tono suprotno. Tako su pretjerano senzualni ljudi sklonijituberkulozi. Kada bi zapadni lijenici sainili statistiku duevnihstanja, koja su prethodila pojavi raznih bolesti, ubrzo bi uvidjeliistinu kojoj pouava Hatha yoga, da su sve bolesti, pa ak iinfektivne bolesti, posljedica psihikih uzroka!

Zapadni lijenici esto samo otklanjaju tu mogunost, te sepozivaju na bakterije. Prije 6000 godina Hatha vogini u Indiji

znali su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima.Valja primijetiti kako nisu imali mikroskop, ali su ipak sasvimdobro znali to su bakterije i kako uspjeno mogu napasti samoone ija je otpornost organizma umanjena ili su sklonispomenutoj bolesti. Oba ova stanja, meutim, posljedica sunepravilnog mentalnog stava. Hatha vogini, koji su prije mnogotisua godina stvorili indijsku medicinu, poznatu pod imenomAvurveda, pisali su na sasuenim, posebno za tu svrhupripremljenim listovima palme:

... Uzronici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenjakoja ne sainjavaju nita drugo do tijelo zlog duha. Mogu napa-sti samo onoga tko im sam naini prolaz u svojoj dui."Zanimljivo je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzuspouavao vrlo slinom uenju: Najbolja je zatita protiv svakebolesti plemenita dua." Osnovna je misao ista.


30/169

30

Vrlo sam iznenaen narednom spoznajom: dok priznatiinternisti smatraju smijenim tvrdnju Istonjaka da i infektivnaoboljenja imaju psihike uzronike ili da se poremeaji u men-strualnom ciklusu mogu dovesti u red psihikim lijeenjem, a neinjekcijama hormona, na drugoj strani postoji skupina lijenikakoji takoer nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko

povezani i kako je stanje psihe od odluujue vanosti pozdravlje. Rije je o psiholozima. U knjigama psihologa, uvenihdiljem svijeta, naiao sam na takve nazore i uvjerenja koja se upotpunosti podudaraju s uvjerenjima vogina. Navodim odlomakiz knjige pod nazivom Psiha je sve" u svijetu poznatogspecijalista za psihoanalizu i hipnozu, dr. Franza Volgvesija:

ezdeset i osam sluajeva istraivanja hipnoze, koje su saku-pili dr. Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom

psihikog utjecaja u unutranjosti organizma mogu izazvatiseroloke, samozacjeljujue i druge promjene koje pacijent ne

moe svjesno simulirati" jer njihov tijek i kontrola zahtijevajuiznimno struno znanje i primjenu posebnih instrumenata.Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma,koji tei samozatiti, dakle, i spremnost za takvu samozatituprema bacilima i nosiocima infekcije zavisi, u mjeri u kojoj se tomoe dokazati, o psihikoj konstelaciji.

U ljudi koji su patili od duevne potitenosti, kao i u svih drugih

koji su bili zdravi, ali su post-hipnotikom sugestijom dovedeni ustanje duevne potitenosti, sposobnost krvi za samozatitu(algutinacija) protiv bacila tifusa, bila je vidljivo smanjena; pro-mijenila se i kod tzv. opsonin indeksa, kolibacila, streptokoka istafilokoka. Nakon davanja sugestija za vedro raspoloenje,kontrolni su pokusi pokazali poveane mogunosti samozatite.Drugim rijeima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih gra-nica, jai su od medicinskih, kemijskih i toksikih djelovanja."

Moe li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima vogina sa Istoka?I na Zapadu je primijeeno kako ima ljudi koji nisu podlonibolestima. Takvi su ljudi imuni. To moe znaiti samo da su utakvih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunojravnotei, te da je njihova otpornost dorasla svakom napadu.Hatha vogini bakterije ne pobjeuju kemijskim sredstvima.Znaju kako je beskorisno unitavati bakterije ako pritomotpornost organizma i nadalje ostaje smanjena jer e se


31/169

31

bakterije iznova namnoiti ili e ak doi do pojave nekih drugihprijenosnika oboljenja koji e napasti organizam. Sve dok trajetakvo stanje, bolest nee prestati. Yogini spreavaju bolestodravanjem ravnotee izmeu strujanja ili, ako je ta naruena ibolest se ve pojavila, iznova uspostavljaju ravnoteu izmeudva strujanja. Na taj nain organizam savladava protivnika koji

je u njega prodro, svojom vlastitom snagom, iznova postajezdrav, te je takvo zdravlje trajno. Ravnotea dvaju strujanjapotpuna je u trenutku kada je naa psihika ravnotea potpuna.S uspostavljanjem reda moramo, dakle, zapoeti u vlastitojpsihi.

Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub, ima li i to svojduhovni uzrok? Ima! Posredstvom ivanog sustava psiha dje-

luje u tijelu. ivani sustav neposredno utjee na sustavlijezda. Stoga izluivanje hormona u sustavu lijezda sunutranjim izluivanjem izravno ovisi o duevnom stanjupojedinca. Vrlo dobro nam je poznato kako sadraj kalcija ivezivnog tkiva u kostima - a time i vrstoa i elastinost zubiju -ovisi o koliini i kvaliteti hormona koji krue naom krvlju. Ako

je, dakle, zub oro-nuo i postao krt, i takvo stanje ima svojeduhovne uzroke!

to je s nesretnim sluajevima? Ako netko padne niz stepenice,te se na kraju zaustavi u modricama, ima li i to duhovneuzroke? Ima! Ovi uzroci, meutim, lee duboko u podsvijesti.

Svaki je nesretni sluaj jedan oblik samokanjavanja. Svakaodluka, svaki in, svaki pokret svoju polaznu toku ima u namasamima. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istimstepenicama, i upravo je u tom trenutku nainio nespretanpokret i okliznuo se, izvjesno je da je rije o djelovanjuunutranjih uzroka. Sila, suprotstavljena naoj namjeri, a koja

poiva u naoj psihi, posredstvom ivanog sustava izazivanespretan, refleksan pokret i - dolazi do nesree.Samokanjavanje!

Tko osvijesti injenicu da je svaki nesretni sluaj ili nezgodajedan oblik samokanjavanja, zapitat e se, u trenutku kadaudari lakat ili se ugrize za jezik: Zato se to dogodilo?" i odmahe zauti odgovor iz dubina svoje svijesti...


32/169


33/169

33

na najviu razinu. Uho je budno za unutranja nadahnua i,nalik sveznajuem ili prosvijetljenom, iskoristit e jedinuraspoloivu mogunost koja e je izbaviti iz opasnosti.

to podrazumijevamo pod ispravnom primjenom svojihsnaga?"

Kada su moja djela vodena bezlinom i nesebinom ljubavlju,koja poiva na sveopem Ja, moja je psiha mirna,uravnoteena i zdrava.

To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja.

Spreavanje i lijeenje bolesti mora, dakle, zapoeti u psihi.Upravo na tom mjestu zapoinje vana uloga meusobnog dje-lovanja psihe i tijela. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svojsustav, te usporedno razvija psihike sposobnosti i zdravlje

tijela.Ve na samom poetku ovaj sustav otklanja pogreku u koju jeu najveoj mjeri zapala medicina Zapada, da, naime, lijei bole-sti, a ne bolesnika!

Hatha yoga nauava: budui smo svoje bolesti samiprouzrokovali, sami moramo i izlijeiti svoje zloupotrijebljenotijelo! Uitelj - kojeg indijski vogini nazivaju Guru" - pomaenam pronai uzrok, ali mi sami moramo postati zdravi.

Hatha yoga nas pouava kako valja odravati red meu silama,koje nae tijelo odravaju na ivotu i - u sluaju da smo se osvoje zdravlje ogrijeili neprirodnim nainom ivota - kako svojezdravlje moemo povratiti. Bolestan ovjek teret je i sebi isvojim blinjima, te je stoga temeljna postavka Hatha yoge:

DUNOST JE BITI ZDRAV!

4. NAA NAJVEA POGREKA: NE ZNAMO DISATI!

Sedmog dana boravka u umi ituri spoznao sam najveuistinu Hatha yoge. Kada sam sedam godina kasnije promatraonain ivota svoje europske subrae, zapazio sam kako im sedisanje sastoji samo od lakih i povrnih udaha koji odgovarajunajniem stupnju ivota.


34/169

34

Vedanta filozofija pouava o istome: Bez disanja nema ivotana Zemlji!"

ivot znai ritam! Prvim udahom novoroeno dijete ulazi u ritamivota, te udasima i izdasima poinje doivljavati strujanje ivotau njegovoj naizmjenino pozitivnoj i negativnoj fazi to u namapulsiraju nalik izmjeninoj struji. ivot je taj neprekidni ritmikilanac udaha i izdaha, sve dok ovjek posljednjim dahom nezatvori i posljednju kariku u lancu.

Nae tijelo u sebi nosi najrazliitije pojavne oblike - agregatnastanja. Tome odgovara i naa ishrana. Nai su stari ovuspoznaju izrazili slijedeim rijeima: Postali smo od zemlje izato se hranimo vrstom hranom; izmijeani smo vodom, zatopijemo tekuinu; dua pridaje smisao beivotnoj masi i zatodiemo; duh oivljava cijeli ovaj sustav, kako bi mogao postati

ovjekom." Dok bez hrane moemo ivjeti nekoliko tjedana, abez vode nekoliko dana, ivot bez zraka mogu je tek nekolikominuta. To znai da je veza izmeu ivota i disanja najua, te jedisanje, dakle, najvanija bioloka funkcija organizma.Cjelokupna ostala aktivnost organizma tijesno je povezana sdisanjem. Disanje je od najvee vanosti za nae zdravstvenostanje, te pokazuje odluujui utjecaj na nae psihiko stanje,kao i na duljinu naega ivota.

U skladu s indijskom filozofijom, u svakoj reinkarnaciji ovjek sasobom ponese odreen broj udaha i izdaha. Tko die brzo iuurbano, umire ranije jer ne moe udahnuti vie udaha no toto nalae propisani broj.

S druge strane, onaj tko ivi mirno i die polako, tedi svojuzalihu zdravlja, te e na zemlji imati dug ivot. Istonjaci se neuzbuuju tako lako jer ele - to je vrlo mudro - svoj ivot nazemlji iskoristiti za duhovni napredak. Sumnjaju kada ugledajusvoju brau na Zapadu kako grozniavim radom i brzim i

povrnim disanjem skrauju boanski dar ivota.Civilizirani ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti ivota ustanovima modernih gradova, kao i radni uvjeti u prenatrpanimtvornicama i uredima, uinili su da zaboravimo ritam iskonskog,prirodnog disanja. Prigueni duhovni ivot, stalno kolebanjeizmeu strasti i straha stee nam grlo i u pravom smislu te rijeine usuujemo se duboko disati. Nain na koji diu djeca dvade-setog stoljea jedva da je dovoljan za puko ivotarenje. Njihovo


35/169

35

je dahtanje jedva dovoljno da ih odrava u ivotu. Kako bi sesve to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samosvjesnim reguliranjem naina disanja moemo postii otpornostkoja nam osigurava dug ivot bez bolesti.

Nemarno i povremeno disanje skrauje nam ivot, smanjujeivotnu snagu, te nas ini podlonima najblaoj od svih bolesti -obinoj prehladi.Primitivni ovjek, koji je ivot proveo u prirodnim uvjetima, nijemorao savladavati umjetnost disanja. Lov, ribolov, borba sprirodom i vremenskim nepogodama, kao i stalno kretanje naistom zraku, pruali su mu dovoljno mogunosti za prirodnotjelesno vjebanje, te ga nagnali da instinktivno dobro die.Kada bismo ivjeli normalnim, prirodnim ivotom, nae tijelo iplua oitovali bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja, kao to

je to bio sluaj s primitivnim ovjekom ili afrikim uroenicima.Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisua to sunam na raspolaganju. Ljeti, kada se uklonimo estokoj ezi sko-kom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu,kakva je prva reakcija naeg tijela na vanjske podraaje?Nagonski, ak i protiv svoje volje, poinjemo duboko disati! Ili,stanimo pod tu u rano jutro! Voda ne mora biti hladna,dovoljno je da bude mlaka. to e se dogoditi istoga trenutka?Nae grudi, kao da se pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijediprirode, poinju se naglo dizati i sputati, sve dok vanjskipodraaj djeluje na kou. Mudraci su Indije prije nekoliko tisuagodina spoznali postavku suvremene medicine da je koa,naime, neka vrsta drugih plua jer bez disanja kroz kou nemaivota. Svaki vanjski podraaj koji djeluje na nau kou, kao tosu hladnoa, toplina, mehaniki dodir itd. automatski utjee naritam naeg disanja pluima.

Na taj nain velika Priroda brine da ovjeka nekoliko puta na

dan primora na duboko disanje sa zadrkom, koje je nuno sastanovita ouvanja zdravlja i vitalnosti. Za civiliziranog ovjeka,na alost, koji je odvojen od prirodnog naina ivota, postojisamo jedan nain da ga priroda primora da misli na svojezdravlje, a to je - bolest. Civilizirani ovjek zatvara pore koetekom i nepotrebnom odjeom, spreavajui time snanijuaktivnost koe i, u pogledu plua, blagotvorno djelovanjevanjskih podraaja na vegetativni ivani sustav.


36/169

36

Na taj nain zapadni se ovjek ogluio na opomene mudrePrirode glede zdravlja, snage i dugog ivota. Ostao mu je jo

jedini neposredni nain da utjee na svoja plua, a to je port.Kakvo je stanje na Zapadu glede porta i zdravlja? Stanovnikgrada u XX. stoljeu primoran je ivjeti neprirodnim, gotovozatvorskim ivotom. ak i kada napusti ured naveer, umoran

od dnevnog posla, te se popne u tramvaj ili autobus kako bi tobre stigao kui, nema vie ni vremena ni volje za tjelesnimvjebanjem. Vjerojatno je taj isti ovjek, sve dok je ivio u bliziniprirode, u djetinjstvu ili mladosti trao, plivao ili igrao za nekukolsku momad s velikim zadovoljstvom. Moda je ak imao imnogo uspjeha u nekom portu. U zrelim se godinama,meutim, vrlo mali broj Europljana i Amerikanaca sustavno bavinekim portom. Upravo u onom uzrastu kada valja posvetitinajveu panju svome zdravlju i gipkosti miia, 90% ljudi nisugospodari svoga zdravlja, ve robovi svoga poziva.Nain ivota sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem, koje dovodii do ravnih stopala, ili naginjanje nad stolom, primorao jeovjeka dananjice da zaboravi kako valja pravilno sjediti,stajati, hodati i disati. Posljedice su upale grudi, uska ramena,astma, poremeaji u krvotoku, arterioskleroza, eerna bolest ituberkuloza, dok bi samo jedan narataj, koji bi pravilno disao,bio dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara

indijska poslovica kae: Nije svejedno da li su poieni svikutevi sobe ili samo njezina sredina." Da ovjek dananjice,meutim, isti samo sredinu plua" potvruje i naredni primjer:

Prema nalazima medicinskih istraivanja na Zapadu, ovjek kojisjedi mirno i obavlja svoj posao, obino udahne oko 15 puta uminuti. Pri svakom se izdahu i udahu u pluima izmijeni samopola litre zraka. Pri neto dubljem disanju izmijeni se 1,5 litaratzv. dodatnog zraka", a pri jo dubljem disanju jo 1,5 litararezervnog zraka". Plua odraslog ovjeka imaju, dakle, oko 3,5litara ive zapremine", to potvruje i injenica da je u pluimaumrlih naeno jo 1,5 litara preostalog zraka". to sve to moeznaiti? Ni manje ni vie ve da ovjek na Zapadu, koji vodisjedei nain ivota, koristi samo desetinu kapaciteta plua kojaiznosi ukupno 5 litara.


37/169

37

U laganoj se etnji ova koliina poveava na 2,5 kapacitetaplua, na planinarenju se povisuje na 10, da bi se u plivanjupopela i do 20 puta vie.

Mudraci Indije i Istoka ve su prije nekoliko tisua godina znaliza udotvorno djelovanje reguliranog disanja u odravanjudobrog zdravlja i otklanjanju bolesti. Zbog toga su meditativnestavove tijela, povezane s dubokim disanjem, gotovo uzdigli doreligioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vjebale redo-vno i svakodnevno.

Danas je i Hatha yoga, meutim, izala iz zaaranog krugamisticizma. U gradu Lonavli, Puna, zahvaljujui financijskojpomoi Sir Natawarsinhadi Bahadur Maharade i Rana SahibaPorbandara podignut je velianstveni Institut za znanstvenaistraivanja u kojem se tjelesne yoga-vjebe kontroliraju najmo-

dernijim znanstvenim sredstvima, te potvruju zapanjujui rezul-tati sa medicinskog stanovita. Prije no to se dotaknemopitanja, u emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu suenjem yoge, objasnit emo zato je pravilno disanje od tolikovelike vanosti, te stoga prelazimo na pitanje:

5. TO JE PRANA"?

Nekoliko tisua godina stara nauka prosvijetljenih mudracaIstoka pouava kako svaka snaga, svaka energija, koja djelujeu svemiru, ima neki unutranji uzrok, jezgru, klicu - pratanje izkojeg proizlazi cijeli ivot, svaki pokret i svaka aktivnost. Ovapotencijalna snaga, u prvobitnom stanju, naziva se prana. Prijepoetka ciklusa stvaranja prana poiva u apsolutnom kao um ilizamisao svih energija.

Poetak stvaranja znai da se prana budi", poinje djelovati, te

iz nje proizlaze sve vrste energija. Podjednako tako, i tvar serazvija iz prvobitne supstancije. U potencijalnom, latentnomstanju ova je pratvar ideja ili duh tvari. U istonjakoj filozofijinaziva se akaa". U poetku stvaranja, prana poinje djelovatina akau, poinje modelirati i uobliavati, te tako nastajubezbrojne vrste energije i tvari. U svakom je obliku ivota pranaprisutna kao ivotna sila, te ivotu pomae da se razvije natvarnoj razini.


38/169

38

Svaka sila poiva na prani: sila zemljine tee, privlaenja iliodbijanja, elektriciteta, radioaktivnosti - bez prane nema ivota

jer je istinska sutina svake sile i svake energije. Ovo sepranaelo nalazi posvuda u svijetu. U zraku je, ali nije zrak; uhrani je, ali nije hrana; snaga je vitamina, sadran je i u vodi, aliipak nije identian s kemijskim sastojcima vode - oni su samo

nositelji prane. Zrak je ispunjen slobodnom pranom, te je ljudskiorganizam najlake moe upijati iz svjeeg zraka putemprocesa disanja. U normalnom disanju i pranu upijamo unormalnim koliinama, ali u dubokom disanju, a jo u veojmjeri reguliranim yoga-disanjem sakuplja se, izuzev ovih, ivelika koliina rezervne prane u mozgu i ivanim centrima kojumoemo koristiti u sluaju potrebe. Osobe, koji nekinepredvieni tjelesni ili umni napor izbaci iz kolosijekanormalnog ivota i koje, unato tome, ipak ne pokleknu, veostvare zadivljujue rezultate, posjeduju, a da toga nisu nitisvjesne, sposobnosti akumuliranja prane. Za njih se kae daposjeduju veliku vitalnost". Ta vitalnost" nije nita drugo dododatna koliina prane.

Glede teorija o prani, na ovom je mjestu dovoljno rei samo to,da ona ne stoji u suprotnosti s nazorima prirodnih znanosti naZapadu. Suvremena zapadna znanost takoer smatra kako jecijeli svemir ispunjen eterom". Od ega se taj eter sastoji,

meutim -a koji ustvari odgovara prani - ne prua sezadovoljavajui odgovor. Sjetimo se samo kozmikih zraka izraenja, koja do nas dopiru sa udaljenosti od mnogosvjetlosnih godina i neprestance struje ka naoj Zemlji. Unjihovu sjaju nezamislivo male valne duine, koji daje ivot,ivimo i razvijamo se nalik zelenom izdanku na proljetnomsuncu.

Nae tijelo, koje se sastoji od mnotva molekula i atoma,takoer je proeto eterom - pranom. Gdje god postoji ivot ilikretanje u svemiru, od najniih ivotinja sve do najveihplanetarnih sustava, sve bi to bez prane predstavljalo tekbeivotnu tvar. udesno je naelo ivota majka i izvor svakeduhovne, kemijske i tjelesne snage. U skladu s Vedantafilozofijom, prana je najdublji smisao prirodnih sila" i njihovihoblika oitovanja. Nevidljiva, nemjerljiva, neunitiva - kao svakaenergija - a ipak nije identina sili molekularnog privlaenja, ve


39/169

39

je mnogo tananija od nje. Prana je kozmika snaga ivota, ijedjelovanje utjee na svaki titraj na zemlji. Siuna sjemenkaklija u proljee; u molekulama stanica, u protoplazmi, nastajeivot. U ivoj se stanici, meutim, ne oituje samo ivotnasnaga, ve i inteligencija. U skladu s yogom, postoji duhovniafinitet izmeu prane i uma, odnos nalik odnosu to postoji

izmeu konja i jahaa. ivi organizam u svojoj biti nije nitadrugo do izraeni oblik umne snage, njezin mehanizam. Um,koji se nastoji manifestirati na tvarnoj razini, posredstvom pranerazvija odgovarajue organe, te tako izgrauje ivi organizamkoji odgovara njegovoj svrsi na zemlji. Prana je, dakle, ivotnavibracija koja ispunjava svemir.

Od cjelokupne prane to ispunjava svemir, najblia nam jeprana koja djeluje u naoj psihi, mozgu i tijelu. Samo smo onda

u skladu s oceanom prane to ispunjava svemir, kada smo ustanju upravljati valom prane, koji daje ivot naem tijelu, te gapotiniti svojoj volji. Usmjeritelj i neogranieni gospodar prane jemisao! Misao je klju kojim pred sobom moemo otvoriti izatvoriti vrata ivota. Ako smo se putem stvaranja pogrenihmisli doveli u bolesno stanje, iznova moemo ozdraviti samoposredstvom svjesno stvorenih ispravnih misli (Vidi i poglavlje:Stvaralaka snaga svijesti")

Naizgled udesni rezultati hipnoze postaju lako razumljivima

ako shvatimo vezu to postoji izmeu misli i prane. Hipnotizersakuplja i usmjerava pranu u mediju snagom izgovorenih misli.Indijski vogini ne koriste ovu mo koju posjeduju jer smatrajukako nitko nema prava mijeati se u linost i slobodu djelovanjadruge osobe. Podjednako tako, ne koriste se hipnozom u svrhulijeenja jer rezultati nisu trajne vrijednosti. Ustraje li osoba, koju

je netko drugi izlijeio, na svojim starim mentalnim pogrekamai nastavi li misliti na pogrean nain, bolest e iznova zavladatis obnovljenom snagom. Hatha vogini poduavaju svoje uenikekako se prana usmjerava i sakuplja vlastitom snagom -poduavaju ih, dakle, autosugestiji kako ne bi ovisili o tuojpomoi, ve naprotiv, kako mogu pruiti otpor svakom stranomutjecaju.

Cilj je Yoge pobuivanje i razvijanje vlastitih vrijednosti u sva-kom ljudskom biu kako bi se aktivirale i oslobodile snaneumne i duhovne sposobnosti koje su svojstvene svakom


40/169

40

ljudskom biu, ali su i potisnute nepravilnim odgojem,pogrenim nazorima, malodunou i nedostatkomsamopouzdanja i optereene psihikim smetnjama i osjeajemstraha; na taj bi nain svako ljudsko bie postiglo psihikoolakanje, povjerenje u sebe sama, kao i njihovu sigurnuposljedicu: zdravlje vlastitog tijela. Pravo se ozdravljenje moe

postii samo nepreputanjem lijekovima i tuim utjecajima, vepoticanjem u samom bolesniku iscjeljujuih snaga!

Ako elimo biti zdravi, prije svega moramo vjerovati u svojezdravlje. Ako u neto vjerujemo, za to se i borimo! Zamislimo seposvema zdravima! Negativna je osoba bolesne psihe hipohon-dar, te postupa upravo suprotno. Neprestance vjeruje i zamiljada je bolesna. Nije nikakvo udo to se javljaju na stotineporemeaja sve dok se, naposljetku, stvarno ne razboli. Borimo

se za svoje zdravlje! Potrudimo se uiniti neto za njega. Bakao to nalazimo vremena za umivanje svakog jutra, valja nai i

vremena, desetak minuta ili pola sata, kako bismo svome tijelupruili ono to mu je neophodno potrebno da bi moglonesmetano nastaviti svoj teak posao. S dnevnim obrokomhrane, pruimo svome tijelu i dnevni obrok snage kako bi mogloprobaviti tu hranu.

Ta je snaga prana!

Najuoljivije je oitovanje prane u ljudskome tijelu to nas pri-morava na disanje. Posljedica je pokretanje plua. Akonastojimo bolje upoznati pranu, te nauimo svjesno sakupljativie prane u ivanim centrima, na je prvi zadatak ovladavanjekretanjem plua, tj. disanjem. To znai da nam valja prestatidisati nasumce, neredovno i nesvjesno, te svaki udah i izdahvalja nauiti vriti svjesno, s koncentracijom misli kako bismoupijenu pranu usmjerili u ivane centre koji slue kaospremnici prane. Svjesno vjebanje ovladavanja pranom,

posredstvom reguliranog disanja i koncentracije misli nazivamoprana jama. Prana jama je najvaniji dio i osnova sustavaHatha yoge, ona je pogonsko sredstvo plua i cijelog ljudskogorganizma. Ako tijelo postane nesposobno za unoenje praneuslijed povrede ili bolesti, koja je nastala neprirodnim nainomivota, snana se struja ivota iskljuuje nalik obustavljanjuprotoka struje kakve radio-stanice u pokvarenom prijemniku.


41/169

41

Jo je uvijek prisutna posvuda u svemiru, ali se vie ne moeoitovati.

Na osnovi svega reenog, s punim pravom moemo rei, ak iu europskom smislu te rijei, da bez prane - nazvali je eterom,kozmikim zraenjem ili drugim imenom - ne moe biti ivota nazemlji. Bolesti moemo najlake obuzdati, kao i poveati svojuivotnu snagu i u odgovarajuoj je mjeri sauvati, ako svojemorganizmu pruimo vee i svjeije koliine prane posredstvomyoga-disanja. Hatha yoga s punim pravom zasluuje dapranajamu, koja dolazi s Istoka, Europa ne smatra nekomteorijom koja je zamrena u mistike besmislice, ve da joj sdunom ozbiljnou svu panju posvete i lijenici na Zapadu.

6. POTPUNO DISANJE

Osnovno je i najvanije pravilo pravilnog disanja: Diite kroznos!" Zapanjuje injenica da civilizirani ovjek, koji polovinuivota provede u uenju, ne zna za ovo najosnovnije pravilozdravlja. Kada bi samo znao kakve sve opasnosti moe izbjeidisanjem kroz nos, prema ovom se pitanju ne bi odnosio takonemarno. U skladu s mojom osobnom spoznajom, veina ljudina Zapadu die na usta, osobito prilikom govora. Nimalo se ne

trude niti da pri spavanju diu zatvorenih ustiju. ao mi je maledjece kada ih vidim kako diu na usta, dok se njihovi inteligentnii obrazovani roditelji nimalo ne trude da ih od viknu ove loenavike. Posljedica je pogoranje funkcioniranja tiroidne lijezde.Daljnje su posljedice usporavanje duhovnog razvoja, kao toprijeti i opasnost od slaboumnosti. U istom uzrastu djeci rastukrajnici, te se, prema uvrijeenom sistemu na Zapadu,odstranjuju kirurkim zahvatom. Pravilnim disanjem sve bi se tomoglo izbjei. Dijete ne die na usta zbog poveanih krajnika,

ve mu krajnici rastu zato to die na usta. Ako dijete nauimoispravnom disanju i, istodobno, yoga-vjebama, poveani sekrajnici mogu vratiti na normalnu veliinu.

Ulaz je zraka u organe disanja kroz nos! Priroda ga je opskrbilasvim potrebnim obrambenim organima, te tako ni neistoa nitiodvie hladan zrak, kao ni otrovna isparenja ne mogu prodrijetiu organizam. Na ulazu nosa mali zastor dlaica zapreuje put


42/169

42

praini, sitnim insektima i svemu onome to bi moglo povrijeditiplua. Zatim se ondje nalazi vijugavi prolaz, postavljensluzavom potkoicom, na kojem se mjestu odvie hladan zrakzagrijava, te se zadravaju i najfinije estice praine koje suuspjele proi kroz zastor dlaica. Praina se lako moe otklonitisnanim ispuhivanjem zraka kroz nos, to nas istovremeno

oslobaa i mnotva bacila. U unutranjosti nosa postoji i drugagrupa uvara. lijezde odstranjuju i posljednje bacile koji sutako duboko prodrli, u emu im pomae i organ mirisa, taj vaniorgan dostojan divljenja koji odmah alarmira na uzbunu usluaju da tvari u stanju vrenja ili truljenja ugroavaju naezdravlje svojim otrovnim isparenjima.

Najvaniji je zadatak organa mirisa - to je posvema nepoznatona Zapadu - upijanje prane iz zraka. Organi mirisa i povrina

miri-sanja nisu samo signalni ureaji ugodnih i neugodnihmirisa, ve su i aparat za usisavanje prane. Ako netko

posumnja u tonost ove tvrdnje, preporuuje mu se da provedenaredni pokus, koji svatko moe sam izvriti. Kad

Documents

Yesudian I Haich - Yoga I Sport