Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina

Crne Gore 24. saziva, na 10. ednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 16.

jula 2010. godine , donijela je

Z A K O N

O CENTRALNOJ BANCI CRNE GORE

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

lan 1

Ovim zakonom ureuju se status, ciljevi, funkcije, poslovanje i organizacija Centralne

banke Crne Gore.

Znaenje izraza

lan 2

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:

1) banka je pravno lice koje obavlja bankarske poslove na osnovu dozvole ili

odobrenja Centralne banke Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka) za obavljanje tih

poslova;

2) finansijska institucija je mikrokreditna finansijska institucija, kreditna unija ili lice

koje se bavi kreditno-garantnim poslovima kojima je Centralna banka izdala dozvolu,

odnosno odobrenje za rad;

3) depozit je novac poloen na raun, sa ili bez kamate ili drugih trokova, koji se

isplauje po vienju ili u odreenom periodu, u zavisnosti od uslova ugovorenih u vrijeme

polaganja depozita;

4) kredit je obaveza davaoca kredita da korisniku kredita stavi na raspolaganje

odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili

bez namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i dobijeni iznos

novca vrati u vrijeme i na nain kako je ugovoreno;

5) fiskalni agent je funkcija Centralne banke po kojoj ona obavlja poslove u vezi sa

hartijama od vrijednosti koje emituje Crna Gora, vri isplatu glavnice, kamata i ostalih

trokova koji se odnose na te hartije i obavlja druge sa njima povezane poslove;

6) Savjet Centralne banke je organ koji upravlja Centralnom bankom u skladu sa

odredbama lana 44 ovog zakona;

7) guverner Centralne banke je organ koji rukovodi Centralnom bankom u skladu sa

odredbama lana 45 ovog zakona;

8) Odbor za reviziju je stalno tijelo Savjeta Centralne banke;

9) glavni interni revizor je lice koje rukovodi internom revizijom Centralne banke.

Status Centralne banke

lan 3

Centralna banka je pravno lice.

Sjedite Centralne banke je u Podgorici.

Centralna banka se ne upisuje u Centralni registar Privrednog suda.

2

Ciljevi Centralne banke

lan 4

Osnovni cilj Centralne banke je podsticanje i ouvanje stabilnosti finansijskog

sistema, ukljuujui podsticanje i odravanje zdravog bankarskog sistema i sigurnog i

efikasnog platnog prometa.

Centralna banka doprinosi postizanju i odravanju stabilnosti cijena.

Centralna banka, ne dovodei u pitanje ostvarivanje svojih ciljeva, podrae

ostvarivanje ekonomske politike Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), djelujui pri tom u

skladu sa naelima slobodnog i otvorenog trita i slobode preduzetnitva i konkurencije.

Centralna banka ima sva ovlaenja neophodna za postizanje ciljeva iz ovog lana.

Emisija novca i zabrana kreditiranja

lan 5

Centralna banka ima iskljuivo pravo izdavanja novanica i kovanog novca, ukoliko bi

Crna Gora uvela sopstvenu valutu.

Centralna banka moe izdavati jubilarne novanice i kovani novac koje nijesu

sredstvo plaanja.

Centralna banka ne moe davati kredite, osim pod uslovima propisanim ovim

zakonom.

Imovina Centralne banke

lan 6

Centralna banka samostalno stie, upravlja, koristi i raspolae dravnom imovinom

za izvravanje funkcija utvrenih zakonom.

O raspolaganju imovinom iz stava 1 ovog lana iznad vrijednosti od

150.000.000 EUR, na predlog Centralne banke, odluuje Skuptina Crne Gore.

Nezavisnost Centralne banke

lan 7

Centralna banka je nezavisna u ostvarivanju ciljeva i izvravanju funkcija utvrenih

ovim zakonom.

Centralna banka, lanovi njenih organa i zaposleni u Centralnoj banci nezavisni su u

izvravanju funkcija i obavljanju poslova utvrenih ovim i drugim zakonom i ne smiju primati,

niti traiti uputstva od dravnih i drugih organa i organizacija ili drugih lica.

Dravni i drugi organi i organizacije i druga lica ne smiju vriti uticaj na rad i

odluivanje lanova organa Centralne banke.

Saradnja Centralne banke sa dravnim organima i organizacijama

lan 8

U ostvarivanju utvrenih ciljeva, Centralna banka moe, ne dovodei u pitanje svoju

samostalnost i nezavisnost, saraivati sa Vladom i drugim dravnim organima i

organizacijama i, u okviru svoje nadlenosti, preduzimati mjere za unapreenje te saradnje.

Vlada dostavlja Centralnoj banci, na njen zahtjev, podatke i informacije neophodne

za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke.

Centralna banka dostavlja Vladi, na njen zahtjev, podatke i informacije u vezi sa

ostvarivanjem ciljeva i izvravanjem funkcija Centralne banke, osim podataka i informacija

koji se odnose na subjekte koje kontrolie i/ili za koje postoji obaveza uvanja tajnosti u

skladu sa zakonom.

3

Meunarodna saradnja

lan 9

Centralna banka moe saraivati sa drugim centralnim bankama, meunarodnim

finansijskim institucijama i organizacijama (u daljem tekstu: meunarodne finansijske

institucije) ija su podruja djelovanja vezana za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija

Centralne banke i moe biti lanica meunarodnih institucija i uestvovati u njihovom radu.

Peat i Statut Centralne banke

lan 10

Centralna banka ima peat koji sadri naziv Centralne banke i grb Crne Gore.

Centralna banka ima Statut koji se objavljuje u Slubenom listu Crne Gore.

II. KAPITAL CENTRALNE BANKE

Kapital Centralne banke

lan 11

Kapital Centralne banke se sastoji od osnovnog kapitala i rezervi.

Osnovni kapital Centralne banke

lan 12

Centralna banka ima osnovni kapital u visini od 50.000.000 EUR.

Osnovni kapital Centralne banke je u dravnoj svojini.

Osnovni kapital Centralne banke se ne moe prenositi, zalagati niti na bilo koji nain

opteretiti.

Osnovni kapital Centralne banke moe se poveati u visini koju utvrdi Savjet

Centralne banke.

Poveanje osnovnog kapitala Centralne banke vri se iz sredstava optih rezervi.

Ukoliko sredstava optih rezervi nijesu dovoljna za obezbjeivanje utvrenog iznosa

poveanja osnovnog kapitala, nedostajua sredstva mogu se obezbijediti iz budeta Crne

Gore.

Rezerve Centralne banke

lan 13

Rezerve Centralne banke se sastoje iz optih, specijalnih i revalorizacionih rezervi.

Opte rezerve se koriste za pokrie gubitka u poslovanju Centralne banke i poveanje

osnovnog kapitala Centralne banke.

Centralna banka moe, nakon konsultacija sa Vladom, formirati specijalne rezerve

koje se koriste za pokrie odreenih konkretnih trokova u poslovanju.

Centralna banka uspostavlja i vodi raun revalorizacionih rezervi za pokrie

nerealizovanih rashoda po osnovu valuta koje nijesu EUR, zlata, hartija od vrijednosti i

drugih sredstava.

III. FUNKCIJE CENTRALNE BANKE

Opte odredbe

lan 14

Centralna banka:

4

1) nadzire odravanje stabilnosti finansijskog sistema kao cjeline i donosi propise i

mjere iz ove oblasti;

2) izdaje dozvole i odobrenja za rad banaka i finansijskih institucija i vri kontrolu

banaka i finansijskih institucija;

3) sprovodi postupak steaja i likvidacije banaka i finansijskih institucija u skladu sa

zakonom;

4) ureuje platni promet u zemlji i sa inostranstvom i kontrolie obavljanje platnog

prometa;

5) moe biti vlasnik i operater platnog sistema i uesnik u drugom platnom sistemu;

6) izdaje dozvolu za rad platnog sistema iji nije operater i vri nadgledanje rada

platnih sistema;

7) upravlja meunarodnim rezervama;

8) djeluje kao platni i/ili fiskalni agent prema odreenim meunarodnim finan-

sijskim institucijama i moe biti predstavnik Crne Gore u meunarodnim finansijskim

institucijama;

9) vri makroekonomske analize, ukljuujui monetarne, fiskalne, finansijske i

platnobilansne analize i daje preporuke Vladi u oblasti ekonomske politike;

10) vri identifikaciju, analizu i procjenu uticaja odreenih faktora na stabilnost

finansijskog sistema kao cjeline;

11) prikuplja i statistiki obrauje i objavljuje podatke i informacije koje su od

znaaja za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke, koje su u skladu sa

ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje statistika i statistiki sistem;

12) uspostavlja informacioni sistem za nesmetano izvravanje svojih funkcija;

13) obavlja transfere na domaem i meunarodnom finansijskom tritu;

14) prima depozite banaka, dravnih organa i organizacija i finansijskih institucija i

drugih lica u skladu sa propisima;

15) otvara raune banaka i finansijskih institucija, dravnih organa i organizacija,

stranih banaka, centralnih banka, meunarodnih finansijskih institucija, organizacijama koje

doniraju sredstva dravnim organima i organizacijama i drugih lica u skladu sa zakonom i

drugim propisima i obavlja platni promet po tim raunima;

16) donosi propise i mjere iz oblasti za koje je ovlaena ovim i drugim zakonom;

17) obavlja i druge poslove utvrene ovim i drugim zakonom.

1. Monetarni i drugi instrumenti

Operacije na otvorenom tritu

lan 15

U sprovoenju monetarne politike, Centralna banka moe poslovati na finansijskim

tritima kupovinom, prodajom i zamjenom hartija od vrijednosti i drugih lako utrivih

finansijskih instrumenata i kupovinom i prodajom plemenitih metala.

Poslovi iz stava 1 ovog lana mogu se obavljati zakljuivanjem ugovora o promptnoj

ili terminskoj kupovini i prodaji, zamjeni, prebijanju, povratnoj kupovini (repo poslovi) i drugih

ugovora.

Centralna banka utvruje blie uslove za obavljanje poslova iz stava 1 ovog lana.

Kreditni poslovi

lan 16

U sluaju redovnih potreba za likvidnou banaka, Centralna banka moe davati

kredite bankama, uz odgovarajua sredstva obezbjeenja.

Centralna banka utvruje blie uslove za davanje kredita iz stava 1 ovog lana.

5

Kreditor u krajnjoj instanci

lan 17

U izuzetnim okolnostima, Centralna banka moe, pod uslovima i u rokovima koje

sama odredi, da odobri finansijsku pomo banci ili finansijskoj instituciji iji rad kontrolie ili

u korist banke ili finansijske institucije.

Finansijsku pomo iz stava 1 ovog lana Centralna banka moe odobriti ako je, po

miljenju Centralne banke, banka ili finansijska institucija solventna i sposobna da prui

adekvatno obezbjeenje za traenu finansijsku pomo i ako se zahtjev za dobijanje

finansijske pomoi zasniva na potrebi poboljanja likvidnosti banke ili finansijske institucije.

Finansijsku pomo iz stava 1 ovog lana Centralna banka moe odobriti na rok koji

nije dui od 90 dana. Na osnovu programa koji sadri korektivne mjere koje e banka ili

finansijska institucija preduzeti, ova finansijska pomo se moe obnoviti jedanput, pod istim

uslovima, na dodatni rok od najvie 90 dana, s tim da se ukupno odobrena i obnovljena

finansijska pomo mora otplatiti najkasnije u roku od 180 dana.

Propisom Centralne banke odreuje se minimalna vrijednost sredstava obezbjeenja

za odobrenje ili obnavljanje finansijske pomoi, s tim da ta vrijednost mora da bude vea od

nominalne vrijednosti finansijske pomoi koja se odobrava ili obnavlja.

Ukoliko Centralna banka utvrdi da banka ili finansijska institucija koja je primila

finansijsku pomo nije primijenila korektivne mjere utvrene u skladu sa stavom 3 ovog

lana ili da te mjere nijesu dale oekivane rezultate, Centralna banka e preduzeti

odgovarajue mjere.

U sluajevima kada je, po miljenju Centralne banke, davanje hitne finansijske

pomoi banci ili finansijskoj instituciji neophodno u cilju ouvanja stabilnosti finansijskog

sistema ili sprovoenja programa korektivnih mjera, Vlada moe odobriti hitnu finansijsku

pomo za likvidnost banci ili finansijskoj instituciji, ukljuujui i one koje ne ispunjavaju

uslove za davanje finansijske pomoi u skladu sa st. 1 do 5 ovog lana.

Pri pruanju hitne finansijske pomoi iz stava 6 ovog lana Centralna banka djeluje

kao agent Vlade.

Blie uslove i postupak za davanje finansijske pomoi iz stava 6 ovog lana propisuju

ministarstvo nadleno za poslove finansija i Centralna banka.

Obavezna rezerva

lan 18

Centralna banka propisuje obavezu banaka da obraunavaju, izdvajaju i odravaju

obaveznu rezervu, osnovicu za obraunavanje obavezne rezerve, visinu stope obavezne

rezerve, nain dranja i rokove obraunavanja i izdvajanja obavezne rezerve i uslove za

korienje obavezne rezerve.

Na izdvojena sredstva obavezne rezerve Centralna banka moe banci plaati

naknadu.

Banka koja nepravilno obraunava obaveznu rezervu ili koja u propisanom roku ne

izdvaja, odnosno ne odrava obaveznu rezervu duna je da za nedostajui iznos obavezne

rezerve plati naknadu Centralnoj banci.

Visinu naknade iz st. 2 i 3 ovog lana propisuje Centralna banka.

Druge mjere i instrumenti monetarne politike

lan 19

U ostvarivanju ciljeva i izvravanju funkcija iz ovog zakona Centralna banka moe

odluiti o upotrebi drugih mjera i instrumenata monetarne politike.

6

Centralna banka propisuje vrstu mjera i instrumenata iz stava 1 ovog lana i nain

njihove upotrebe.

2. Meunarodne rezerve Crne Gore

Upravljanje meunarodnim rezervama

lan 20

Centralna banka dri i upravlja meunarodnim rezervama Crne Gore (u daljem

tekstu: meunarodne rezerve).

Centralna banka upravlja meunarodnim rezervama na nain koji je usklaen sa

monetarnom politikom i kojim se obezbjeuje nesmetano ispunjenje obaveza Crne Gore

prema inostranstvu.

Centralna banka blie propisuje upravljanje meunarodnim rezervama.

Struktura meunarodnih rezervi

lan 21

Meunarodne rezerve ine:

1) zlato koje dri Centralna banka ili neko trei za raun Centralne banke, ukljuujui

potrana salda na raunima za zlato;

2) novanice i kovani novac u slobodno konvertibilnim stranim valutama koje dri

Centralna banka ili neko trei za raun Centralne banke;

3) potrana salda i meubankarski depoziti plativi u slobodno konvertibilnoj stranoj

valuti, po vienju ili na kratak rok, na raunima Centralne banke kod stranih centralnih

banaka, meunarodnih finansijskih institucija ili kod stranih banaka ije su kratkorone

obaveze dvije meunarodno priznate agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ocijenile jednom

od tri najvie ocjene;

4) lako utrive dunike hartije od vrijednosti izraene u slobodno konvertibilnim

stranim valutama, koje su izdale strane vlade, strane centralne banke ili meunarodne

finansijske institucije;

5) visoko likvidne i lako utrive dunike hartije od vrijednosti izraene u

konvertibilnim stranim valutama, u skladu sa odlukom Savjeta Centralne banke;

6) potraivanja po osnovu kupovine, prodaje i ponovne kupovine (repo poslovi) hartija

od vrijednosti iz ta. 4) i 5) ovog stava;

7) specijalna prava vuenja i rezervna pozicija koji se dre na raunima Crne Gore

kod Meunarodnog monetarnog fonda;

8) druga imovina koja se, po sadraju, moe izjednaiti sa imovinom navedenom u

ta. 1 do 7 ovog stava.

Pri odluivanju o obliku ulaganja iz stava 1 ovog lana, Centralna banka se rukovodi

naelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja.

Otvaranje rauna u inostranstvu i plaanja

lan 22

Centralna banka moe otvarati raune u inostranstvu kod stranih centralnih banaka,

meunarodnih finansijskih institucija i kod stranih banaka ije su kratkorone obaveze dvije

meunarodno priznate agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ocijenile jednom od tri najvie

ocjene.

Centralna banka moe na primarnom i sekundarnom tritu kupovati i prodavati

strane hartije od vrijednosti u skladu sa ovim zakonom.

7

Centralna banka moe zakljuivati ugovore o plaanjima i poravnanjima s inostranim

klirinkim institucijama.

Ugovore iz stava 3 ovog lana Centralna banka moe zakljuivati u svoje ime i za svoj

raun ili za raun Crne Gore.

3. Obezbjeivanje i zatita novanica i kovanog novca

i otkup rijetkog i originalnog novca

Obezbjeivanje i snabdijevanje novanicama i kovanim novcem

lan 23

Centralna banka obezbjeuje novanice i kovani novac koji su sredstvo plaanja u

Crnoj Gori.

Banke i druga lica koja imaju otvoren raun kod Centralne banke snabdijevaju se

novanicama i kovanim novcem kod Centralne banke i snose trokove snabdijevanja.

Povlaenje, zamjena i unitavanje novanica i kovanog novca

lan 24

Povlaenje, zamjena i unitavanje oteenih i pohabanih novanica i kovanog novca

vri se u skladu sa propisom Centralne banke.

Trokove povlaenja pohabanih i zamjene oteenih novanica i kovanog novca

snosi Centralna banka u skladu sa propisom iz stava 1 ovog lana.

Zatita novanica i kovanog novca od falsifikovanja

lan 25

Banke i finansijske institucije dune su da Centralnoj banci dostave sumnjive

primjerke novanica i kovanog novca.

Centralna banka e privremeno zaplijeniti sumnjive primjerke novanica i kovanog

novca koje primi u obavljanju poslova platnog prometa.

Centralna banka vri tehniku analizu sumnjivih primjeraka novanica i kovanog

novca i sarauje sa nadlenim dravnim organima i institucijama u Crnoj Gori i u

inostranstvu u preduzimanju i sprovoenju mjera za otkrivanje i suzbijanje falsifikovanja

novanica i kovanog novca.

Centralna banka propisuje postupanje sa sumnjivim primjercima novanica i

kovanog novca.

Otkup novanica i kovanog novca

lan 26

Centralna banka moe vriti otkup rijetkih i originalnih novanica i kovanog novca.

Reprodukcija novanica i kovanog novca

lan 27

Reprodukcija i dizajniranje predmeta koji svojim izgledom lie na novanice, kovani

novac, ekove, hartije od vrijednosti i platne kartice koji su u opticaju u Crnoj Gori moe se

obavljati na osnovu odobrenja Centralne banke.

8

4. Odgovornost za funkcionisanje bankarskog sistema

Ovlaenja prema bankama i finansijskim institucijama

lan 28

Centralna banka, u skladu sa zakonom, izdaje dozvole i odobrenja za rad banaka i

finansijskih institucija, vri kontrolu banaka i finansijskih institucija, obavlja druge poslove

koji su joj zakonom stavljeni u nadlenost i donosi propise i druge akte kojima se ureuje

poslovanje banaka i finansijskih institucija i utvruju standardi stabilnog i sigurnog

poslovanja banaka i finansijskih institucija.

Pri vrenju kontrole iz stava 1 ovog lana, Centralna banka ima pravo neposrednog

uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju banaka i finansijskih institucija, kao i svih

uesnika u poslu koji je predmet kontrole.

Dostavljanje podataka, informacija i izvjetaja

lan 29

Centralna banka propisuje podatke, informacije i izvjetaje koje su banke i

finansijske institucije dune da dostave Centralnoj banci i rokove za njihovo dostavljanje.

Centralna banka moe objaviti dostavljene informacije i podatke za banke i

finansijske institucije: pojedinano, zbirno ili klasifikovane prema bankama ili finansijskim

institucijama ili prema vrsti poslova koje one obavljaju, osim onih podataka koji

predstavljaju tajnu u skladu sa zakonom.

Mjere prema bankama i finansijskim institucijama

lan 30

Ukoliko banke ili finansijske institucije ne upravljaju rizicima kojima su izloene u

poslovanju u skladu sa zakonom ili postupaju suprotno propisima, Centralna banka moe

izrei mjere i utvrditi druge obaveze, ukljuujui i plaanje novanog iznosa u skladu sa

zakonom.

Centralna banka moe objaviti informacije o izreenim mjerama iz stava 1 ovog

lana.

Saradnja Centralne banke sa stranim institucijama

ovlaenim za kontrolu banaka i finansijskih institucija

lan 31

U cilju unaprjeenja kontrolne funkcije, Centralna banka sarauje sa stranim

institucijama ovlaenim za kontrolu banaka i finansijskih institucija.

Razmjena informacija u saradnji iz stava 1 ovog lana ne smatra se odavanjem tajne.

5. Platni promet i platni sistemi

Ovlaenja u platnom prometu

lan 32

Centralna banka obavlja i ureuje platni promet u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom.

Centralna banka moe propisati nain obavljanja platnog prometa sa inostranstvom.

Centralna banka vri kontrolu obavljanja platnog prometa u Crnoj Gori i sa

inostranstvom, u skladu sa zakonom.

9

Centralna banka obavlja platni promet sa inostranstvom u skladu sa principima

bankarskog poslovanja.

Otvaranje rauna

lan 33

Banka je duna da otvori raun kod Centralne banke u skladu sa propisima.

Centralna banka ne moe u svojim knjigama otvarati raune privrednim drutvima i

fizikim licima, osim svojim zaposlenim.

Centralna banka moe otvarati raune u knjigama banaka.

Platni sistemi

lan 34

Centralna banka je vlasnik i operater platnog sistema meubankarskih transfera po

bruto principu u realnom vremenu (RTGS platni sistem) i moe biti vlasnik i/ili operater

sistema za poravnanje hartija od vrijednosti i drugog platnog sistema i moe biti uesnik u

platnom sistemu.

Centralna banka izdaje dozvole za rad platnih sistema iji nije operater, vri

nadgledanje rada platnih sistema, donosi propise kojima se ureuju platni sistemi, utvruje

pravila za rad platnih sistema iji je operater i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom.

6. Prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka i informacija,

ukljuujui statistike podatke i informacije

Prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka i informacija

lan 35

Radi ostvarivanja ciljeva i izvravanja funkcija utvrenih ovim i drugim zakonom,

Centralna banka prikuplja, obrauje, iskazuje i objavljuje podatke i informacije, ukljuujui i

statistike podatke i informacije, u skladu sa zakonom kojim se ureuje statistika i

statistiki sistem.

Centralna banka moe traiti podatke i informacije od dravnih organa i organizacija,

banaka i drugih lica, koji su duni traene podatke i informacije dostaviti Centralnoj banci u

utvrenom roku.

U izvravanju poslova iz stava 1 ovog lana Centralna banka moe saraivati sa

nadlenim stranim organima i meunarodnim institucijama.

Centralna banka objavljuje naroito:

1) statistike podatke koji su od znaaja za ostvarivanje njenih funkcija;

2) podatke o vrsti metodologije koja je primijenjena pri obradi statistikih podataka;

3) relevantne statistike podatke koji se dostavljaju meunarodnim finansijskim

institucijama.

Informacioni sistem Centralne banke

lan 36

Centralna banka, radi efikasnog ostvarivanja ciljeva i izvravanja funkcija, razvija

automatizovani informacioni sistem i moe propisati nain ukljuivanja banaka i finansijskih

institucija u taj sistem.

10

7. Drugi poslovi

Kreditni registar

lan 37

Centralna banka uspostavlja i vodi registar kreditnih zaduenja pojedinih lica prema

bankama i finansijskim institucijama (u daljem tekstu: Kreditni registar).

Banke i finansijske institucije su dune da dostave Centralnoj banci podatke i

informacije za voenje Kreditnog registra.

Propisom Centralne banke utvruju se vrsta zaduenja, nain i rokovi za dostavljanje

podataka i informacija iz stava 2 ovog lana.

Izuzetno od stava 1 ovog lana, Kreditni registar moe obuhvatiti i druge podatke i

informacije potrebne za sagledavanje ukupnog zaduenja pojedinih lica (dugovanja za

potroenu elektrinu energiju, dugovanja za pruene komunalne usluge, dugovanja po

osnovu poreskih obaveza, obaveze na raunima kod banaka u inostranstvu i sl.), koje

Centralna banka pribavi u skladu sa posebnim ugovorima koje zakljui sa odgovarajuim

subjektima.

Podatke i informacije iz Kreditnog registra mogu koristiti banke, finansijske institucije

i druga lica, pod uslovima i na nain koji propie Centralna banka.

Podatke i informacije iz stava 5 ovog lana banke, finansijske institucije i druga lica

duni su da uvaju kao tajnu.

Depo poslovi

lan 38

Centralna banka moe obavljati depo poslove.

Obavljanje depo poslova ureuje se propisom Centralne banke.

IV. ODNOSI CENTRALNE BANKE I DRUGIH DRAVNIH

ORGANA I ORGANIZACIJA

Dostavljanje izvjetaja Centralne banke

lan 39

Centralna banka, po potrebi, a najmanje jednom godinje, do 30. aprila tekue za

prethodnu godinu, podnosi Skuptini Crne Gore (u daljem tekstu: Skuptina) izvjetaj o svom

radu, na razmatranje.

Izvjetaj o radu Centralne banke sadri informacije o stanju privrede tokom

izvjetajne godine, ukljuujui procjenu ekonomskih kretanja u narednoj godini, sa

naglaskom na ciljeve politike Centralne banke i o stanju finansijskog sistema kao cjeline.

Izvjetaj sadri i pregled i ocjenu ostvarivanja politike Centralne banke sprovedene u

izvjetajnoj godini, kao i opis i objanjenje politike Centralne banke koja e se sprovoditi

tokom naredne godine.

Centralna banka objavljuje i izvjetaje o stabilnosti finansijskog sistema i pitanjima

stabilnosti cijena i dostavlja ih Skuptini i Vladi radi informisanja, po potrebi, a najmanje

jednom godinje, do 30. juna tekue za prethodnu godinu.

.

Uestvovanje u postupku donoenja zakona

lan 40

Centralna banka ima pravo pripremanja nacrta zakona koji su vezani za ostvarivanje

ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke.

11

Pripremljeni nacrt zakona iz stava 1 ovog lana Centralna banka dostavlja

ovlaenom predlagau zakona.

Vlada, prije podnoenja Skuptini, konsultuje Centralnu banku o predlozima zakona

koji se odnose na finansijski sistem i od uticaja su na ostvarivanje ciljeva i izvravanje

funkcija Centralne banke, na koje Centralna banka daje miljenje.

Miljenje Centralne banke iz stava 3 ovog lana Vlada dostavlja Skuptini uz predlog

zakona.

Depozitar i bankar dravnih organa i organizacija

lan 41

Centralna banka moe primati u depozit novana sredstva dravnih organa i

organizacija, otvarati raune tim licima i obavljati platni promet po tim raunima.

Centralna banka obavlja platni promet iz stava 1 ovog lana po nalogu dravnih

organa i organizacija do visine deponovanih sredstava.

Centralna banka plaa kamatu na deponovana sredstva iz stava 1 ovog lana

najmanje po stopama preovlaujuim na tritu u Crnoj Gori.

Centralna banka obraunava i naplauje naknadu za obavljanje poslova iz stava 1

ovog lana.

Fiskalni agent

lan 42

Centralna banka moe obavljati poslove u vezi sa hartijama od vrijednosti koje

emituje Crna Gora, ukljuujui i poslove registrovanja tih hartija, vriti isplatu glavnice,

kamata i ostalih trokova koji se odnose na te hartije i obavljati druge sa njima povezane

poslove, pod uslovima koje ugovori sa ministarstvom nadlenim za poslove finansija.

Zabrana kreditiranja

lan 43

Centralna banka ne smije, direktno ili indirektno, odobravati kredite Vladi, drugim

dravnim organima i organizacijama, jedinicama lokalne samouprave, ni licima iji je

osniva ili veinski vlasnik drava ili jedinica lokalne samouprave.

Izuzetno od stava 1 ovog lana, Centralna banka moe odobravati kredite bankama

iji je osniva ili veinski vlasnik drava, pod uslovima utvrenim ovim zakonom.

Centralna banka ne smije na primarnom tritu kupovati dunike hartije od

vrijednosti koje izdaju lica iz stava 1 ovog lana.

V. UPRAVLJANJE I RUKOVOENJE

Savjet Centralne banke

lan 44

Centralnom bankom upravlja Savjet Centralne banke (u daljem tekstu: Savjet).

Savjet:

1) utvruje politiku za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke;

2) utvruje smjernice i donosi uputstva za sprovoenje politike iz take 1 ovog stava

i prati njenu realizaciju;

3) donosi propise i druge akte za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne

banke na osnovu ovlaenja utvrenih ovim i drugim zakonom;

4) odluuje o upotrebi drugih mjera i instrumenata monetarne politike;

12

5) odluuje o lanstvu i ueu u radu Centralne banke u meunarodnim

finansijskim institucijama;

6) donosi Statut Centralne banke;

7) odluuje o izdavanju i oduzimanju dozvole za rad banke i finansijske institucije i

odobrenja za rad filijale strane banke, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na

osnovu zakona;

8) odluuje o otvaranju i zakljuenju postupka steaja i likvidacije banaka i

finansijskih institucija, u skladu sa zakonom;

9) odluuje o izdavanju i oduzimanju dozvola za rad platnih sistema, u skladu sa

zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona;

10) odluuje o uvoenju zatitnih i drugih mjera radi odravanja stabilnosti

finansijskog sistema kao cjeline;

11) usvaja izvjetaje i preporuke koje se dostavljaju Skuptini i Vladi;

12) donosi finansijski plan i usvaja godinje finansijske izvjetaje i odobrava druge

izvjetaje;

13) imenuje nezavisnog spoljnjeg revizora i druga lica za ije imenovanje je ovlaen

ovim zakonom;

14) odreuje oblike ulaganja koji ine meunarodne rezerve;

15) odluuje o pribavljanju i otuenju nepokretne imovine;

16) utvruje plan za poslovanje Centralne banke u vanrednim okolnostima radi

bezbijednosti i odravanja kontinuiteta poslovanja, na osnovu procjene rizika;

17) utvruje tarifu po kojoj se obraunavaju naknade za vrenje usluga koje obavlja

Centralna banka;

18) donosi akte kojima se ureuju prava i obaveze iz radnog odnosa i po osnovu rada

lanova Savjeta;

19) donosi i druge akte na predlog guvernera, viceguvernera i lanova Savjeta;

20) obavlja i druge poslove utvrene zakonom i Statutom Centralne banke.

Savjet moe pojedine poslove iz svoje nadlenosti prenijeti na guvernera Centralne

banke, u skladu sa Statutom.

Savjet formira Odbor za reviziju u skladu sa ovim zakonom, a moe formirati i druga

tijela i donositi opte akte kojima se ureuje njihov rad.

Propisi koje donosi Savjet objavljuju se u Slubenom listu Crne Gore.

Guverner Centralne banke

lan 45

Centralnom bankom rukovodi guverner Centralne banke (u daljem tekstu: guverner).

Guverner:

1) predstavlja i zastupa Centralnu banku;

2) organizuje rad Centralne banke;

3) stara se o izvravanju politike Centralne banke i odluka Savjeta;

4) podnosi Savjetu, najmanje deset puta godinje, izvjetaje o poslovanju i sprovo-

enju politike Centralne banke i o stabilnosti finansijskog sistema, ukljuujui dogaaje i

okolnosti koje mogu biti od uticaja na ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne

banke, kao i na finansijski sistem kao cjeline;

5) podnosi Savjetu izvjetaje o makroekonomskim kretanjima i monetarnim, fiskaln-

im, finansijskim i platnobilansnim analizama i predlae preporuke u oblasti ekonomske

politike;

6) donosi instrukcije za jedinstvenu primjenu propisa koje donosi Savjet;

7) donosi opte akte u skladu sa Statutom i druge akte koji se odnose na

unutranje poslovanje Centralne banke;

13

8) donosi rjeenja o izdavanju i oduzimanju odobrenja iz nadlenosti Centralne

banke koje ne donosi Savjet;

9) donosi rjeenja i druge akte u postupku kontrole banaka, finansijskih institucija i

platnih sistema;

10) donosi i druga rjeenja i akte iz nadlenosti Centralne banke koje ne donosi

Savjet;

11) imenuje lica sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima, ukoliko ovim zakonom

nije drukije odreeno;

12) odluuje o materijalno-finansijskom poslovanju;

13) odluuje o funkcionisanju i razvoju informacionog sistema;

14) odluuje o pravima i obavezama iz radnog odnosa i po osnovu rada zaposlenih;

15) odluuje o drugim pitanjima za koje je ovlaen zakonom i Statutom Centralne

banke.

Guverner moe inicirati i po pozivu izlagati pred Skuptinom i njenim tijelima o

monetarnoj i finansijskoj stabilnosti i o funkcionisanju bankarskog sistema.

Ako se sjednica Savjeta ne moe odrati ili Savjet ne donese akt iz svoje nadlenosti,

a guverner ocijeni da se bez donoenja tog akta ne moe obezbijediti ostvarivanje ciljeva i

izvravanje funkcija Centralne banke ili njen nesmetani rad, guverner donosi akt iz

nadlenosti Savjeta, koji Savjet potvruje na prvoj narednoj sjednici.

Ako guverner smatra da je akt Savjeta u suprotnosti sa zakonom, Statutom Centralne

banke ili drugim optim aktom ili ako Savjet ne potvrdi akt guvernera donijet u skladu sa

odredbom stava 4 ovog lana, upozorie Savjet i, ukoliko Savjet ne izmijeni svoj akt, o tome

obavijestiti Skuptinu.

Guverner odreuje viceguvernera koji ga zamjenjuje za vrijeme njegovog odsustva.

Guverner moe odreene poslove rukovoenja iz svoje nadlenosti prenijeti na

viceguvernere, lica sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima ili druge zaposlene, u

skladu sa Statutom.

Sastav Savjeta

lan 46

Savjet ima sedam lanova.

lanovi Savjeta su guverner, viceguverner za kontrolu bankarskog sistema,

viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet i etiri lana.

Guverner predsjedava sjednicama Savjeta.

lan 47

Viceguverner za kontrolu bankarskog sistema obavlja poslove kontrole bankarskog

sistema.

U vrenju svojih ovlaenja viceguverner iz stava 1 ovog lana predlae guverneru

rjeenja i druge akte u postupku kontrole banaka i finansijskih institucija.

lan 48

Viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet obavlja poslove koji se odnose

na finansijsku stabilnost i platni promet.

U vrenju svojih ovlaenja viceguverner iz stava 1 ovog lana predlae guverneru

odgovarajua rjeenja i druge akte.

Mandat lanova Savjeta

lan 49

lan Savjeta se imenuje na period od est godina i moe biti imenovan najvie dva

puta, u skladu sa ovim zakonom.

14

lan Savjeta kome je istekao mandat nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja

novog lana.

Imenovanje lanova Savjeta

lan 50

lanove Savjeta imenuje Skuptina.

Guvernera imenuje Skuptina, na predlog Predsjednika Crne Gore.

Viceguvernere imenuje Skuptina, na predlog guvernera.

etiri lana Savjeta imenuje Skuptina, na predlog radnog tijela Skuptine nadlenog

za finansije.

Uslovi za imenovanje lanova Savjeta i nespojivost funkcije

lan 51

lan Savjeta mora biti lice koje je crnogorski dravljanin, ima visoko obrazovanje,

priznati lini ugled, profesionalno iskustvo u oblastima ekonomije, bankarstva, finansija ili

prava.

lan Savjeta ne moe biti lan politike organizacije, poslanik u Skuptini, lan Vlade

ili lice koje obavlja neku drugu funkciju ili dunost na koju ga je imenovala Skuptina ili

Vlada, osim funkciju ili dunost u meunarodnim finansijskim institucijama i ne moe biti

lice koje obavlja funkciju ili dunost u organima lokalne samouprave i organima sindikalnih

organizacija.

lan Savjeta ne moe biti lan organa, zaposleni ili spoljni saradnik banke, finan-

sijske institucije i drugog pravnog lica ije poslovanje kontrolie Centralna banka.

lan Savjeta moe biti lice koje se bavi naunim ili naunoistraivakim radom, osim

lica iji bi posao ili djelatnost mogao da utie na njegovu nezavisnost ili da bude u konfliktu

interesa sa Centralnom bankom.

lan Savjeta ne moe biti vlasnik 5% ili vie akcija ili udjela banke ili finansijske

institucije i drugih pravnih lica ije poslovanje kontrolie Centralna banka, niti vlasnik 5% ili

vie akcija ili udjela drutava za reviziju.

lan Savjeta ne moe biti lice za koje se utvrdi da postoje okolnosti koje se, u skladu

sa lanom 53 ovog zakona, utvruju kao razlozi za razrjeenje lana Savjeta.

Sprjeavanje konflikta interesa

lan 52

lan Savjeta je duan da svoju funkciju u Centralnoj banci obavlja na nain da line

interese ili interese sa njim povezanih lica ne stavlja ispred interesa Centralne banke.

lan Savjeta podnosi Savjetu izvjetaj o ostvarivanju svojih direktnih i indirektnih

finansijskih interesa i interesa sa njim povezanih lica, na nain koji propisuje Centralna

banka.

lan Savjeta podnosi pisanu izjavu Savjetu o injenicama iz lana 51 st. 2 do 6 ovog

zakona i izvjetaj iz stava 2 ovog lana, u roku od 15 dana od dana imenovanja za lana

Savjeta i jednom godinje do kraja februara u tekuoj godini za prethodnu godinu.

Ako je lan Savjeta na bilo koji nain povezan sa predmetom odluivanja ili je

indirektno ili direktno zainteresovan za taj predmet, obavezan je da na poetku sjednice

Savjeta saopti svoj interes i nee uestvovati u raspravi ili glasanju o tom pitanju, ali e se

njegovo prisustvo raunati u kvorum na toj sjednici.

Na prava i obaveze lanova Savjeta koja nijesu utvreni ovim zakonom ili Statutom

primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuje sprjeavanje sukoba interesa.

15

Razrjeenje

lan 53

lan Savjeta razrjeava se prije isteka mandata ukoliko:

1) se, nakon njegovog imenovanja, utvrdi da je imenovan na osnovu netanih i/ili

neistinitih podataka ili ako nastupi bilo koja od okolnosti navedenih u lanu 51 st. 2 do 5

ovog zakona;

2) je pravosnano osuen na bezuslovnu kaznu zatvora ili je pravosnano osuen za

djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije lana Savjeta ili mu je od strane nadlenog

organa izreena zabrana obavljanja djelatnosti ili dunosti;

3) je namjerno ili grubom nepanjom napravio ozbiljan propust u obavljanju funkcije;

4) je postao steajni dunik.

lan Savjeta moe se razrijeiti ukoliko ne vri funkciju lana Savjeta due od tri

mjeseca uzastopno bez saglasnosti Savjeta, ukoliko je zbog bolesti sprijeen da vri funkciju

due od est mjeseci uzastopno ili ukoliko ne dostavi ili dostavi lanu izjavu i izvjetaj iz

lana 50 stav 3 ovog zakona.

lan Savjeta ne moe biti razrijeen iz razloga koji nijesu utvreni u st. 1 i 2 ovog

lana.

Razrjeenje na lini zahtjev

lan 54

lan Savjeta moe biti razrijeen na lini zahtjev, podnoenjem ostavke na funkciju

lana Savjeta.

lan Savjeta koji trai da bude razrijeen mora o tome obavijestiti Savjet, u pisanoj

formi, najmanje 60 dana prije podnoenja ostavke Skuptini.

Utvrivanje uslova za razrjeenje

lan 55

Savjet, veinom glasova lanova Savjeta, utvruje ispunjenost uslova iz lana 53

ovog zakona za razrjeenje lana Savjeta i o tome, bez odlaganja, obavjetava Skuptinu i

predlae razrjeenje lana Savjeta.

Ukoliko, u roku od 30 dana od dana prijema predloga za razrjeenje lana Savjeta,

Skuptina ne razrijei lana Savjeta, kao i kada lan Savjeta obavijesti Savjet o namjeri da

podnese ostavku na tu funkciju, Savjet moe odluiti da taj lan Savjeta nema pravo uea

u radu Savjeta i/ili obavlja druge poslove iz nadlenosti Centralne banke, do donoenja

odluke o njegovom razrjeenju.

Ukoliko Skuptina ocijeni da Savjet nije uspio da utvrdi postojanje uslova za

razrjeenje lana Savjeta, imenuje komisiju koja se sastoji od predsjednika, koji je obavljao

ili obavlja sudsku funkciju i najmanje jo dva lana, od kojih je jedan strunjak iz oblasti

bankarstva ili finansija, koja ispituje predmetno pitanje i dostavlja izvjetaj Skuptini uz

preporuke.

Sudska zatita u sluaju razrjeenja

lan 56

Odluka o razrjeenju lana Savjeta je konana, a nezadovoljna strana moe traiti

zatitu pred nadlenim sudom, u roku od 30 dana od dana prijema odluke o razrjeenju.

16

Upranjeno mjesto u Savjetu

lan 57

Mandat lana Savjeta, koji se imenuje na mjesto lana Savjeta kome je prestala

funkcija prije isteka mandata, traje do isteka mandata lana Savjeta kojeg zamjenjuje.

Radni status guvernera i viceguvernera

lan 58

Guverner i viceguverneri su zaposleni u Centralnoj banci i obavljaju funkciju lana

Savjeta profesionalno i ne mogu vriti drugu funkciju, posao ili dunost, osim na osnovu

odobrenja Savjeta.

Zabrana zaposlenja lana Savjeta po isteku mandata

lan 59

lan Savjeta ne moe biti lan organa ili se zaposliti u banci, finansijskoj instituciji i

drugom pravnom licu ije poslovanje kontrolie Centralna banka 12 mjeseci po prestanku

funkcije, osim po odobrenju Savjeta.

Primanja lanova Savjeta

lan 60

lanovi Savjeta primaju naknadu za uee u radu Savjeta.

Naknadu iz stava 1 ovog lana i zarade i druga primanja guvernera i viceguvernera

utvruju se optim aktom koji donosi Savjet, na predlog guvernera i objavljuju se u

izvjetajima Centralne banke u skladu sa ovim zakonom.

Pravo nakon prestanka vrenja funkcije

lan 61

Guverner i viceguverner imaju pravo da, nakon prestanka funkcije, godinu dana

primaju naknadu u visini zarade koju su primali posljednjeg mjeseca vrenja funkcije.

Naknada iz stava 1 ovog lana ostvaruje se na lini zahtjev, koji mora biti podnijet

najkasnije 30 dana od dana prestanka vrenja funkcije.

Naknada iz stava 1 ovoga lana usklauje se sa zaradom guvernera i viceguvernera

u periodu dok traje pravo na korienje.

Pravo iz stava 1 ovoga lana prestaje prije utvrenog roka, ako njegov korisnik:

1) zasnuje radni odnos;

2) bude izabran, imenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje

zaradu;

3) ostvari pravo na penziju.

Pravo iz stava 1 ovoga lana moe se produiti za jo godinu dana ako u tom periodu

njegov korisnik stie pravo na penziju.

Sjednice Savjeta

lan 62

Savjet o poslovima iz svog djelokruga odluuje na sjednicama, koje se odravaju po

pravilu jednom mjeseno, ali ne manje od deset puta u jednoj kalendarskoj godini.

Sjednicama Savjeta mogu, po pozivu, prisustvovati druga lica, bez prava odluivanja.

Sjednice Savjeta saziva guverner.

17

Guverner je duan da sazove sjednicu Savjeta i na pisani zahtjev tri lana Savjeta.

Savjet moe odluivati ukoliko sjednici prisustvuje najmanje pet lanova Savjeta.

O pitanjima iz lana 44 ta. 1, 4, 6, 7, 8, 9, 10, 12, 16 i 17 ovog zakona, kao i o

prenosu nadlenosti na guvernera, Savjet odluuje veinom glasova lanova Savjeta, a o

ostalim pitanjima iz svoje nadlenosti odluuje veinom glasova prisutnih lanova Savjeta, s

tim da je u sluaju nerijeenog glasanja odluujui glas guvernera.

Savjet donosi poslovnik o radu Savjeta.

Poslovnikom o radu Savjeta moe se utvrditi da se sjednice i odluivanje Savjeta

obavi putem telekonferencijske veze ili, u sluaju hitnosti, putem drugih sredstava

komunikacije.

Javnost rada Savjeta

lan 63

Savjet obavjetava javnost o odlukama Savjeta u vezi sa pitanjima od znaaja za

utvrivanje politika za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke, nakon

zavretka sjednice bez odlaganja.

Savjet moe obavijestiti javnost i o drugim pitanjima razmatranim na sjednici Savjeta

i o donijetim odlukama.

Zapisnik sa sjednice Savjeta

lan 64

O sjednicama Savjeta vodi se zapisnik.

VI. IMOVINA, PRIHODI I RASHODI CENTRALNE BANKE

Imovina Centralne banke

lan 65

Imovinu Centralne banke ine svojinska prava koja se odnose na: nepokretne i

pokretne stvari, kapital i druga novana sredstva, plemenite metale i hartije od vrijednosti i

druga imovinska prava.

Guverner donosi akte o sticanju, upravljanju, korienju i raspolaganju imovinom iz

stava 1 ovog lana, osim o sticanju i otuenju nepokretne imovine.

Prihodi Centralne banke

lan 66

Centralna banka ostvaruje prihode po osnovu:

1) naknada za izdavanje dozvola i odobrenja u skladu sa zakonom;

2) naknada koje naplauje po osnovu kontrole koju sprovodi u skladu sa zakonom;

3) kamata i drugih prihoda na sredstva deponovana u inostranstvu;

4) pozitivnih kursnih razlika;

5) kamata na date kredite;

6) naknada za vrenje usluga;

7) kupovine i prodaje hartija od vrijednosti;

8) drugih naknada za obavljanje drugih poslova iz svoje nadlenosti;

9) korienja imovine iz lana 65 stav 1 ovog zakona.

Centralna banka utvruje tarifu po kojoj se obraunavaju naknade za vrenje usluga

koje obavlja.

18

Rashodi Centralne banke

lan 67

Iz prihoda koje Centralna banka ostvari podmiruju se:

1) naknade na izdvojena sredstva obavezne rezerve banaka; 2) kamate na sredstva koja se dre kod Centralne banke; 3) trokovi obezbjeivanja novanica i kovanog novca; 4) trokovi po osnovu investiranja u hartije od vrijednosti; 5) negativne kursne razlike; 6) materijalni i nematerijalni trokovi i trokovi amortizacije; 7) trokovi zaposlenih u Centralnoj banci; 8) ostali trokovi koje Centralna banke ima u svom poslovanju.

Dobit i gubitak

lan 68

Neto dobit ili gubitak Centralne banke utvruje se za svaku finansijsku godinu u

skladu sa Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja.

Dobit za raspodjelu odreuje se na sljedei nain:

- oduzimanjem od neto dobiti ukupnog iznosa nerealizovnih revalorizacionih dobitaka

i rasporeivanjem ekvivalentnog iznosa na raune nerealizovanih revalorizacionih rezervi; i

- oduzimanjem sa rauna nerealizovanih revalorizacionih rezervi i dodavanjem na

dobit za raspodjelu iznosa svakog nerealizovanog dobitka koji je bio oduzet od neto dobiti iz

jedne ili vie prethodnih godina i koji je bio realizovan tokom tekue godine.

Nerealizovani revalorizacioni gubici bie preneeni na raun nerealizovanih

revalorizacionih rezervi dok se njihov saldo ne izjednai sa nulom, nakon ega e ovi gubici

biti pokriveni iz dobiti tekue godine, a nakon toga na nain utvren lanom 70 ovog

zakona.

Raspodjela dobiti

lan 69

Dobit utvrena u skladu sa lanom 68 stav 2 ovog zakona rasporeuje se u opte

rezerve u visini od 50% ostvarene dobiti, dok nivo optih rezervi ne dostigne 10% ukupnih

finansijskih obaveza Centralne banke.

Dio dobiti se moe rasporediti u specijalne rezerve u visini koju utvrdi Savjet, u

skladu sa ovim zakonom.

Visina dobiti iz stava 2 ovog lana moe iznositi najvie 10% dobiti utvrene u skladu

sa lanom 68 stav 2 ovog zakona.

Preostali iznos dobiti ini prihod budeta Crne Gore.

Raspodjela dobiti ne moe se vriti iz nerasporeene ili tekue dobiti, osim ako se ta

raspodjela vri u skladu sa lanom 66 ovog zakona.

Pokrie gubitka i deficita

lan 70

Centralna banka pokriva gubitak iz optih rezervi.

Gubitak koji se ne moe pokriti iz optih rezervi predstavlja deficit osnovnog kapitala,

koji se privremeno pokriva iz osnovnog kapitala Centralna banke.

19

Ukoliko se, nakon izvrene nezavisne spoljne revizije godinjih finansijskih izvjetaja

Centralne banke, utvrdi postojanje deficita osnovnog kapitala, Centralna banka, uz

konsultacije sa nezavisnim spoljnim revizorom, priprema izvjetaj o uzrocima nastanka

deficita osnovnog kapitala, u roku od 30 dana.

Nakon to Savjet odobri finansijske izvjetaje sa miljenjem nezavisnog spoljnjeg

revizora iz stava 1 ovog lana, uputie zahtjev Vladi za pokrie deficita iz budeta Crne Gore.

U roku od 30 dana od prijema zahtjeva iz stava 4 ovog lana, Vlada prenosi

Centralnoj banci nedostajui iznos u novcu ili lako utrivim dunikim hartijama od

vrijednosti, ije je dospijee odreeno i sa visinom kamatne stope preovlaujuom na tritu

u Crnoj Gori.

VII. FINANSIJSKI PLAN, FINANSIJSKI IZVJETAJI

I DRUGO IZVJETAVANJE

Finansijski plan i finansijski izvjetaji

lan 71

Finansijska godina Centralne banke jednaka je kalendarskoj godini.

Centralna banka planira svoje prihode i rashode u finansijskom planu, koji donosi do

31. decembra tekue za narednu godinu.

Finansijski plan, nakon donoenja, Centralna banka dostavlja Vladi i Skuptini, radi

upoznavanja.

Centralna banka priprema finansijske izvjetaje u skladu sa Meunarodnim

raunovodstvenim standardima i Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja.

Godinji finansijski izvjetaji, sa miljenjem nezavisnog spoljnjeg revizora, Centralna

banka usvaja do 30. aprila tekue za prethodnu godinu.

Centralna banka dostavlja Skuptini godinje finansijske izvjetaje, sa miljenjem

nezavisnog spoljnjeg revizora, radi upoznavanja.

Objavljivanje finansijskih izvjetaja

lan 72

Godinje finansijske izvjetaje iz lana 71 ovog zakona Centralna banka objavljuje na

svojoj internet stranici ili drugim elektronskim ili tampanim medijima.

Obavjetavanje javnosti

lan 73

Centralna banka, redovno i blagovremeno, obavjetava javnost o ostvarivanju ciljeva

i izvravanju funkcija Centralne banke, a naroito o makroekonomskim analizama,

finansijskoj i monetarnoj stabilnosti, novanim i kreditnim kretanjima i platnom bilansu i

moe objavljivati izvjetaje i studije o drugim finansijskim i ekonomskim pitanjima.

VIII. REVIZIJA

Interna revizija

lan 74

Interna revizija vri stalni i cjeloviti nadzor nad poslovanjem Centralne banke, a

naroito:

1) procjenjuje efektivnost upravljanja rizicima u poslovanju Centralne banke;

20

2) procjenjuje funkcionisanje sistema interne kontrole u Centralnoj banci;

3) obavlja periodine revizije rada zaposlenih i svih organizacionih djelova Centralne

banke kako bi se obezbijedila primjena zakona i drugih akata kojima se ureuje poslovanje

Centralne banke;

4) obavlja reviziju rauna i raunovodstvenih postupaka i kontrola u Centralnoj banci;

5) vri uvid u finansijske izvjetaje Centralne banke i prateu dokumentaciju i

sarauje sa nezavisnim spoljnim revizorom Centralne banke;

6) daje odgovarajue preporuke guverneru i Odboru za reviziju za otklanjanje uoenih

nedostataka i vri kontinuirani nadzor nad njihovom realizacijom.

Internom revizijom rukovodi glavni interni revizor, koga imenuje guverner, uz

saglasnost Savjeta.

Glavni interni revizor moe biti lice sa visokim obrazovanjem, priznatim linim

ugledom i profesionalnim iskustvom od najmanje pet godina iz oblasti raunovodstva ili

revizije.

Na glavnog internog revizora shodno se primjenjuju odredbe l. 51, 52 i 53 ovog

zakona.

Vrsta, obim i rokovi za vrenje interne revizije, kao i nain izvjetavanja blie se

ureuju optim aktom Centralne banke, saglasno meunarodno prihvaenim standardima

interne revizije.

Odbor za reviziju

lan 75

Savjet formira Odbor za reviziju, kao stalno tijelo Savjeta.

Odbor za reviziju ima tri lana, koji nijesu stalno zaposleni u Centralnoj banci, od

kojih su dva lanovi Savjeta i jedan iz reda lica sa profesionalnim iskustvom u oblasti

raunovodstva i revizije.

Odbor za reviziju nadgleda i ocjenjuje funkcionisanje sistema interne kontrole;

nadgleda i ocjenjuje finansijsko izvjetavanje; daje miljenje za izbor nezavisnog spoljnjeg

revizora i nadgleda i ocjenjuje postupak revizije finansijskih izvjetaja Centralne banke i prati

i analizira usklaenost poslovanja Centralne banke sa zakonom, drugim propisima i optim

aktima.

Odbor za reviziju nadgleda efektivnost i efikasnost rada interne revizije.

Odbor za reviziju podnosi izvjetaje o svom radu Savjetu, po pravilu, tromjeseno.

Djelokrug i nain rada Odbora za reviziju blie se ureuje optim aktom Savjeta.

Odbor za reviziju donosi poslovnik o svom radu.

Nezavisna spoljna revizija

lan 76

Reviziju godinjih finansijskih izvjetaja Centralne banke vre meunarodno priznati

nezavisni spoljni revizor, u skladu sa meunarodnim standardima revizije.

Meunarodno priznati nezavisni spoljni revizor ima neogranieno pravo pristupa

poslovnim knjigama, raunima i evidencijama i pribavljanja informacija o transferima

Centralne banke.

Revizora iz stava 1 ovog lana imenuje Savjet, uz prethodno pribavljenu saglasnost

radnog tijela Skuptine nadlenog za finansije.

Meunarodno priznati nezavisni spoljni revizor moe vriti reviziju finansijskih

izvjetaja Centralne banke najdue tri godine uzastopno.

21

IX. OSTALE ODREDBE

Propisi i drugi akti Centralne banke

lan 77

Centralna banka ima ovlaenje da donosi propise za izvravanje funkcija na osnovu

ovlaenja utvrenih ovim ili drugim zakonom.

Propise iz stava 1 ovog lana Centralna banka donosi u formi odluka.

Centralna banka moe donositi i obavezujue pojedinane akte.

Centralna banka vodi evidenciju propisa i drugih akata koje donese.

Administrativne kazne

lan 78

Centralna banka moe izrei administrativne kazne svim licima koja prekre ovaj

zakon ili drugi zakon ili propis koji se odnosi na ostvarivanje ciljeva ili izvravanje funkcija

Centralne banke.

Administrativne kazne, u smislu stava 1 ovog lana, obuhvataju novane kazne i

posebne mjere utvrene zakonom ili drugim propisom, kao to su pisana upozorenja,

oduzimanje dozvola za rad i druge mjere.

Oslobaanje od oporezivanja

lan 79

Centralna banka je u obavljanju poslova osloboena plaanja poreza, taksi i drugih

dabina od kojih su osloboeni dravni organi i organizacije, u skladu sa zakonom.

Naplata potraivanja

lan 80

Centralna banka, bez voenja sudskog ili drugog postupka, ima pravo prioriteta u

naplati dospjelih, a nenaplaenih potraivanja od dunika:

- iz novanih sredstava dunika koja se vode na raunu kod Centralne banke;

- iz vrijednosti sredstava obezbjeenja dunika.

Centralna banka ima pravo na namirenje obezbijeenih potraivanja iz vrijednosti

sredstava obezbjeenja putem javne prodaje ili neposrednom pogodbom, po odbitku

trokova prodaje.

Zatita imovine

lan 81

Imovina Centralne banke i imovina koju Centralna banka dri i kojom upravlja,

ukljuujui zlato, specijalna prava vuenja, novac, kredite, depozite ili hartije od vrijednosti,

kao i prihod ostvaren po tim osnovima, ne moe biti predmet mjere zabrane raspolaganja

niti predmet izvrenja, prije donoenja pravosnane presude nadlenog suda.

Sudska zatita

lan 82

Protiv rjeenja Centralne banke moe se tubom pokrenuti upravni spor.

Tuba iz stava 1 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.

22

U sporu po tubi protiv rjeenja Centralne banke, koje se odnosi na oduzimanje

dozvole za rad banke, uvoenje privremene uprave u banci, prenos imovine i obaveza na

drugu banku i otvaranje steajnog postupka nad bankom ili postupka likvidacije banke,

pravna posljedica sudske odluke kojom se usvaja tuba je samo pravo podnosioca tube na

naknadu tete od Centralne banke.

Pravna zatita

lan 83

lan Savjeta, zaposleni ili bilo koje lice koje je ovlastila Centralna banka za obavljanje

poslova u vezi sa izvravanjem njenih funkcija ne odgovaraju za tetu koja bi mogla nastati

prilikom obavljanja dunosti u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona,

osim ako se dokae da su odreenu radnju uinili namjerno ili grubom nepanjom.

Trokove zatite lica iz stava 2 ovog lana, u sudskim postupcima koji se odnose na

obavljanje dunosti tih lica, snosi Centralna banka.

Obaveza uvanja tajnosti informacija i podataka

lan 84

lan Savjeta i zaposleni u Centralnoj banci duni su da uvaju tajnost informacija i

podataka koji, u skladu sa zakonom ili drugim aktom, predstavljaju tajnu.

Obaveza uvanja tajne iz stava 1 ovog lana traje i nakon prestanka funkcije,

odnosno radnog odnosa u Centralnoj banci.

Izuzetno od stava 1 ovog lana, lanovi Savjeta i zaposleni mogu informacije i

podatke uiniti dostupnim treim licima van Centralne banke, prema postupku koji se

ureuje posebnim aktom Centralne banke, pod uslovom:

1) da je lice na koje se informacije odnose dalo izriito odobrenje;

2) da predstavlja pruanje pomoi nadlenim organima u sprovoenju zakona i po

nalogu suda;

3) da se dostavljaju nezavisnom spoljnjem revizoru Centralne banke;

4) da se ustupaju nadzornim organima stranih banaka i finansijskih institucija i

predstavnicima meunarodnih finansijskih institucija u izvravanju njihovih dunosti;

5) da interes Centralne banke u sudskim postupcima zahtijeva otkrivanje tih

informacija i podataka.

Zabrana primanja poklona

lan 85

lan Savjeta, u toku trajanja mandata, i zaposleni u Centralnoj banci ne mogu primati

poklone ili druge vrste koristi od lica sa kojima imaju povezane poslovne ili finansijske

interese, ako bi to prihvatanje moglo imati uticaja na nepristrasno izvravanje poslova.

X. ORGANIZACIJA RADA I ZAPOSLENI

Organizacija rada Centralne banke

lan 86

Organizacija rada i poslovanja Centralne banke, kao i prava, obaveze i odgovornost

zaposlenih u Centralnoj banci u obavljanju poslova i zadataka blie se ureuju Statutom i

drugim optim aktima.

23

Prava i obaveze zaposlenih

lan 87

Na prava i obaveze zaposlenih u Centralnoj banci primjenjuju se opti propisi o radu,

ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

O zasnivanju radnog odnosa u Centralnoj banci odluuje guverner.

Zaposleni u Centralnoj banci ne moe obavljati posao za drugog poslodavca, osim na

osnovu posebnog odobrenja guvernera i ako to nije u suprotnosti sa interesima Centralne

banke.

Zaposleni se ne mogu u obavljanju poslova rukovoditi svojim politikim opredjelje-

njima.

Centralna banka moe svojim zaposlenim otvarati raune.

Centralna banka moe svojim zaposlenim odobravati kredite, u skladu sa posebnim

aktom.

XI. KAZNENE ODREDBE

Prekraji

lan 88

Novanom kaznom od 1.000 do 10.000 EUR kaznie se banka, finansijska institucija

ili drugo lice, ako:

1) nepravilno obrauna obaveznu rezervu ili u propisanom roku ne izdvoji, odnosno

ne odrava obaveznu rezervu (lan 18 stav 3);

2) bez odobrenja Centralne banke obavi reprodukciju i dizajniranje predmeta koji

svojim izgledom lie na novanice, kovani novac, ekove, hartije od vrijednosti i platne

kartice koji su u opticaju u Crnoj Gori (lan 27);

3) ne dostavi propisane podatke, informacije ili izvjetaje Centralnoj banci (lan 29

stav 1);

4) ne dostavi propisane podatke i informacije Centralnoj banci (lan 35 stav 2);

5) ne dostavi Centralnoj banci propisane podatke za Kreditni registar (lan 37 stav

2).

Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u banci, finansijskoj

instituciji i drugom licu novanom kaznom od 500 do 1. 000 EUR.

XII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Nastavljanje rada Centralne banke

lan 89

Centralna banka osnovana Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list

RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05) nastavlja sa radom po ovom zakonu i sa

samostalnim upravljanjem, korienjem i raspolaganjem imovinom koju je stekla do dana

stupanja na snagu ovog zakona.

24

Obezbjeivanje sredstava osnovnog kapitala

lan 90

Osnovni kapital iz lana 12 stav 1 ovog zakona obezbjeuje se iz sredstava

osnivakog kapitala Centralne banke utvrenog Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore

(Slubeni list RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05) i iz generalnih rezervi kojima

raspolae Centralna banka na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Ukoliko sredstva iz stava 1 ovog lana ne budu dovoljna za obezbjeenje osnovnog

kapitala Centralne banke u visini utvrenoj lanom 12 stav 1 ovog zakona, nedostajui iznos

sredstava obezbjedie se iz budeta Crne Gore.

Usklaivanje i donoenje akata Centralne banke

lan 91

Centralna banka e uskladiti Statut u roku od est mjeseci od dana stupanja na

snagu ovog zakona, a druge akte koji se odnose na unutranje poslovanje Centralne banke

u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Centralna banka e donijeti propise i opte akte za koje je ovlaena ovim zakonom

u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donoenja Statuta, propisa i akata iz st. 1 i 2 ovog lana primjenjivae se propisi i

akati koji su donijeti na osnovu Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list RCG, br.

52/00, 53/00, 47/01 i 4/05).

Status lanova Savjeta

lan 92

lanovi Savjeta Centralne banke na osnovu ovog zakona imenovae se u roku od 90

dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do imenovanja lanova Savjeta iz stava 1 ovog lana funkciju lanova Savjeta

Centralne banke obavljae lanovi Savjeta Centrale banke imenovani na osnovu Zakona o

Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05).

Ostvarivanje prava lanova Savjeta

lan 93

Odredbe lana 61 ovog zakona primjenjuju se i na izvrne funkcionere Centralne

banke imenovane na osnovu Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list RCG, br.

52/00, 53/00, 47/01 i 4/05) koji su lanovi Savjeta na dan stupanja na snagu ovog

zakona.

Prestanak vaenja zakona

lan 94

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o Centralnoj banci

Crne Gore (Slubeni list RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05), osim odredbe lana 1 stav

3 tog zakona, koja e se primjenjivati do donoenja posebnog zakona kojim e se utvrditi

zakonsko sredstvo plaanja u Crnoj Gori.

25

Stupanje na snagu

lan 95

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu

Crne Gore.

SU-SK Broj 01-439/17

Podgorica, 16. jula 2010. godine

SKUPTINA CRNE GORE 24. SAZIVA

PREDEDNIK

Ranko Krivokapi