Zagonetke

Odgovori n

a

najudnije

i

najzabavni

je tajne

svakodnevno

g ivota

Zatopirati

volepapige?

David Feldman

Zagonetke

Zagonetke

Zago

netk

eReaders Digest

Osvrnite se svijet je prepunzagonetnih, zbunjujuih i

neobjanjenih tajni koje jedva ekaju da ih

razrijeite. Ova vamknjiga nudi odgovore.

Na njezinim je stranicamabezbroj objanjenja iz

podruja znanosti, prirode,povijesti i svakodnevnog

ivota, koja e vas i prosvijetliti i dobro

zabaviti.

www.mozaik-knjiga.hr

9 7 8 9 5 3 1 4 0 5 4 4 7

ISBN 978-953-14-0544-7

AUIMPO_COVER_dolje_CRO.qxd 4/15/09 2:00 PM Page 1

AUIMPO_001-007_CRO 4/2/09 12:46 PM Page 1

Zagonetke


Readers Digest

Odgovori nanajudnije i

najzabavnije tajnesvakodnevnog ivota

ZagonetkeDavid Feldman


sadr

Beskrajna potraga za odgovorimana obina ivotna pitanja . . . . . . . . . . . . . . . .6

Ljudi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Zato imamo une resice? A umnjake? Zato nam curi nos? Zato nam se koa jei? Zato imamo malu udubinu na sredini gornje usne? Tu su odgovori na desetke pitanja o nama samima.

ivotinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82Zato psi imaju crne gubice? Misle li tvorovi da drugi tvorovi smrde? Zato papige oponaaju ljudski govor? Otkrivene su tajne ivotinjskog carstva!

Hrana i pie . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Zato kiselo vrhnje ima rok trajanja? Tko je poeo poklanjati okoladne zeie za Uskrs? Zato nas luk tjera na pla? Poto ovo proitate, veera vam nikada vie nee biti ista kao prije.

Obiaji i navike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192Tko odreuje granice meu oceanima? Zato u salutiranju 21 pukom ima 21 puka? Kako je u engleskom jeziku Xmas postalo zamjena za Christmas? Stiu rjeenja za zbunjujua pitanja svakodnevnog ivota.

1.

2.

3.

4.


raj

Strojevi i ureaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264Zato su svjetla na semaforima crvene, ute i zelene boje? Zato klavir ima 88 tipki? Koja je razlika izmeu muke i enske britvice? Razotkrivamo malo poznatu istinu o pomagalima modernog ivota.

Svakodnevne stvari. . . . . . . . . . . . . . . . 324Zato iste stvari cvile? Zato vuna ima tako grozan miris kad je mokra? Zato se na stropnim ventilatorima skuplja praina? Evo odgovora na ta i druga nasumina zapaanja.

Priroda i znanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364Kako aspirin pronae glavobolju? Kako se teflon zalijepi za tavu? Zato munja ide u cik-cak? Znanost daje spasonosne odgovore!

Sport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 404Zato su teniske loptice upave? Kako se upravlja saonicama? Odakle se pojavio leptirov stil plivanja? Ta e pitanja zbuniti i najgorljivije sportske navijae.

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446

Biljeka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 463

6.

7.

8.

5.


u v o

6 Zagonetke

Jeste li se ikad upitali zato psi jedu stojei, a make sjede dok jedu? Ili zatoelektrini vodovi zuje? A gdje je Stari Zeland?

Neki ljudi mogu mirno proivjeti itav ivot, nikad ne doznavi odgovore nata pitanja. Na alost, ja nisam jedan od takvih. Od malih sam nogu izluivaosve oko sebe jednostavnim pitanjem: Zato?.

Tako sam se jedne subote prije dvadesetak godina naao u supermarketu,u odjelu sa itnim pahuljicama. Bio sam na dijeti i pokuavao pronai nisko-kalorine pahuljice, no shvatio sam da nikad zapravo nisam paljivo proua-vao tablice hranjivih vrijednosti na proizvodima. Na moje veliko iznenaenje,praktiki svaki je proizvod u 30 grama imao tono 480 kJ. Pitao sam se kakoKelloggs Corn Flakes i Kelloggs Frosties mogu sadravati ba identian brojkilodula?

Na putu kui na pamet mi je pala rije zagonetka, koja se mogla odnosi-ti na sve te male misterije svakodnevnog ivota koje nas izbezumljuju. Nikadane saznamo odgovore na ta pitanja, jer ne znamo gdje moemo potraitiodgovore ili zato to nam misli zaokupe druge dosadne stvari, poput odlas-ka u kolu ili na posao. Zakleo sam se da u prikupiti sve te zagonetke, miste-rije o kojima se ne pie u standardnim udbenicima i prirunicima, te da upronai odgovore uz pomo strunjaka za pojedina podruja. Cilj mi je biorazotkrivanje zagonetki, demistifikacija svakodnevnog ivota.

U potrazi za odgovorom na nedoumicu vezanu uz pahuljice, nauio samvanu lekciju: odgovori su esto jednostavniji no to mislimo i puno zanim-ljiviji no to oekujemo. U sluaju pahuljica odgovor se pokazao sramotnojednostavnim. (Samo da znate, evo odgovora: jednaka koliina svih ugljikohi-drata i bjelanevina sadri jednak broj kilodula: 16 kJ po gramu. Nije vano

Beskrajna potraga za odgovorima na obina

ivotna pitanja


o d

Uvod 7

jesu li to jednostavni ugljikohidrati, poput rafiniranog eera, ili pak najzdravi-ja cjelovita itarica na planetu kad je rije o jedinici energije, sasvim je sveje-dno koja je vrsta ugljikohidrata.)

Kad sam objavio svoju prvu knjigu, zavrio sam je pozivom itateljima da mipoalju neka svoja zanimljiva pitanja. Od toga trenutka jo uvijek odgovaramna pitanja svojih itatelja. Ljudi koji su kupili moje knjige mogu se podijeliti udva tabora: na one koji nou ne mogu zaspavati sve dok ne otkriju odgovorna svoju zagonetku i na one koji se nadaju da e moje knjige odvratiti njihoveblinje od maltretiranja okoline u potrazi za odgovorima na svoje opsesije. (Akopripadate prvoj skupini i imate nedoumice koje biste rado razrijeili, molim vasda mi ih poaljete na [email protected]. Ako ste prva osoba kojami poalje zagonetku koju emo uvrstiti u idue izdanje, poslat u vam bespla-tan primjerak i spomenuti vas u zahvalama u iduem izdanju.)

Zabavni dio mojega posla jest razgovor sa strunjacima iz najrazliitijihpodruja od policajaca do dizajnera plianih medvjedia; od neurologa donajboljih svjetskih strunjaka za gusare. Ti ljudi, koji su mi poklonili toliko vre-mena, stup su mojega rada.

Davno sam odustao od zablude da u iskorijeniti zagonetke: im se jednarijei, ve vrebaju druge dvije. No odluio sam borbu protiv njih gledati napozitivan nain. Svaka takva bitka nov je izazov.

A nakon vie od dva desetljea sueljavanja sazagonetkama, shvatio sam da se neki od odgovo-ra mijenjaju pojavljuju se rezultati znanstvenihistraivanja i miljenja strunjaka koji bacaju novosvjetlo na ve postavljena pitanja. U svojojposljednjoj knjizi Zato gusari vole papige? nekeod ve objavljenih odgovora osvjeio sam novimsaznanjima. Mnoga od njih uvrtena su i u ovoizdanje, na kraju ve danih odgovora.

Ako jedva ekate da doznate odgovor na bilo koje od pitanja koja sam postavio u ovom uvodu(a sva ona imaju svoje odgovore u ovom izdanju),uvjeren sam da ete lako otkriti do kojega samzakljuka doao: dok si god znatieljan, nee ti bitidosadno.

David Feldman


ljuKojiput je komplicirano biti samoovjek. Zato nas toliko boli kad seporeemo na papir? Zato nam se

ne jei koa lica? Zato nas koa svrbi?

Zato nas vruina tijekom dana

uspava, a nou nam ometa san?

Pripremite se na odgovore jer su

esto udniji od pitanja.


udiLjudiAUIMPO_008-009_CRO 4/2/09 12:48 PM Page 9

Zato mnogi slijepi ljudi nose tamnenaoale?

Brailleov institut svake godine objavljuje popis 10 najneobinijih pitanjakoja pristignu na njegovu adresu. S ponosom moemo rei da je meunaim itateljima to pitanje bilo deveto po popularnosti 1993. godine (uzdeseto najpopularnije pitanje: Smiju li se slijepe bebe?).

Odgovor Brailleovog instituta na to pitanje istie kako veina slubenoslijepih ljudi ipak poneto vidi:

Nisu svi slubeno slijepi ljudi doista potpuno slijepi. Vie od75 posto slubeno slijepih ljudi ima nekakvu sposobnost vida.Sljepoa je odsutnost vida, no ne nuno i odsutnost svjetla.

Alberta Orr, iz Amerike zaklade za slijepe osobe, dodaje: Mnoge osobeoteena osjeta vida vrlo su osjetljive na jako svjetlo i bljetanje, pa nosetamne naoale da bi smanjile koliinu svjetla koje ulazi u mrenicu.

Neki slijepi ljudi nose tamne naoale iz estetskih razloga: ele prikriti loizgled svojih oiju. Sve vie slijepih ljudi odrie se tamnih naoala, notamne naoale esto povezujemo sa slijepima jer ih nose mnoge poznateslijepe osobe, poput Stevieja Wondera. No ak se i to mijenja kad smoposljednji put vidjeli Josea Feliciana na televiziji, nije nosio naoale,unato jakim reflektorima.

to znai da je vid 20 20 ili 20 40?Prvi broj za oznaavanje otrine vida uvijek iznosi 20. Broj 20 oznaavaudaljenost u stopama od mjesta gdje se sjedi ili stoji do tablice za ispitivanjeotrine vida. Ta udaljenost nije sluajna. Zrake svjetlosti su paralelne upravona 20 stopa (oko 6 m) od tablice, stoga je mii, kojim se u oku regulira leau zdravom oku, na toj udaljenosti relativno oputen pri pogledu na tablicu.

Drugi broj oznaava udaljenost pri kojoj bi zdravo oko trebalo normalnovidjeti slova u tablici. Trei redak odozdo na veini tablica odgovaranormalnom vidu 20 20. Ako slova u tom retku moete normalno vidjeti,imate normalan vid, 20 20. Ako je drugi broj otrine vida vei od 20, vidje oteen. Ako je vid 20 50, moete tek razabrati slova koja drugi ljudi

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

10 Zagonetke

AUIMPO_010-081_1CRO 4/16/09 10:48 AM Page 10

mogu normalno vidjeti s dvostruko vee udaljenosti, na 50 stopa (15 m).Ako je kod vas zabiljeeno 20 10, normalno moete vidjeti slova koja drugiljudi vide tek na upola manjoj udaljenosti.

Dobili smo odgovor na jo jednu zagonetku vezanu uz test otrine vidakoja nas je muila: je li mogue da ne vidite jedno slovo u retku, a ipakdobijete bod, kao da dobro vidite? Mogue je, jer vano je prepoznativeinu slova u jednom retku kako bi lijenik zakljuio da ste u mogunostiproitati taj redak. Da su nam barem uitelji u kolama tako blagonakloni!

Tko je stavio E na vrh tablice zaispitivanje otrine vida? I zato?Hermann Snellen, nizozemski profesor oftalmologije, stavio je slovo Ena vrh tablice 1862. godine. Iako su tablice prije toga na vrhu imaleslovo A, Snellen je ubrzo sastavio novu tablicu sa slovom E na vrhu.

Snellen je naslijedio dr. Fransa Cornelisa Dondersa na mjesturavnatelja Nizozemske one klinike. Donders je tada bio najveisvjetski strunjak na podruju geometrijske optike. Snellen jepokuao nainiti standardizirani test za dijagnozu otrine vida,kako bi izmjerio koliko malenu sliku oko moe vidjeti dokpercipira samo pojedinosti te slike.

Dondersove sloene formule temeljile su se na tri paralelna retka; od svihslova abecede veliko E bilo je najslinije recima koje je Donders temeljitoprouavao. Budui da je Donders prije odredio na koji nain oko percipiraslovo E, Snellen je veinu svojega matematikog rada temeljio na petomslovu (nizozemske) abecede.

Tri vodoravne crte slova E odvojene su jednakim bijelim prostorom. USnellenovoj izvornoj tablici postojao je omjer jedan naprama jedan izmeuirine i visine slova, a razmaci i vodoravne crte slova E bili su jednako dugi(u nekim novijim tablicama srednja crta je kraa).

Louanne Gould iz tvrtke Cambridge Instruments kae da slovo E, za razlikuod otvorenih slova poput L ili U, potie promatraa da razlikuje bijelo i crno,to je vaan dio dobroga vida. Bez te sposobnosti slovo E poinje nalikovatina slova B, F ili P te mnoga druga.

Naravno, Snellen nije mogao sastaviti tablicu samo od slova E, jer bi uprotivnom svi pacijenti imali otrinu vida 20 10. No Snellen je shvatio da

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

Ljudi 11


je vano u tablicu uvrstiti ista slova nekoliko puta, kako bi bio siguran da sepacijentova nemogunost vienja slova temelji na oteenju vida, a ne natome koliko su teka pojedina slova. Ian Bailey, profesor optometrije iravnatelj Klinike za oteenje vida na kalifornijskom sveuilitu Berkeley,kae da nije toliko vano nalaze li se u tablici najlaka ili najtea slova. Uveini tablica nalazi se samo deset razliitih slova, ona koja su zapravonajlaka.

Danas mnoge tablice ne poinju slovom E i ne postoji tehniki opravdanrazlog zbog ega bi slovo E moralo biti prvo no to je ipak sluaj kod veinetablica. Dr. Stephen C. Miller iz Amerikoga optometrijskog drutva tvrdikako vei broj tablica koje poinju slovom E odraava tenju optikih tvrtkika standardizaciji tablica za ispitivanje otrine vida.

A nama je ba drago zbog toga. Lijepo je znati da emo, iako nam se vidmoe itekako pogorati, barem uvijek pogoditi slovo u prvom redu.

to uzrokuje pojavu mrlja u oku?S unutranje strane oka nalazi se velika upljina punjena elatinastomtekuinom zvanom staklovina. Flotirajue mutnine su male proteinskemrlje, pigmentni ili zametni ostaci (zarobljeni u upljini tijekom nastaja-nja oka) koji se zadravaju u staklovini.Malene mrlje pojavljuju se pred okom jer su poluprozirne flotirajue

mrlje vidljive samo kad dospiju u liniju vida. Veina ljudi kod kojih vjero-jatno postoje takve mrlje zarobljene u staklovini ne primijeti mrlje. Oi se

mogu prilagoditi nesavrenostima, to vam moe potvrditi svatkotko nosi naoale i ima prljave lee. Mrlje se najlake primijete kadgledate u jednolinu pozadinu, primjerice crnu plou, bijeli zidili nebo.

to se moe uiniti protiv tih mrlja? Povremene mrlje suobino bezopasne, iako one kojiput mogu upuivati na oteenjeretine (mrenice). Mrlje se najee mogu sprijeiti lijekovima izkune radinosti. Amerika akademija za oftalmologiju predlae:

Ako se mrlja pojavi ravno u vaoj liniji vida, najbolje jekolutati oima, ime e se unutranja tekuina zavrtjeti itako odmaknuti mrlju iz linije vida. Naviknuti smo pomicati

12 Zagonetke



oi lijevo-desno, no i pomicanjem oiju gore-dolje moe seuzrokovati kretanje tekuine, te tako bolje pomaknuti mrlju.

Iako ste svjesni toga da mrlje postoje, iznenaujue je teko vidjeti mrljeonda kad u njih gledate odvojeno od okoline. Budui da su mrlje zapravounutar oka, one se pomiu kako se pomiu i oi, i ini se da nestanu kadgod pokuate gledati ravno u njih.

Zato oi bole kad ste umorni?Ovisnici o televizoru puno su zaposleniji no to moete zamisliti. Dok leena trosjedu, itaju strip ili gledaju Zekoslava Mrkvu prouavajui negativanutjecaj nasilja na djecu, oni zapravo koriste, kako bi to oftalmolog James P.McCulley rekao, neke od najaktivnijih miia u tijelu.

U oima se naime nalaze tri skupine miia. Svako oko ima est ekstraokularnih miia (izvan oka) povezanih s

vanjskom stranom one jabuice, kojima pokreemo oi u svimsmjerovima. Ekstraokularni miii moraju usklaivati svoje pokretekako bi oba oka gledala istovremeno u istom smjeru.

Sfinkter i miii dilatatori zatvaraju i otvaraju zjenice te odreujukoliko e svjetla ui u oko.

Cilijarni miii nalaze se uz onu leu. Kontrakcijama i oputanjem mi-jenjaju oblik lee, ime se mijenja njezin fokus.

Koncentrirano itanje ili usredotoen rad zahtijevaju aktivnost tih skupinamiia koja bi oduevila i trenera aerobika. Naalost, i ovdje, kao i u aero-biku, vrijedi uzreica bez muke nema nauke, a optometriar Steven Mintzobjanjava:

Ljudsko je oko tako oblikovano da e, ako je savrene grae,stvoriti na mrenici (na stranjoj strani oka) jasnu slikubilo kojeg udaljena predmeta bez upotrebe ve spomenutihonih miia. No da bismo jasnije vidjeli blie predmete,moramo upregnuti miie. Ekstraokularni miii morajuokrenuti oko prema unutra; miii sfinktera morajusmanjiti zjenicu; a cilijarni miii moraju se zgriti kako bilea promijenila oblik i stvorila jasniju sliku.

Ljudi 13



Ovaj minimalni miini rad sam je po sebi znaajan. Ipak,nijedno ljudsko oko nije savreno oblikovano i te nesavreno-sti samo e poveati koliinu napora potrebna da se proizvedekvalitetna slika. Primjerice, dalekovidni ljudi moraju vienaprezati svoje cilijarne miie. Kod mnogih ljudi postoji ne-ravnotea u ekstraokularnim miiima zbog koje se oni mo-raju vie naprezati. Praktiki svaka osoba nakon etrdesetegodine ivota pati od ukoenja lee unutar oka, zbog ega secilijarni miii moraju jo vie naprezati. itanje pri neprikla-dnu osvjetljenju (prevelikom ili premalom) natjerat e sfin-kter i miie dilatatore da vie rade.

Upravo kao to nakon odraenih stotinu sklekova bolemiii ruku, tako bole i miii oiju. Dodajte tome injenicuda e nakon nekoliko sati intenzivnog rada miii u cijelomtijelu biti umorniji, a vaa tolerancija na bol u umornimoima bit e nia nego kad ste odmorni i svjei.

Oftalmolozi s kojima smo razgovarali nagaaju da je vei dio umora oijuuzrokovan zapravo suhoom oiju. Dr. Ronald Schachar iz Amerike udrugeza razvoj oftalmologije kae da kad je netko umoran, smanjuje se brojtreptaja i oi nisu dovoljno podmazane. Usredotoen rad takoer utjee nasmanjenje broja treptaja. Specijalisti za one bolesti primijetili su da ljudikoji rade na raunalu rjee trepu. Upravo zbog toga preporuuju odmorod raunala barem jednom svakoga sata. Dok veina nas jedva eka da na-kon nekoliko sklekova odmori miie, svoje oi svakodnevno tjeramo da tremaraton.

to uzrokuje podonjake?Evo krivaca, poevi od najeih:

1. Naslijee. Upravo tako. Ujutro neete izgledati kao rakun zato to steproveli no vani. Za sve su krivi vai roditelji, djedovi i bake. Neki seljudi raaju s vikom masnih jastuia i tekuine ispod oiju.

2. Zadravanje tekuine. Na onim kapcima koa je najtanja i najosjet-ljivija na cijelom tijelu, i to ak etiri puta osjetljivija od prosjenekoe. Tekuina se ee nakuplja na dijelovima gdje je koa tanja. to


14 Zagonetke


uzrokuje nakupljanje tekuine? Meu krivcima su lijekovi, problemi sbubrezima i jetrom, unos soli te vrlo esto alergije. Dermatolozi ialergolozi mogu za velik broj pacijenata u najveoj mjeri zahvaliti ko-zmetikoj industriji. Uobiajeni uzroci patnjama alergijske su reakcijena maskaru i olovku za oi.

3. Starenje. Koa lica, a pogotovo oko oiju, s godinama se opusti. Punoje vea vjerojatnost da e podonjaci nastati kao posljedica starenjakoe, a ne zbog neispavanosti ili umora.

4. Previe mrtenja i smjekanja. Mrtenjem i smijanjem ne nastajusamo podonjaci, ve i bore oko oiju.

Dr. Tom Meek s Amerike dermatoloke akademije za The New York Timesna manje je fascinantan nain objasnio nastanak vreica ispod oiju: Kru-govi su vjerojatno posljedica sjene koju baca svjetlo iznad glave.

Zato vidimo sve zvijezde pri udarcu u glavu?elite li vidjeti zvijezde? Toplo preporuamo odlazak iz grada, u nenastanje-no podruje, gdje nema svjetla i gdje za vedra vremena na nebu moetevidjeti bezbroj zvijezda.

Ako vam pogled prema vedrom nonom nebu nije dovoljno nadahnue,moete pokuati glavom udariti o neto. No takvim nainom neete si za-jamiti uivanje u pogledu na mnotvo svjetlucavih zvijezda, za razliku odpogleda na nebo zvijezde, naime, moete, ali i ne morate vidjeti. A tu sejavlja i problem glavobolje. Budui da nismo bili sigurni vidimo li zvijezdezbog oteenja oiju ili ozljede u mozgu, zamolili smo nekoliko neurooftal-mologa za objanjenje. Ispada da postoje male kontroverze oko togapitanja, ali veina se, ini se, slae oko toga da je rije o prividu u oima.


Ljudi 15

Obino prema gore. Dok spavamo, oni nam se miii opuste, aprirodna tendencija oiju, zvana Bellovim fenomenom, jest da seone okrenu u svoj uobiajeni poloaj. Naravno, dok smo u REMfazi sna, oi nam se pomiu naprijed-natrag.

U kojem su smjeru okrenute nae oi dok spavamo?


Lenworth Johnson, neurooftalmolog na Institutu Mason Eye na Sveuili-tu Missouri u amerikoj dravi Columbiji, odgovorio nam je da, kad udari-mo glavom, zatrese nam se staklovina, elatinasta masa u unutranjostioiju. Staklovina, koja se nalazi uz mrenicu, zatim poljulja mrenicu.Mrenica je osjetni dio oka koji mozgu alje informaciju o koliini, vrsti i bojisvjetla. To poljuljanje alje mozgu zvjezdane signale. Ta je pojava slinaosjetu boli na povrini koe kad vas netko tipne jer se u mozgu nalaze ivcikoji takav podraaj registriraju kao bol, kae Johnson.

Draenje mrenice mozak ne prepoznaje kao bol, iako Scott Forman,docent na odsjeku za oftalmologiju, neurologiju i neurokirurgiju na Medi-cinskom fakultetu u New Yorku, objanjava:

Dojam da vidimo zvijezde nakon ozljede glave vjerojatnose odnosi na ono to struka naziva fotopsijom. Taj senaziv odnosi na vizualne poremeaje koji su posljedicaiznenadna ubrzanja/usporavanja one jabuice (kojaslijedi nakon udarca u glavu). Time nastaje gravitacijskasila na staklovinu.

Poto staklovina nadrai mrenicu, to bi se i dogodilo dana mrenicu djeluje sila, mrenica e se lagano nabrati.Mehaniku deformaciju mrenice neemo osjetiti kao boljer na mrenici nema osjeta boli. Ipak, nastaje val depo-larizacije, promjene u elektrinom naboju ili elektrinojaktivnosti fotoreceptornih slojeva na mrenici koji sadreelemente koji primaju svjetlost iz okoline. Mehanikadeformacija ima jednak uinak kao i svjetlost koja ulazi uoko. Dakle, nadraena mrenica alje signal do optikoga

ivca, a upravo zahvaljujui centru za vid u mozgu (ustranjem renju, te ostalim centrima u mozgu za-

duenima za podraaje) mi nakon udarca vidimozvijezde, munje, iskre i ostale pojave.

elite li da netko drugi vidi zvijezde, najbolje je pogledati neki odcrtanih filmova brae Warner (iliti Warner Brothers) likovibezbroj puta dobiju ekiem po glavi, nakon ega vide zvijezde.No sportai, rtve nesree ili kriminalnih radnji koji pretrpe potres

mozga (udarac mekog modanog tkiva o tvrdu lubanju) takoeresto vide zvijezde. Prema nekom istraivanju gotovo 30 posto


16 Zagonetke


sportaa koji su pretrpjeli ozljedu glave od izravnog udarca u glavu vidjeloje zvijezde ili neobine boje. Epileptiari kojiput vide zvijezde tijekomnapadaja, a kojiput i nakon njih.

Kao to smo vidjeli, zvijezde moete vidjeti nakon izravna poremeaja umozgu koji ne mora imati veze s mrenicom, no velike su anse da e vam,za razliku od Toma i Jerryja, za svaki udarac u glavu od kojeg vidite zvijezdebiti potrebna hitna lijenika pomo.

to su jamice? I zato ih imaju samo neki ljudi?Jamice su opi naziv za udubine na povrini koe. Javljaju se kad su miinavlakna privrena za dublje slojeve koe, primjerice na obrazima ili bradi,ili ondje gdje je koa vlaknima povezana s kostima, primjerice na laktovima,ramenima ili leima.

Jamice se najee pojavljuju na mjestima gdje je koa najvre vezanauz kost ispod nje. Dr. William Jollie, profesor i predstojnik katedre za ana-tomiju na Medicinskom fakultetu u Virginiji kae da su jamice vjerojatnoposljedica neke pogreke u vezivnom tkivu koje povezuje kost i kou. Znai,jamice koje smo s divljenjem promatrali zapravo su anatomska pogreka! Asklonost jamicama je, ini se, nasljedna. Za to Michael Douglas moe krivitisvojega oca.

emu slue umnjaci?Umnjaci su dar stomatolozima koji su plaeni da ih vade. Inae su umnjaciopenito nepoeljni i smatraju se potpuno suvinima ljudskom rodu. Nobudui da nam priroda ipak rijetko kad priuti neki dio tijela koji ba niemune slui, potraili smo odgovor koji e nas vie zadovoljiti.

Tijekom evolucije ljudski je mozak postajao sve vei, a poloaj lica pomicaose prema dolje i unatrag. Otprilike u doba kad se ovjek uspravio i poeo kretatina stranjim nogama, dogodile su se neke dodatne promjene na licu. Izraenase eljust pomaknula unatrag i skratila, te nije bilo mjesta za umnjake. eljustiveine ljudi nisu dovoljno velike da bi se u njima smjestili umnjaci.


Ljudi 17


Koja je svrha malog udubljenja na sredinigornje usnice?

Ponosit ete se time to znate da mala udubina na sredini gornje usnicenema neku svrhu. William P. Jollie s Medicinskog fakuleta u Virginiji kae:

Udubina na sredini gornje usne je brazdica koja se stvara uembrionalnoj fazi kad se spajaju lijeva i desna strana tijelate stvara gornja eljust. Ta brazdica nema funkciju, kao tonemaju ni mnoge druge udubine na povrini nekih organa.Na naem se tijelu nalazi nekoliko takvih udubina: sredinjaudubina du povrine jezika, rupica na sredini brade iliudubina na sredini nepca. Postoji i nekoliko takvih tvorbi ugenitalnom podruju, i kod mukaraca i kod ena.

Udubina na gornjoj usnici ima anatomski naziv: philtrumTo je zanimljiva rije koja potjee iz grke rijei philter kojai na engleskom znai ljubavni napitak. Moram priznati dane vidim vezu izmeu znaenja rijei i same udubine nausni, no mnogi anatomski nazivi imaju neobino, ako ne ismijeno, podrijetlo.

Zato mnogi stariji ljudi, pogotovo oni kojinemaju zube, izgledaju kao da stalno netovau?

Dr. John Rutkauskas iz Amerikog drutva za gerijatrijsku stomatologiju kojije razgovarao s dvojicom svojih kolega, dr. Saulom Kamenom i dr. BarryjemCeridanom, rekao nam je da se tik vakanja javlja iskljuivo kod ljudi koji suizgubili zube. U rijetkim prilikama neka sredstva za smirenje i antidepresivi(koji pripadaju skupini fenotijazina) mogu uzrokovati nuspojave zvane tar-divna diskinezija, nemogunost kontrole pokreta koje obino moemo kon-trolirati. Takvi pokreti esto ukljuuju nos, usta i eljusti.

Dr. Rutkausas smatra da je u veini sluajeva vakanje neuromiinareakcija na nedostatak zuba, tj. pokuaj usne upljine da nekako nadokna-di taj nedostatak. Takvi ljudi jo dodatno nastoje namjestiti gornju i donju


18 Zagonetke


eljust u poloaj koji bi im bio to ugodniji. Kad je zubalo potpuno, zubizadravaju gornju i donju eljust na njihovu prirodnome mjestu.

Naravno, veina ljudi koji ostanu bez zubi taj nedostatak nastoji nado-knaditi noenjem umjetnoga zubala. A veina se na njih i navikne. Nostomatolog Ike House rekao nam je da znaajan broj starijih ljudi nije spo-soban nositi proteze zbog prevelika gubitka kotane mase:

Oni usta mogu zatvoriti bolje nego kad bi nosili proteze.Budui da im je teko postii normalan poloaj od 2 do 3milimetra izmeu gornjih i donjih prirodnih ili umjetnihzubi, stalno trae taj poloaj.

Mnogi stariji ljudi koji nose proteze misle kako one jednostavno nisunormalne. Nelagoda u ustima dovodi do toga da mijenjaju poloaj donjeeljusti i doimaju se kao da vau zrak. Dr. House kae:

Da imate dvije stvari u rukama, primjerice dva novia,vjerojatno biste se njima igrali ili ih nekako pokretali. Kad,primjerice, ne upotrebljavamo olovku, nego je samo dri-mo, obino nam se ruka njome igra. Mogue je da se ljudikoji nose zubne proteze stalno na neki nain poigravajunjima, jer predmete koje drimo, a ne koristimo, esto ne-svjesno pomiemo i njima se poigravamo.

Imam praujaka koji puta da mu gornja proteza padneizmeu dviju rijei, a zatim je ponovno podigne premanepcu. Njegova obitelj umire od srama!

Znam da neki stariji ljudi ne mogu podnijeti proteze uustima, osim kad jedu, jer jednostavno ne mogu a da ih nemiu i poigravaju se njima.

Barnet B. Orenstein, profesor stomatologije na Stomatolokom fakultetuSveuilita u New Yorku, rekao nam je da jezik esto potie vakanje:

Stariji ljudi esto pokreu eljusti kao da vau jer nakongubitka svih zuba jezik vie nema ogranien prostor uusnoj upljini. Jezik se iri i zapravo postaje vei. Ono tose doima kao vakanje zapravo je nesvjestan pokuaj da sepronae udobno mjesto za jezik.


Ljudi 19


Kada smo posljednji put bili kod dr. Phila Kleina, slubenoga stomatologaekipe Imponderables, zamolili smo ga da razmisli o toj misteriji dok nampopravlja kutnjake (i razmiljali smo moemo li posjet njemu odbiti odporeza na dohodak pod opravdanjem da je rije o istraivanju, i o troko-vima lijeenja). Laknulo nam je kad se dr. Klein sloio s navedenim teori-jama, no spomenuo je i jo nekoliko objanjenja, ukljuujui rijetkeneuroloke poremeaje i krgutanje zubima zbog toga to gornja i donjaeljust ne sjedaju dobro jedna na drugu.

Klein je spomenuo i da vjeni problem starijim ljudima predstavlja su-hoa usta i nedostatak sline, pa mnogi pomiu usta kao reakciju nasuhou.

A onda nam je rekao da nemamo karijes.

Moramo li stvarno toplomjer stavljati podjezik? Zar ga ne moemo staviti iznad jezika ako su nam usta zatvorena?Svatko tko je vidio dijete kako se mekolji u oajnikim pokuajima da zadritoplomjer pod jezikom, vjerojatno se upitao: Zato lijenici ele da mjerimotemperaturu na najnelagodnijim mjestima na tijelu?

Ne, doista nema razloga zato bi temperatura pod jezikom ili, kad smove kod toga, u rektumu, bila toliko vana da se mora mjeriti ba tu. Ciljje mjerenja tjelesne temperature odrediti temperaturu unutranjostitijela.

Rektum i jezik najdostupnija su mjesta za mjerenje tjelesne tempera-ture. Povremeno se temperatura moe mjeriti pod pazuhom, no pazuhje izloeniji hladnijem okolnom zraku i moe pokazati nie vrijednosti.Naravno, uzimanje topla napitka, kako znaju mnogi kolarci, moe us-pjeno podii temperaturu tijela. No podruje pod jezikom puno je krv-nih ila i gotovo je jednako precizno kao mjerenje u rektumu, samo jeugodnije.

Koje su, dakle, prednosti mjerenja temperature pod jezikom? Nabrojatemo ih.

1. Tonost. Stavljanjem toplomjera pod jezik ograniava se utjecajvanjske temperature zraka ili hrane. Dr. E. Wilson Griffin kae: Zbogokolnoga zraka isparila bi vlanost u ustima i na toplomjeru te bi se


20 Zagonetke


pogreno smanjile vrijednosti temperature. Vano je toplomjer dratipod jezikom, a ne ga valjati po ustima jer iva u toplomjeruautomatski reagira na temperaturu tekuine ili krute tvarioko nje.

2. Brzina. Meko tkivo i krvne ile jezika idealno su mjesto zamjerenje temperature. Dr. Frank Davidoff, izvrni pot-predsjednik Amerike lijenike udruge, kae da zarazliku od koe pazuha, koja je deblja i ima manjekrvnih ila, meko nezatieno tkivo pod jezikomvrsto obloi toplomjer te tako ubrzava mjerenjetjelesne temperature.

3. Udobnost. Iako moda ne vjerujete, dranje to-plomjera na jeziku nije ba tako udobno. Tvrditoplomjer e, umjesto da se ugnijezdi u mekomtkivu ispod jezika, udariti o tvrdo nepce.

Dr. Davidoff priznaje da u krajnjim situacijama i nije ba takva katastrofatoplomjer staviti na jezik:

U principu biste mjerenjem na jeziku dobili relativno tonevrijednosti tjelesne temperature ako niste pritom disali nausta, te prethodno jeli ili pili, ako relativno vrsto dritetoplomjer izmeu nepca i jezika te ako ga drite dovoljnodugo.

Zato su nam glasovi piskutavi i smijeni kad se nadiemo helija?Ako ne elite izgledati kao tipini pijani partijaner, nagutajte se helija i bitete zabavni i zvuat ete poput patuljaka iz arobnjaka iz Oza. U elji dadoznamo zato je tako, razgovarali s nekoliko kemiara i fiziara. Svi suodgovorili jednako. No moda nam je najpotpuniji odgovor dao George B.Kauffman. Evo to je rekao:

Zvuk je podraaj proizveden stimulacijom organa sluhavibracijama koje se prenose zrakom ili drugim medijima.


Ljudi 21


Niskofrekventni zvuk ujemo kao dublji zvuk, a visoko-frekventne zvukove kao visoke, pa i piskutave zvukove.Frekvencija zvuka ovisi o gustoi medija kroz koji se vi-bracije ire; to je medij rjei, vea je frekvencija vibra-cije, pa stoga i vii zvuk.

Gustoe plinova izravno su proporcionalne s njihovommolekularnom teinom. Budui da je gustoa helija znatnomanja od gustoe zraka, koji je mjeavina od oko 78 postoduika i oko 20 posto kisika, glasnice vibriraju puno bre(na vioj frekvenciji) u heliju nego na zraku, pa stoga u-jemo piskutave glasove.

Taj se efekt puno bolje primjeuje kod mukih glasova,koji su dublji od enskih. Glas moe postati dublji udisa-njem plina iz skupine plemenitih plinova (kojoj pripada ihelij) koji je tei od zraka...

Brian Bigley, kemiar u tvrtki za proizvodnju alternativnih oblika gorivaSystech Environmental Corporation, rekao nam je da se smjese helijakoriste u lijeenju astme i drugih bolesti dinog sustava. Pacijenti s tego-bama dinoga sustava smjesu helija mogu podnijeti puno lake nego nor-malan zrak, a miii plua ne moraju se toliko naprezati kao kad pacijentudie zrak.

Zato nam se gadi dlaka u ustima?Naa korespondentica Ilona Savastano arko je eljela razrijeiti ovuzagonetku:

Kako to da moemo progutati bilo koju vrstu hrane, kojiputi velike koliine, a opet, im osjetimo siunu dlaicu uustima, odmah poprimamo gadljiv izraz lica? Vjerujem dai najmanja dlaica izazove kod svih ljudi jednaku reakcijugaenja.

Pitanje smo proslijedili naim stomatolozima koji su navikli na gadljivepacijente (neki se ve mrte katkad ak i prije no to saznaju to e im se


22 Zagonetke


raditi na zubima). Prva reakcija stomatologa bila je naglaavanje osjetlji-vosti usta. Stomatolog Ike House kae:

Naa su usta najosjetljiviji dio tijela, pogotovo tijekomroenja i u djetinjstvu. Djeca koriste usta za hranu (hra-njenje), osjeaj udobnosti (sisanje palca ili dude), uitka(djeca hranu isprobavaju guranjem prstiju u usta) i istra-ivanje (djeca nepoznate stvari stavljaju u usta da ispitajuto je to). Budui da su od ranog djetinjstva usta sredstvoupoznavanja svijeta i stimulacije, ona su vrlo osjetljivomjesto.

Sada kad smo ustanovili koliko su naa usta osjetljiva, mogli bismo sezapitati i postoji li neto doista odvratno u dlakama da nas toliko smetajukad nam se nau u ustima. Da, postoji, kau strunjaci. Stomatolog BarnetOrenstein iz Stomatolokog centra David B. Kriser pri Sveuilitu u NewYorku objanjava:

Dlaka ima dva otra kraja koja stimuliraju vrlo osjetljivusluznicu usne upljine. tovie, tanki promjer i zaobljenioblik dlake omoguuju joj da se zalijepi za sluznicu. Odlje-pljenje vrhom jezika praktiki je nemogue.


Ljudi 23

Daniel Boone, profesor na Sveuilitu u Arizoni i strunjak za glasovne mehanizme, daje nam odgovor:Temeljna frekvencija ili razina glasa izravno je povezana s duljinom i debljinom glasnica svakog pojedinca. Duljinaglasnica prosjenog mukarca je otprilike 18 mm; prosjenaduljina enskih glasnica je oko 10 mm. Visoka osoba bilo kojegspola vjerojatnije e imati dulje glasnice od osobe istog spola koja je neto nia.

Zato ene esto imaju vii glas od mukaraca? Zato nii ljudi obino imaju vii glas od visokih ljudi?


Do refleksa gaenja doi e tee ako su usta puna nego kad se u njimanalazi samo jedna dlaka. Vie e nas draiti i kakljati lagani dodir pera napovrini koe nego trljanje vreg predmeta o kou.

No glavni uzrok gaenja na dlaku daleko je iznad usta. Svi stomatolozitvrde da je glavni uzrok psiholoke naravi.

Dr. House kae da je esto mogao smanjiti ili otkloniti gaenje kod paci-jenta jednostavno razgovorom o tom problemu. I smatra da vrsta stranogpredmeta u ustima uvjetuje nau reakciju na njega:

Primjerice, za naa usta nema velike razlike izmeu pagetai crva (pod pretpostavkom da imate ODLIAN umak i da sucrvi mrtvi i ne migolje se), no veina ljudi bi se zgrozila nadsamim zamiljenim prizorom. Veina ljudi smatra dlakuneim prljavim; pogledajte samo reakcije ljudi kad u hranipronau dlaku. Ipak, za vrijeme voenja ljubavi dodirivanjepartnerove kose ili dlake ustima moe predstavljati uitak.

Zato se smirite. Naravno, moda neete moi kontrolirati svoje gaenjezbog jedne dlake, no svalite krivicu na onoga tko alje poruku (mozak), a nena samu poruku. Dr. Orenstein kae da gadljivost moe biti i pozitivna:

Refleks gaenja jedan je od mnogih obrambenih mehani-zama koje nam je priroda udom podarila. Da nema togamehanizma, mnogi bi od nas umrli zahvaljujui nekom pred-metu koji nam je zapeo u grlu i zatvorio dotok zraka.

Zato se ljudima ne jei koa na licu?Budite sretni to vam se na licu koa ne jei. To je jedna

od malobrojnih stvari koje nas razlikuju od impan-za. Koa nam se jei samo na onim dijelovima tijela na

kojima imamo dlaku. Uloga dlake na tijelu jest zatita odhladnoe. No kad nam dlaka ne pomae da se zagrijemo,

mali miii na dnu svake dlake se stiu, a dlaka se podie.


24 Zagonetke


Kod ivotinja koje imaju krzno to znai da je stvoren zatitni krzneni sloj.Hladan zrak je zarobljen meu dlakama umjesto da dotie osjetljivu kou.Dlaka na taj nain titi ivotinje od smrzavanja.

Iako su ljudi izgubili vei dio dlaka na tijelu, radi zatite od hladnoeaktiviraju se isti ti mali miii u koi. Sve to imamo jest nekolicina prame-nova i tokice na koi kad se najeimo. Kad se lav najei, uzdignute dlakenjegove grive izgledaju prilino jezivo; a kad se ovjek najei, samo izgledaranjivo.

Zato nam curi nos kad je hladno?Otolaringolog dr. Steven C. Marks iz Amerikog rinolokog drutva objanja-va fiziologiju:

Nos i sinusi obloeni su sluznicom u kojoj se nalaze lijezdekoje lue sluz te male stanice zvane mukozne stanice, kojetakoer lue dio sluzi. Ta se sluz normalno proizvodi u slu-znici i na mjestima koja su inficirana ili upaljena.

Mnoge zdravstvene tegobe, poput bakterijskih ili virusnih infekcija i aler-gija, mogu uzrokovati curenje nosa. No reakcija na hladno vrijeme je druk-ija. Dr Marks kae:

Sluznice u nosnoj upljini i sinusima stimulirane su ivci-ma koji do odreene mjere kontroliraju koliinu sluzi. Re-akcija na hladan zrak u nosu djelomino je posljedica re-fleksne reakcije tih ivaca. Sluznica osjeti hladan zrak tepodraaj alje u mozak, koji zatim taj signal vraa natragprema sluznici: rezultat je luenje sluzi.

Koju nam korist donosi curenje nosa, osim to moramo kupovati mara-mice? Keith Holmes, specijalist za uho, grlo i nos, vjeruje da je zatita toplesluznice nosa prirodni fizioloki fenomen, jer hladnoa iritira sluznicu.Marks smatra da poveana koliina sluzi moe biti nuna za ovlaivanje iienje zraka u hladnu okruenju.


Ljudi 25


mogu definirati o kojem se reprezentacijskom sustavu kod pacijenata radi,te da mogu otkriti jesu li pacijenti stvarali nove slike ili se prisjeali starihprije no to su i otvorili usta i to promatranjem samo njihovih oiju.

Ti su pokreti oiju sada kodirani. Postoji sedam osnovnih pokreta oiju, asvaki odgovara upotrebi odreenog osjetnog mehanizma. No valja imati naumu da se ti migovi odnose samo na denjake; oi ljevorukih ljudi obino sepokreu u suprotnom smjeru. Osim toga, oznake lijevo i desno oznaava-ju smjerove iz perspektive promatraa.

Smjer gledanja Proces razmiljanjagore desno slike vizualnog pamenjagore lijevo vizualno zamiljene nove slikeu ravnini desno zvukovi i rijei auditivnog pamenjau ravnini lijevo auditivno zamiljeni novi zvukovi i rijeidolje desno auditivno, zvukovi i rijei (ono to se esto

naziva unutranjim dijalogom)dolje lijevo kinestetiki osjeti (koji mogu ukljuivati

miris i okus)

Postoji jo jedna vrsta pokreta, tonije ne-pokreta. Nekoj osobi moeteuputiti pitanje, a ona e vas gledati ravno u oi, bez odvraanja pogleda. Toznai da ta osoba vizualno percipira informacije.

Isprobajte ovo na prijateljima. Upalit e. Postoji vie iznimaka i komplikaci-ja, a ovo je, dodue, samo pojednostavljen saetak neurolingvistike meto-dologije. Primjerice, ako zamolite nekoga da vam opie svoj prvi bicikl,oekivali biste pogled prema gore desno jer se osoba pokuava sjetiti kako jebicikl izgledao. No, ako osoba zamilja da upravo sjedi na biciklu u restoranuu kojem se nalazite, oi se mogu okrenuti prema gore lijevo, jer prijateljpokuava stvoriti novu predodbu sa starim predmetom. Najbolji nain jestpitati ga na koji je nain uspio sastaviti sliku.

Neurolingvistika je jo novo i neistraeno podruje, no uistinu je fascinant-no. Veinu informacija u ovom poglavlju pronali smo u djelima RichardaBandlera i Johna Grindera. Ako elite saznati vie o toj temi, preporuamovam njihovu knjigu Frogs Into Princes (Od apca do princa).

No da se vratimo na poetno pitanje zato ljudi esto gledaju prema goredok razmiljaju? Odgovor, ini se, lei u tome to veina nas pokuava odgo-voriti na neka pitanja vizualiziranjem odgovora.


Ljudi 81


3-D naoale i 3-D filmovi, 307 3087-Up, 161

Aabeceda

podrijetlo slova, 194 198raspored slova, 194 198

abecedni red, 194 198A.D., 208akumulatori, 309 310alkohol i pospanost, 43aluminijska folija, 346 347amalgamske plombe, 337ambalaa sprejeva i dezodoransa, 338ameriki nogomet

naziv gridiron, 413 414skupljanje u krug i, 412 413

amputacije vidi fantomski osjet udaarapski brojevi, 394, 414 415aspirin, 388 389astrologija, vidi datumi znakova zodijakaastronauti

fotografije zvijezda, 376 377svrbe i eanje, 45 47, 49 52

aukcija, govor voditelja, 231 233automobil, zvuk pokazivaa smjera, 269automobil(i)

efikasnost goriva, 267 268kazaljka na pokazivau spremnika

za gorivo, 266 267miris novog automobila, 269 270spremnik za gorivo, 266, 268tlak u gumama i, 267 268veliina akumulatora, 309 310zvuk pokazivaa smjera, 269

Bbaletani i balerine

gledanje u jednu toku i, 437 438

ples na vrcima prstiju i, 261 263

baloni od gume za vakanje, 184 185

balsovina, 394 395banane, 173 174bare

led na povrini, 366 367Mjesec i, 379 380plima i oseka i, 379 380zadravanje vode u, 383 384

baterijeetvrtaste, 308 309glasnoa zvuka na radiju i, 309od devet volta, 308 309veliine A i B, 308

baterije veliine A, 308baterije veliine B, 308bebe

kipua voda za poroaj, 229 230plavo i ruiasto za, 230podrigivanje, 74san i, 70 71tamnjenje kose, 72treptanje i, 71 72vidi i djeca

bejzboldresovi japanskih igraa, 414 415kuna baza, 415

bejzbolski dresovi japanskih igraa, 414 415

Kazalo

AUIMPO_446-464_CRO 4/20/09 8:47 AM Page 446

bicikliprazne gume, 273 274razlika izmeu mukih i enskih,

272 273kljocanje pri okretanju pedala

unatrag, 273bi, pucketanje 311bijela (boja)

kirurka odjea, 256odjea medicinskih sestara, 256papinska odjea, 251 252. 254pojas u borilakim vjetinama,

430, 431, 432, 433blizanci

DNA blizanaca, 75otisci, 747 6

blizanci, dvojajani, 75blizanci, identini, DNA, 75boca za keap, 172 173boce za pjenuac, 186 187Boeing, brojevi, 278 279boja

crvene oi na fotografijama, 311 312ips od krumpira, 178gondola, 243izmet ptica, 116kini oblak, 368kompjutorske tampane ploice,

294 295kosa kod djece i dojenadi, 72kraljevi i, 255 256kranstvo i, 250 252, 254kuhana govedina, 163 164kuhani jastog, 162kuhano jaje, 249majica s Tour de Francea, 428 429mujaci i enke ptica, 116 117odjea kirurga, 256odjea medicinskih sestara, 256odjea za sveenike, 250 252, 254oguljene jabuke i kruke, 174 175

ohlaena mast, 166 167ohlaeni maslac, 159papinska odjea, 251 252parfem, 338 339pilee meso, 162 163plavo za djeake, 230pojas u borilakim vjetinama,

429 433psee usne, 86ptice, 116 117ruiasto za djevojice, 230sapunica, 339semafori, 288svjetla na brodu, 281 282svjetla zrakoplova, 281 282tetovae, 53 54vene, 52 53vlana odjea, 336 337voda iz slavine, 314

boksetvrtasti ring, 433 434disanje kroz nos i, 434 435

boksaki etvrtasti ring, 433 434bol

aspirin za, 288 289porezotina od papira i, 42 43toplina za, 39 40

bolnika odjea, 356 358Boi, 238, 240britvice, 319brodovi

crvena i zelena svjetla na, 281 282prozori na, 282sidra podmornica, 284

brodski prozori, 282brojevi

arapski, 394, 414 415mlanjaka Boeing, 278 279ploa za pikado, 441, 443 444rimski, 299 300, 393sat, 299 300

Kazalo 447


brojevi Beoinga, 278 279brzina

pucanj bia, 311rukohvat na pokretnim

stepenicama, 285 286bubanj stroja za pranje rublja, 305budilice, 302 303

Ccijevi ispod kuhinjskog sudopera,

314cik-cak, izgled munje, 368 369cirkadijal ritmovi, 37 38Coordinated Universal Time, 204crna (boja)

gondole, 243pojas u borilakim vjetinama,

430, 431, 432, 433psee usne, 86sveenici i noenje, 250 251

crvena (boja)oi na fotografiji, 311 112pojas u borilakim vjetinama, 431prometna signalizacija, 288pruge na unjevima za kuglanje,

442crvenilo na obrazima, 79crveno meso, 163 164crvi

boca tekile, 190kia i, 132 133

curenje nosa, 25, 76 77cviljenje na istoj podlozi, 340 342

amci vidi brodoviarape, 331

aa, papirnata, oblik, 347 348vrste vinskih aa, 187 188znojenje, 400, 402 403

embalo, 322etvrt Mjeseeva, 371ips, krumpir, 178ips od krumpira

izvijeni oblik, 179 80zelene nijanse, 178

ienje povrine klizalita, 439 441

unjevi za kuglanje, pruge na, 442

DDan D, 199datiranje prema vladaru, 209datumi

oznaavanje godina, 208 209, 211

Uskrs, 239znakovi zodijaka, 211

datumi znakova zodijaka, 211divlji psi, 84 86, 91dizalice, postavljanje 284 285djeca

curenje nosa, 76 77nabrekli trbuh, 77 78tamnjenje kose kod, 72vidi i bebe

djeaci vidi mukarcidjeviansko maslinovo ulje, 164 165djevojice vidi enedlaka na tijelu

gubitak dlake kod ljudi, 55 57kovrave stidne dlake, 57 58oiljci od cijepljenja i, 57

dlaka u ustima, 22 24dosada i zijevanje, 64, 65Druidi, 238

448 Zagonetke


drvopucketanje u vatri, 395 396tvrdo i meko drvo, usporedba,

394 395dupini, san, 134 135dvoboji, 221

Eegipatsko pismo, 194 195Elmova vatra, 368eolski prah, 387epilepsija, 16evolucija

duljina prstiju i, 28ljudska dlaka i, 55 56psi, 84 85ptice, 109, 116 117zijevanje i, 64 65, 66zubu umnjaci i, 17

Ffantomski osjet uda, 54 55feniko pismo, 195 196film

odbrojavanje, 313irina, 312 313vidi i fotografije

filmovi, 3-D, 307fluorescentna svjetla, 287, 289folija, aluminijska, 346 347fore (golf), 407fotografije

crvene oi na, 311 312poza desne ruke u kaputu,

31 32smijeak na starim, 33 36zvijezde i, 376 377

fotografski filmodbrojavanje, 313irina, 312 313

fototropizam, 396, 397francuski rog, 317 318

Ggazirana pia, para 160 161genetika

jednojajani blizanci i, 74 75make i, 93 94vidi i naslijee

geotropizam, 396, 397glas

uti vlastiti glas, 26 27glasnoa i baterije radija, 309muki, 22, 23udisanje helija i, 212visoki, 22, 23enski, 22, 23

glasovni prikaz slova, 194glasovni prikazi, 194, 195glavobolja i aspirin, 388 389glazbena ljestvica, 260 261glazbeni instrumenti

francuski rog, 317 318gitara, 318, 320 321klavir, 321 323

Kazalo 449


gljiva od eksplozije 391 393gmazovi i opekline od sunca, 117 118

vidi i zmijegolf

18 rupa i, 406fore u, 407jamice na loptici, 407promaaji, 406

golubovibeba, 113 114zviduk, 111

gondole, 243gorila, udaranje po prsima,

141 143gorivo, efikasnost, 267 268gorivo, kazaljka na pokazivau

spremnika, 266 267grki alfabet, 196 197Greenwich mean time, 204gridiron, vidi ameriki nogometgrlo boce, 350 352grob, dubina 253groice, u kutiji itarica, 154, 156gume

automobil, 267 268, 399 400bicikl, 273 274

gusarihod po dasci i, 221 226naunice i, 227 229papige i, 226 227

gustoa vode, 366guteri, 117 118

Hhelij, udisanje, 21 22Herculaneum, 387heroin, 389 390hijeroglifi, 194, 195Hinomaru, 245 246

hladnoakockice leda i, 402 403maslac i, 159mast i, 166 167mlijeko i, 156noge pingvina i, 107 108okus peenih kolaa i, 168 169vremenski uvjeti, 25znojenje aa i, 400, 402 403vidi i led

hod po dasci, 221 226hodanje

brzo, 420 423cirkulacija i, 58natjecanja u brzom, 420 423ptice i, 110 111

Holandija, 242hrana, udnja za 68 70

Iidejni prikazi, 194identini (jednojajani) blizanci, 74 76imela, 238indijski oraii, 175irska prezimena, 198izlazak sunca, 370

Jjabuke, tamnjenje, 174 175jaguari, 95, 96jaja

crvene toke na, 148dvostuko umance, 148promjena boje pri kuhanju, 149

jamiceloptica za golf, 407ljudi i, 17

450 Zagonetke


japanske zastave, 245 248jastozi

boja kuhanog, 162spretnost, 137 138

jednojajani blizanci 74 76jeleni, ponaanje, 102 103jet lag i ptice, 109 110jezera

led na povrini, 366 367plima i oseka i, 379 380zadravanje vode u, 393 394

jeziknedostatak zuba i, 29termometri i, 20 21zmije i, 118

jogurt, sirutka, 157judo, pojasevi, 429Juni pol

kazivanje smjera s, 203 204kazivanje vremena na, 204 205

Kkalendarsko brojenje godina,

208 209, 211kalkulatorske tipke, 296 297kape, sveenike, 252, 254kapica za tjeme, 252, 254karate, pojasevi, 429, 431kaljanje

insekti i, 131 132pregled kile (hernije) i, 60 61

keap, oblik boce, 172 173kihanje

kukci, 131 132ljudi, 73papar i, 167 168zmija, 118

kihanje od papra, 167 168kikiriki, 175 176

kila (hernija), pregled, 60 61kilt, 240 242kiselo vrhnje, rok trajanja, 158kia

boja kinih oblaka, 368crvi na ploniku i, 132 133leptiri i, 132miris poput, 367 368

kitovi i san, 134 135klamerica, 297 298klavikord, 322klavirske tipke, 321 323klima vidi vremenski uvjetiknjige

naslovne stranice, 258 259uvod i predgovor, 259 260

koije, 271 272kokice, 180komarci

hrana za, 124podlonost ugrizu, 125 126svrbe nakon ugriza, 48

komina, 165 166kondenzacija, 400, 304konji

mjerenje visine, 99 100poloaj spavanja, 98 99potkivanje, 100

koplja za zastavu, 355koplje, zailjenih vrhova, 416 4117korzeti, 62, 63 64koarkaka lopta, avovi, 412kotai kola, 270 271koa

gmazovi, 117 118jamice, 17porezotine od papira, 42 43psi, 93smeuranje nakon kupanja, 43 44svrbe, 44 52

krafne s rupom, 171 172

Kazalo 451


kraljevi, boja, 255 256kravate, 330krave, 101kreda, oznaavanje poloaja trupla,

214 215krekeri, 150kranstvo

boja odjee i, 250 252, 254datumi i, 208, 209, 239promjene imena pape i, 254 255simbol X i, 201

kruhkvasac i, 148 149mijeenje, 149ustajali, 149 150

kruljenje u elucu, 40 41kruka, tamnjenje 174 175krvne ile, plave, 52 53kuna baza, bejzbol, 415kuni ljubimci vidi make; psi; ribekuharska kapa, 190 191kukci

nain letenja, 122u branu i vou, 129vidi i pod imenom npr. komarci

kukuruz, vrste, 180kukuruzne pahuljice, 151 154kuanje, 156kvasac i kruh, 148 149

Llaringitis (pas), 90lavovi

kroenje lava, 143 145maja trava i, 95 96

ledpovrina jezera i bara,

366 367proziran i zamuen, 402 403

leptirikihanje i kaljanje i, 132kia i, 132stil plivanja, 427

levisice 501, 333lice

najeenost, 24 25zvjezdaa i, 138 139

lijekovi, reakcija na, 26lijeva strana tijela

francuski rog i, 317 318mar zapoet lijevom nogom,

219 220runi sat na, 249 250vojne medalje na, 218 219

Ljljepilo

lijepljenje unutar ambalae, 352 353

superljepilo u usporedbi s obinim, 353

teflon i, 398 399

452 Zagonetke


MM&M, logo, 182macadamia oraii, 175make

crvene oi na fotografijama, 311 312

izlaganje suncu i, 118maja trava i, 95 96patuljaste, 93 94plivanje i, 96poloaj hranjenja, 91

madagaskarski siktavi ohari, 131 132

majmuni vidi primatimakadamija, 175mariranje, 219 20maska za kisik (u zrakoplovu),

275 276maske za ronjenje, 304 307maslac od kikirikija, 176 178maslinovo ulje, 164 165maslinovo ulje, ekstra djeviansko,

164 165masovna histerija, 63 64mast, vrsta, 167medalje, 218 219Meunarodna hidrografska

organizacija, 202 203meko drvo i tvrdo drvo, usporedba,

394 395mescal, 190metan i proizvodnja vode,

384Mickey Mouse, prsti 359 360mirisi (ne)ugodni

dolazak kie, 367 368hrana za pse, 345 346novi automobil, 269 270runik za brisanje, 326tvor, 104 106

vlana vuna, 334vidi i lo zadah, tjelesni mirisi

mirisi vidi lo zadah, tjelesni mirisi,neugodni mirisimiii

oko, 13 14, 15ptica, 162imi, 139

mitra, 354Mjesec

etvrtina, 371jezera, bare i, 379 380Mjesec nas slijedi posvuda, 375obzor i veliina, 373 375polovica, 371vonja tijekom noi i, 375vidjeti Mjesec tijekom dana,

372 373mlijeko

hladno i okus, 156koica na vruem, 156 157poticanje sna, 157

mora i oceani razlika, 381, 383motorna vozila vidi automobilimravi, 130mrlje i temperatura vode, 335 336muhe 122 123munja, 368munja, izgled, 368 369mukarci i mujaci

baletani na vrcima prstiju, 261 263

bicikli za, 272 273boja ptica, 116 117britvice za, 319glas i, 22, 23gubitak svijesti i, 62 63komarac, 123plavo za, 230udisanje helija i, 22vjetine bacanja, 444 445

Kazalo 453


Nnajeenost koe, 24 25naoale

3-D, 307 308slijepi ljudi i, 10

naranasti pojas u borilakim vjetinama, 431

naslijeejamice i, 17podonjaci i, 14vidi i genetika

naslovna stranica (knjiga), 258 259

naunice, gusarske, 227 229neurolozi, 79 80, 81New York, 387Nizozemci, 242Nizozemska, 242noni leptiri

nain letenja, 122privlanost arulje, 127svjetlost i, 127

nogometameriki, 412 414europski nogomet, 410 412

noktipolumjeseci na, 29rast, 29 30

nokti na nogamapolumjeseci na, 29rast, 29 30

nos(evi)curenje, 25, 76 77krave, 101psei vlani, 88 90zeevi, 97 98

novineienje prozora i, 342 344razderati, 344 345

no, vrh, 235

Ooblaci

boja kie, 368kapljice oblaka i, 367oblak u obliku gljive nakon

ekspolzije bombe, 391 393oblak u obliku gljive nakon eksplozije,

391 393oceani

granice, 202 203mora i, 383slanost, 382

oicrvene na fotografijama,

311 112kihanje i, 73miii u, 13 14, 15mrlje u, 12 13otrina vida, 10 11podonjaci, 14 15razmiljanje i, 79 81san i, 15umor i bolovi u, 13 14zamor oiju, 13 14abe, 119vidjeti zvijezde i, 15 17vidi i slijepi ljudi i tamne naoale

odjeaarape, 331kravate, 330skupljanje, 333, 335sveenici, 250 252, 254krob (tirka) za, 332traperice, 332, 333vlane mrlje, 336 337

oksidacija maslaca, 159Oktoberfest, 243 244okus peenih kolaa, 168 169olimpijske baklje, prenoenje,

416

454 Zagonetke


opekline od suncaguteri i, 117 178zakanjela reakcija i, 390 391

orasi, 174, 175 176osjeti

peene namirnice i, 168 169razmiljanje i, 79 81vidi i oi; nos(evi), mirisi

oticanje trbuha, 77 78otisci prstiju jednojajanih blizanaca,

74 76ozljede glave

nogomet i, 410 412privienje zvijezda, 15 17

oznaavanje godina, kalendar, 208 209, 211

ozon, 367 368oiljci od cijepljenja, 57

Ppalac, podizanje, 210pape

noenje bijele boje, 251 252pokrivala za glavu za, 252, 254promjene imena i, 354 355

papigegusari i, 226 227oponaanje, 114 116

par avion, 236para iz gaziranog pia, 160 161parfem

boja, 338 339nanoenje, 31

pasje hodanje u krug, 86 87patuljaste make, 93 94pauci, 123 124pele, 119 121petak trinaestoga, 211 214philtrum, 18

pijetlovo glasanje, 111pikado, brojevi na ploi, 441, 443 444piletina, 162 163pingvini

koljena, 106 107smrzavanje i, 107 108

piruete u umjetnikom klizanju, 437 438

pivski vr, poklopac, 188 189pjena od sapuna, 339pjena od tjestenine, 166pjenuac, boce 186 187plakanje

rezanje luka i, 155sretni zavreci i, 78 79

planeti koji ne trepere, 376 379plastine ae, oblik, 347 348plava (boja)

djeaci i, 230krvne ile, 52 53pojas u borilakim vjetinama, 431

plesaigledanje u jednu toku i, 437 438na vrcima prstiju, 261 263

plima i oseka, jezera i bare, 379 380pliani medvjedii, 361 363plivanje

make i, 96stil leptira, 427

plombe, 337 338pljuvanje u masku za ronjenje,

304 307podloga za tintu, 345podonjaci, vreice ispod oiju,

14 15podrigivanje male djece, 74pojasevi za borilake vjetine,

429 433pokladnice s rupom 171 172poklopci na kriglama piva, 188 189pokopi u gradu, drevni, 386 388

Kazalo 455


policajcidranje svjetiljke, 215 217iscrtavanje kredom, 214 215

polumjesec, 371poljubac

imela i, 238simbol X za, 201 202

Pompeji, 387porezotine od papira, 42 43poriv za nejestivim tvarima, 70pospanost

alkohol i, 43obilni obroci i, 43stajanje i, 59 60toplo vrijeme i, 37 38

pota vidi zrakoplovna pota pothranjenost, 77, 78potkivanje konja, 100povijesno datiranje, 208povrinska napetost, 152pr. Kr., 208, 209prag, prenoenje mladenke preko,

230 231praina, stropni ventilator,

327 328praznovjerje

petak trinaesti, 211 214plavo za djeake, 230poljubac ispod imele, 238prenoenje mladenke preko praga,

230 231ruiasto za djevojice, 230

predgovor (knjiga), 259 260prezimena, irska, 198primati

ienje dlake, 141udaranje u prsa, 141 143zijevanje i, 65, 67 68

probijanje zvunog zidahelikopteri i, 280 281pucanje biem i, 311

prometna signalizacijaboja, 288arulje, 286 287

prostaglandini, 389proteinske kalorije, nedovoljan unos

77prozori

brodski, 282na zrakoplovu, 276 277, 283novine za ienje, 342 344

prstiduljina, 28 29Mickey Mouse i, 359 360

psea hrana, miris 345 346psi

crne usne, 86divlji, 84 86, 91evolucija, 84 85hodanje u krug, 86 87hrana, miris 345 346izloenost suncu i, 118laringitis i promjene u glasu,

311 312osjetljiv sluh, 87 88poloaj hranjenja, 91pripitomljavanje, 84 85refleks eanja, 92tjelesni miris, 93vlana njuka, 88 90

pticeboja, 116 117evolucija, 109, 116 117golubovi, 111, 113 114hodanje i skakutanje, 110 111izmet, 116koljena, 106 107kukurikanje pijetlova, 111migracije, 109 110, 113mirovanje, 112oponaanje, 114 116pingvini, 106 108

456 Zagonetke


poloaj za spavanje, 112promjena vremenskih zona (jet lag),

109 110sjedenje, 112smrzavanje i, 107 108stajanje na jednoj nozi, 112tjelesna temperatura i, 109uoavanje mrtvih ptica, 113zijevanje i, 65znojenje i, 108 109

ptice, oponaanje, 114 115ptiji izmet, 116pudlice, 84 86purpurna (boja)

kraljevi i, 255 256pojas u borilakim vjetinama, 431

pusti otok, ostavljanje na 222, 224

Rraspukline na ploniku, 353 354, 356raspukline od pomicanja zgrada,

328 330razina mora, 380 381razmiljanje, 79 81reakcija na strah, 103refleks eanja, 92refleks gaenja, 24religijsko datiranje, 209ribe

spavanje i, 133 135spremnici za kisik za, 135ljunak u akvariju, 135 136uriniranje i, 136 137zijevanje i, 65

rimske koije, 271 272rimski brojevi, 299 300, 393rimski kalendar, 208 209rimski ostaci, 387rimsko pismo, 197 198

ring, 433 434ris, 96riini vafli, 150 151roendanske svjeice, ponovno

samostalno paljenje, 398runi satovi, 249 250runici

dvije strane, 326 327miris, 326

ruine, zakopane drevne, 386 388rukohvat na pominim stubama,

285 286rupica na vrhu igle, 315 317ruiasto za djevojice, 230

Ssalutiranje

21 puka, 220 221vojno osoblje, 217 218

saonice, upravljanje, 436satovi

mjerenje vremena, prije, 300 303rimski brojevi na, 299 300smjer kazaljke, 303 304ure nasuprot, 299vidi i runi satovi

Kazalo 457


satovi, usporedba, 299vidi i runi satovi

satovi s uetom, 302Scotland Yard, 259senzor na benzinskoj crpki, 268Seven-Up, 161sidra, podmornice, 284simbol X, 200 202simbol(i)

Boi, 201, 250 251, 254X kao, 200 202

sirutka, 157Sjeverni pol

kazivanje smjera od, 203 204kazivanje vremena na, 204 205

skakanje s motkom, 423 426, 428skupljanje odjee u pranju, 333, 335skupljanje pamune odjee, 333,

335slagalice, dijelovi 358 359slamke, 348 350slamke za pie, 348 350slana mora, 382slavine

vrua voda i zvuk iz, 315zamuena voda iz, 314

slijepi ljudi i tamne naoale, 10slijepo crijevo, 41 42slogovno pismo, 194slonovi, 101 102sljezovi kolaii, 181smei pojas u borilakim vjetinama,

430, 431, 433smeuranost, nakon kupanja, 43 44smijeenje na starim fotografijama,

33 36snovi, 38snjeni leopardi, 95, 96sok od narane i pranje zubi,

158 160spajalice u klamerici, 298

spavanjebebe i, 70 71dupini i, 134 135kitovi i, 134 135pokreti oiju i, 15poloaj konja, 98 99poloaj ptice, 112ribe i, 133 135snovi i, 38toplo mlijeko i, 157toplo vrijeme i, 37 38vidi i pospanost

splasnue soufflea, 170srani ritam, podruje mjerenja 31srebrne plombe, 337 338stabla na nizbrdici, 396 397stajanje i umor, 59 60staklo, razlomljeno, 401starenje

nedostatak zubi i, 18 20podonjaci i, 15tik vakanja i, 18 20

stariji ljudimanjak zubi i, 18 20podonjaci kod, 15umjetno zubalo i, 18 20

start u razmaku, 417 420start utrke u razmaku, 417 420stidne dlake, 57 58stijeg, 355stopala

oticanje, 58 59, 60pingvinska, 107 108ptice, 107 108, 109, 112putovanje zrakoplovom i, 58 59, 60

sunane naoale i slijepi ljudi, 10superljepilo

obino ljepilo, usporedba, 353teflon i, 398 399

suze vidi plakanjesuzenje oiju zbog luka, 155

458 Zagonetke


sveeniciodjea, 250 252, 254pokrivala za glavu, 252, 254vidi i pape

svemirska odijela, 45 47, 49 52svijee, roendanske, 398svijeni sat, 302svijest, gubitak, 61 64svjeice koje se ponovno same pale,

398svjetiljka, dranje, 215 217svjetla

fluorescentna, 287, 289noni leptiri i, 127zrakoplov, 277 278, 281 282

svjetlost zvijezda, 376 377, 378svrbe

astronauti i, 45 47, 49 52razlozi za, 44 45ugriz komarca i, 48

SysRq na kompjutorskoj tipkovnici, 293 294

afran, 168ampon

boja pjene, 339nastanak pjene, 340

eernemogunost kvarenja, 183u grumenima, 184

imii, vise naglavce, 139 140kakljivi dijelovi tijela, 58kripanje kue, 328 330krob, 332takori, 98tapii kao pribor za jelo, 235 236tapovi za skijanje, izvijeni, 435 436tirka, 332

Ttae kwan do, 432tamnjenje dlake, 72tanjuri, oblik, 234 235tanjuri za jelo, 234 235teflon

lijepljenje za tavu, 397superljepilo i, 398 399

tekila, crvi u, 190telefonska ica, uvrtanje, 299temperatura (tijela), 20 21, 38, 109

vidi i hladnoa; toplinatenis

upave loptice, 409 410sustav bodovanja, 407 409

tenis, dvoranski, 408tenis na travi vidi tenistetovae, 53 54tigrovi, 95, 96tinitus, 26tipka SysRq, 293 294tipke pisaeg stroja, 292 293tipkovnica QWERTY, 292 293tipkovnica, raspored tipki,

296 297tipkovnica telefona, 296 297tjelesna temperatura

mjerenje, 20 21ptice i, 109san i, 38

tjelesni mirisiljudi, 30pas, 93tvor, 104 106vidi i zadah

toplinaaluminijska folija i, 346 347crvenilo na obrazima i, 79koica umaka i, 157koica na mlijeku i, 156 157

Kazalo 459


odravanje klizalita i, 439 441okus peenih kolaa i, 168 169san i, 37 38ublaavanje boli i, 39 40Zemljina jezgra i, 385 386

Tour de France, majica, 428 429traperice

levisice 501, 333pijesak u depovima, 332

tri muketira, 360 361troskok, 428trudnoa

poriv za hranom tijekom, 68 70snovi tijekom, 38

trzaji i nemir, 36 37tvor, vonj 104 610tvrdo drvo nasuprot mekom drvetu,

394 395

Uuestalost treptanja, 14, 71ugaritsko pismo, 195ukoenost od straha u ivotinja, 103umak, koica na, 157

umor vidi pospanostUskrs

datumi, 239Veliki Petak, 239 240

uskrsni okoladni zeko, 183usne

psee, crne, 86udubljenje u sredini, 18

uiosjetljivost kod pasa, 87 88zvonjava u, 26

une resice, 27 28uni vosak, 26uvod (knjiga), 259 260

VVeliki petak, 239 240vene, plave boje, 52 53venska tromboza, 60ventilator stropni, praina, 327 328vezice na cipelama, 330 331vid 20 20/20 40, 10 11vid, tablice za ispitivanje otrine,

11 12videovrpca, strane, 310 311vino

aluminijska folija na grlu, 186 187bijelo od crnog groa, 186suho, 185 186

vino, suho, 185 186vinske ae, vrste, 187 188visina glasa, 23visok zvuk, 22, 23visoki glas, 22, 23vlanost, 367voe

kukci u, 129rast banane, 173 174tamnjenje jabuka i kruaka, 174 175

460 Zagonetke


vodaproizvodnja, 384zadravanje u jezeru i bari,

383 384zamuena iz slavine, 314vidi i oceani; bare

voda vrua, poroaj kod kue i, 229 230

vodno lice, 383 384vojska

mar zapoet lijevom nogom, 219 220

medalje, 218 219salutiranje iz 21 puke, 220 221salutiranje rukom i, 217 218

vremenska razlika od pola sata, 205 207

vremenske zoneSjeverni i Juni pol, 204 205vremenska razlika od pola sata,

205 207vremenske zone vidi vremenska

razlika od pola satavremenski uvjeti

curenje nosa i, 25hladno vrijeme, 25toplo vrijeme, 37 38ugoda i, 40vedro vrijeme nakon oluje,

370 371vidi i kia

vrijemeprije pojave satova, 300 303reakcija koe na sunce,

390 391zalazak i izlazak sunca, 370

vrue vrijeme, 37 38vuna

miris vlane, 334skupljanje u pranju, 333,

335

Zzadah, 39zadravanje tekuine

nateena stopala i, 59, 60nateeni trbuh i, 77podonjaci i, 14 15

zalazak sunca, 370zamorci, 98zarazno zijevanje, 64 68zastave

japanska, 245 248na pola koplja, 248 249stijeg 355

zatitna maska za lemljenje, 294 296

zei, uskrsni okoladni, 183zeja njuka, 97 98Zeland, 244 245zelena (boja)

ips od krumpira, 178kirurka odjea, 256kompjutorske tampane ploice,

294 296pojas u borilakim vjetinama,

430, 431, 433prometna signalizacija, 288svjetla na brodu, 281 282svjetla na zrakoplovu,

281 282zemlja

ponovno zatrpavanje rupe u tlu, 356 358

zemlja, 356 357zemlja, 356 357Zemljina jezgra, 385 386zmije

kihanje, 118 119pruanje jezika, 118

znoj, ptice i, 108 109znojenje aa, 400, 402 403

Kazalo 461


zrakoplovi i putovanje zrakoplovombrojevi Boeinga, 278 279maske za kisik i, 275 276nateena stopala i, 58 59, 60raspored prozora i, 276 277unutarnja svjetla, 277 278vanjska svjetla, 281 282zvuni signali i, 237 278zvuk helikoptera, 279 281

zrakoplovna pota, 236zubalo, umjetno 19zubi

nedostatak, 18 20tik vakanja i, 18 20uloga umnjaka, 17

zubi umnjaci, 17zubna pasta, 158 159, 160zubne plombe, srebrne, 337 338zucchetto, 252, 254zujanje elektrinih vodova, 290 292zvijezde, fotografije, 376 377zvjezdaa, 138 139zvjezdae (morske zvijezde),

138 139zvuni signali u zrakoplovu, 237 238zvuni signali za opasnost, 237, 238zvuk

disanje boksaa kroz nos, 434 345elektrini vod, 290 292fluorescentno svjetlo, 287, 289helikopter, 279 281kruljenje u elucu, 40 41pokaziva smjera u automobilu,

269pomicanje zgrade, 328 330pucanj bia, 311pucketanje vatre, 395, 396ruka za odvrtanje tople vode, 315souffle, kolai i, 170suprotno okretanje pedale bicikla,

273

tresenje arulje, 287zvuk vatre, 395 396

zvuk helikoptera, 279 281

abe, 119arulje

labavljenje, 289 90noni leptiri i, 127prometna svjetla, 286 287vakuum u, 289zvuk prilikom tresenja, 287

ene i enkebicikli za, 272 273britvice za, 319glas i, 22, 23komarci, 124korzeti i, 61 64ptice, boja, 116 117ruiasto za, 230udisanje helija i, 22vjetina bacanja, 444 445

ice na gitari, 318, 320 321itarice

groice u, 154, 156plivanje u mlijeku, 151 154

iva u plombi, 337ivotinje, vidi pod nazive, primjerice psiohari

madagaskarski siktavi, 131 132poloaj nakon uginua i, 128 129svjetlo i, 128

udnja za hranom, 68 70uta (boja)

majica s Tour de Francea, 428 429parfem, 338 339pojas u borilakim vjetinama, 431prometna svjetla, 288

vakae gume, baloni, 184 185

462 Zagonetke


O autoru 463

David Feldman odrastao je u Mar Visti u Kaliforniji. Jo od malih nogu privlaila ga je popularna kultura. Volio je rock 'n' roll i televizijskihumoristiki ou Leave it to Beaver te nastojao doznati zato i kako su tetekovine moderne kulture postale tako uspjene u trinom i umjetnikomsmislu. Na sveuilitu je prouavao knjievnost, a posebno su ga zanimaliruski pisci, no bavio se i uvjeravanjem svojih suutnih profesora na GrinnellCollegeu (da, upravo ta institucija za visoko obrazovanje) da mu dopusteneovisno studirati i popularnu kulturu.

Dobivi stipendiju Thomas J. Watson Fellowship koja mu je omoguilastudij popularne kulture u Europi, bacio se na Dostojevskog te krenuo nasveuilite Bowling Green State University, koje je u to vrijeme bilo jedinovisoko uilite na svijetu koje je nudilo poslijediplomski studij popularnekulture. Ondje je drao kolegij o televizijskim sapunicama, prvi sveuilinipredmet takve vrste u svijetu.

Nakon preseljenja u New York raspitivao se o mogunostimazaposlenja u amerikoj televizijskoj kui ABC, no zaposlio se uurednitvu televizijske mree NBC, gdje je radio na ureenjudnevnog i veernjeg programa. Bio je i jo uvijek jestopsjednut televizijom, no nije izabran za urednikatelevizijskog programa. Stoga je odluio utedjetineto novca i poeti se baviti pisanjem. Odlazak u supermarket inspirirao ga je da pie Imponderables (vidi uvod). Nakon toga slijedi uspjena karijera koja traje ve vie od dvadeset godina.

Dave ivi u New Yorku. Nije oenjen, ali se, uz posao, bavi i mnogim drugim hobijima: odlazi na turnire brida, slua svoju neiscrpnu glazbenu kolekciju, u vjenoj je potrazi za dobrom hranom na svakom koraku, ita, ivcira prijatelje, uiva u svim oblijima popularne kulture i pie autobiografske crtice u treem licu.

O autoru


Odgovori n

a

najudnije

i

najzabavni

je tajne

svakodnevno

g ivota

Zatopirati

volepapige?

David Feldman

Zagonetke

Zagonetke

Zago

netk

e

Readers Digest

Osvrnite se svijet je prepunzagonetnih, zbunjujuih i

neobjanjenih tajni koje jedva ekaju da ih

razrijeite. Ova vamknjiga nudi odgovore.

Na njezinim je stranicamabezbroj objanjenja iz

podruja znanosti, prirode,povijesti i svakodnevnog

ivota, koja e vas i prosvijetliti i dobro

zabaviti.

www.mozaik-knjiga.hr

9 7 8 9 5 3 1 4 0 5 4 4 7

ISBN 978-953-14-0544-7

AUIMPO_COVER_dolje_CRO.qxd 4/15/09 2:00 PM Page 1

AUIMPO_001-007_CRO.pdfAUIMPO_008-009_CRO.pdfAUIMPO_010-081_CRO.pdfAUIMPO_446-464_CRO.pdfprazna.pdfAUIMPO_001-007_CRO.pdf

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice







Documents

Zagonetke