Broj 17 Godina XXI. Zagreb 17. lipnja 2016. SADRÝAJBroj 17/16 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 17. lipnja 2016. Stranica 3 1 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj

AKTI GRADA VRBOVCA1. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnih

udjela i pripajanju trgovaèkog društva “Vodo-opskrba i odvodnja Vrbovec” d.o.o. trgovaèkomdruštvu “Vodoopskrba i odvodnja ZagrebaèkeÞupanije d.o.o.”................................................ 3

OPÆINA DUBRAVA2. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnih

udjela i pripajanju trgovaèkog društva Vodo-opskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o. trgovaèkomdruštvu “Vodoopskrba i odvodnja ZagrebaèkeÞupanije d.o.o.”................................................ 4

OPÆINA FARKAŠEVAC3. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnih


OPÆINA GRADEC4. Odluka o davanju suglasnosti na Društveni ugo-

vor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebaèke Þupa-nije d.o.o. ........................................................ 6

5. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnihudjela i pripajanju trgovaèkog društva Vodo-opskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o. trgovaèkomdruštvu “Vodoopskrba i odvodnja ZagrebaèkeÞupanije d.o.o.”................................................ 6

6. Odluka o povjeravanju poslova prijevoza po-kojnika na obdukciju ........................................ 7

7. Odluka o kriterijima, mjerilima i naèinu financi-ranja javnih potreba sredstvima iz ProraèunaOpæine Gradec................................................. 7

8. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ra-spolaganju nekretninama u vlasništvu OpæineGradec............................................................. 10

9. Zakljuèak o sufinanciranju škole plivanja (školeu prirodi) u razdoblju 01. 09. – 10. 09. 2016.godine ............................................................. 11

10. Zakljuèak o usvajanju ponude za rekonstrukcijukrovišta u Podruènoj školi Haganj ...................... 11

11. Odluka o usvajanju Strateškog razvojnog progra-ma Opæine Gradec za razdoblje od 2015. do2020. godine.................................................... 11

� Strateški razvojni program Opæine Gradec zarazdoblje od 2015. do 2020. godine ................. 12

OPÆINA KLOŠTAR IVANIÆ12. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnih udje-

la i pripajanju trgovaèkog društva Vodoopskrba iodvodnja Ivaniæ-Grad d.o.o. za vodne uslugetrgovaèkom društvu Vodoopskrba i odvodnjaZagrebaèke Þupanije d.o.o. za vodoopskrbu iodvodnju ......................................................... 68

13. Zakljuèak o sufinanciranju redovitog programapredškolskog odgoja u ustanovama drugih osni-vaèa ................................................................. 68

OPÆINA KRIÝ14. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnih

udjela i pripajanju trgovaèkog društva Vodo-opskrba i odvodnja Ivaniæ-Grad d.o.o. za vodneusluge trgovaèkom društvu Vodoopskrba iodvodnja Zagrebaèke Þupanije d.o.o. za vodo-opskrbu i odvodnju........................................... 69

OPÆINA POKUPSKO15. Zakljuèak o isplati sredstava tvrtki “Narodne no-

vine d.d.” ......................................................... 70

16. Zakljuèak o isplati sredstava tvrtki “InstalacijeBlaÞeviæ”.......................................................... 70

17. Zakljuèak o isplati sredstava tvrtki “Greca centard.o.o.” ............................................................. 70

18. Zakljuèak o isplati sredstava tvrtki “Narodne no-vine d.d.” ......................................................... 70

OPÆINA PRESEKA19. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnih


OPÆINA RAKOVEC20. Odluka o preuzimanju prenijetih poslovnih


21. Odluka o prijenosu poslova organizacije prijevo-za pokojnika na Zagrebaèku Þupaniju u 2016.godini .............................................................. 72

SADRÝAJ

Broj 17Godina XXI.

Zagreb17. lipnja 2016.

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluÞbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte.

Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

Glavna urednica: Marica Mikec, dipl. iur., proèelnica Struène sluÞbe Skupštine, tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024

www.zagrebacka-zupanija.hr

Izvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6

Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

Broj 17/16 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 17. lipnja 2016. Stranica 3

1 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) i članka 35. stavak 1. alineja 20. Statuta Grada Vrbovca (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 32/13 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Vrbovca na 20. sjednici, odrŢa-noj 1. lipnja 2016. godine, donijelo je

ODLukuO PREuZImANju PRENIjEtIh POsLOvNIh uDjELA

I PRIPAjANju tRGOvAčkOG DRuštvA “vODOOPskRbA I ODvODNjA vRbOvEC” D.O.O.

tRGOvAčkOm DRuštvu “vODOOPskRbA I ODvODNjA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE D.O.O.”

Članak 1.Odlukom o podjeli i prijenosu poslovnih udjela tr-

govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”, (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 022-04/16-01/06; URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 (jedanmilijunkuna), radi provođe-nja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Odredbom iz članka 1. ove Odluke Gradu Vrbo-

vec prenesen je poslovni dio Društva u nominalnom iznosu od 140.200,00 kn (stočetrdesettisućadvjesto-kuna) odnosno 14,02% temeljnog kapitala Društva.

Članak 3.Grad Vrbovec prihvaća preneseni poslovni udio u

Društvu te istome pripaja svoj poslovni udio u trgo-vačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o. OIB 91957102141, u nominalnom iznosu od 885.000,00 kn (osamstoosamdesetipettisućakuna), što čini 59% toga trgovačkog društva.

Članak 4.Ovlašćuje se gradonačelnik Grada Vrbovca za po-

duzimanje svih radnji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Društvenom ugovoru o osnivanju trgovač-kog društva Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o. u provedbi ove Odluke.

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a

objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 021-06/16-01/12 URBROJ: 238/32-01/01-16-1 Vrbovec, 1. lipnja 2016. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Josip Jambrač, v. r.

AktI GRADA vRbOvCA

Stranica 4 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 17. lipnja 2016. Broj 17/16

2 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/10, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12), članka 18. Statuta Općine Dubrava (“Glasnik Zagrebačke Ţupa-nije”, broj 20/09, 6/10 i 9/13) i članka 61. stavak 1. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Dubrava (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 20/09 i 9/13), Općinsko vijeće Općine Dubrava na 24. sjednici, odrŢanoj 2. lipnja 2016. godine, donijelo je


I PRIPAjANju tRGOvAčkOG DRuštvA vODOOPskRbA I ODvODNjA vRbOvEC D.O.O.



govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”, (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 021-04/16-01/06 URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 (jedanmilijunkuna), radi provođe-nja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreba istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Odredbom iz članka 1. ove Odluke Općini je pre-

nesen poslovni dio Društva u nominalnom iznosu od 49.700,00 kn, odnosno 4,97% temeljnog kapitala Društva.

Članak 3.Općina prihvaća preneseni poslovni udio u Druš-

tvu te istome pripaja svoj poslovni udio u trgovačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o., OIB: 91597102141, u nominalnom iznosu od 240.000,00 kn, što čini 16% toga trgovačkog društva.

Članak 4.Ovlašćuje se načelnik Općine za poduzimanje svih

radnji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Aktu o osnivanju trgovačkog društva “Vodoopskrba i odvod-nja Vrbovec d.o.o.” u provedbi ove Odluke.

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana

donošenja, a objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţu-panije”.

KLASA: 363-02/16-01/5 URBROJ: 238/05-01-16-3 Dubrava, 2. lipnja 2016. POTPREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Boro Petrek, v. r.

OPĆINA DubRAvA


3 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12), članka 18. Statuta Općine Farkaševac (“Glasnik Zagrebačke Ţupa-nije”, broj 19/09, 32/12, 9/13), te članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Farkaševac (“Glasnik Zagre-bačke Ţupanije”, broj 19/09, 9/13), Općinsko vijeće Općine Farkaševac na 18. sjednici, odrŢanoj 9. lipnja 2016. godine, donijelo je


I PRIPAjANju tRGOvAčkOG DRuštvA vODOOPskRbA I ODvODNjA vRbOvEC D. O. O,



govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”, (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 021-04/16-01/06; URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 (jedanmilijun kuna), radi provođe-nja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Odredbom iz članka 1. ove Odluke, Općini Farka-

ševac prenesen je poslovni dio Društva u nominalnom iznosu od 18.300,00 kn odnosno 1,83% temeljnog ka-pitala Društva.

Članak 3.Općina Farkaševac prihvaća preneseni poslovni

udio u Društvu te istome pripaja svoj poslovni udio u trgovačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d. o. o, Kolodvorska 29, Vrbovec, OIB: 91957102141, u nominalnom iznosu od 90.000,00 kn, što čini 6% toga trgovačkog društva.

Članak 4.Ovlašćuje se načelnik Općine za poduzimanje svih

radnji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Aktu o osnivanju trgovačkog društva Vodoopskrba i odvod-nja Vrbovec d.o.o. u provedbi ove Odluke.

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Gla-

sniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 363-02/16-01/09 URBROJ: 238/08-01-16-4 Farkaševac, 9. lipnja 2016.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Ýeljko Copak, struč. spec. ing. agr., v. r.

OPĆINA fARkAšEvAC


4 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 18. Statuta Općine Gra-dec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09, 13/13), te članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Op-ćine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10, 13/13), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjednici, odrŢanoj 6. lipnja 2016. godine, donijelo je

ODLukuO DAvANju suGLAsNOstI NA DRuštvENI

uGOvOR vODOOPskRbE I ODvODNjE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE D.O.O.


govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”, upisanog u registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem MBS: 080631487, OIB: 54189804734 (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 021-04/16-01/06; URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 kn (jedanmilijun kuna), radi provo-đenja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Poslovni udjeli iz članka 1. ove Odluke, prenijeti su

bez naknade na jedinice lokalne samouprave sa pod-ručja provedbe projekta i to kako slijedi: Grad Dugo Selo, Grad Sveti Ivan Zelina, Grad Vrbovec, Grad Iva-nić-Grad, Općina Rugvica, Općina KriŢ, Općina Brc-kovljani, Općina Kloštar Ivanić, Općina Dubrava, Op-ćina Gradec, Općina Farkaševac, Općina Preseka, Op-ćina Bedenica i Općina Rakovec.

Poslovni udjeli iz članka 1. ove Odluke prenijeti su gradovima i općinama iz stavka 1. ovog članka prema kriteriju broja stanovnika po popisu iz 2011. godine, u nominalnim iznosima kako slijedi:

Redni broj JLS

POSLOVNI UDJEL

NOMINALNI IZNOS (kn) %

1. Grad Dugo Selo 165.500,00 16,552. Grad Sveti Ivan Zelina 151.200,00 15,123. Grad Vrbovec 140.200,00 14,024. Grad Ivanić-Grad 137.900,00 13,795. Općina Rugvica 74.600,00 7,466. Općina KriŢ 66.000,00 6,607. Općina Brckovljani 64.800,00 6,488. Općina Kloštar Ivanić 57.700,00 5,779. Općina Dubrava 49.700,00 4,97

Redni broj JLS

POSLOVNI UDJEL

NOMINALNI IZNOS (kn) %

10. Općina Gradec 34.900,00 3,4911. Općina Farkaševac 18.300,00 1,8312. Općina Preseka 13.700,00 1,3713. Općina Bedenica 13.600,00 1,3614. Općina Rakovec 11.900,00 1,19

Članak 3.Ovom Odlukom, Općina Gradec kao član Društva,

prihvaća i daje suglasnost na Akt o osnivanju/Društveni ugovor Društva koji će, u svrhu provođenja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europ-ske unije, sklopiti jedinice lokalne samouprave iz članka 2. ove Odluke.

Članak 4.Ovlašćuje se Načelnik Općine Gradec za poduzi-

manje svih radnji sukladno Zakonu o trgovačkim druš-tvima i Aktu o osnivanju Društva u provedbi ove Od-luke, kao i za potpis Ugovora o preuzimanju/prijenosu poslovnih udjela Društva.

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu prvi dan od dana

objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 363-02/16-01/206 URBROJ: 238/28-01-16-3 Gradec, 6. lipnja 2016.

PREDSJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Gordana Ivačin, v. r.

5 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 18. Statuta Općine Gra-dec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 13/13), te članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Op-ćine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 1/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjednici, odrŢanoj 6. lipnja 2016. godine, donijelo je





govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”,(u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA:

OPĆINA GRADEC


021-04/16-01/06; URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 kn (jedanmilijun kuna), radi provo-đenja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Odredbom iz članka 1. ove Odluke Općini Gradec

prenesen je poslovni dio Društva u nominalnom iznosu od 34.900,00 kn, odnosno 3,49% temeljnog kapitala Društva.

Članak 3.Općina Gradec prihvaća preneseni poslovni udio u

Društvu te istome pripaja svoj poslovni udio u trgo-vačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o. OIB: 91597102141, u nominalnom iznosu od 150.000,00 kn, što čini 10,00% toga trgovačkog druš-tva.

Članak 4.Ovlašćuje se načelnik Općine Gradec za poduzi-

manje svih radnji sukladno Zakonu o trgovačkim druš-tvima i Aktu o osnivanju trgovačkog društva Vodoop-skrba i odvodnja Vrbovec d.o.o. u provedbi ove Od-luke.

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu prvi dan od dana




6 Na temelju članka 8. stavka 1. alineje 1. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 36/15), članka 22. stavka 1. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 18. Statuta Općine Gra-dec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 13/13) i članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10 i 13/13), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjedni-ci, odrŢanoj 6. lipnja 2016. godine, donijelo je

ODLukuO POvjERAvANju POsLOvA PRIjEvOZA

POkOjNIkA NA ObDukCIju

Članak 1.Povodom pisane informacije Zagrebačke Ţupanije

(KLASA: 500-02/16-03/12, URBROJ: 238/1-03-16-03 od 15. oŢujka 2016. godine) da je Zagrebačka Ţupanija

voljna do kraja 2016. godine financirati usluge prije-voza pokojnika na obdukciju, sukladno odredbama Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 36/15), Općinsko vijeće Općine Gradec iskazuje interes za navedenu suradnju sa Zagrebačkom Ţupani-jom, te odlučuje da se poslovi prijevoza pokojnika na obdukciju za 2016. godinu povjere Zagrebačkoj Ţupa-niji.

Članak 2.

Pod poslovima iz prethodnog članka 1., a na teme-lju članka 9. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti podra-zumijeva se preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili po-smrtnih ostataka od mjesta smrti do nadleŢne patologije ili sudske medicine iz članka 8. stavka 1. alineje 1. Za-kona o pogrebničkoj djelatnosti, za koje nije moguće utvrditi uzrok smrti bez obdukcije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Gla-sniku Zagrebačke Ţupanije”.



7 Na temelju članka 10. Uredbe o kriterijima, mje-rilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (“Narodne novine”, broj 26/15), članka 32. i 33. Zakona o udrugama (“Narodne novine”, broj 74/14), te članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke upanije”, broj 23/09 i 13/13) i članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10 i 13/13), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjednici, odrŢanoj 6. lip-nja 2016. godine, donijelo je

ODLukuO kRItERIjImA, mjERILImA I NAčINu

fINANCIRANjA jAvNIh POtREbA sREDstvImA IZ PRORAčuNA OPĆINE GRADEC

Članak 1.

Ovom se Odlukom utvrđuju kriteriji, mjerila i po-stupci za dodjelu i korištenje sredstava proračuna Op-ćine Gradec, udrugama čije aktivnosti pridonose zado-voljenju javnih potreba, kao i organizacijama civilnog društva kada su one, u skladu s uvjetima javnog poziva za financiranje programa, projekata, aktivnosti i mani-festacija, prihvatljivi prijavitelji.

Općina Gradec neće financirati programe i pro-jekte organizacija koji se financiraju po posebnim pro-pisima, vjerskih i političkih organizacija te organizacija civilnoga društva koje ne zadovoljavaju uvjete propi-sane ovom Odlukom.

Odredbe ove Odluke ne odnose se na financiranje programa, projekata i manifestacija ustanova čiji je osnivač ili suosnivač Općina Gradec.


Članak 2.

Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, odredbe Odluke primjenjuju se kada se udrugama odobravaju financijska sredstva proračuna Općine Gradec, za provedbu programa, projekata, aktivnosti i manifestacija, u obliku donacija, sponzorstava ili nekih drugih oblika dodjele financijskih i nefinancijskih sred-stava iz proračuna Općine Gradec.

Programi, projekti, aktivnosti i manifestacije mogu biti sportske, kulturne, zabavne, socijalne, humani-tarne, gastronomske i ostale, a sve u cilju podizanja ra-zine kvalitete Ţivljenja u zajednici kroz poticanje aktiv-nog građanstva i korištenje lokalnih potencijala.

Članak 3.

Općina Gradec će dodjeljivati sredstva za financi-ranje programa i projekata udrugama, potencijalnim korisnicima uz uvjet da:

– su upisani u odgovarajući Registar, odnosno da su registrirani kao udruge, zaklade, ustanove ili druge pravne osobe čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti, te da su se svojim statutom opredijelili za obavljanje djelatnosti i aktivnosti kojima promiču uvjerenja i ci-ljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom,

– program, projekt, aktivnost ili manifestacija, koju prijave na javni poziv Općine Gradec, bude pozitivno ocijenjena, odnosno da doprinosi zadovoljenju javnih potreba na tom području,

– su uredno ispunili obveze iz svih prethodno sklopljenih ugovora o financiranju iz proračuna Općine Gradec i drugih javnih izvora, te da nemaju dugovanja na osnovi plaćanja doprinosa i poreza, kao i drugih davanja prema drŢavnom proračunu i proračunu Op-ćine Gradec,

– se protiv udruge, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ne vodi kazneni postupak i nije pravomoćno osuđena za prekršaje ili kaznena djela definirana Ured-bom,

– da imaju uspostavljen model dobrog financijskog upravljanja i kontrola te način sprječavanja sukoba in-teresa pri raspolaganju javnim sredstvima, kao i prikla-dan način javnog objavljivanja programskog i financij-skog izvješća o radu za proteklu godinu,

– imaju zadovoljavajuće organizacijske kapacitete i ljudske resurse za provedbu programa ili projekta, programa javnih potreba, javnih ovlasti, odnosno pruŢanje socijalnih usluga.

Članak 4.

Općina Gradec će u postupku donošenja Prora-čuna, a prije raspisivanja javnog poziva za dodjelu fi-nancijskih sredstava udrugama, u okviru svojih moguć-nosti, unaprijed predvidjeti financijski okvir dodjele sredstava udrugama po objavljenom natječaju, koji obuhvaća:

– iznos raspoloŢivih financijskih sredstava, raspo-ređen po programima,

– najniŢi i najviši iznos pojedinačnih ugovora o dodjeli financijskih sredstava,

– očekivani broj udruga s kojima će se ugovoriti provedba programa ili projekata u okviru pojedinog natječaja.

Općina Gradec će pri financiranju programa i pro-jekata primjenjivati osnovne standarde planiranja i provedbe financiranja, odnosno praćenja i vrednovanja financiranja i izvještavanja, definirane Uredbom o kri-terijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovara-nja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Članak 5.Općina Gradec u roku 30 dana od usvajanja Prora-

čuna za sljedeću kalendarsku godinu, izrađuje i na svojim internetskim stranicama objavljuje godišnji plan raspisivanja javnih poziva, a koji sadrŢava podatke o davatelju financijskih sredstava, području, nazivu i pla-niranom vremenu objave natječaja, ukupnom iznosu raspoloŢivih sredstava, rasponu sredstava namijenje-nom za financiranje pojedinog programa odnosno projekta i očekivanom broju programa i projekata koji će se ugovoriti za financiranje.

Članak 6.Financiranje svih programa i projekata provodi se

putem javnog poziva, čime se javnost obavještava o prioritetnim područjima djelovanja, osigurava transpa-rentnost dodjele financijskih sredstava i omogućava odabir najkvalitetnijih programa i projekata dobivanje što je moguće većeg broja kvalificiranih prijava.

Javni poziv iz stavka 1. ovog članka, bit će otvoren najmanje 30 dana od datuma objave.

Tekst javnog poziva objavljuje se na internetskim stranicama Općine Gradec i Ureda za udruge, a sadrŢi osnovne podatke o području koje će se financirati, prihvatljivim prijaviteljima, financijskim sredstvima koja se mogu dodijeliti na temelju javnog poziva, rokovima, načinu prijave i mjestu na kojem je natječajna doku-mentacija dostupna.

Članak 7.Objavi javnog poziva prethodi priprema obrazaca

natječajne dokumentacije na temelju kojih će udruge prijavljivati svoje programe ili projekte.

Obvezna natječajna dokumentacija, uz ovu Od-luku i tekst javnog poziva, obuhvaća:

– upute za prijavitelje,– obrasce za prijavu programa ili projekta– popis priloga koji se prilaŢu prijavi– obrazac za ocjenu programa ili projekta.

Članak 8.Po isteku roka za podnošenje prijava na javni poziv,

prijavljene programe, projekte, aktivnosti ili manifesta-cije ocjenjuje radno tijelo, odnosno povjerenstvo, koje za tu svrhu imenuje davatelj financijskih sredstava.

Povjerenstvo za ocjenjivanje je nezavisno ocjenji-vačko tijelo kojega mogu sačinjavati predstavnici Op-ćine Gradec, te nezavisni stručnjaci i predstavnici orga-nizacija civilnog društva, a radi na temelju poslovnika kojeg svi članovi prihvaćaju svojim potpisom, a obave-zni su potpisati i izjavu o nepristranosti i povjerljivosti.

Povjerenstvo za ocjenjivanje razmatra i ocjenjuje prijave koje su ispunile formalne uvjete natječaja su-kladno kriterijima koji su propisani uputama za prijavi-telje te daje prijedlog za odobravanje financijskih sred-


stava za programe ili projekte, o kojem, uzimajući u obzir sve činjenice, odlučuje načelnik Općine Gradec.

Ocjenjivanje prijavljenih projekta ili programa, donošenja odluke o financiranju istih i vrijeme potpisi-vanja ugovora s udrugama čiji su projekti ili programi prihvaćeni za financiranje mora biti dovršeno u roku od 45 dana, računajući od posljednjeg dana za dostavu prijava programa ili projekta.

Članak 9.

Financijska sredstva iz Proračuna Općine Gradec dodjeljuju se bez objavljivanja natječaja, odnosno izravno, samo u iznimnim slučajevima i to:

– kada nepredviđeni događaji obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama Ţurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti stan-dardnu natječajnu proceduru i problem je moguće rije-šiti samo izravnom dodjelom bespovratnih financijskih sredstava,

– kada se financijska sredstva dodjeljuju udrugama koje imaju isključivu nadleŢnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se financijska sred-stva dodjeljuju, ili je udruga jedina organizacija opera-tivno sposobna za rad na području djelovanja i/ili ze-mljopisnom području na kojem se financirane aktivnosti provode,

– kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom navedena kao provoditelj određene aktivnosti,

– kada se prema mišljenju Povjerenstva, jedno-kratno dodjeljuju financijska sredstva do 5.000,00 kuna za aktivnosti koje iz opravdanih razloga nisu mogle biti planirane u godišnjem planu udruge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5% svih sred-stava planiranih u proračunu za financiranje svih pro-grama i projekata udruga.

Članak 10.

U slučajevima kada se financijska sredstva dodje-ljuju bez objavljivanja javnog poziva, Općina Gradec obvezna je s udrugom kao korisnikom financijskih sredstava sklopiti ugovor o izravnoj dodjeli sredstava. Sve odredbe ove Odluke, i drugih pozitivnih propisa se na odgovarajući način primjenjuju i u slučajevima kada se financijska sredstva dodjeljuju bez raspisivanja jav-nog poziva.

Članak 11.

Nakon donošenja odluke o programima ili projek-tima kojima su odobrena financijska sredstva, Općina Gradec javno objavljuje rezultate javnog poziva s poda-cima o udrugama kojima su odobrena sredstva i izno-sima odobrenih sredstava financiranja.

Općina Gradec će, u roku od 8 dana od donošenja odluke o dodjeli financijskih sredstava obavijestiti udruge čiji projekti ili programi nisu prihvaćeni za fi-nanciranje o rezultatima ocjenjivanja i razlozima ne prihvaćanja istih.

Udruge kojima nisu odobrena financijska sredstva, mogu u roku od 8 dana od primitka obavijesti o rezul-tatima odabira, podnijeti prigovor Općini Gradec u pi-sanom obliku, a na zahtjev i izvršiti uviđaj u ocjenu same prijave.

Članak 12.Sa svim udrugama kojima su odobrena financijska

sredstva Općina Gradec će potpisati ugovor o financi-ranju programa ili projekata najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke o financiranju.

Ugovor se sastoji od općih uvjeta, koji moraju biti isti za sve korisnike u okviru jednog javnog poziva, a utvrđuju se sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i proje-kata od interesa za opće dobro koje provode udruge i posebnog dijela ugovora koje čine specifičnosti svakog ugovora kao što su ugovorne strane, naziv programa ili projekta, iznos financiranja, rokovi provedbe i slično.

Članak 13.Općina Gradec će sa svakim pojedinačnim korisni-

kom definirati model, odnosno načine i postupke pla-ćanja, sukladno odredbama Uredbe o kriterijima, mje-rilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

U slučaju da niti jedan od predviđenih modela plaćanja ne bude prihvatljiv, Općina Gradec moŢe utvrditi i drugačiji model, odnosno dinamiku isplate, koji će biti istaknut u javnom pozivu i utvrđen ugovo-rom.

Konačan iznos sredstava koji Općina Gradec treba isplatiti korisniku financiranja ne moŢe biti veći od naj-višeg iznosa bespovratnih sredstava navedenih u ugo-voru.

Članak 14.Sva financijska sredstva koje Općina Gradec do-

djeljuje putem javnog poziva odnose se, na aktivnosti koje će se provoditi u kalendarskoj godini za koju se raspisuju.

U slučaju da udruga prijavi višegodišnji program ili projekt, eventualno financiranje se ugovara na godiš-njoj razini.

Članak 15.Općina Gradec obvezuje se pratiti provedbu pro-

grama, projekta, aktivnosti ili manifestacije, za koju su odobrena sredstva. Praćenje će se vršiti odobravanjem opisnih i financijskih izvješća koja je korisnik sredstava duŢan dostavljati, kao i uvidom na terenu, u slučaje-vima kada je to predviđeno Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja pro-grama i projekata od interesa za opće dobro koje pro-vode udruge.

Članak 16.Korisnik financiranja je u obvezi voditi precizne i

redovite evidencije vezane uz provođenje programa ili projekta, kao i osigurati financijske izvještaje, koristeći odgovarajuće računovodstvene sustave sukladno propi-sima o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Korisnik financiranja je obvezan dopustiti prora-čunskom nadzoru i svim vanjskim revizorima koji vrše nadzor na temelju Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i proje-kata od interesa za opće dobro koje provode udruge, da provjere, ispitivanjem dokumenata ili putem kon-trola na licu mjesta, provođenje projekta ili programa i


po potrebi izvrše reviziju na temelju računovodstvene dokumentacije, u toku kalendarske godine za koju je objavljen javni poziv, kao i u razdoblju od sedam go-dina nakon završne isplate.

Članak 17.

Za sve odredbe vezane za financiranje udruga sredstvima proračuna Općine Gradec, a koje nisu defi-nirane ovom Odlukom primjenjivat će se odredbe Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financira-nja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i drugih pozitivnih propisa.

Članak 18.

Ova Odluka objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije” i stupa na snagu danom objave.



8 Na temelju odredbi članka 35. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novi-ne”, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 13/13) i članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10 i 13/13), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjednici, odrŢanoj 6. lip-nja 2016. godine, donijelo je

ODLukuO IZmjENAmA I DOPuNAmA

ODLukE O RAsPOLAGANju NEkREtNINAmA u vLAsNIštvu OPĆINE GRADEC

Članak 1.

U članku 2. stavak 1. Odluke o raspolaganju ne-kretninama u vlasništvu Općine Gradec (“Glasnik Za-grebačke Ţupanije”, broj 22/12), mijenja se i glasi:

“Raspolaganjem nekretnina u smislu ove Odluke smatra se stjecanje nekretnina, prodaja, zamjena, za-snivanje stvarnih sluŢnosti ili tereta na nekretninama, uspostava prava građenja, razvrgnuća suvlasničke za-jednice i darovanje nekretnina, te zakup ili najam ne-kretnine”.

Članak 2.

Dosadašnja glava II. Prodaja nekretnina, mijenja se i glasi:

“II. STJECANJE I PRODAJA NEKRETNINA”

Članak 3.

Iza članka 3. dodaju se novi članci 3a., 3b., 3c., i 3d., koji glase:

“Članak 3a.Općina moŢe stjecati nekretnine kupnjom, darova-

njem, preuzimanjem bez naknade, preuzimanjem kao ošasne imovine ili na drugi način.

Kupnjom se nekretnina moŢe steći izravnom po-godbom ili na temelju prethodno provedenog javnog natječaja.

Izravnom pogodbom kupuje se nekretnina kada postoji poseban interes za konkretnu nekretninu koja sluŢi potrebama Općine i kada se nekretnina moŢe steći samo od određenog vlasnika.

Kupnja nekretnine putem javnog natječaja provodi se u slučaju kada Općina stječe nekretnine bez kon-kretno određene namjene i bez točno određene loka-cije unutar područja Općine.

Članak 3b.Osnova za stjecanje nekretnina kupnjom mogu biti

prostorni planovi, Strategija razvoja Općine, te pojedi-načne odluke predstavničkog tijela radi ostvarivanja gospodarskog, kulturnog i drugog razvoja Općine Gra-dec.

Opravdanost stjecanja nekretnina kupnjom u smi-slu stavka 1. ovog članka u svakom konkretnom slučaju procjenjuje Povjerenstvo koje imenuje Općinski načel-nik.

Općina moŢe steći nekretninu kupnjom vodeći računa o trŢišnoj cijeni nekretnine, koju utvrđuje ovla-šteni sudski vještak.

Članak 3c.Odluku o kupnji nekretnine donosi nadleŢno tijelo

Općine, sukladno odredbama Zakona i Statuta Općine, ovisno o vrijednosti nekretnine, a ugovor o kupoprodaji sklapa Općinski načelnik.

Odlukom o stjecanju određuje se svrha kupnje dotične imovine s naznakom cijene, roka i načina pla-ćanja, te drugim podacima relevantnim za sklapanje ugovora.

Općinski načelnik potpisuje i sve druge isprave koje se odnose na preuzimanje nekretnina u korist Općine, bez naknade.

Članak 3d.U slučajevima kada na temelju posebnog zakona

Općina ima pravo prvokupa na nekretninama, Općin-ski načelnik je duŢan prije donošenja odluke o korište-nju prava prvokupa, a po pribavljenom mišljenju Povje-renstva o korištenju prava prvokupa, zatraŢiti procjenu vrijednosti nekretnine po ovlaštenom sudskom vještaku.

Općina ne moŢe, koristeći pravo prvokupa, kupiti nekretninu po cijeni većoj od trŢišne cijene.”






9 Na temelju članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 13/13), i članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 1/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjednici, odrŢa-noj 6. lipnja 2016. godine, donijelo je

ZAkLjučAkO sufINANCIRANju škOLE PLIvANjA

(škOLE u PRIRODI) u RAZDObLju 01. 09. – 10. 09. 2016. GODINE

Članak 1.Općina Gradec sufinancirat će školu plivanja

(Školu u prirodi) za učenike 3. i 4. razreda Osnovne škole u Gradecu u visini 50% cijene koštanja škole pli-vanja.

Članak 2.Sufinanciranje će se izvršiti prema popisu djece

koji će dostaviti ravnatelj Osnovne škole u Gradecu.

Članak 3.Ovaj Zaključak izvršit će računovodstvo Općine

Gradec, sukladno propisima o računovodstvu i drugim pozitivnim propisima.

Članak 4.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i




10 Na temelju članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 13/13), i članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 1/10), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjednici, odrŢa-noj 6. lipnja 2016. godine, donijelo je

ZAkLjučAkO usvAjANju PONuDE

ZA REkONstRukCIju kROvIštA u PODRučNOj škOLI hAGANj

Članak 1.Usvaja se ponuda za rekonstrukciju krovišta u Po-

dručnoj školi Haganj od strane Obrta za građevinarstvo HOSNI GRADNJA iz Hagnja 10, 10342 Dubrava u vlasništvu Tihomira Hosnija.

Članak 2.Ovaj Zaključak objavit će se na web stranicama

Općine Gradec i u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

Članak 3.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u

“Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.



11 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i regio-nalnoj (područnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 3/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pro-čišćeni tekst), članka 4. Odluke o izradi Strateškog ra-zvojnog programa Općine Gradec za razdoblje od 2014. do 2020. godine (“Glasnik Zagrebačke Ţupani-je”, broj 8/15), članka 18. Statuta Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 23/09 i 13/13) i članka 66. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 1/10 i 13/13), Općinsko vijeće Općine Gradec na 17. sjednici, odrŢa-noj 6. lipnja 2016. godine, donijelo je

ODLukuO usvAjANju stRAtEškOG RAZvOjNOG

PROGRAmA OPĆINE GRADEC ZA RAZDObLjE OD 2015. DO 2020. GODINE

Članak 1.Usvaja se Strateški razvojni program Općine Gra-

dec za razdoblje od 2015. do 2020. godine koji je izradila konzultantska kuća “Tetida” d.o.o. iz VaraŢdina.

Članak 2.Tekst iz Strateškog razvojnog programa Općine

Gradec za razdoblje od 2015. do 2020. godine sastavni je dio ove Odluke.


sniku Zagrebačke Ţupanije” i na internet stranicama Općine Gradec.




�

stRAtEškI RAZvOjNI PROGRAmOPĆINE GRADEC ZA RAZDObLjE

OD 2015. DO 2020. GODINE

SadrŢaj

1. UVOD 2. SAÝETAK 3. ANALIZA STANJA 3.1. PoloŢaj i upravna podjela Općine Gradec 3.1.1. Geografski poloŢaj 3.1.2. Upravna podjela 3.1.3. Administrativno upravljanje 3.2. Prirodna obiljeŢja i resursi 3.2.1. Klimatska obiljeŢja 3.2.2. Reljef i tlo 3.2.3. Prirodni resursi 3.2.4. Zaštita prirode i okoliša 3.2.5. Kulturna dobra 3.3. Demografske karakteristike i kretanja 3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi 3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva 3.4. Komunalna i prometna infrastruktura 3.4.1. Otpad 3.4.2. Elektroenergetika 3.4.3. Vodoopskrba 3.4.4. Odvodnja 3.4.5. Plinofikacija 3.4.6. Promet 3.5. Gospodarstvo 3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva

Zagrebačke Ţupanije 3.5.2. Gospodarska kretanja Općine Gradec 3.6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI 3.6.1. Obrazovanje 3.6.1.1. Predškolski odgoj 3.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje 3.6.1.2.1. Opremljenost osnovnih škola 3.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje 3.6.2. Zdravstvo 3.6.3. Socijalna skrb 3.6.4. Kultura i sport 3.6.5. Civilno društvo 3.6.6. Civilna zaštita 3.6.7. Indeks razvijenosti

4. SWOT ANALIZA

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 5.1. Vizija 5.2. Strateški ciljevi

6. PRIORITETI I MJERE 7. USKLAĐENOST STRATEŠKOG

RAZVOJNOG PLANA OPĆINE GRADEC S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PLANA

9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PLANA

9.1. Financijski okvir provedbe 9.2. Provedba općinske razvojne strategije 9.3. Praćenje i izvještavanje 9.3.1. Baza projekata 9.3.2. Izvještavanje o provedbi

10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

POPIs tAbLICATablica 1: Ciljevi, prioriteti, mjere Tablica 2: Udio površine Općine u udjelu površine

Ýupanije Tablica 3: Naselja u Općini Gradec Tablica 4: Zaštićena kulturno-povijesna baština na

području Općine Tablica 5: Stanovništvo prema migracijskim

obiljeŢjima i spolu Tablica 6: Kretanje broja stanovništva u Općini

Gradec od 1857. do 2011. godine Tablica 7: Dnevne migracije – zaposleni Tablica 8: Dnevne migracije – učenici osnovnih i

srednjih škola Tablica 9: Stanovništvo staro 15 i više godina prema

najvišoj završenoj školi, starosti i spolu Tablica 10: Divlja odlagališta Tablica 11: Vodoopskrbna mreŢa u naseljima Tablica 12: Nerazvrstane ceste Tablica 13: Podaci za Zagrebačku Ţupaniju

2009–2014. u 000 kn Tablica 14: Broj trgovačkih društava i obrta Tablica 15: Obrtnici prema oznaci glavne djelatnosti Tablica 16: Podaci za općinu Gradec 2009.–2014.

(u 000 kn) Tablica 17: Podaci o gospodarstvu i zaposlenosti

2014. Tablica 18: Manifestacije i sajmovi Tablica 19: Stanovništvo prema glavnim izvorima

sredstava za Ţivot i spolu Tablica 20: Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu

prema vrsti uporabe zemljišta za Općinu Gradec

Tablica 21: Struktura poljoprivrednih površina (ha) u Općini Gradec g. 2014.

Tablica 22: Broj stoke i peradi u Općini u 2014. g. Tablica 23: Pregled ekološke, integralne i područja

s teŢim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi u 2014. g.

Tablica 24: Pregled isplata drŢavnih potpora za Općinu Gradec za 2013 i 2014 g.

Tablica 25: Struktura djece predškolske dobi Tablica 26: Broj djece rođene 2009.–2013. g. Tablica 27: Općinska izdvajanja za djecu u dječjim

vrtićima 2011.–2014. g. Tablica 28: Općinska izdvajanja za predškolu Tablica 29: Broj upisanih učenika u osnovnim školama

šk. g. 2015/2016.


Tablica 30: Broj upisanih učenika u školama 2010.–2014. g.

Tablica 31: Broj djece upisano u 1. razred osnovne škole 2010.–2014. g.

Tablica 32: Broj djece s poteškoćama u razvoju 2010.–2014. g.

Tablica 33: Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje Tablica 34: Indikatori opremljenosti škola Tablica 35: Učenici srednjih škola – programi koje

pohađaju Tablica 36: Broj stanovnika prema vrsti prihoda Tablica 37: Dobna struktura stanovništva s teškoćama

u obavljanju svakodnevnih aktivnosti Tablica 38: Općinska izdvajanja za socijalnu skrb Tablica 39: Općinska izdvajanja za kulturu Tablica 40: Općinska izdvajanja za sport Tablica 41: Općinska izdvajanja za civilna društva Tablica 42: Općinska izdvajanja za civilnu zaštitu Tablica 43: Rezultati ankete Savjeta mladih o

interesnim područjima građana Tablica 44: Analiza anketa stanovništva Tablica 45: Prioritet 1.1. i Mjere 1.1.1.–1.1.6. Tablica 46: Prioritet 1.2. i Mjere 1.2.1.–1.2.3. Tablica 47: Prioritet 1.3. i Mjere 1.3.1.–1.3.4. Tablica 48: Prioritet 2.1. i Mjere 2.1.1.–2.1.3. Tablica 49: Prioritet 2.2. i Mjere 2.2.1.–2.2.6. Tablica 50: Prioritet 3.1. i Mjere 3.1.1.–3.1.4. Tablica 51: Prioritet 3.2. i Mjere 3.2.1.–3.2.2. Tablica 52: Prioritet 4.1. i Mjere 4.1.1.–4.1.4. Tablica 53: Prioritet 4.2. i Mjere 4.2.1.–4.2.3. Tablica 54: Prioritet 4.3. i mjere 4.3.1.–4.3.2. Tablica 55: Prioritet 4.4. i Mjere 4.4.1.–4.4.2. Tablica 56: Glavni dionici pripreme, provedbe i

praćenja Strateškog razvojnog plana Tablica 57: Komunikacijski plan Tablica 58: Financijski okvir za razdoblje

2015.–2020. g. Tablica 59: Indikatori

POPIs sLIkASlika 1: PoloŢaj Općine Gradec u Zagrebačkoj

Ţupaniji Slika 2: Reljef Slika 3: MreŢa cestovnog i Ţeljezničkog prometa Slika 4: Brze ceste i Ţeljeznički pravci

POPIs GRAfIkONAGrafikon 1: Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu

prema vrsti uporabe zemljišta za Općinu Gradec (25.08.2015.)

Grafikon 2: Broj učenika po razredu u matičnim i područnim školama 2015./2016.

POPIs PRILOGAPrilog br. 1. Akcijski plan provedbe Prilog br. 2. Elektroenergetska mreŢa i popis NN

trafostanica Prilog br. 3. Kratice

Posebno priznanje i zahvalnost pripada predstavni-cima Općine Gradec, dionicima i članovima Radnih grupa za izradu Strateškog razvojnog programa Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine, koji su svo-jim stručnim i praktičnim znanjem iz područja lokalne samouprave i lokalnog razvoja, dali doprinos u procesu definiranja vizije, planiranju lokalnog razvoja i svojim komentarima doprinijeli ukupnoj kvaliteti ovog doku-menta: Ljubica Ambrušec, načelnica Općine; Admir Smajlović, zamjenik načelnika Općine; predsjednici MO: Marjan Petrović (MO Gradec), Ivica Rajtar (MO Gradečki Pavlovec), Martina Mudrić (MO Potočec), Ivan Tomica (MO Mali Brezovec), Ivica Birko (MO Ve-liki Brezovec), Davor Glogoški (MO Podjales), Marijan Miklin (MO Repinec), SnjeŢana Malinarić (MO Zabrđe), Mladen Hudoletnjak (MO Grabrić), Ivica Dončević (MO Haganj), BoŢo Hmelina (MO Tučenik), Mladen Horvatić (MO Cugovec) i Marijan Galović (Komgrad Gradec d.o.o.).

konzultanti “tetida” d.o.o. varaŢdinMaja Borko, dipl. oec. – Voditelj projekta izrade Stra-teškog razvojnog programa Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine, Tetida d.o.o. VaraŢdin – konzul-tantska kuća

Kristina Štefanac – Stručni suradnik u projektu izrade Strateškog razvojnog programa Općine Gradec za raz-doblje 2015.–2020. godine, Tetida d.o.o. VaraŢdin – konzultantska kuća

mag. sc. Lidija Vesenjak – Stručni suradnik u projektu izrade Strateškog razvojnog programa Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine, Tetida d.o.o. Va-raŢdin – konzultantska kuća

Sam proces izrade Strategije obuhvaća anketu, inter-vjue, radionice, te pisane materijale koji su rezultat analitičkog rada. Svaki korak u izradi Strategije praćen je interaktivnom razmjenom mišljenja članova projek-tnog tima.

Izrada Strateškog razvojnog programa Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine u cijelosti je financi-rana bespovratnim sredstvima EU.

1. uvOD

Drage mještanke i mještani Općine Gradec,čast mi je predstaviti Vam novi strateški dokument razvoja Op-ćine Gradec!

Strateški razvojni program Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine opisuje Op-ćinu kao zajednicu razvijenog i društveno odgovornog gospodar-stva koje omogućava zapošljava-nje budućim naraštajima. Strate-

gijom je definirana izgradnja infrastrukture, odrŢavanje tradicionalnih vrijednosti i očuvanje čiste prirode u Op-ćini u kojoj će svaki stanovnik ugodno Ţivjeti. Nije to tek vizija kojoj teŢimo već svakodnevni koraci koje činimo kako bi mještani naše Općine bili zadovoljni kvalitetom Ţivljenja.

U ove dvije godine i nekoliko mjeseci kako obnašam vlast u Općini Gradec mogu sa zadovoljstvom reći da


sam prezadovoljna učinjenim jer smo krenuli daleko is-pod nule, a sada je ljestvica visoko podignuta. Ciljevi su viši i nadam se da ćemo ih svi zajedno dostići. Poštenim radom i dobrom voljom moŢe se mnogo toga napraviti i postići.

Projekt izgradnje vrtića je kompletan, ishođena je potvrda glavnog projekta, kako bi mogli započeti s grad-njom i usrećiti mnoge mlade obitelji. Dokumentacija Projekta je u potpunosti financirana iz proračunskih stavaka Općine no financiranje izgradnje planira se iz Podmjere 7.4. koja se odnosi na ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo.

Što se vodovodne mreŢe tiče trenutno je stagnacija izgradnje jer smo po novom Zakonu o vodama sa svo-jom sekundarnom i magistralnom mreŢom pripali pod Vodoopskrbu i odvodnju Vrbovec d.o.o., a kasnije bi pripali u novoosnovano poduzeće Zagrebačke Ţupanije – Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije. Po projektu izgradnje vodovodnih mreŢa Općina Gradec je u planu Zagrebačke Ţupanije do 2018. godine, a za su-stav odvodnje u planu je do 2023. godine.

Ýupanijske i lokalne ceste vape za obnovom i iz-gradnjom. U 2015. godini odrađene su neke dionice po općinskom i Ţupanijskom programu. Iz sredstava Općin-skog proračunska dijelom je asfaltiran spoj dvaju naselja Cugovec i Grabrić, u planu je asfaltiranje Ţupanijske ce-ste Gornji Repinec koju će asfaltirati Ýupanijske ceste već iduće godine. Asfaltirali smo lokalne šljunčane ceste u Pokasinu, Gradecu i Cugovcu. Projekt ishođenja doku-mentacije i izgradnje prometnice i mosta na potoku Čr-nec na dionici Mali Brezovec – Veliki Brezovec – Gosto-vić na cestu D 41 smo u koordinaciji Općina Gradec –Koncern Agrokor – Hrvatske vode – Ýupanija – Grad Vrbovec priveli do ishođenja dozvola prema Hrvatskim vodama kao i Projekt za izgradnju mosta na Glogovnici – Buzadovec. Svi navedeni projekti od velikog su značaja za razvoj Općine i poboljšanje Ţivota mještana i okolnih mjesta.

Uz projekciju dječjeg vrtića paralelno smo radili još sedam projekata. Projekt izgradnje spremišta za vatroga-sno vozilo, projekt izgradnje nogostupa od OŠ do groblja preko centra i parkirališta uz groblje koji je pri završetku pripreme dokumentacije uz suglasnost Ýupanijske uprave za ceste. Isto tako, radi se Projekt nadogradnje nadstrešnice i cvjetnih otoka u centru (općinska zgrada i parkiralište iza općinske zgrade). Slijedi Projekt potpune izmjene i rekonstrukcije raskriŢja s autobusnim stajali-štima i pješačkim stazama i prolazima na Ţupanijskoj cesti kod ulaza u Gradečki Pavlovec te gradnja pješačkih prijelaza i ugradnja prometne signalizacije ispred škola u Gradecu, Repincu, Hagnju, Tučeniku i Cugovcu. Taj je Projekt prošle godine završen od strane Općine i Ýupa-nije, Općina je financirala geodetsku podlogu.

Projekt ishođenja dokumentacije i izgradnje mrtvač-nice u naselju Pokasin je pri završavanju procedure pri-kupljanja dokumentacije za natječaj.

Plan gospodarenja otpadom Općina Gradec pro-vodi u suradnji s komunalnim poduzećem Komgrad Gradec d.o.o. Po svim MO provedena je edukaciju gra-

đana glede odvajanja otpada te smo s 01. 11. 2015. godine krenuli s koncesionarom Komunalac Vrbovec d.o.o. u realizaciju. Slijedi Projekt sanacije divljih odlaga-lišta otpada i preventivne akcije za sprečavanje ilegalnog odlaganja te Projekt sanacije crpilišta Gradec.

Društveni dom u Pokasinu je izvana u lošem stanju te se planira njegova adaptacija i sanacija. Također adaptacija i sanacija novoizgrađenog društvenog doma Stari Glog. Tu je MreŢa dječjih igrališta, projekt kojim smo Ţeljeli našoj djeci omogućiti kvalitetnije djetinjstvo kako bi u zajedništvu i igri provodili slobodno vrijeme.

Za Biskupski dvorac još se uvijek čeka prijenos vla-sništva s obzirom da je on u vlasništvu RH. Postupak prijenosa vlasništva je izuzetno teŢak, a dvorac je ipak biser našega kraja te nalazimo načine da zaustavimo njegovo propadanje.

U suradnji s MO, udrugama, vatrogascima, gospo-darstvenicima, Ţupnikom, mladima, djecom, instituci-jama i još mnogima učinjeno je više od plana: kompletno je uređen prostor općinske dvorane, prostor za umirov-ljenike, izgrađen je društveni dom u M. Brezovcu, ure-đen dom u Podjalesu, Repincu, Gradecu, Potočecu, iz-građeni su mostovi na Koruški i Malom Brezovcu koje je odnijela vodena bujica u prošlogodišnjoj poplavi, ko-pane su grabe, bankine procjepa, poljski putovi, uređena je prostorija VZO te je obavljeno mnoštvo drugih akcij-skih i humanitarnih radova. Na svim područjima druš-tvenog Ţivota građanima pruŢamo zadovoljstvo u njiho-vim interesima i potrebama i to je vidljivo kroz podršku kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi, školstvu, sportu, ribo-lovu, lovu, vatrogastvu i sl.

Lijepo surađujemo s našom Osnovnom školom, a obostrana suradnja se dokazuje neupitnim korištenjem prostora u školi za sve što nam je potrebno. Suradnju smo potkrijepili i sufinanciranjem kupnje udŢbenika, prijevoza učenika, škole plivanja i slično.

Istovremeno, Ţelim da i dalje svaki naš mještanin bude potaknut da svojim znanjem, radom, trudom i voljom doprinosi osnaŢenju gospodarstva naše Općine.

Izgraditi komunalnu, prometnu i društvenu infra-strukturu, stvoriti temelje razvoju gospodarstva, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije strateški je cilj kojim Ţelimo unaprijediti uvjete Ţivota naših mje-štana, koji su najveća vrijednost kojom raspolaŢemo. Upravo zbog takve vrijednosti potrebno je stvoriti uvjete za Ţivot sa ciljem zaustavljanja procesa depopulacije, poboljšanja poloŢaja osjetljivih grupa i odrŢivog razvoja.

Pozivam vas da zajedno sudjelujemo u stvaranju zajedničke slike budućnosti koju Ţelimo, jer svoje poten-cijale moŢemo potpuno razviti samo ako vjerujemo da ćemo na taj način odrŢati i unaprijediti zajednicu u kojoj Ţivimo.

Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u izradi ovog Strateškog programa, a ponajviše mještanima koji su se uključili u izradu aktivnim sudjelovanjem na radioni-cama

Hvala svima na suradnji !

Načelnica Ljubica Ambrušec, struč. spec. ing. agr., v. r.


2. sAÝEtAkStrateški razvojni program za razdoblje 2015.–2020. godine Općine Gradec je glavni strateško-planski doku-

ment Općine koji treba potaknuti razvojnu dinamiku zajednice te predstavlja i osnovu za buduće korištenje struk-turnih fondova EU.

Cilj izrade Strateškog razvojnog programa je pronaći odgovor na pitanje kako osigurati razvoj Općine temeljen na načelu odrŢivosti koje podrazumijeva integriranost najvaŢnijih gospodarskih, društvenih i okolišnih aspekata. Društveno gospodarski razvoj je preduvjet iskorištenja svih potencijala Općine u budućnosti i eliminiranja postojećih slabosti.

Analizom društvenih, ekonomskih i okolišnih aspekata definiran je okvir ciljeva, prioriteta i mjera usklađenih s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Strateški razvojni program Općine Gradec sastoji se od:– analize stanja po pojedinom sektoru,– SWOT analize (snage, slabosti, prilike, prijetnje),– vizije i strateških ciljeva,– prioriteta i mjera,– poglavlja o usklađenosti Strategije s dokumentima više razine,– institucionalnog okvira,– provedbe i praćenja provedbe,– izvještavanja,– komunikacijske strategije.Poglavljem Analiza stanja obuhvaćeni su svi društveni i gospodarski segmenti razvoja:– poloŢaj i upravna podjela (geografski poloŢaj, administrativno upravljanje),– prirodna obiljeŢja i resursi, okoliš i prostor (klima, reljef, tlo, prirodni resursi, zaštita prirode i kulturna dobra),– demografski resursi (stanovništvo, obrazovanje),– komunalna i prometna infrastruktura (otpad, elektroenergetika, vodoopskrba, odvodnja, plinofikacija, pro-

met, telekomunikacije),– gospodarstvo (osnovni pokazatelji, gospodarska kretanja, struktura gospodarstva, obrti, poduzetnička infra-

struktura, turizam, trŢište rada, poljoprivreda, ekološka proizvodnja),– društvene djelatnosti (odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport, civilno društvo, mladi),– uvaŢavajući rezultate analize stanja navedenih područja, stavove radnih grupa i dionika o potencijalima, po-

trebama, problemima i mogućnostima, izrađena je SWOT analiza.Poglavljem SWOT analiza, kroz prepoznate snage i prilike / slabosti i prijetnje Općine, pruŢen je realan uvid u

razvojni trenutak Općine te su definirani vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere.

vIZIjAOpćina Gradec razvojna sastavnica “Zagrebačkog prstena”, prepoznatljiva zajednica s očuvanom prirodnom, povijesnom, kulturnom i tradicijskom baštinom, koja se odrŢivo razvija nudeći Zagrebu i široj regiji kvalitetnu hranu, autohtone proizvode i mjesto za opuštanje i odmor u mirnom i ekološki očuvanom okruŢenju, te gradeći poticajne uvjete za razvoj malog poduzetništva i ruralnih usluga, kao sredina u kojoj se ugodno Ţivi i radi, i mjesto poŢeljno za podizanje obitelji i pokretanje posla

Tablica 1: Ciljevi, prioriteti, mjereTETIDA d.o.o.

12

1.1.Os igurati uvjete za rast poduzetniš tva, pobol jšati poduzetničku kl imu te poticati društveno odgovorno poduzetniš tvo

1.1.1.Poticanje poduzetniš tva unapređenjem sustava edukaci je za

poduzetnike i one koji to žele postati (samozapoš l javanje)

1.1.2.Poticanje kori š tenja znanja , tehnologi je i razvoja inovaci ja u gospodarstvu

1.1.3. Tradici jski obrti

1.1.4. Promoviranje društveno odgovornog poduzetniš tva

1.1.5.Poticanje povezivanja MSP putem klastera i drugih obl ikapovezivanja

1.1.6.Jačanje pri lagodl jivos ti radno sposobnog s tanovniš tva u ci l ju ukl jučenja na trži š te rada

1.2. Razvoj i revita l izaci ja pol joprivrede 1.2.1. Poticanje okrupnjavanja pol joprivrednih proizvođača i gospodarstava

1.2.2. Razvoj konvencionalne, integri rane i ekološke pol joprivrede

1.2.3. Edukaci ja pol joprivrednika

1.2. Potaknuti ulaganje u turizam 1.2.1. Razvoj turi s tičkog identi teta i unapređenje turi s tičkog sadrža ja u turi zmu

1.2.2. Izgradnja infrastrukture za razvoj turi zma

2. Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, unaprijediti upravljanje prostorom, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije

2.1. Zašti ti ti i očuvati okol i š 2.1.1. Ulaganja u obnovl jive izvore energi je

2.1.2. Ulaganje za posti zanje vi šeg s tupnja energetske učinkovi tosti

2.1.3. Sanaci ja odlaga l i š ta te unapređenje sustava zašti te okol iša

2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi 2.2.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površ ina

2.2.2. Ulaganje u gospodarske zone

2.2.3.Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikaci jske

infrastrukture

2.2.4.Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te

kanal i zaci je

2.2.5. Unapređenje javne rasvjete

2.2.6. Uređenje grobl ja

Prioriteti Mjere

1. Osnažiti gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća uz poticanje društveno odgovornog poslovanja, jačanje poljoprivredne

proizvodnje i jačanje turističke ponude

Prioriteti Mjere


U poglavlju Usklađenost strategije s dokumentima više razine taksativno su navedeni svi dokumenti na regional-noj, nacionalnoj i europskoj razini korišteni tijekom izrade Strateškog razvojnog programa i s kojima je ona uskla-đena.

U dijelu Institucionalni okvir provedbe navedeni su svi dionici koji svojim djelovanjem i sredstvima doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Ključna provedbena institucija je Općina, čiji djelatnici su stručno osposobljeni za takve poslove te su njihovi poslovi vezani uz razvojne probleme.

Poglavlja Provedba i praćenje provedbe te Praćenje i izvještavanje obuhvaćaju:– financijski okvir u kojem su iskazani izvori financiranja te– praćenje i izvještavanje koji su vaŢni elementi uspješnog provođenja planiranih aktivnosti, a samo praćenje i

izvještavanje provodit će se kroz analizu realiziranih ciljeva i provedenih mjera, na temelju čega će se mjeriti uspješ-nost realizacije Strateškog razvojnog programa Općine.

Načelo ravnopravnosti spolova ugrađeno je u Strateški razvojni program kao jedno od temeljnih načela. Svugdje gdje je to bilo moguće prikazani su podaci razvrstani prema spolu.

Strateški razvojni program trebao bi potvrditi namjeru vođenja politike konvergencije slabije razvijenih prema razvijenijim dijelovima Općine, jer se tako postiŢe smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, smanjenje demografskih gubitaka, poboljšanje infrastrukture, jačanje potencijala ulaganja, povećanje atraktivnosti za Ţivljenje i osnaŢivanje socijalnog uključivanja stanovnika u gospodarski i društveni Ţivot, sve u cilju osiguranja pri-hvatljive kvalitete Ţivljenja.

3. ANALIZA stANjA

3.1. PoloŢaj i upravna podjela Općine Gradec

3.1.1. Geografski poloŢaj

Općina Gradec osnovana je 1993. godine kao jedinica lokalne samouprave, sukladno Ustavu i propisima Repu-blike Hrvatske. Graniči s Gradom Vrbovec te općinama Dubrava i Farkaševac.

Unutar Zagrebačke Ţupanije Općina Gradec je smještena u njenom sjeveroistočnom dijelu. S obzirom na smje-štaj u Ýupaniji, Općina ulazi u šire područje Zagrebačkog prstena.

Površinom od 88,85 km2 Općina Gradec čini 2,89% površine Zagrebačke Ţupanije, i jedna je od većih Općina u Ýupaniji. S druge strane, sa svojih 3.681 stanovnika, što čini 1,16% od stanovništva Zagrebačke Ţupanije, Općina spada među slabije naseljena područja u Ýupaniji.

Općina se nalazi između značajnih gospodarskih i trŢišnih središta kao što su Vrbovec, KriŢevci, Bjelovar, Kopriv-nica, Sv. Ivan Zelina, Dugo Selo i Ivanić-Grad.

TETIDA d.o.o.

12

1.1.Os igurati uvjete za rast poduzetniš tva, pobol jšati poduzetničku kl imu te poticati društveno odgovorno poduzetniš tvo

1.1.1.Poticanje poduzetniš tva unapređenjem sustava edukaci je za

poduzetnike i one koji to žele postati (samozapoš l javanje)

1.1.2.Poticanje kori š tenja znanja , tehnologi je i razvoja inovaci ja u gospodarstvu

1.1.3. Tradici jski obrti

1.1.4. Promoviranje društveno odgovornog poduzetniš tva

1.1.5.Poticanje povezivanja MSP putem klastera i drugih obl ikapovezivanja

1.1.6.Jačanje pri lagodl jivos ti radno sposobnog s tanovniš tva u ci l ju ukl jučenja na trži š te rada

1.2. Razvoj i revita l izaci ja pol joprivrede 1.2.1. Poticanje okrupnjavanja pol joprivrednih proizvođača i gospodarstava

1.2.2. Razvoj konvencionalne, integri rane i ekološke pol joprivrede

1.2.3. Edukaci ja pol joprivrednika

1.2. Potaknuti ulaganje u turizam 1.2.1. Razvoj turi s tičkog identi teta i unapređenje turi s tičkog sadrža ja u turi zmu

1.2.2. Izgradnja infrastrukture za razvoj turi zma

2. Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, unaprijediti upravljanje prostorom, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije

2.1. Zašti ti ti i očuvati okol i š 2.1.1. Ulaganja u obnovl jive izvore energi je

2.1.2. Ulaganje za posti zanje vi šeg s tupnja energetske učinkovi tosti

2.1.3. Sanaci ja odlaga l i š ta te unapređenje sustava zašti te okol iša

2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi 2.2.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površ ina

2.2.2. Ulaganje u gospodarske zone

2.2.3.Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikaci jske

infrastrukture

2.2.4.Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te

kanal i zaci je

2.2.5. Unapređenje javne rasvjete

2.2.6. Uređenje grobl ja

Prioriteti Mjere

1. Osnažiti gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća uz poticanje društveno odgovornog poslovanja, jačanje poljoprivredne

proizvodnje i jačanje turističke ponude

Prioriteti Mjere


Velika prednost Općine Gradec je odlična prometna povezanost. Preko područja Općine prolaze vaŢne drŢavne i međuregionalne ceste, te Ţeljeznička pruga, čime je Općina povezana sa svim značajnijim odredištima u Republici Hrvatskoj i transeuropskim cestovnim i Ţeljezničkim koridorima.

Republika Hrvatska podijeljena je u dvije Prostorne statističke jedinice II. razine (NUTS II regije), Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Kao sastavni dio Zagrebačke Ţupanije, Općina je razvrstana u NUTS II regiju, Kontinentalna Hrvatska.

Tablica 2: Udio površine Općine u udjelu površine Ýupanije

Naziv Površina km2 Udio površine Broj stanovnika Udio Naseljenost stanovnik/ km2

RH 56.594 4.284.889

Zagrebačka Ţupanija 3.078 5,44% RH 317.642 7% RH 103,79

Općina Gradec 88.85 2,89% ZÝ 3.681 1,16% ZÝ 41,43Izvor: DZSH 2011. g.

TETIDA d.o.o.

15

3.1. Položaj i upravna podjela Općine Gradec

3.1.1. Geografski položaj

Općina Gradec osnovana je 1993. godine kao jedinica lokalne samouprave, sukladno Ustavu i propisima republike Hrvatske. Graniči s gradom Vrbovec te općinama Dubrava i Farkaševac.

Unutar Zagrebačke županije Općina Gradec je smještena u njenom sjeveroistočnom dijelu. S obzirom na smještaj u Županiji, Općina ulazi u šire područje Zagrebačkog prstena.

Površinom od 88,85 km2 Općina Gradec čini 2,89% površine Zagrebačke županije, i jedna je od većih Općina u Županiji. S druge strane, sa svojih 3.681 stanovnika, što čini 1,16% od stanovništva Zagrebačke županije, Općina spada među slabije naseljena područja u Županiji.

Općina se nalazi između značajnih gospodarskih i tržišnih središta kao što su Vrbovec, Križevci, Bjelovar, Koprivnica, Sv. Ivan Zelina, Dugo Selo i Ivanić Grad.

Velika prednost Općine Gradec je odlična prometna povezanost. Preko područja Općine prolaze važne državne i međuregionalne ceste, te željeznička pruga, čime je Općina povezana sa svim značajnijim odredištima u Republici Hrvatskoj i transeuropskim cestovnim i željezničkim koridorima.

Republika Hrvatska podijeljena je u dvije Prostorne statističke jedinice II. razine (NUTS II regije), Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Kao sastavni dio Zagrebačke županije, Općina je razvrstana u NUTS II regiju, Kontinentalna Hrvatska.

Tablica 2: Udio površine Općine u udjelu površine Županije

Naziv Površina km2

Udio površine

Broj stanovnika Udio

Naseljenost stanovnik/

km2 RH 56.594 4.284.889

Zagrebačka županija 3.078 5,44% RH 317.642 7% RH 103,79

Općina Gradec 88.85 2,89% ZŽ 3.681 1,16% ZŽ 41,43

Izvor: DZSH 2011.g.

Slika 1. Položaj Općine Gradec u Zagrebačkoj županiji

3.1.2. Upravna podjela

Stanovništvo Općina Gradec živi u 20 naselja: Buzadovec, Cugovec, Festinec, Fuka, Grabrić, Gradec, Gradečki Pavlovec, Haganj, Lubena, Mali Brezovec, Podjales, Pokasin, Potočec, Remetinec, Repinec, Salajci, Stari Glog, Tučenik, Veliki Brezovec i Zabrđe.

Slika 1. PoloŢaj Općine Gradec u Zagrebačkoj Ţupaniji

3.1.2. upravna podjelaStanovništvo Općine Gradec Ţivi u 20 naselja: Buzadovec, Cugovec, Festinec, Fuka, Grabrić, Gradec, Gradečki

Pavlovec, Haganj, Lubena, Mali Brezovec, Podjales, Pokasin, Potočec, Remetinec, Repinec, Salajci, Stari Glog, Tuče-nik, Veliki Brezovec i Zabrđe.

Tablica 3: Naselja u Općini Gradec

R. br. Naselje Broj stanovnika R. br. Naselje Broj stanovnika

1. Buzadovec 109 11 Podjales 202

2. Cugovec 391 12. Pokasin 66

3. Festinec 65 13. Potočec 88

4. Fuka 99 14. Remetinec 67

5. Grabrić 89 15. Repinec 240

6. Gradec 461 16. Salajci 72

7. Gradečki Pavlovec 473 17. Stari Glog 104

8. Haganj 504 18. Tučenik 103

9. Lubena 124 19. Veliki Brezovac 189

10. Mali Brezovec 77 20. Zabrđe 158

Poslove iz opće djelatnosti lokalne samouprave obavlja Općina.Na području Općine osnovani su Statutom Općine Mjesni odobri kao oblik mjesne samouprave i neposrednog

sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog svakodnevnog utjecaja na Ţivot i rad građana. U Općini Gradec postoji 12 Mjesnih odbora, koji su formirani za pojedina naselja ili za više povezanih naselja.

To su: 1. MO Gradec (naselje Gradec) 2. MO Gradečki Pavlovec (naselje Gradečki Pavlovec) 3. MO Potočec (naselje Potočec) 4. MO Mali Brezovec (naselje Mali Brezovec) 5. MO Veliki Brezovec (naselje Veliki Brezovec) 6.

TETIDA d.o.o.

15

3.1. Položaj i upravna podjela Općine Gradec

3.1.1. Geografski položaj

Općina Gradec osnovana je 1993. godine kao jedinica lokalne samouprave, sukladno Ustavu i propisima republike Hrvatske. Graniči s gradom Vrbovec te općinama Dubrava i Farkaševac.

Unutar Zagrebačke županije Općina Gradec je smještena u njenom sjeveroistočnom dijelu. S obzirom na smještaj u Županiji, Općina ulazi u šire područje Zagrebačkog prstena.

Površinom od 88,85 km2 Općina Gradec čini 2,89% površine Zagrebačke županije, i jedna je od većih Općina u Županiji. S druge strane, sa svojih 3.681 stanovnika, što čini 1,16% od stanovništva Zagrebačke županije, Općina spada među slabije naseljena područja u Županiji.

Općina se nalazi između značajnih gospodarskih i tržišnih središta kao što su Vrbovec, Križevci, Bjelovar, Koprivnica, Sv. Ivan Zelina, Dugo Selo i Ivanić Grad.

Velika prednost Općine Gradec je odlična prometna povezanost. Preko područja Općine prolaze važne državne i međuregionalne ceste, te željeznička pruga, čime je Općina povezana sa svim značajnijim odredištima u Republici Hrvatskoj i transeuropskim cestovnim i željezničkim koridorima.

Republika Hrvatska podijeljena je u dvije Prostorne statističke jedinice II. razine (NUTS II regije), Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Kao sastavni dio Zagrebačke županije, Općina je razvrstana u NUTS II regiju, Kontinentalna Hrvatska.

Tablica 2: Udio površine Općine u udjelu površine Županije

Naziv Površina km2

Udio površine

Broj stanovnika Udio

Naseljenost stanovnik/

km2 RH 56.594 4.284.889

Zagrebačka županija 3.078 5,44% RH 317.642 7% RH 103,79

Općina Gradec 88.85 2,89% ZŽ 3.681 1,16% ZŽ 41,43

Izvor: DZSH 2011.g.

Slika 1. Položaj Općine Gradec u Zagrebačkoj županiji

3.1.2. Upravna podjela

Stanovništvo Općina Gradec živi u 20 naselja: Buzadovec, Cugovec, Festinec, Fuka, Grabrić, Gradec, Gradečki Pavlovec, Haganj, Lubena, Mali Brezovec, Podjales, Pokasin, Potočec, Remetinec, Repinec, Salajci, Stari Glog, Tučenik, Veliki Brezovec i Zabrđe.


MO Podjales (naselje Podjales) 7. MO Repinec (naselja Repinec, Festinec i Pokasin) 8. MO Zabrđe (naselje Zabrđe) 9. MO Grabrić (naselje Grabrić) 10. MO Haganj (naselja Haganj) 11. MO Tučenik (naselja Tučenik, Salajci, Buzado-vec) 12. MO Cugovec (naselja: Cugovec, Fuka, Stari Glog, Remetinec, Lubena).

Statutom Općine nisu na Mjesne odbore preneseni nikakvi poslovi iz samoupravnog djelokruga Općine, niti je omogućeno da Mjesni odbori imaju vlastite proračune.

3.1.3. Administrativno upravljanje

Općina Gradec u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni drŢavnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,– prostorno i urbanističko planiranje,– komunalno gospodarstvo,– brigu o djeci,– socijalnu skrb,– primarnu zdravstvenu zaštitu,– kulturu, tehničku kulturu, tjelesnu kulturu i šport,– zaštitu potrošača,– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,– protupoŢarnu zaštitu i civilnu zaštitu,– promet na svom području,– odrŢavanje nerazvrstanih cesta,– ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina Gradec obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i duŢnosti Općine, te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadleŢno tijelo za obavljanje poslova iz samoupravnog dje-lokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadleŢnosti su Općin-skog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadleŢnosti su Općinskog načelnika. Općinsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika. Jedan potpredsjednik bira se iz reda predstavničke većine, a drugi potpredsjednik iz reda predstav-ničke manjine, na njihov prijedlog. Potpredsjednici se biraju na način i po postupku kao i predsjednik Vijeća. Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna i za to obnašatelji funkcije ne primaju plaću. Općinsko vijeće Općine Gradec ima 13 vijećnika. Mandat vijećnika Općinskog vijeća traje četiri godine, a započinje danom konstituiranja Općinskog vijeća, i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora. Funkcija članova Vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću.

Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine. Općinski načelnik, odnosno zamjenik Općinskog načelnika kada obavlja duŢnost Općinskog načelnika je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Općine.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Gradec te obavljanje poslova drŢavne uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu, ustrojavaju se upravna tijela Općine, odnosno Jedinstveni upravni odjel. Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja Pročelnik kojega na temelju javnog natječaja imenuje Općinski načelnik. Jedinstveni upravni odjel u okviru svoga djelokruga neposredno izvršava i nadzire provođenje zakona i općih i pojedinačnih akata tijela Op-ćine, te poduzima propisane mjere.

Općina Gradec u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna sluŢba.

Općina Gradec ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaŢe. Prihodi Op-ćine su:

– općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Vijeća,– prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava,– prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine, odnosno u kojima Općina ima

udjele ili dionice,– prihodi od koncesija,– novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina u skladu sa zakonom,– udio u zajedničkim porezima sa Ţupanijom i Republikom Hrvatskom,– sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u DrŢavnom proračunu,– drugi prihodi određeni zakonom.


3.2. Prirodna obiljeŢja i resursi

3.2.1. klimatska obiljeŢjaGlavna obiljeŢja klime kako Zagrebačke Ţupanije tako i Općine Gradec uklapaju se u opće klimatske uvjete

zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo područje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraŢenim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. Prema Köppenovoj klasifikaciji, pri-pada klimatskom području “Cfwbx”. To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba. Srednja mjesečna temperatura najhladnijega mjeseca je –3 °C, a srednja mjesečna temperatura najtoplijega mjeseca +22 °C

Snijeg prosječno pokriva prostor dvadesetak dana u godini, pa ukupno gledajući Općinu karakteriziraju četiri vegetacijska područja te raznovrsnost biljnih, osobito jezerskih i šumskih zajednica – tzv. područja unutrašnjih šuma gdje prevladavaju hrast, bukva, grab, a minimalno crnogorična vegetacija.

3.2.2. Reljef i tloNa zapadu Zagrebačke Ţupanije prevladavaju

breŢuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Ýumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turo-polje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pruŢaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

U reljefnom smislu, na području Općine Gradec prevladavaju ravni i umjereno nagnuti tereni. Takav reljef omogućava nesmetano gospodarsko iskorištavanje pro-stora, razvoj komunikacija i infrastrukture, te jednostavnu obradu tla.

Tla na području Općine svrstavaju se u tzv. nekohe-rentna tla, za koja je karakteristično da imaju malu koli-činu sitnozrnastih čestica, tako da su slijepljena i kom-paktna kada su vlaŢna, a rasuta nakon što se osuše.

Općina Gradec, kao i cijela Zagrebačka Ţupanija, spada u područje pojačane seizmičike aktivnosti. Seiz-mičnost područja Općine je VII stupnjeva po Merkalije-voj ljestvici (MSC), za povratno razdoblje od 500 godina.

3.2.3. Prirodni resursi

VodeOpćina Gradec je relativno bogata vodnim resursima jer ima značajan izvor podzemnih voda, jezero Fuka je

značajna stajačica a također biljeŢi veći broj površinskih voda.Vodene površine na području Općine Gradec obuhvaćaju rijeku Glogovnicu i potoke StrŢen, Črnec, Crnčić,

Lubenica, Koruška, Petrovinec, Prašnica, Kortina.Jezero Fuka je umjetno jezero veličine 36 ha dubine do 6 m, poribljeno šaranom, amurom, štukom, smuđem.

Rijeka Glogovnica (pritok rijeke Česme) protječe kroz Općinu Gradec, duljine je 61 km i također je bogata ribom. Od potoka valja istaknuti potok Koruška koji izvire na Kalničkoj gori 15 km sjeverno od KriŢevaca, no svoj put zavr-šava kad se spoji nešto juŢnije u rijeku Glogovnicu i potok Črnec koji je u velikoj mjeri zagađen. Hrvatske vode, koje obavljaju kontinuirani monitoring stanja voda, upućuju na gotovo alarmantne podatke da su površinske vode na području Općine Gradec u visokoj mjeri zagađene.

Stanje podzemnih voda prati se na postojećim vodocrpilišta lokalnih vodovoda Cugovec i Gradec. Na temelju rezultata ovakvog praćenje, moŢe se konstatirati da je stanje podzemnih voda znatno bolje od površinskih, i da se njihova kakvoća kreće u granicama koje su podobne za ljudsku upotrebu.

Obradiva tlaPoljoprivredno zemljište, osnovni je resurs Općine Gradec kao ruralne sredine. Prema podacima Ureda za ka-

tastarsko-geodetske poslove Zagrebačke Ţupanije, na području Općine Gradec nalazi se ukupno 5.400 ha zemljišta kategoriziranog kao poljoprivredne površine, što čini 60,79% ukupne površine Općine. Prema strukturi 55% poljo-privredne površine čine oranice, 37% livade, pašnjaci 3%, vinogradi i voćnjaci po 2% te 1% ribnjaci.

ŠumeOpćina Gradec je relativno bogata šumama, koje se nalaze u istočnom i jugoistočnom dijelu Općine. Pod šu-

mom je gotovo 34% površine Općine odnosno oko 3.047 ha površine. Najznačajnija šumska površina na području Općine je šuma Novakuša, kao najznačajniji šumski kompleks na prostoru istočno od pruge Gradec-KriŢevci, koji je 1982. g. zaštićen kao posebni rezervat prirode. Ostale značajnije šume su: Lješnjak, Brezine i Grabik na istočnoj strani, te šume Tučenski Lug i Lazina u jugozapadnoj i zapadnoj strani.

TETIDA d.o.o.

18

3.2.1. Klimatska obilježja

Glavna obilježja klime kako Zagrebačke županije tako i Općine Gradec uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo područje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. Prema Köppenovoj klasifikaciji, pripada klimatskom području "Cfwbx". To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba. Srednja mjesečna temperatura najhladnijega mjeseca je -3 °C, a srednja mjesečna temperatura najtoplijega mjeseca +22 °C

Snijeg prosječno pokriva prostor dvadesetak dana u godini, pa ukupno gledajući Općinu karakteriziraju četiri vegetacijska područja te raznovrsnost biljnih, osobito jezerskih i šumskih zajednica – tzv. područja unutrašnjih šuma gdje prevladavaju hrast, bukva, grab, a minimalno crnogorična vegetacija.

3.2.2. Reljef i tlo

Slika 2. Reljef

Na zapadu Zagrebačke županije prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

U reljefnom smislu, na području Općine Gradec prevladavaju ravni i umjereno nagnuti tereni. Takav reljef omogućava nesmetano gospodarsko iskorištavanje prostora, razvoj komunikacija i infrastrukture, te jednostavnu obradu tla.

Tla na području Općine svrstavaju se u tzv. nekoherentna tla, za koja je karakteristično da imaju malu količinu sitnozrnastih čestica, tako da su slijepljena i kompaktna kada su vlažna, a rasuta nakon što se osuše.

Općina Gradec, kao i cijela Zagrebačka županija, spada u područje pojačane seizmičike aktivnosti. Seizmičnost područja Općine je VII stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC), za povratno razdoblje od 500 godina.

Slika 2. Reljef


Biološka i krajobrazna raznolikostNa području Općine Gradec postojeće prirodne i krajobrazne raznolikosti čine područje Općine bogatom i

raznovrsnom. Najznačajniji su elementi: velika reljefna raznolikost, očuvan prostor, brojne pejzaŢne vrijednosti, pi-tomost i mirnoća kraja, očuvani vrijedni lokaliteti, kao što je ribnjak Fuka, visok stupanj ekološke kvalitete prostora, raznolikost biljnih zajednica i Ţivotinjskog svijeta.

3.2.4. Zaštita prirode i okolišaGospodarenje otpadom u Općini temelji se na uvaŢavanju načela zaštite okoliša propisanih Zakonom kojim se

uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke.

Općina je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnim otpadom i za spaljivanje otpada) te duŢna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom i u provedbi mjera surađivati s poduzećima koja su odgovorna za gospodarenje komunalnim otpadom.

Općina je izradila Plan gospodarenja otpadom Općine Gradec za razdoblje 2014.–2020. godine koji je predvi-dio uvođenje usluge odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata za papir, plastiku, metale i biootpad, uvođenje spremnika za staklo i tekstil na javnim površinama, te uvođenje eksterne usluge odvojenog prikupljanja glomaznog otpada direktno od građana 2 puta godišnje. Kao nadogradnja ovom sustavu, predviđa se i izgradnja reciklaŢnog dvorišta na području Općine. Ova infrastruktura zadovoljila bi ukupni cilj gospodarenja otpadom u Općini.

3.2.5. kulturna dobraPosebno bogatstvo Općine predstavlja kulturna baština i to: spomenici arhitekture, reprezentativni dvorci, ku-

rije, perivoji u kategoriji hortikulturnog spomenika.

Tablica 4: Zaštićena kulturno-povijesna baština na području Općine

Status zaštite Kategorija

1.0 Povijesna naselja

Gradec – povijesna jezgra naselja PR 2Podjales – dio povijesnog naselja PR 2Festinec – dio povijesnog naselja PR 2Grabrić – dio povijesnog naselja ZPP 3Haganj – dio poviejsnog naselja ZPP 3Stari Glog – jezgra naselja ZPP 3Pokasin – dio povijesnog naselja ZPP 3

2.0. Povijesne građevine i sklopovi

Crkve i kapele

Ýupna crkva Ranjenog Isusa, Gradec R (br. 496) 2Kapela Sv. Barbare, Cugovec PR 2Kapela Sv. Nikole, Buzadovec ZPP 3Kapela Sv. KriŢa, Fuka ZPP 3Kapela Sv. Florijana, Haganj P 3Kapela Ranjenog Isusa, Lubena ZPP 3Kapela Sv. Antuna Padovanskog, Podjales ZPP 3Kapela Sv. Ivana Krstitelja, Pokasin PR 3Kapela Srca Isusovog, Podjales ZPP 3

Poklonci i raspela

Poklonac Kraljice mira, Mali Brezovec ZPP 3Raspelo Cugovec ZPP 3Paspelo, Grabrić ZPP 3Raspelo, Gradečki Pavlovec ZPP 3Raspelo, Haganj ZPP 3Raspelo, Potočec ZPP 3Raspelo – poklonac, Repinec ZPP 3



Raspelo, Salajci ZPP 3Raspelo, Veliki Brezovec ZPP 3Raspelo, Zabrđe ZPP 3

Stambene građevine (kurije)

Kaptolska kurija, Gradec R (br. 551) 2Ýupni dvor, Gradec PR 2Gradec, stambena građevina PR 2Gradec, stambena građevina PR 2Kurija Koretić, Repinec ZPP 3

Tradicijske kuće (etnološke građevine)

Drvena tradicijska kuća, Festinec br. 3 PR 2Drvena tradicijska kuća, Festinec br. 5 PR 2Drvena tradicijska kuća, Festinec br. 7 PR 2Drvena tradicijska kuća, Gradečki Pavlovec br. 7 PR 2Drvena tradicijska kuća, Podjales br. 32 PR 2Drvena tradicijska kuća, Pokasin br. 2 PR 2Drvena tradicijska kuća, Pokasin br. 15 PR 2Drvena tradicijska kuća, Stari Glog br. 56 PR 2Drvena tradicijska kuća, Zabrđe br. 33 PR 2Drvena tradicijska kuća, Buzadovec br. 41 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Cugovec br. 85 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Cugovec br. 96 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Cugovec br. 111 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Fuka br. 22 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Fuka br. 29 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Gradečki Pavlovec br. 30 PR 3Drvena tradicijska kuća, Gradečki Pavlovec br. 37 PR 3Drvena tradicijska kuća, Gradečki Pavlovec br. 44 PR 3Drvena tradicijska kuća, Lubena br. 9 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Tučenik br. 33 ZPP 3Drvena tradicijska kuća, Zabrđe br. 75 ZPP 3

Javne građevine

Zgrada stare pošte, Gradec ZPP 3Zgrada Ţeljezničke postaje, Gradec ZPP 3Zgrada škole, Haganj ZPP 3Zgrada škole, Repinec ZPP 3Zgrada škole, Tučenik ZPP 3ZadruŢni dom, Cugovec ZPP 3

Gospodarske građevine

Nekadašnje gospodarske zgrade, Gradec PR 2

3.0 Memorijalna područja i obiljeŢja

Staro groblje, Gradec ZPP 3Mjesno groblje, Gradec ZPP 3Mjesno groblje, Buzadovec ZPP 3Mjesno groblje, Cugovec ZPP 3Spomenik NOB, Cugovec, groblje ZPP 3



Spomenik NOB, Haganj ZPP 3Spomenik NOB, Gradec ZPP 3Spomen kosturnica, Pokasin ZPP 3Spomenik NOB, Zabrđe ZPP 3

4.0 Arheološki lokaliteti i zone

Gradec – Biskupski kaštel s crkvom R 2Gradec – Crkva Sv. Nikole PR 2Gradec – Ýupni dvor, srednjovjekovni lokalitet PR 2Gradec – Utvrda Siget, na potoku Koruška PR 2Lubena – srednjovjekovna crkva PR 2Potočec – Gomile, višeslojno naselje PR 2Podjales – predpovijeni nalaz, neolit ZPP 2Grabrić – Obetić, srednjovjekovna lokacija sela ZPP 3Remetinec – srednjovjekovno naselje, utvrda, crkva ZPP 3Repinec – srednjovjekovna utvrda ZPP 3Remetinec, šuma Novakuša, antička cesta PR 3

5.0 Područja osobitih vrijednosti za identitet prostora

Gradec – istočne i zapadne padine naselja PR 2Dolina rijeke Glogovnice i potoka Koruška ZPP 2Perivoj uz biskupski dvor – Gradec ZPP 2Ribnjak Fuka ZPP 3Pokasin – vinogradi s tradicijskim klijetima ZPP 3Gradec – vinogradi s tradicijskim klijetima ZPP 3Cugovec – okoliš kapele Sv. Barbare ZPP 3

Izvor: http://www.gradec.hr/prirodna-i-kulurna-batina

Općina Gradec ima bogato i očuvano prirodno, kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe. U srcu Gradeca nalazi se park i perivoj koji okruŢuju staru Kaptolsku kuriju – dvorac, pored Ţupne crkve i Ţupnog dvora. Park je podignut početkom 19. stoljeća i u njemu se nalaze vrijedni primjerci platana, tuŢnog jasena i tise koji potječu još iz 1828. godine, a najznačajniji primjerak je platana stara 190 godina s promjerom od preko 150 cm. Novi dvorac, koji po-stoji i danas, jednokatna je zgrada, izduljenog pravokutnog tlocrta, veličine oko 40 x 12 m. Istočno, glavno pročelje (okrenuto prema šumovitoj ravnici) je jednostavno, s trinaest prozorskih otvora u prizemlju i na katu, a na zapadnom (okrenutom prema malom perivoju) je središnje postavljen ulaz u obliku plitkog krila ili dubokog rizalita s trokutastim zabatom. Krovište je dvostrešno, skošeno nad zabatnim pročeljima. Zona prizemlja, na fasadi, je od zone kata od-vojena tankim, meko profiliranim vijencem.

Ýupa i Ţupna crkva Ranjenog Isusa u Gradecu, smještena u neposrednoj blizini Kaptolske kurije, a prvi put se spominju 1334. godine. Današnje izdanje crkve izgrađeno je 1768.–1824. godine, pored starije zidane crkve koja je ostala unutar zidina kaštela. Samu građevinu je zadesilo nekoliko nedaća: 1861. godine crkva je izgorjela te je temeljito morala biti obnovljena, potom 1900. godine barokni zvonik je srušen i izgrađen novi u historicističkom stilu. Glavni oltar je iznova izgrađen 1891. godine u Obrtnoj školi Zagreb.

Na području Općine postoji nekoliko drugih sakralnih spomenika (kapela i raspela) izrazite kulturna vrijednosti i od regionalnog značaja: Kapela Sv. Ivana, Pokasin, Kapela Sv. Barbare, Cugovec, Kapela Sv. Florijana, Haganj, Ka-pela Sv. Nikole, Repinec. Također je na području Općine sačuvan veći broj tradicionalnih drvenih kuća, klijeti, javnih građevina, i drugih primjeraka tradicionalne arhitekture, koji govore o bogatoj povijesti i identitetu Općine, kao i o umijeću lokalnih graditelja i tesara.

3.3. Demografske karakteristike i kretanja

3.3.1. stanovništvo i ljudski resursiPrema popisu 2011. godine u Općini Gradec Ţivi 3.681 stanovnik u 1.132 kućanstva što daje prosjek od 3,25

stanovnika po kućanstvu.1 Gustoća stanovništva je 41,43 stanovnika /km2.

1 (izvor: DZSH-Popis stanovništva 2011. g. )


Tablica 5: Stanovništvo prema migracijskim obiljeŢjima i spolu

TETIDA d.o.o.

23

3.3. Demografske karakteristike i kretanja

3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi

Prema popisu 2011. godine u Općini Gradec živi 3.681 stanovnik u 1.132 kućanstva što daje prosjek od 3,25 stanovnika po kućanstvu.1 Gustoća stanovništva je 41,43 stanovnika /km2.

Tablica 5: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu

Izvor: DZS popis stanovnika 2011.

Od rođenja u istom naselju živi 1.755 stanovnik, 1.529 ih je iz drugih područja Republike Hrvatske a 396 ih je iz inozemstva, najviše iz BiH i Njemačke.

Tablica 6: Kretanje broja stanovništva u Općini Gradec od 1857-2011. G.

Općina Gradec Broj Stanovnika

1857 3360

1869 3575

1880 3756

1890 4357

1900 5027

1910 5313

1921 5168

1931 5374

1948 5283

1953 5337

1961 5268

1971 4656

1981 4213

1991 3788

2001 3920

2011 3681

Izvor: DZSH

U zadnjih 50-tak godina broj stanovnika je opao za 30%.

Stopa prirodnog prirasta u 2013. godini bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -2,5 (-10 447 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je 1 (izvor:DZSH-Popis stanovništva 2011. g. )

iz drugog naselja

iz drugog grada

istog grada ili

ili općine iste

općine1) županijes v. 3,681 1,755 1,529 347 423 759 396 166 143 6 26 9 46 1m 1,792 1,044 543 88 153 302 204 85 68 3 15 5 28 1ž 1,889 711 986 259 270 457 192 81 75 3 11 4 18 -

ostale zemlje

SpolUkupan

broj stanovnika

Doseljeni u naselje stanovanja

Nepoznato

S područja Republike Hrvatske Iz inozemstva

svegaiz druge županije

BIH Njemačka Srbija Slovenija Kosovosvega

Od rođenja stanuju u

istom naselju

Izvor: DZS popis stanovnika 2011.

Od rođenja u istom naselju Ţivi 1.755 stanovnik, 1.529 ih je iz drugih područja Republike Hrvatske a 396 ih je iz inozemstva, najviše iz BiH i Njemačke.

Tablica 6: Kretanje broja stanovništva u Općini Gradec od 1857. do 2011. godine

Općina Gradec Broj stanovnika

1857 3360

1869 3575

1880 3756

1890 4357

1900 5027

1910 5313

1921 5168

1931 5374

1948 5283

1953 5337

1961 5268

1971 4656

1981 4213

1991 3788

2001 3920

2011. 3681 Izvor: DZSH

U zadnjih 50-ak godina broj stanovnika je opao za 30%.Stopa prirodnog prirasta u 2013. godini bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je –2,5 (–10 447 osoba).

Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (Ţivorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 79,3. Stopa prirod-nog prirasta u 2013. godini u Općini Gradec bila je negativna i iznosila je –7. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (Ţivorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 83,7.

Od ukupnog broja stanovnika (3.681), 1.395 osoba (37,90%) su dnevni migranti, od toga 929 migranta pripada gospodarskoj dnevnoj migraciji – selidbe u potrazi ta poslom, većom zaradom, boljim Ţivotnim standardom, dok učenika osnovnih i srednjih škola ima 419.

Tablica 7: Dnevne migracije – zaposleni

Zaposleni Rade u drugom naselju istog grada/općine Rade u drugom gradu /općini iste Ţupanije Rade u drugoj Ţupaniji Rade u inozemstvu

929 124 378 427 -Izvor: DZS

Tablica 8: Dnevne migracije – učenici osnovnih i srednjih škola

Učenici Učenici osnovnih škola Učenici srednjih škola Studenti

419 265 154 47Izvor: DZS


Potrebno je donijeti populacijsku politiku u okviru koje se određuju mjere temeljene na zakonskim odredbama i normama kao i mjere temeljene na ekonomskim poticajima za povećanje nataliteta/fertiliteta. Od osobite su vaŢnosti mjere koje nude olakšice zaposlenim Ţenama s djecom kako bi “pomirile” odnosno uskladile funkcije ma-terinstva i radne karijere.

Potrebno je također donijeti mjere poticanja ostanka mladih na selu kroz ulaganja u poboljšanje Ţivotnog stan-darda na selu, promicanje temeljnih vrijednosti ruralnog naslijeđa, izgrađivanje odnosa ravnopravnosti i međusobnog uvaŢavanja između sela i grada te njegovanje afirmativnijeg odnosa prema seljacima i selu, sve u cilju usporavanja migracije iz ruralnih područja.

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Tablica 9: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

TETIDA d.o.o.

25

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Tablica 9: Stanovništvo staro 15 i više g. prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Izvor: DZSH

Što se obrazovne strukture tiče 1.395 stanovnika ima srednjoškolsko obrazovanje ili 45% u odnosu na ukupno stanovništvo starije od 15 godina. Osnovnu školu ima 902 stanovnika ili 29% dok visoko obrazovanje ima svega 161 stanovnik ili 5% stanovništva.

1 - 3 razreda osnovne

4 - 7 razreda osnovne

škole škole SvegaStručni studij2)

Sveučilišni studij3)

Doktorat znanosti

Ukupno sv. 3,066 41 54 513 902 1,395 161 101 59 1m 1,486 12 12 169 424 792 77 46 31 -ž 1,580 29 42 344 478 603 84 55 28 1

15-19 sv. 239 1 - 2 172 64 - - - -m 118 1 - 2 84 31 - - - -ž 121 - - - 88 33 - - - -

20-24 sv. 248 - - - 19 205 24 17 7 -m 117 - - - 13 97 7 5 2 -ž 131 - - - 6 108 17 12 5 -

25-29 sv. 238 - - 2 34 179 23 9 14 -m 132 - - 2 23 98 9 3 6 -ž 106 - - - 11 81 14 6 8 -

30-34 sv. 248 2 - 2 53 169 22 16 6 -m 145 2 - 2 31 100 10 7 3 -ž 103 - - - 22 69 12 9 3 -

35-39 sv. 213 1 - 5 68 114 25 19 6 -m 103 - - 1 31 59 12 9 3 -ž 110 1 - 4 37 55 13 10 3 -

40-44 sv. 255 3 - 3 99 138 12 9 3 -m 123 2 - 3 43 68 7 5 2 -ž 132 1 - - 56 70 5 4 1 -

45-49 sv. 282 - 2 16 99 151 14 7 7 -m 158 - 1 8 51 92 6 3 3 -ž 124 - 1 8 48 59 8 4 4 -

50-54 sv. 272 1 1 32 95 135 8 3 4 1m 130 1 - 10 41 73 5 2 3 -ž 142 - 1 22 54 62 3 1 1 1

55-59 sv. 268 - 2 53 99 100 14 10 4 -m 133 - - 17 41 67 8 6 2 -ž 135 - 2 36 58 33 6 4 2 -

60-64 sv. 205 1 3 36 80 73 12 6 6 -m 110 - 2 15 31 53 9 4 5 -ž 95 1 1 21 49 20 3 2 1 -

65-69 sv. 166 2 3 65 50 41 5 3 2 -m 76 1 - 24 17 32 2 - 2 -ž 90 1 3 41 33 9 3 3 - -

70-74 sv. 157 7 11 105 16 17 1 1 - -m 54 1 2 28 7 15 1 1 - -ž 103 6 9 77 9 2 - - - -

75 i više sv. 275 23 32 192 18 9 1 1 - -m 87 4 7 57 11 7 1 1 - -ž 188 19 25 135 7 2 - - - -

Ukupno Bez školeOsnovna

školaSrednja škola1)

Visoko obrazovanjeStarost Spol

Izvor: DZSH

Što se obrazovne strukture tiče 1.395 stanovnika ima srednjoškolsko obrazovanje ili 45% u odnosu na ukupno stanovništvo starije od 15 godina. Osnovnu školu ima 902 stanovnika ili 29% dok visoko obrazovanje ima svega 161 stanovnik ili 5% stanovništva.


3.4. komunalna i prometna infrastruktura

Razvijenost i stanje infrastrukture na području Općine nisu zadovoljavajući, tako da izgradnja i uspostavljanje infrastrukture i komunalno opremanje područja Općine predstavljaju jedan od temeljnih zadataka i prioriteta za Općinu Gradec.

3.4.1. OtpadPlan gospodarenja otpadom Zagrebačke Ţupanije za razdoblje 2011.–2019. godine, (“Glasnik Zagrebačke Ţu-

panije” broj 28/11) planski je dokument gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj Ţupaniji čija je izrada obveza propi-sana Zakonom o otpadu i koji se temelji na Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša (“Narodne novine”, broj 46/02), Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (“Narodne novine”, broj 43/02), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.–2015. g. (“Narodne novine”, broj 85/07, 126/10 i 31/11), a čijom provedbom će se:

– osigurati preduvjeti za smanjenje proizvodnje otpada,– povećati udio odvojeno sakupljenog, recikliranog i oporabljenog otpada,– smanjiti količine odloŢenog otpada,– sanirati nelegalna odlagališta,– sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta,– izgraditi Centar za gospodarenje otpadom i ostale neophodne građevine namijenjene skladištenju, pretovaru,

obradi i konačnom odlaganju otpada,– osigurati nadzor sustava gospodarenja otpadom,– osigurati funkcionalan i financijski odrŢiv sustav gospodarenja otpadom.Osnovni ciljevi i mjere Plana gospodarenja otpadom ZGÝ, te rokovi, sukladni su Strategiji gospodarenja otpa-

dom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.Plan gospodarenja otpadom Općine Gradec za razdoblje 2014.–2020. godine, donesen je u prosincu 2014.

godine.Prema Zakonu o OdrŢivom gospodarenju otpadom, Općina Gradec je duŢna na svom području samostalno ili

zajedno s drugim JLS osigurati:– javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,– odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada,– sprečavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,– provedbu Nacionalnog plana gospodarenja otpadom,– donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom Općine Gradec,– provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i– mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Ukupni cilj gospodarenja otpadom u Općini Gradec je dostići standard “gradova i općina bez otpada” (zero waste cities and municipalities). Indikator koji je potrebno dostići je 50 kg otpada po stanovniku godišnje.

Specifični ciljevi gospodarenja otpadom u Općini Gradec su dostići ciljeve postavljene u zakonu o odrŢivom gospodarenju otpadom, nacionalnom i Ţupanijskim planu gospodarenja otpadom te u europskim smjernicama.

Plan gospodarenja otpadom Općine Gradec za razdoblje 2014.–2020. godine je predvidio uvođenje usluge odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata za papir, plastiku, metale i biootpad, uvođenje spremnika za staklo i tekstil na javnim površinama, te uvođenje eksterne usluge odvojenog prikupljanja glomaznog otpada direktno od građana 2 puta godišnje. Nadogradnja ovom sustavu – predviđa se i izgradnja reciklaŢnog dvorišta na području op-ćine Gradec. Ova infrastruktura zadovoljila bi ukupni cilj gospodarenja otpadom u Općini Gradec.

Otpad s područja Općine se deponira na odlagalištu otpada Beljavina. Odlagalište je udaljeno od naselja Novo selo pribliŢno 800 m. Površina odlagališta otpada je oko 98.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaŢe od 1976. godine, te je do 2012. godine odloŢeno 150.500 m3. Odlagalište je ograđeno, te je izvedena sva potrebna infrastruktura (vo-doopskrba, elektroenergetska mreŢa, odvodnje, prometnice, vaga itd.). Ploha nije uređena, sanacija je u tijeku. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklaŢno dvorište. Kapacitet iznosi 300.000 m3.

Na području Općine u sustav gospodarenja otpadom je uključeno 881 privatnih, 26 poslovnih i 8 nespecificira-nih korisnika. Statistički gledano, stanovnik općine Gradec proizvede 109,3 kilograma otpada godišnje što je izrazito malo u odnosu na Hrvatski (360 kg./st. god.) i Europski prosjek (440 kg./st. god.). Male količine otpada pravdaju se činjenicom da se radi o izrazito ruralnom prostoru gdje stanovnici otpadom iz kuhinje hrane domaće Ţivotinje ili ga kompostiraju u domaćinstvima.

Na području Općine Gradec ne nalaze se odlagališta otpada koja se legalno koriste, dok se periodički otpad ilegalno odlaŢe na divlja odlagališta. Ove lokacije su sanirane na način da je tako odloŢeni otpad sakupljen i odvezen na odlagalište Beljavine.

Divlja odlagališta su obrađena.Sva odlagališta se zbrinjavaju na godišnjoj razini. U 2014. godini uz pomoć Zagrebačke Ţupanije sanirana su

odlagališta pod rednim brojevima 1, 3, 4, 7, 13, 14. Na ostalim se lokacijama otpad sporadično pojavljuje i prijav-ljuje, no primjetan je trend “gušenja” lokacija usmjerenim akcijama i postavljanjem tabli zabrane odlaganja.


Tablica 10: Divlja odlagališta

R. br. Opis lokacije

1 Potočec, zapadno od naselja – lokacija Mačkovica2 Industrijska zona Gradec – lokacija Gaj,3 Mali Brezovec – zapadno od naselja uz put4 Veliki Brezovec, sjeverno od naselja, lokacija Klančec5 Podjales, zapadno od naselja6 Festinec, uz prugu7 Repinec, na kraju lokacije Zagorci, istočno od puta8 Buzadovec, put usred naselja zapadni krak9 Tučenik, put u smjeru zapada10 Tučenik, iza nogometnog igrališta, juŢno od puta11 Lubena, istočno od naselja, lokacija Busajišće12 Gradec, cesta prema farmi Gradec, istočno od ceste13 Gradec, Lokacija uz prugu na Ţeljezničkoj stanici14 Cugovec, krajnji istok naselja,15 Grabrić, uz kanal Crnčić do naselja Stari Glog16 Stari Glog – lokacija ispod Groblja17 Stari Glog – juŢno od lokacije Vuksanova ograda18 Fuka – uz cestu 2211, na juŢnom kraju naselja, lokacija Brezik19 Grabrić – zapadno od naselja, na putu prema šumi lokacija Strana20 Haganj – istočno od sjevernog vrška naselja, Lokacija Velike ciglane21 Haganj – istočno od naselja

Izvor: Plan gospodarenja otpadom Općine Gradec za razdoblje 2014-2020. g.

3.4.2. ElektroenergetikaElektroopskrba je u RH jedinstveno organizirana za cijelo područje drŢave, a nositelj ove djelatnosti je drŢavno

poduzeće “Hrvatska elektroprivreda” koja objedinjuje osnovne djelatnosti na području proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. Zakonom određen temeljni zadatak “Hrvatske elektroprivrede” je da dugoročno osigurava pouzdanu opskrbu električnom energijom, što je temeljni uvjet za društveni razvoj na svim razinama. Ci-jelo područje Općine pokriveno je elektroenergetskom mreŢom, tako da je opskrba strujom osigurana u svim nase-ljima i struja je dostupna svim zainteresiranim korisnicima. Međutim napon u ponekim naseljima je slab, nema tro-fazne struje, TS su stare.

Opskrbu Općine električnom energijom obavlja HEP “Elektra Bjelovar”, Pogon KriŢevci.Na području Općine Gradec HEP ODS d. o. o Zagreb, ELEKTRA BJELOVAR, Pogon KriŢevci imaju 34 trafosta-

nice 10/0,4kV. Iste su napajane iz tri 35/10kV čvorišta i to: TS 35/10(20)kV KriŢevci I, TS 35/10 Tkalec i TS 35/10(20) Ýabno. 10kV vodovi (podzemni i nadzemni) koji prelaze preko područja Općine su: Haganj, KriŢevačka Poljana, Cugovec, Repinec, Gradec, te Tkalec-BPE Gradec i ukupne su duljine 47,1km. Elektroenergetska mreŢa i popis NN trafostanica nalazi se u Prilogu br. 2.

U pogledu razvoja i unaprjeđivanja postojećeg elektroopskrbnog sustava na području Općine, potrebno je raditi na poboljšanju napona, i nuŢno je osigurati kontinuirano odrŢavanje i unaprjeđivanje sustava, te plansko rekonstru-iranje i razvoj pojedinih dijelova elektroenergetske mreŢe u skladu s razvojnim potrebama. U tom cilju potrebna je bolja komunikacija od strane HEP-a.

3.4.3. vodoopskrbaVodoopskrba na području Općine nije odgovarajuće riješena što predstavlja najveći problem i najveću prepreku

odrŢivom razvoju. Vodoopskrbna mreŢa samo je djelomično izvedena a funkcionira uz velike teškoće i probleme vezane uz osiguravanje kakvoće i udovoljavanje zahtjevima koji su propisani za pitku vodu. Opskrba stanovništva Općine preteŢno je riješena individualnim bunarima.

Što se vodovodne mreŢe tiče, trenutno je stagnacija izgradnje jer po novom Zakonu o vodama sa svojom sekun-darnom i magistralnom mreŢom Općina Gradec je pripala pod Vodoopskrbu i odvodnju Vrbovec d.o.o., a planovi su da pripadne u novoosnovano poduzeće Zagrebačke Ţupanije – Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije. Po projektu izgradnje vodovodnih mreŢa Općina Gradec je u planu Zagrebačke Ţupanije do 2018. godine.

Od 1.132 kućanstva, 487 ih je priključeno na vodovodnu mreŢu ili 43%.Javna vodoopskrba obavlja se uz korištenje dva osnovna dobavna sustava, promatrana sa stanovišta osiguranja

potrebnih količina vode. Općina Gradec trenutno se opskrbljuje putem dvije crpne stanice, u Gradecu i u Cugovcu.U budućnosti se predviđaju zahvati na rekonstrukciji postojeće vodoopskrbne mreŢe, te proširenje mreŢe do

naseljenih mjesta bez vode, koji bi se sufinancirali novcem iz EU fondova. Samim time bi se automatski povećala potrošnja vode.


Tablica 11: Vodoopskrbna mreŢa u naseljima

Naselje Javna vodoopskrbna mreŢa (km)

Broj kućanstava priključenih na vodoopskrbnu mreŢu Kanalizacijski sustav (km) Broj priključaka na

kanalizacijski sustav

Buzadovec 1756 0 0 0Cugovec 3480 97 0 0Festinec 0 0 0 0Fuka 0 0 0 0Grabrić 0 1 0 0Gradec 2931 158 0 0Gradečki Pavlovec 2200 218 0 0Haganj 0 0 0 0Lubena 3980 13 0 0Mali Brezovec 0 0 0 0Podjales 0 0 0 0Pokasin 0 0 0 0Potočec 1200 0 0 0Remetinec 0 0 0 0Repinec 0 0 0 0Salajci 1135 0 0 0Stari Glog 0 0 0 0Tučenik 1384 0 0 0Veliki Brezovac 0 0 0 0Zabrđe 0 0 0 0Ukupno: 18066 487 0 0

Izvor: Vodoopskrbu i odvodnju Vrbovec d.o.o.,

3.4.4. OdvodnjaNa području Općine ne postoji nikakva infrastruktura za odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda. Odvodnja

kućanstava i proizvodnih pogona vrši se u sabirne jame (septičke jame) ili se otpadne vode ispuštaju otvorenim ka-nalima i upuštanjem u vodotoke, direktno u okoliš.

Ovakvo stanje snaŢno ugroŢava razvojne perspektive Općine, ima za posljedicu visoku zagađenost površinskih vodotoka, a vidljivo je i postepeno zagađivanje podzemnih voda.

U takvoj situaciji, rješavanja otpadnih voda, tj. projektiranje i izgradnja kanalizacijske mreŢe i uređaja za proči-šćavanje otpadnih voda vjerojatno će biti najveći problem u komunalnom opremanju Općine Gradec. Prema pro-jektu izgradnje vodnih mreŢa Zagrebačke Ţupanije izgradnja sustava odvodnje je u planu do 2023. godine.

3.4.5. PlinofikacijaKrajem 1990-tih, provedena je plinofikacija cijelog područja Općine. Tom prilikom na području Općine izveden

je magistralni plinovod u smjeru zapad – istok, s mjerno-redukcijskom stanicom kod naselja Haganj i redukcijskom stanicom sjeverno od naselja Gradec, od kojih su razvedeni lokalni plinovodi do potrošača. Plinska mreŢa priklju-čena je na distributivno područje Grada Vrbovca.

Plinska mreŢa obuhvaća sva naselja Općine Gradec. Plinovodi i postrojenja su novi i dovoljno kapacitirani za sadašnje i buduće potrebe razvoja Općine, te nije potrebno planirati nikakva proširenja. Postojeća plinovodna infra-struktura je čimbenik koji ima povoljan utjecaj na povećavanje konkurentnosti i razvojne perspektive Općine.

U ovom trenutku problem je što se plin nedovoljno koristi u domaćinstvima, jer su kućanstva još uvijek orijen-tirana na korištenje drva kao tradicionalnog, lako dostupnog i “besplatnog” goriva. Trenutno na distribucijskom po-dručju Općine Gradec ima 28 pravnih osoba s 41 obračunskim mjernim mjestom, te 383 kućanstva što čini 33,88% od ukupnog broja kućanstava (Izvor: Plin Vrbovec d.o.o.).

3.4.6. Promet

3.4.6.1. Cestovni promet i Ţeljeznički prometNakon otvorenja dionice brze ceste Sv. Helena–Vrbovec–Cugovec–Bjelovar do Općine Gradec iz Zagreba se

stiŢe za 30-ak minuta. Ovom brzom cestom je znatno poboljšana prometna povezanost Općine s Gradom Zagrebom i mreŢom auto-cesta koje povezuju Općinu s drugim centrima u RH (Splitom, Osijekom, VaraŢdinom) i nadovezuju se na europske prometne koridore.

DrŢavna cesta Zagreb – Vrbovec – Bjelovar – Koprivnica – Podravska magistrala prolazi središnjim dijelom Op-ćine, i povezuje najvaŢnija poljoprivredna područja u Republici Hrvatskoj.


Slika 3: MreŢa cestovnog i Ţeljezničkog prometa

Brze autoceste i Ţeljeznički pravac povezuju Općinu neposredno na paneuropski koridor X (Ljubljana–Zagreb–Osijek–Beograd) i paneuropski koridor V (Zagreb–Rijeka i Zagreb–Split).

Ovakav poloŢaj daje Općini atraktivnost i mogućnost razvoja.Iako je cestovna povezanost dobra, unutar ruralnog dijela općine infrastruktura je loša: nogostupi javna rasvjeta,

neuređene nerazvrstane ceste, neodgovarajuće tehničke karakteristike. Zbog takvog stanja, potrebno je izvesti re-konstrukciju dobrog dijela cestovne mreŢe Ţupanijskih i lokalnih cesta na području Općine, kojom bi se te ceste uskladile s potrebama suvremenog cestovnog transporta i razvojnim potrebama Općine.

Od ukupno 60 km nerazvrstanih cesta 38 km (63%) je neasfaltirano. Trenutno je u planu izgradnja novih neraz-vrstanih cesta Gostović–Veliki Brezovec, Veliki Brezovec–Mali Brezovec, asfaltiranje 3 ulice Cugovec, Pokasin i Gradec, cesta Gradečki Pavlovec.

Tablica 12: Nerazvrstane ceste

R. br. Katastarska općina Duljina (m) Neasfaltirano (m)

1 Gradec 16,687 11,3942 Podjales 21,152 13,1733 Tučenik 2,835 1,5784 Stari Glog 2,633 9455 Haganj 5,187 3,8766 Cugovec 6,669 4,0547 Fuka 1,613 1,1488 Zabrđe 4,094 1,893 UKUPNO 60,87 38,061

Izvor: Općina Gradec

Općina je dobro povezana Ţeljezničkom prugom, međutim pruga je nekvalitetna i vlakovi rijetko voze. Po-dručjem Općine prolazi Ţeljeznička pruga Zagreb – Ko-privnica, s priključkom na Ţeljeznički pravac Rijeka – Za-greb – Mađarska.

3.4.6.2. Zračni prometKako je Općina Gradec udaljena 54 km od zračne luke, zračni promet pokriva i teritorij Općine, a blizina aero-

droma velika je pomoć razvoju gospodarstva.

3.4.6.3. telekomunikacijski prometPodručje Općine gotovo u potpunosti je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom što

omogućuje spajanje informatičke opreme na internetsku mreŢu bez čega današnje gospodarstvo ne moŢe funkcio-nirati a omogućuje i kvalitetan Ţivot stanovništvu Općine. Međutim, problem je spori Internet.

Razvoj širokopojasne usluge je od velikog značaja za razvoj gospodarstva u RH pa tako i u Općini Gradec i u tu svrhu je potpisan Sporazum o širokopojasnom internetu.

TETIDA d.o.o.

31

Slika 3: Mreža cestovnog i željezničkog prometa

Brze autoceste i željeznički pravac povezuju Općinu neposredno na paneuropski koridor X (Ljubljana-Zagreb-Osijek-Beograd) i paneuropski koridor V (Zagreb - Rijeka i Zagreb - Split).

Ovakav položaj daje Općini atraktivnosti i mogućnost razvoja.

Iako je cestovna povezanost dobra, unutar ruralnog dijela općine infrastruktura je loša: nogostupi javna rasvjeta, neuređene nerazvrstane ceste, neodgovarajuće tehničke karakteristike. Zbog takvog stanja, potrebno je izvesti rekonstrukciju dobrog dijela cestovne mreže županijskih i lokalnih cesta na području Općine, kojom bi se te ceste uskladile s potrebama suvremenog cestovnog transporta i razvojnim potrebama Općine.

Od ukupno 60 km nerazvrstanih cesta 38 km ( 63%) je neasfaltirano. Trenutno je u planu izgradnja novih nerazvrstanih cesta Gostović-Veliki Brezovec, Veliki Brezovec-Mali Brezovec, asfaltiranje 3 ulice Cugovec, Pokasin i Gradec, cesta Gradečki Pavlovec.

Tablica 12: Nerazvrstane ceste

Rbr Katastarska općina Duljina (m) Neasfaltirano (m)

1 Gradec 16,687 11,394

2 Podjales 21,152 13,173

3 Tučenik 2,835 1,578

4 Stari Glog 2,633 945

5 Haganj 5,187 3,876

6 Cugovec 6,669 4,054

7 Fuka 1,613 1,148

8 Zabrđe 4,094 1,893

UKUPNO 60,87 38,061


Općina je dobro povezana željezničkom prugom, međutim pruga je nekvalitetna i vlakovi rijetko voze. Područjem Općine prolazi željeznička pruga Zagreb - Koprivnica, s priključkom na željeznički pravac Rijeka - Zagreb – Mađarska.

TETIDA d.o.o.

32

Slika 4: Brze ceste i željeznički pravci

3.4.6.2. Zračni promet

Kako je Općina Gradec udaljena 54 km od zračne luke, zračni promet pokriva i teritorij Općine, a blizina aerodroma velika je pomoć razvoju gospodarstva.

3.4.6.3. Telekomunikacijski promet

Područje Općine gotovo u potpunosti je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom što omogućuje spajanje informatičke opreme na internetsku mrežu bez čega današnje gospodarstvo ne može funkcionirati a omogućuje i kvalitetan život stanovništvu Općine. Međutim, problem je spori Internet.

Razvoj širokopojasnih usluge je od velikog značaja za razvoj gospodarstva u RH pa tako i u Općini Gradec i u tu svrhu je potpisan Sporazum o širokopojasnom internetu.

Slika 4: Brze ceste i Ţeljeznički pravci


3.5. Gospodarstvo

3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Zagrebačke ŢupanijeNajzastupljeniji gospodarski sektori u Zagrebačkoj Ţupaniji su: prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo,

tekstilna i građevinska industrija.VaŢnu ulogu u razvoju gospodarstva imaju obrtnici kojih je s 31.12.2013. godinom registrirano 2491. Poduzet-

ništvu kao temeljnom segmentu razvoja, Ýupanija nastoji omogućiti lakše financiranje i povoljnije uvjete kreditiranja razvojnih projekata.

Tablica 13: Podaci za Zagrebačku Ţupaniju 2009.–2014. u 000 kn

Naziv 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Broj zaposlenih 42,583 43,837 44,773 45,435 45,135Broj poduzetnika 5,944 6,065 6,047 6,237 6,319Ukupni prihodi 31,221,138 34,641,246 35,590,606 35,998,091 38,245,561Ukupni rashodi 30,699,170 34,304,147 35,169,682 35,849,855 37,455,565Dobit razdoblja 1,142,539 1,214,820 1,241,183 1,167,278 1,546,108Gubitak razdoblja 846,826 1,126,766 1,015,121 1,225,684 981,483Izvoz 3,018,731 3,433,672 4,051,147 4,478,968 5,480,610Uvoz 6,707,116 8,528,468 8,275,495 8,001,120 9,519,505

Izvor: FINA 2015.

Zagrebačka Ţupanija je izvozno orijentirana Ţupanija i udio izvoza u prihodima iznosi 14%.

Tablica 14: Broj trgovačkih društava i obrta

Trgovačka društva Obrti Ukupno

Zagrebačka Ţupanija 6237 2491 8728Općina Gradec 34 33 67

Izvor: FINA 2015 i Obrtnička komora

U Općini Gradec djeluje 67 poduzetnika – 34 trgovačka društva i 33 obrtnika, što iznosi 0,77% poduzetnika Zagrebačke Ţupanije.

3.5.2. Gospodarska kretanja Općine Gradec

3.5.1.1. ObrtiPrema podacima Hrvatske obrtničke komore na području Općine Gradec posluje 33 obrta. Najviše obrta ima u

građevinskoj djelatnosti i trgovini na veliko i malo.

Tablica 15: Obrtnici prema oznaci glavne djelatnosti

Djelatnost Broj obrta Učešće

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4 12%Šumarstvo i sječa drva 1 3%Prerada drva i proizvodnja od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala 2 6%Gradnja zgrada 3 9%Specijalizirane građevinske djelatnosti 6 18%Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; 1 3%Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 1 3%Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 4 12%Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 3 9%Djelatnosti pripreme i usluŢivanja hrane i pića 2 6%PromidŢba (reklama i propaganda) i istraŢivanje trŢišta 1 3%Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) 1 3%Usluge u vezi s upravljanjem i odrŢavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i odrŢavanja krajolika 3 9%Ostale osobne usluŢne djelatnosti 1 3%ukupno 33 100%

Izvor: HOK

Interese obrtnika zastupa HGK i daje pomoć u njihovom poslovanju.


3.5.1.2. PoduzetništvoOpćina Gradec spada među slabije razvijene jedinice lokalne samouprave u Ýupaniji. Ovakvo stanje posljedica

je dugotrajnog perioda u kojem je ovo područje tretirano kao rubno područje te je vrlo malo ulagano u njegov ra-zvoj.

U Općini Gradec u 2014. godini djelovalo je 34 poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno 112 djelatnika, a ostvarili su 47 mil. kn prihoda, 50 tisuća kuna dobiti, za razliku od 2013. godine kada su poduzetnici ostvarili 100 tisuća kuna neto gubitka.

Od 2010. godine broj poduzetnika je porastao za 10% a broj zaposlenih povećao za 3,7%.Ukupni prihodi u Općini povećali su se zadnjih 5 godina za 9,3%.Općina je u 2014. godini ostvarila izvoz u visini 4,6 milijuna kuna – 55% više nego u 2013. godini, a 82% više

u odnosu na 2010. godinu.

Tablica 16: Podaci za općinu Gradec 2009-2014. (u 000 kn)

Naziv 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Broj zaposlenih 108 114 111 117 112Broj poduzetnika 31 30 31 36 34Ukupni prihodi 43,064 45,426 42,402 57,055 47,047Ukupni rashodi 62,17 55,203 43,121 56,863 46,824Dobit razdoblja 989 473 352 1,332 4,483Gubitak razdoblja 20,332 10,372 1,203 1,434 4,43Izvoz 2,558 1,779 2,377 3,678 4,657Uvoz 153 - 22 875 744

Izvor: FINA i RGFI

U Općini Gradec zaposleno je 0,2% radnog stanovništava od ukupno zaposlenih u Zagrebačkoj Ţupaniji, dok je 0,5% poslodavaca u ukupnom broju poduzetnika Ýupanije ostvarilo u 2014. godini 0,11% prihoda od ukupnog prihoda Zagrebačke Ţupanije.

Tablica 17: Podaci o gospodarstvu i zaposlenosti 2014.

Naziv Općina Gradec ZÝ %

Broj zaposlenih 112 45,135 0,25Broj poduzetnika 34 6,319 0,54Ukupni prihodi 47.047 38,245,561 0,12Ukupni rashodi 46.824 37,455,565 0,12Dobit razdoblja 4.483 1,546,108 0,29Gubitak razdoblja 4,43 981,483 0,45Izvoz 4,657 5,480,610 0,0008Uvoz 744 9,519,505 0,00005

Izvor: FINA i RGFI

3.5.1.3. turizam

Turistička kategorizacija naseljaRazvrstavanje naselja u turističke razrede razrađuje se prema kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima.Kvantitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede provodi se na temelju sluŢbenih podataka

DrŢavnog zavoda za statistiku prema sljedećim kriterijima:1. petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkoj općini, gradu ili naselju (broj noće-

nja),2. broju turističkih noćenja po stanovniku turističke općine, grada ili naselja (koeficijent intenziteta turističkog

prometa),3. vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku općine, grada ili naselja (koeficijent specifičnoga

turističkog prometa),4. petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u općini, gradu ili naselju po krevetu ili smještaj-

noj jedinici.Kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede su:1. turistički i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajuće kvalitete,2. razina izgrađenosti infrastrukture,3. prirodna i kulturna baština, a naročito: povijesni i umjetnički spomenici i sadrŢaji, prirodne ljepote, pojave,

običaji i tradicija, te druge turističke zanimljivosti,


4. stanje organiziranosti zdravstvene zaštite,5. uređenost javnih površina te6. dodatna ponuda: sport, kultura, trgovine i sl.

Naselja se, ovisno o ukupnom broju bodova ocijenjenih kvalitativnih kriterija, razvrstavaju u razrede prema sljedećoj shemi:

– Od 82 boda do 109 bodova razred A.– Od 54 boda do 81 boda razred B.– Od 26 boda do 53 boda razred C.– Do 25 bodova razred D

U skladu sa sluŢbenom nacionalnom turističkom klasifikacijom naselja (Pravilnik o proglašavanju turističkih op-ćina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede), Općina Gradec kao jedinica lokalne samouprave svrstana je u razred D.

Na području Općine Gradec ne postoji ured ili ispostava turističke zajednice, ali područje se promovira u sklopu Turističke zajednice Zagrebačke Ţupanije, kojoj i teritorijalno pripada. Također, na području Općine ne postoje specifična udruŢenja poduzetnika ugostiteljske i turističke djelatnosti.

U Općini Gradec godišnje se odrŢava nekoliko manifestacija.

Tablica 18: Manifestacije i sajmovi

Naziv manifestacije Vrijeme odrŢavanja Organizator

Uskrsni običaji Gradečkog kraja Travanj Mjesni Odbori Općine GradecMeđuŢupanijski kup DVD-a Haganj Srpanj DVD HaganjLjetno kino u Gradecu Kolovoz Udruga IRRE i Savjet mladih Općine GradecDan Općine Gradec i blagdana uzvišenja sv. KriŢa Rujan Općina GradecEko etno sajam domaćih proizvoda i zdrave hrane u Gradecu pod nazivom “PRODAJMO HRVATSKO”

Prosinac Udruga “Moj otok” – podruŢnica Gradec.


Prva manifestacija u godini je “Uskrsni običaji Gradečkog kraja”, čiji je cilj svakom posjetitelju pribliŢiti starinske običaje koji polako odlaze u zaborav. Uz bogati seoski gastro stol i narodne običaje, Ţelja je Općine da se doŢivi blagdan Uskrsa u zajedništvu.

U Hagnju se odrŢava MeđuŢupanijski kup DVD-a, u natjecanju spretnosti sudjeluju mnogobrojna vatrogasna društva od kojih neki dolaze čak van granica Hrvatske.

Ljetno kino Gradec je zanimljivo događanje za razne uzraste a odrŢava se za vrijeme ljeta u parku ispred dvorca Gradec.

Svake godine se obiljeŢava Dan Općine Gradec i blagdana Uzvišenja sv. KriŢ uz svečanu svetu misu u crkvi Ra-njenog Isusa u Gradecu nakon čega slijedi bogat kulturno-umjetnički program uz nastup raznih KUD-ova i učenika.

U 2015. godini po prvi put je pokrenuta manifestacija Eko-etno sajam domaćih proizvoda i zdrave hrane u Gradecu pod nazivom “Prodajmo hrvatsko”. Cilj sajma je upoznati širu javnost s eko – proizvodnjom i njezinom vrijednošću, potaknuti dolazak domaćih i stranih turista zainteresiranih za specifični oblik turizma – gastronomski i eko turizam te poboljšati kulturno turističku ponudu općine Gradec.

PrirodaOpćinu Gradec krasi izuzetna biološka raznolikost, bogati prirodni resursi te lijepa priroda, lokaliteti i krajolici

na kojima se izmjenjuju naselja, livade, oranice, brojni vodotoci, šumski predjeli i breŢuljci obrađeni su vinogradima. Prirodno nasljeđe Općine s turističkim potencijalom čine:

– Ribnjak – umjetno jezero Fuka, prekrasan krajolik s velikim sportsko-rekreacijskim značajem za Općinu.– Park u naselju Gradec čija su pojedina stabla stara i preko 150 godina, a okruŢuju staru kuriju – dvorac.

Ujedno i pogled na naselja Gradec, istočne i zapadne padine stvaraju impresivnu sliku naselja smještenog na brijegu, s obrisima građevina u središtu i dominantnim tornjem Ýupne crkve.

– Potok Koruške – prostor u dolini potoka ima značajnu arheološku vrijednost s obzirom da su tamo pronađeni arheološki ostaci srednjovjekovne utvrde Siget iz vremena obrane od Turaka.

– Tradicijski vinogradi – na sjevernom dijelu Općine (Podjales, Repinec i Pokasin) od davnine se nalaze vino-gradi koji obiluju tradicionalnim elementima vaŢnim za identitet Općine.

3.5.1.4. Poduzetnička zonaPredviđena lokacija za Poduzetničku zonu Gradec prema Prostornom planu uređenja Općine Gradec obuhvaća

ukupno 108,5 ha od čega bi se u prvoj fazi uredilo 71,50 ha a u drugoj fazi 37 ha. Za 1. i 2. fazu Poduzetničke zone treba izgraditi prometnu i drugu infrastrukturnu mreŢu.


3.5.1.5. trŢište rada

Tablica 19: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za Ţivot i spolu

TETIDA d.o.o.

37

Svake godine se obilježava Dan Općine Gradec i blagdana Uzvišenja sv. Križ uz svečanu svetu misu u crkvi Ranjenog Isusa u Gradecu nakon čega slijedi bogat kulturno-umjetnički program uz nastup raznih KUD-ova i učenika.

2015. godini po prvi put je pokrenuta manifestacija Eko-etno sajam domaćih proizvoda i zdrave hrane u Gradecu pod nazivom „Prodajmo hrvatsko“. Cilj sajma je upoznati širu javnost s eko – proizvodnjom i njezinom vrijednošću, potaknuti dolazak domaćih i stranih turista zainteresiranih za specifični oblik turizma – gastronomski i eko turizam te poboljšati kulturno turističku ponudu općine Gradec.

Priroda

Općinu Gradec krasi izuzetna biološka raznolikost, bogati prirodni resursi te lijepa priroda, lokaliteti i krajolici na kojima se izmjenjuju naselja, livade, oranice, brojni vodotoci, šumski predjeli i brežuljci obrađeni su vinogradima. Prirodno nasljeđe Općine s turističkim potencijalom čine:

Ribnjak – umjetno jezero Fuka, prekrasan krajolik sa velikom športsko-rekreacijskim značajem za Općinu.

Park u naselju Gradec čija su pojedina stabla stara i preko 150 godina a okružuju staru kuriju – dvorac. Ujedno i pogled na naselja Gradec, istočne i zapadne padine stvaraju impresivnu sliku naselja smještenog na brijegu, s obrisima građevina u središtu i dominantnim tornjem Župne crkve.

Potoka Koruške – prostor u dolini potoka ima značajnu arheološku vrijednost s obzirom da su tamo pronađeni arheološki ostaci srednjovjekovne utvrde Siget iz vremena obrane od Turaka.

Tradicijski vinogradi – na sjevernom dijelu Općine (Podjales, Repinec i Pokasin) od davnine se nalaze vinogradi koji obiluju tradicionalnim elementima važnim za identitet Općine.

3.5.1.3. Poduzetnička zona

Predviđena lokacija za Poduzetničku zonu Gradec prema Prostornom planu uređenja Općine Gradec obuhvaća ukupno 108,5 ha od čega bi se u prvoj fazi uredilo 71,50 ha a u drugoj fazi 37 ha. Za 1. i 2. fazu Poduzetničke zone treba izgraditi prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu.

3.5.1.4. Tržište rada

Tablica 19: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu

Izvor: DZS popis stanovništva 2011

Prema popisu stanovništva iz 2011. godina 864 stanovnika je u mirovini a 1.055 ima prihode od stalnog rada a 103 od povremenog.

Prema podacima HZZ, U Općini Gradec 2015. godine bilo je prosječno 131 nezaposlena osoba.

3.5.1.5. Poljoprivreda

Općina Gradec je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti.

Prihodi od s ta lnog

Prihodi od povremen

og

Povremena potpora

rada rada drugih

sv. 3,681 1,055 103 312 418 446 6 117 68 54 1,277

m 1,792 634 72 157 184 176 3 44 39 23 559

ž 1,889 421 31 155 234 270 3 73 29 31 718

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od imovine

Soci ja lne naknade

Osta l i prihodi

Bez prihoda

Spol Ukupno1)Prihodi od pol joprivre

de

Izvor: DZS popis stanovništva 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godina 864 stanovnika je u mirovini a 1.055 ima prihode od stalnog rada a 103 od povremenog.

Prema podacima HZZ, U Općini Gradec 2015. godine bilo je prosječno 131 nezaposlena osoba.

3.5.1.6. PoljoprivredaOpćina Gradec je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim

zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti.Iako je vaŢna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup

poljoprivrednoj proizvodnji. Kada govorimo o korištenom poljoprivrednom zemljištu, evidentiranom u ARKOD su-stav, kojeg vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, njegova ukupna površina od 3.015,36 ha raspoređena je na 5.778 parcela.

Prema podacima APPRRR na dan 25.08.2015. godine na području Općine Gradec registrirano je 638 poljopri-vrednih gospodarstva. Od ukupnog broja PG-a najzastupljenija su obiteljska poljoprivredna gospodarstva gdje prednjače naselja Haganj, Cugovec i Gradečki Pavlovec.

Tablica 20: Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta za Općinu Gradec

Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela po vrsti uporabe Broj PG-a

Oranica 2472,97 4101 568Staklenici na oranici 1,14 24 11Livada 477,25 1148 364Pašnjak 10,25 20 17Vinograd 20,19 330 242Voćnjak 30,73 145 99Kulture kratke ophodnje 0,07 1 1Mješoviti višegodišnji nasadi 1,3 4 4Ostale vrste korištenja zemljišta 1,45 5 4UKUPNO 3015,36 5778 638

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 25.08.2015.

Karakteristično je to da su većina, čak 568 (odnosno 89%) poljoprivred-nih gospodarstava na području op-ćine, oranice. Zastupljena je velika usitnjenost posjeda, prosječna veličina parcele je 0,45 ha, što je velik ograni-čavajući faktor razvoja konkurentne poljoprivrede. Najveći broj parcela, 71%, spadaju pod oranice potom njih 20% pod livade. Posljedica velikog broja malih parcela je mali postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, te niska produktivnost i trŢišna nekonkuren-tnost. Kao opći problem na razini drŢave nameću se neriješeni imovin-sko-pravni odnosi.

Poljoprivredna proizvodnja Op-ćine obiljeŢena je ratarskom proiz-vodnjom na malim i mješovitim gos-

TETIDA d.o.o

Iako je važnpristup polevidentiranorazvoju, njeg

Prema podapoljoprivredgospodarstv

Tablica 20:

Oranica Staklenici naLivada Pašnjak Vinograd Voćnjak Kulture kratMješoviti višOstale vrsteUKUPNO

Izvor: APPRRR,

Karakterističopćine, oranvelik ograničoranice potopoljoprivrednekonkuren

Grafikon

.

a gospodarskljoprivrednojom u ARKODgova ukupna

acima APPRRdnih gospodava gdje predn

Poljoprivredn

Vrsta upo

a oranici

tke ophodnje šegodišnji nasad

e korištenja zem

, ARKOD na dan

čno je to da snice. Zastupljčavajući faktom njih 20% dnih površinntnost. Kao o

n 1: Poljopriv

Izv

Oranica

Livada (4

Vinograd

Kulture k

Ostale vr

ka grana, činj proizvodnj

D sustav, kojea površina od

RR na dan 25arstva. Od unjače naselja

no zemljište u

orabe zemljišta

di mljišta

n 25.08.2015.

su većina, čajena je velikaor razvoja ko pod livade. na u funkpći problem

vredno zemlji

vor: Agencija za

Vrsta p

(2472,97 ha)

477,25 ha)

d (20,19)

kratke ophodnje

rste korištenja z

jenica je da ni. Kada goveg vodi Agen

d 3.015,36 ha

5.08.2015. gokupnog brojHaganj, Cug

u ARKOD sus

ak 568 (odnosa usitnjenost onkurentne pPosljedica veciji robne na razini drža

ište u ARKODGradec (

plaćanje u poljo

poljoprivre

e (0,07 ha)

zemljišta (1,45 h

na prostoru Ovorimo o k

ncija za plaća raspoređena

odine na poda PG-a najzaovec i Grade

tavu prema v

Površina

24721,1

477,10,220,130,70,01,3

1,43015

sno 89%) polposjeda, pro

poljoprivredeelikog broja m

proizvodnjeave nameću

D sustavu pre(25.08.2015)

oprivredi, ribars

ednog zem

Staklenici

Pašnjak (1

Voćnjak (3

Mješoviti v

ha)

Općine još uvkorištenom anja u poljopa je na 5.778

dručju Općineastupljenija sčki Pavlovec.

vrsti uporabe

a (ha) Brojvrst

,97 4 25

25 19 73 7

3 5 ,36

ljoprivrednihosječna veliči. Najveći bro

malih parcele, te niskase neriješeni

ema vrsti upo

stvu i ruralnom

mljišta (ha)

na oranici (1,14

10,25 ha)

30,73)

višegodišnji nas

vijek prevladapoljoprivredrivredi, ribar

8 parcela.

e Gradec regsu obiteljska.

e zemljišta za

parcela po ti uporabe

4101 24

1148 20

330 145

1 4 5

5778

h gospodarstaina parcele jeoj parcela, 71a je mali pos produktivni imovinsko-p

orabe zemljišt

razvoju

4 ha)

sadi (1,30 ha)

ava ekstenzivnom zemljišrstvu i ruraln

gistrirano je 6 poljoprivred

a Općinu Grad

Broj PG-a

568 11

364 17

242 99 1 4 4

638

ava na podrue 0,45 ha, što1%, spadaju pstotak obradinost i tržišpravni odnos

ta za Općinu

38

van štu, om

638 dna

dec

učju o je pod ivih šna i.

Grafikon 1: Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta za Općinu Gradec (25.08.2015)

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju


podarstvima, gdje se Ţitarice proizvode za isključivo ishranu svinja, stoke i vlastite potrebe, dok se manji dio robnih viškova isporučuje trŢištu. Prema podacima iz Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ţi-tarice se uzgajaju na površini od 1071,13 hektara gdje prednjači naselje Haganj sa čak 190,92 hektara površine. Potom jednak dio, oko 296 hektara po strukturi spada na površine za uzgoj krmnog bilje i na livade. Postoji tradicija uzgoja voćnjaka i uzgoj povrća čemu pogoduju reljef i klima. Zanimljivo je za spomenuti da se soja proizvodi u 8 od 20 naselja ali zauzima površinu do 23 hektara.


TETIDA d.o.o.

39

Poljoprivredna proizvodnja Općine obilježena je ratarskom proizvodnjom na malim i mješovitim gospodarstvima, gdje se žitarice proizvode za isključivo ishranu svinja, stoke i vlastite potrebe, dok se manji dio robnih viškova isporučuje tržištu. Prema podacima iz Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, žitarice se uzgajaju na površini od 1071,13 hektara gdje prednjači naselje Haganj sa čak 190,92 hektara površine. Potom jednak dio, oko 296 hektara po strukturi spada na površine za uzgoj krmnog bilje i na livade. Postoji tradicija uzgoja voćnjaka i uzgoj povrća čemu pogoduju reljef i klima. Zanimljivo je za spomenuti da se soja proizvodi u 8 od 20 naselja ali zauzima površinu do 23 hektara.



Iz Tablice br. 20 je vidljivo da su područja najviše orijentirana na svinjogojstvo, stočarstvo i peradarstvo. U 2014. godini prijavljeno je 26.984 grla svinje a naselje Gradec prednjači, pa broji od čak 26.286 grla. Kako je 2012. godine u pogon krenulo Bioplinsko postrojenje Gradec, koje na ekološki prihvatljiv način zbrinjava razne organske sirovine te svinjsku gnojovku kao dominantnu sirovinu, a kao produkt proizvodi organsko gnojivo, toplinsku i električnu energiju, stanovništvo se dodatno okrenulo svinjogojstvu.

Također je prijavljen znatan broj grla goveda, ukupno 1387 na području cijele Općine. Od goveda se drže muzne krave s proizvodnjom mlijeka i mesa i najviše se radi o malim proizvođačima i ekstenzivnom načinu proizvodnje/uzgoja odnosno na držanje muznih krava isključivo za vlastite potrebe.

Tablica 22: Broj stoke i peradi u Općini u 2014. g.

Naselja ŽitariceUljaric

e Krmno biljw

Povrće SojaVoćne vrste

LivadePlemenita

vinova lozaPašnjaci

Ne koristi se u poljoprivredne

svrheUKUPNO

Buzadovac 49.4 15.98 0.62 0.92 0.28 15.27 82.47Cugovec 81.52 24.68 8.72 3.18 3.63 21.11 1.42 0.19 0.58 145.03Festinec 12.35 1.97 6.88 21.2Fuka 43.13 1.47 23.49 1.09 0.17 13.8 1.01 0.02 84.18Grabrić 35.13 33.17 0.83 0.17 14.22 0.22 83.74Gradec 62.74 16.74 0.96 0.54 19.13 0.6 100.71Gradečki Pavlovec 89.2 0.81 14.45 4.14 0.6 0.43 37.76 0.17 0.25 1.83 149.64Haganj 190.92 34.89 3.7 8.67 3.35 24.51 3.52 2.54 272.1Lubena 49.93 9.65 0.87 0.43 3.59 0.09 64.56Mal i Brezovec 22.58 0.42 6.83 0.2 8.75 38.78Podja les 48.66 2.97 1.56 1.22 0.06 15.09 0.08 69.64Pokas in 9.69 2.67 0.82 4.18 0.06 17.42Potočec 19.4 3.36 0.28 4.46 0.35 27.85Remetinec 25.36 9.72 1.19 0.21 4.72 41.2Repinec 68.26 9.56 0.96 4.55 0.78 18.23 0.09 0.63 103.06Sa la jci 48.41 13.83 0.37 2.31 0.21 3.22 0.06 68.41Stari Glog 36.69 3.26 1.17 1.37 12.56 0.19 55.24Tučenik 57.5 19.86 0.05 1.6 0.34 9.29 0.05 88.69Vel iki Brezovec 54.11 9.97 1.38 0.25 18.37 0.16 3.59 87.83Zabrđe 66.15 39.27 0.91 0.81 13.91 0.93 0.8 122.78

UKUPNO 1071.13 2.7 296.32 29.82 23.05 13.03 269.05 2 5.99 11.44 1724.53



također je prijavljen znatan broj grla goveda, ukupno 1387 na području cijele Općine. Od goveda se drŢe muzne krave s proizvodnjom mlijeka i mesa i najviše se radi o malim proizvođačima i ekstenzivnom načinu proizvodnje/uzgoja odnosno na drŢanje muznih krava isključivo za vlastite potrebe.


TETIDA d.o.o.

40


Ekološka proizvodnja

Ekološka i integralna proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina. Prema podacima APPRRR-a jedan poljoprivrednik uzgaja sezonsko ekološko povrće (rajčicu, krastavce, paprike, kukuruz, tikvice, mrkvu, zelje, cvjetaču, mahune, krumpir, luk, rotkvicu, lubenice, jagode, matovilac, salatu, marelice, breskve, trešnje, grožđe, jabuke, kruške, orahe i lješnjake) na površini od 0,7 ha zemlje u naselju Cugovec, a u naselju Gradec postoji zadruga za ekološku proizvodnju eteričnih ulja na površini od 7 hektara zemlje.

Tablica 23: Pregled ekološke, integralne i područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi u 2014. g.

Naselje Površina (ha)

Cugovec 0.72

Gradec 7.85

UKUPNO 8.57


Subvencije u poljoprivredi

Tablica 24: Pregled isplata državnih potpora za Općinu Gradec za 2013 i 2014 g.

Izravna plaćanja u poljoprivredi

Ukupno isplaćeno Ukupno isplaćeno

2013. g. 2014. g.

4.076.959,35 kn 3.645.345,41 kn

4.076.959,35 kn 3.645.345,41 kn

Izvor: http://isplate.apprrr.hr/?zupanija=1&g.=2013&page=1&iznos_od=&naziv=&grad=gradec&iznos_do=

Nasel ja Goveda Koze Ovce Svinje VPG-Perad UKUPNO

Buzadovac 82 47 77 339 545

Cugovec 124 149 61 261 595

Fes tinec 18 32 14 87 151

Fuka 84 42 170 296

Grabrić 117 8 11 79 215

Gradec 80 22 26,286 199 26,587

Gradečki Pavlovec 109 5 14 76 270 474

Haganj 116 4 568 102 204 994

Lubena 36 14 31 73 154

Mal i Brezovec 23 41 35 97 196

Podja les 45 34 32 243 354

Pokas in 21 2 25 123 171

Potočec 15 13 33 61

Remetinec 38 63 101

Repinec 59 16 103 237 415

Sala jci 31 4 64 53 152

Stari Glog 40 86 126

Tučenik 133 42 259 434

Vel iki Brezovec 19 10 7 43 225 304

Zabrđe 197 47 73 11 284 612

UKUPNO 1,387 66 1,115 26,984 3,385 32,937


TETIDA d.o.o.

39








e Krmno biljw


LivadePlemenita



svrheUKUPNO


UKUPNO 1071.13 2.7 296.32 29.82 23.05 13.03 269.05 2 5.99 11.44 1724.53

TETIDA d.o.o.

39








e Krmno biljw


LivadePlemenita



svrheUKUPNO


UKUPNO 1071.13 2.7 296.32 29.82 23.05 13.03 269.05 2 5.99 11.44 1724.53

TETIDA d.o.o.

39








e Krmno biljw


LivadePlemenita



svrheUKUPNO


UKUPNO 1071.13 2.7 296.32 29.82 23.05 13.03 269.05 2 5.99 11.44 1724.53

TETIDA d.o.o.

39








e Krmno biljw


LivadePlemenita



svrheUKUPNO


UKUPNO 1071.13 2.7 296.32 29.82 23.05 13.03 269.05 2 5.99 11.44 1724.53


Ekološka proizvodnjaEkološka i integralna proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina. Prema podacima

APPRRR-a jedan poljoprivrednik uzgaja sezonsko ekološko povrće (rajčicu, krastavce, paprike, kukuruz, tikvice, mrkvu, zelje, cvjetaču, mahune, krumpir, luk, rotkvicu, lubenice, jagode, matovilac, salatu, marelice, breskve, treš-nje, groŢđe, jabuke, kruške, orahe i lješnjake) na površini od 0,7 ha zemlje u naselju Cugovec, a u naselju Gradec postoji zadruga za ekološku proizvodnju eteričnih ulja na površini od 7 hektara zemlje.

Tablica 23: Pregled ekološke, integralne i područja s teŢim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi u 2014. g.

Naselje Površina (ha)

Cugovec 0.72Gradec 7.85

UKUPNO 8.57Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Subvencije u poljoprivredi

Tablica 24: Pregled isplata drŢavnih potpora za Općinu Gradec za 2013 i 2014 g.

Izravna plaćanja u poljoprivredi

Ukupno isplaćeno Ukupno isplaćeno

2013. g. 2014. g.4.076.959,35 kn 3.645.345,41 kn4.076.959,35 kn 3.645.345,41 kn

Izvor: http://isplate.apprrr.hr/?zupanija=1&g.=2013&page=1&iznos_od=&naziv=&grad=gradec&iznos_do=

3.6. Društvene djelatnostiDruštvene djelatnosti po svojoj prirodi nemaju komercijalan karakter. Izuzetno su vaŢne jer se na njima temelji

društveni razvoj koji osigurava prihvatljivu kvalitetu Ţivljenja kroz smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, smanjenje demografskih gubitaka, poboljšanje infrastrukture, jačanje potencijala ulaganja, povećanje atraktivnosti za Ţivljenje i jačanje socijalnog uključivanja stanovnika u gospodarski i društveni Ţivot.

Općina Gradec ima poloŢaj nerazvijenog rubnog područja Zagrebačke Ţupanije u kojem se do sada malo ula-galo u razvoj društvenih djelatnosti i socijalne infrastrukture. U prilog tome govori i vrijednost indeksa razvijenosti od 74,26% kojim se Općina svrstava u II skupinu razvijenosti (50–75% republičkog prosjeka). Stanovništvo je za dio potreba usmjereno na općinu Vrbovec, te je potrebno raditi na razvoju i povećavanju kvalitete usluga s područja društvenih djelatnosti.

3.6.1. Obrazovanje

3.6.1.1. Predškolski odgojDječji vrtići su preduvjet razvoja predškolskog odgoja, ostanka mladih ljudi i dolaska novih kadrova na područje

Općine.U Općini Gradec, dječjeg vrtića nema, kao niti dodatnih programa za djecu predškolske dobi. Prema zadnjem

popisu stanovništva 2011. godine, u Općini je bilo 272 djece2 predškolske dobi, u spolnoj strukturi kako je prikazano u tablici u nastavku. U 2014. godini u općini je bilo 202 djece (170 u dobi od 1–5 g. i 32 u predškoli/2014. g.)

Tablica 25: Struktura djece predškolske dobi

Spol Ukupno 0-6 g.

sv. 3.681 272m 1.792 134Ţ 1.889 138

Izvor: DZS

2 http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/H01_01_01.html


Tablica 26: Broj djece rođene 2009.–2013. g.

Broj djece predškolske dobi

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

34 29 29 40 38Izvor: DZS

Općina sufinancira odlazak 1 djeteta u vrtić u Vrbovcu u iznosu od 750,00 kn, 8 djece u vrtić u KriŢevcima, 2 djece u Celinama kod Vrbovca u iznosu 800,00 kn po djetetu. Dio predškolske djece se ne moŢe zbrinuti niti u vr-tiću u Vrbovcu niti u KriŢevcima jer ne mogu dobiti mjesto. Svi stanovnici koji uspiju upisati dijete u neki od vrtića dobivaju subvenciju.

Tablica 27: Općinska izdvajanja za djecu u dječjim vrtićima 2011.–2014. g.

Sufinanciranje djece u vrtiću

2011. 2012. 2013. 2014.

6 djece 6 djece 9 djece 9 djece

56.800,00 kn 54.400,00 kn 81.600,00 kn 87.175,25 knIzvor: podaci Općine

Dostupnost usluge: Usluga predškolskog odgoja nije dostupna. U Općini nema jaslica, dječjeg vrtića i ne djeluje niti jedna institucija za predškolski odgoj.

Općina Gradec planira izgradnju vrtića kapaciteta 60–70 djece organiziranih u 4 dnevna boravka, tri grupe vr-tićke djece i jedne jaslice. Financiranje gradnje vrtića je planirano većim dijelom iz bespovratnih sredstava EU fon-dova, a dinamika izgradnje ovisi o raspisivanju adekvatnog natječaja.

Prihvatljivost usluge: Usluga nije zadovoljavajuća. Općina je još 2009. godine, donijela odluku o potrebi uspo-stavljanja dječjeg vrtića i potrebi pronalaŢenja odgovarajućeg prostora i modela ulaganja.

Predškolska aktivnost “mala škola” je organizirana u prostorijama Osnovne škole Gradec, u okviru koje se djeca pripremaju za polazak u osnovnu školu. Za predškolu Općina izdvaja sredstva. U 2014. godini predškolu je poha-đalo 32 djece.

Tablica 28: Općinska izdvajanja za pred-školu

Sufinanciranje pred škole

2011. 2012. 2013. 2014.

26.162,97 kn 23.126,78 kn 17.654,62 kn 28.562,76 knIzvor: podaci Općine

3.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanjeU Općini Gradec djeluju: OŠ GRADEC i 4 Područne škole; OŠ Cugovec, OŠ Haganj, OŠ Tučenik i OŠ Repinec.

Ukupno je u školskoj godini 2015/2016. upisano 308 učenika u osnovnoj matičnoj i područnim školama.

Tablica 29: Broj upisanih učenika u osnovnim školama šk. g. 2015/2016.

Matična škola(MŠ) / Područna škola (PŠ) Ukupno učenika

MŠ GRADEC broj učenika 219

MŠ GRADEC broj razrednih odjela 12

PŠ CUGOVEC broj učenika 38

PŠ CUGOVEC broj razrednih odjela 3

PŠ HAGANJ broj učenika 24

PŠ HAGANJ broj razrednih odjela 2

PŠ REPINEC broj učenika 15

PŠ REPINEC broj razrednih odjela 1

PŠ TUČENIK broj učenika 12

PŠ TUČENIK broj razrednih odjela 1

UKUPNO (MŠ + PŠ) broj učenika 308Izvor: http://os-gradec.skole.hr/skola


TETIDA d.o.o

MŠ GRADEC MŠ GRADEC PŠ CUGOVECPŠ CUGOVECPŠ HAGANJ PŠ HAGANJ PŠ REPINEC PŠ REPINEC PŠ TUČENIK PŠ TUČENIK UKUPNO (MŠ

G

U nastavku

Osnovna škola

Gradec

Spol g

Broj upisanih učenika

20

20

20

20

20

Osnovna škola

Gradec Spol g

.

Tablica 2

Matična

C C

Š + PŠ)

Grafikon 2. Br

dajemo stati

Ta

OŠ Gra

g. djevojčice

10 152

11 107

12 109

13 113

14 103

Tablica 3

OŠ Gr

g. djevojčice

29: Broj upisa

škola(MŠ) / Po

brbrbrbrbrbrbrbrbrbrbr

Iz

roj učenika p

stiku upisani

ablica 30: Bro

adec

dječaci djevo

157 2

116 2

104 2

106 1

104 1

31: Broj djece

adec

dječaci djev

anih učenika

dručna škola (P

roj učenika roj razrednih odroj učenika roj razrednih odroj učenika roj razrednih odroj učenika roj razrednih odroj učenika roj razrednih odroj učenika

zvor: http://os-g

po razredu u m

ih učenika u š

oj upisanih uč

PŠ Cugovec

ojčice dječaci

20 19

21 20

22 21

16 22

16 23

Izv

e upisano u 1

PŠ Cugovec

vojčice dječaci

u osnovnim š

Š)

djela

djela

djela

djela

djela

gradec.skole.hr/

matičnim i po

školskim god

čenika u škol

PŠ Haganj

djevojčice dj

9

10

10

10

11

vor: DZS

1. razred osn

PŠ Haganj

djevojčice dj

školama šk.g

/skola

odručnim ško

dinama 2010-

lama 2010-20

OŠ R

ječaci djevojčic

8 11

10 10

13 11

13 9

13 7

ovne škole 20

j OŠ R

ječaci djevojčic

g. 2015/2016

Ukupno u

21912 38 3

24 2

15 1

12 1

308

olama 2015/2

-2014.

014.g.

Repinec

ce dječaci dj

6

3

2

6

7

010-2014.g.

Repinec

ce dječaci dj

6

čenika

9

8

2016

PŠ Tučenik

evojčice dječac

4 9

5 9

6 7

7 5

6 7

PŠ Tučenik

jevojčice dječa

43

ci

ci

Grafikon 2. Broj učenika po razredu u matičnim i područnim školama 2015/2016.

U nastavku dajemo statistiku upisanih učenika u školskim godinama 2010.–2014.

Tablica 30: Broj upisanih učenika u školama 2010.–2014. g.

Osnovna škola

Gradec g.OŠ Gradec PŠ Cugovec PŠ Haganj OŠ Repinec PŠ Tučenik

Spol djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci

Broj upisanih učenika

2010. 152 157 20 19 9 8 11 6 4 92011. 107 116 21 20 10 10 10 3 5 92012. 109 104 22 21 10 13 11 2 6 72013. 113 106 16 22 10 13 9 6 7 52014. 103 104 16 23 11 13 7 7 6 7

Izvor: DZS

Tablica 31: Broj djece upisane u 1. razred osnovne škole 2010.–2014. g.

Osnovna škola Gradec

g.OŠ Gradec PŠ Cugovec PŠ Haganj OŠ Repinec PŠ Tučenik

Spol djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci

BR DJECE UPISANE U PRVI

RAZRED

2010 3 5 5 8 3 2 5 0 0 32011. 10 10 5 8 5 5 2 2 2 12012. 7 5 4 4 2 4 4 0 3 22013. 7 10 2 6 1 2 3 4 2 22014. 5 5 3 7 3 2 1 3 1 3

Izvor: DZS

Najviše djece upisane u 1. razred osnovne škole je bilo u 2011. godini. Promatrajući podatke, u kasnijim godi-nama broj upisane djece je pao na 66–78% u odnosu na 2011. godinu.

Učenika koji su drugih etničkih pripadnosti nema, također nije zabiljeŢen slučaj napuštanja osnovnog obrazo-vanja.

U Općini ima djece s problemima u razvoju. Broj djece s takvim poteškoćama kretao se kroz godine kako je prikazano u tablici u nastavku.

Tablica 32: Broj djece s poteškoćama u razvoju 2010.–2014. g.

Broj djece s problemima u razvoju

2010 2011. 2012. 2013. 2014.

djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci1 18 1 16 1 16 1 17 1 19

Izvor: DZS


Proračunska izdvajanja za osnovnoškolsko obrazovanje su strukturirana u skladu s Pravilnicima i odlukama Općine.

Tablica 33: Općinska izdvajanja za osnovno obrazovanje

Proračunska izdvajanja

2011. 2012. 2013. 2014.

Pomoć za prehranu učenika 31.343,00 33.293,00 36.224,50 46.843,50Sufinanciranje kupnje školskih udŢbenika 23.822,25 22.240,51 22.412,52 30.984,90Škola plivanja 24.700,04 19.550,00 31.450,00 22.800,00Blagdanski darovi djeci OŠ 8.547,78 8.410,00 8.510,00 9.094,71UKUPNO 88.413,07 83.493,51 98.597,02 109.723,11 Donacije – Osnovna škola 10.654,31 4.895,00 11.834,00 10.759,14UKUPNO s donacijama 99.067,38 88.388,51 110.431,02 120.482,25

Izvor: Proračun Općine

3.6.1.2.1. Opremljenost osnovnih školaZgrada osnovne škole Gradec ima ukupnu površinu od 3.425 m2, nastava je organizirana u 4 odjeljenja za niŢe

razrede (1–4 razred) i 8 odjeljenja za više razrede (5–8 razred). Škola ima kapacitet za 360–400 učenika u jedno smjenskom radu, opremljena je specijaliziranim kabinetima za predmetnu nastavu, komunikacijskom i informatič-kom infrastrukturom, te svim drugim sadrŢajima za suvremeno školovanje.

Uz školu, izgrađena je višenamjenska dvodijelna sportska dvorana površine 842 m2, s različitim sadrŢajima: ve-lika sportska dvorana za košarku, rukomet i mali nogomet s gledalištem, mala dvorana (fitnes, teretana), zid za slo-bodno penjanje, organizirani su izborna nastava (vjeronauk, informatika i drugi strani jezik) i slobodne aktivnosti.

Matična škola je opremljena liftom i ima pristup za invalide. U školi je uređena kuhinja koja se planira koristiti i za potrebe pripreme obroka za djecu u dječjem vrtiću kada počne raditi.

Škola Haganj osnovana je 1906. godine, a postojeća školska zgrada izgrađena je 1910. godine. Škola u Tučeniku osnovana je 1931. godine, a do 1963. godine ima i više razredne odjele. Danas djeluje u zgradi izgrađenoj 1957. godine. Škola u Repincu ima dugu tradiciju, osnovana je 1932. godine, a zgrada u kojoj se i danas odrŢava nastava, izgrađena je 1941. godine. Područna škola Cugovec počela je s radom 1960. godine. Obzirom da uvjeti nisu bili adekvatni, 2005. godine dovršena je nova školska zgrada čiju su izgradnju financirale Zagrebačka Ţupanija i Općina Gradec.

Tablica 34: Indikatori opremljenosti škola

Indikatori opremljenosti OŠ Gradec PŠ Cugovec PŠ Haganj OŠ Repinec PŠ Tučenik

Broj sanitarnih čvorova 32 3 2 2 2

Grijanje / energent plinska kotlovnica

plinska kotlovnica plinske peći plinske peći plinske peći

Sportska dvorana da ne ne ne neKnjiŢnica da ne ne ne neBroj učionica 22 2 1 1 1Broj učionica opremljenih računalima 1 0 0 0 0Internet da da ne ne nePristup za djecu s posebnim potrebama da da ne ne neBroj nastavnika kvalificiranih za rad s djecom s posebnim potrebama i nadarenom djecom 0 0 0 0 0

Potrebe u razdoblju do 2020.logoped,

kotlovnica na biomasu

izgradnja parkirališta i

dvoranesanacija krovišta uređenje

parkirališta uređenje fasade

Dostupnost usluge: dostupnost usluge osnovnoškolskog obrazovanja je relativno dobra, jer je 5 km najveća udaljenost od kuće do područne škole na relaciji Zabrđe – PŠ Cugovec.

Prihvatljivost usluge: je relativno zadovoljavajuća. Mnogi roditelji Ţele da njihova djeca pohađaju matičnu osnovnu školu koja ima zadovoljavajuće uvjete i standarde, kvalitetan nastavni kadar, što im nije omogućeno obzi-rom da je upisno područje za osnovne škole prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u pojedinu osnovnu školu na temelju prebivališta/boravišta, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

U školama nedostaju logopedi, nastavnici obučeni za rad s djecom s posebnim potrebama i nadarenom djecom. Što se tiče infrastrukture, najvaŢnije je inzistirati kod vlasnika (Ţupanije) na uvođenju vodovoda u škole budući da je vodovodni priključak dostupan. Također je potrebno pokrenuti projekte energetske učinkovitosti – uređenje fasada, krovišta i kotlovnice na biomasu, zatim ulaganja u uređenje parkirališta i dvorane u područnoj školi.


3.6.1.3. srednjoškolsko obrazovanjeSrednje škole u Općini Gradec nema.Sukladno podacima DrŢavnog zavoda za statistiku 2011. godine, na području Općine je bilo 166 srednjoškol-

skih učenika. U 2014. godini Općina je sufinancirala troškove prijevoza učenika srednjih škola u iznosu od 117.306,42 kn.

Tablica 35: Učenici srednjih škola – programi koje pohađaju

Srednja škola

Spol Uk Industrijske i obrtničke Tehničke i srodne Umjetničke Gimnazija

sv. 166 64 88 1 13m 81 37 43 - 1Ţ 85 27 45 1 12

Izvor: DZS

3.6.2. ZdravstvoStanovnicima Općine Gradec, dostupne su na području Općine usluge primarne zdravstvene zaštite. U Gradecu

djeluje Dom zdravlja koji posluje u sklopu Doma zdravlja Zagrebačke Ţupanije, s dvije ambulante primarne zdrav-stvene zaštite, te stomatološkom ambulantom. Dom zdravlja je opremljen osnovnom opremom za primarnu zdrav-stvenu zaštitu, a zdravstveno osoblje se sastoji od 2 liječnika, 1 stomatologa, 3 medicinske sestre. U Domu zdravlja Vrbovec dostupna je Hitna pomoć za stanovnike Općine a provodi se putem deŢurstava. U suradnji s Domom zdravlja Vrbovec, kroz godine se organiziraju edukacije zdravlja i kontrole šećera, mamografija, te krvnog i srčanog tlaka (KLUB HIPERTONIČARA).

Stanovnici općine koriste zdravstvene usluge na Ţupanijskoj razini. Specijalistička zdravstvena zaštita dostupna je stanovnicima Općine u bolničkim centrima i specijaliziranim ustanovama u Zagrebu, Bjelovaru i Koprivnici.

Sukladno anketama, stanovnici općine izraŢavaju stav o potrebi organiziranja specijalističke preventivne zaštite – oftalmologa, dijagnostike i patronaŢne zaštite.

Dostupnost usluge je relativno zadovoljavajuća, obzirom na prometnu povezanost i blizinu ustanova i centara koji pruŢaju hitnu i specijalističku medicinsku skrb.

Pristupačnost usluga u opsegu u kojem se nude je zadovoljavajuća.Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pokrenuti suradnju sa

zdravstvenim ustanovama Zagrebačke Ţupanije i Grada Vrbovca, te dogovoriti modalitete i preduvjete za povre-meno organiziranje nedostajućih specijalističkih pregleda i konzultacija u Domu zdravlja Gradec, kao i za unaprje-đivanje patronaŢne zaštite. Potrebno je vikendom organizirati u dogovoru sa Ýupanijom hitnu medicinsku pomoć u Gradecu, kao i omogućiti usluge primarne zdravstvene zaštite van redovnog radnog vremena. Dom zdravlja ne ras-polaŢe s kapacitetima za slučaj većih nesreća i katastrofa.

3.6.3. socijalna skrbSocijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih Ţivotnih potreba so-

cijalno ugroŢenih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublaŢavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroŢenosti socijalnom skrbi pruŢa se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi.3

U skladu sa zakonskim odredbama o nadleŢnosti jedinica lokalne samouprave, Socijalni program Općine Gra-dec donosi se svake godine i njime se određuju proračunska sredstva za socijalno ugroŢeno stanovništvo, umirovlje-nike i učenike. Socijalni programi Općine usmjereni su na potrebe najugroŢenijih kategorija stanovnika, starijih i nemoćnih osoba, djecu i mlade, te pokrivaju širok raspon mjera, a izdvojena sredstva se koriste za pomoć u podmi-renju troškova stanovanja, jednokratne novčane pomoći, pomoć u podmirenju troškova prehrane, prijevoz učenika, kupnja udŢbenika, pomoć za novorođenu djecu.

Odlukom o socijalnoj skrbi, definiraju se kategorije, te je za 2014. godinu osigurano 382.000,00 kn, od toga 344.000,00 kn iz općinskog proračuna a 38.000,00 kn potpora iz Ýupanijskog proračuna.

Ukupno je utrošeno na:– podmirenje dijela troškova električne energije 15.440,00 kn– podmirenje dijela troškova prehrane, odjeće i lijekova 7.400,00 kn– podmirenje dijela troškova prehrane u školskoj kuhinji 46.843,50 kn– sufinanciranje troškova kupnje školskih udŢbenika 30.984,90 kn– sufinanciranje troškova prijevoza učenika srednjih škola 117.306,42 kn– podmirenje troškova sahrane osoba bez potomaka 1.475,00 kn– podmirenje troškova za ogrjev 36.100,00 kn

3 Strateški razvojni program sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016.


– podmirenje troškova za komunalne troškove 54.643,88 kn– novčane pomoći rodiljama za opremanje novorođenčeta 26.000,00 kn– sufinanciranje logopedske terapije 28.050,00 knPrema podacima DrŢavnog zavoda za statistiku u 2011. godini izvori prihoda stanovništva prikazani su u tablici

u nastavku:Tablica 36: Broj stanovnika prema vrsti prihoda

Spol Ukupno1)Prihodi od

stalnograda

Prihodi od povremenog

rada

Prihodi od poljop.

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povremena potpora Bez

prihodadrugih

sv. 3.681 1.055 103 312 418 446 6 117 68 54 1.277m 1.792 634 72 157 184 176 3 44 39 23 559Ţ 1.889 421 31 155 234 270 3 73 29 31 718

Izvor: DZS

dok su 833 osobe trebale neki od oblika pomoći zajednice.

Tablica 37: Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Stanovništvo s teškoćama u obavljanju aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći drugih osoba

Spol UkupnoStarost

0-4 5-9 9-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85+

sv. 833 1 8 7 9 1 12 13 18 38 64 83 111 95 93 94 84 75 27m 380 - 4 2 5 1 9 8 13 24 45 38 55 56 43 28 31 12 6Ţ 453 1 4 5 4 - 3 5 5 14 19 45 56 39 50 66 53 63 21

Izvor DZS

Kao i u cijeloj Hrvatskoj, tako ni na području Općine Gradec, ta pomoć nije dostatna da bi se adekvatno pomo-glo i zbrinulo staro stanovništvo. U podizanju kvalitetnije skrbi za starije osobe trebaju se uključiti i drŢavne institucije.

Postoji potreba za dodatnim uslugama, kao što su udomiteljske usluge pruŢane u zajednici za djecu i mlade s teškoćama u razvoju (logopedi, edukatori-rehabilitatori, stručnjaci s iskustvom psihosocijalne rehabilitacije koji bi mogli pruŢati podršku razvoju udomiteljstva s posebnim naglaskom na udomiteljstvo djece s teškoćama i djece s problemima u ponašanju).

Tablica 38: Općinska izdvajanja za socijalnu skrb

Izdvajanje iz proračuna

2011. 2012. 2013. 2014.390.873,89 497.040,38 531.068,64 486.950,07

Izvor: proračun Općine

Na području Općine ne djeluju ustanove socijalne skrbi. Stanje u ovom području nije zadovoljavajuće. Prema procjenama, na području Općine postoji 173 socijalno ugroŢenih osoba, koji Ţive bez ili s nedovoljnim primanjima s manje od 1.000 kuna mjesečno po članu kućanstva. U suradnji s Caritasom organizira se prikupljanje pomoći za najugroŢenije kategorije stanovnika. U općini nema beskućnika.

Obzirom da je rastući udio starijeg i socijalno osjetljivog stanovništva, na području Općine potrebno je razvijati posebne oblike socijalne skrbi:

– razvoj suradnje s Centrom za socijalni rad Vrbovec,– povećano angaŢiranje Općine na prepoznavanju potreba i uključivanju korisnika u sustav socijalne skrbi,– razvoj oblika brige za osobe s teškoćama u razvoju, invalidne osobe i druge osobe s pojačanim potrebama

(stari, bolesni, nezaposleni, krizne situacije), u suradnji s postojećim institucionalnim i izvaninstitucionalnim nosite-ljima skrbi (patronaŢna skrb, SOS telefon, Crveni kriŢ, Crkva),

– češće posjete starijim osobama jer većina starije populacije osjeća pomanjkanje društvenog kontakta s drugim osobama, jedna od dobrih mjera bilo bi i organiziranje češćih obilazaka te usamljene staračke populacije. MoŢda bi se takav prijedlog mogao realizirati u suradnji s Crvenim kriŢem i volonterima,

– poticanje socijalne osjetljivosti i uključivanja stanovništva u razne oblike solidarnosti i pomaganja, pri čemu je značajna mogućnosti poticanja osnivanja i rada institucija civilnog društva (udruga) usmjerenih na pruŢanje pomoći socijalno ugroŢenom stanovništvu,

– procjena mogućnosti za izgradnju ustanova za starije i nemoćne osobe na području Općine,


– otvaranje dnevnog smještaja za starije osobe, koje Ţive u udaljenim područjima, koji će omogućiti da budu privremeno smještene, u za njih najteŢem, zimskom razdoblju, u domu dok se ljeti mogu vratiti u svoja mjesta,

– osnivanje pučke kuhinje u mjestima prebivališta koje bi omogućile lakšu i brŢu distribuciju hrane do korisnika posebice u zimskom razdoblju.

U krugu Katoličke crkve Kongregacije sestara Svetog Franje – Samostan Majke BoŢije u Cugovcu, osnovan je Stepinčev dom za starije i nemoćne osobe za 45 korisnika. Svega je desetak kilometara udaljen od Vrbovca, a četr-desetak od Zagreba, a započeo je s radom krajem 2011. godine. Osim brige za zdravlje i svakodnevne potrebe ko-risnika te palijativne skrbi, dom pruŢa i dušobriŢničku skrb te nudi razne aktivnosti kojima korisnici mogu sadrŢajno ispuniti svoje vrijeme. Sobe su opremljene funkcionalno prema europskim standardima i prilagođene potrebama korisnika. U Stepinčev dom jednom tjedno, a po potrebi i češće, dolazi liječnik primarne zdravstvene zaštite, a prema potrebi savjetuju se i s drugim liječnicima specijalistima. Povremeno se uključuje u prikupljanje humanitarne pomoći za ostala staračka domaćinstva i ugroŢene kategorije stanovnika.

Dostupnost usluge nije zadovoljavajuća.Pristupačnost usluge nije zadovoljavajuća.Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pruŢiti dodatne oblike

usluga pomoći ekstremno siromašnom stanovništvu, ugroŢenim kategorijama stanovništva, organizirati humanitarne akcije.

3.6.4. kultura i sport

KulturaOpćinsko vijeće svake godine, donosi program javnih potreba u kulturi i određuje iznos sufinanciranja.

Tablica 39: Općinska izdvajanja za kulturu

Izdvajanja iz proračuna

2011. 2012. 2013. 2014.

25.000,00 30.000,00 20.000,00 126.500,00Izvor: Proračun Općine

U 2014. godini je realizirano:– sredstva za potrebe IFD Ogranak Seljačke sloge 25.000,00 kn– Dan Općine Gradec 34.318,87 kn– Uskrsni običaji Gradečkog kraja 16.804,46 kn– medijsko praćenje kulturnih zbivanja putem Radio Vrbovca 21.740,00 knNa području Općine ne djeluju kulturne institucije, jedino se moŢe izdvojiti rad Seljačke sloge u Gradečkom

Pavlovcu, koja broji 80 članova i bavi se razvijanjem folklorne aktivnosti i očuvanjem etničkog nasljeđa i kulturnih tradicija ovog područja, te djelovanje Osnovne škole Gradec u okviru slobodnih aktivnosti učenika.

Takvo stanje je ograničavajući faktor u kvaliteti Ţivota i razvojnoj perspektivi Općine, doprinosi nedovoljno ra-zvijenoj svijesti o vrijednosti i značaju povijesno-kulturnog i tradicijskog nasljeđa Općine, te ograničava uvjete za razvoj prepoznatljivosti i očuvanje tradicijskog nasljeđa Općine i bogate kulturne baštine Općine.

Rezultati provedene razvojne ankete ukazuju da stanovnici razvoju kulturnih aktivnosti te mogućnostima zabave i kreativnog provođenja slobodnog vremena pridaju veliku vaŢnost, i razvoj kulturnih i društvenih aktivnosti rangiraju vrlo visoko na listi prioriteta i potreba.

U sljedećem razdoblju potrebno je pokrenuti aktivnosti na:– promicanju tradicijskog i kulturnog nasljeđa,– popularizaciji i poticanju kulture, kroz iniciranje, povezivanje te poticanje raznih aktivnosti i suradnje na razini

civilnog društva i zainteresiranih nositelja kulturnih aktivnosti kroz organiziranje kulturnih događaja, predstava,– poticanju osnivanja odgovarajućih udruga usmjerenih na uključivanje lokalnog stanovništva u kreativni i kul-

turni rad (foto-klub, slikarska radionica, dramska i literarna radionica, udruga umirovljenika, razne aktivnosti mladih),– poticanju kulturnih aktivnosti i djelovanja u suradnji s Osnovnom školom (folkor, dramska grupa, tamburaši),– organiziranju društvenih tribina, druŢenja i drugih oblika kojima se jača kohezija stanovništva,– obnovi mjesnih domova u naseljima Gradecu, Potočcu i Podjalesu, i gradnji društvenih domova u Pokasinu i

Grabriću.

SportU općini djeluju 2 sportska kluba: NK Graničar Tučenik i NK Sloboda Gradec. NK Graničar Tučenik broji 74

člana. Klub ima glavno i pomoćno igralište, 2 svlačionice i klupske prostorije. NK Sloboda Gradec ima 80 članova. Klub Ima glavno igralište, 2 svlačionice i klupske prostorije. Oba kluba se natječu u II. Ýupanijskoj nogometnoj ligi istok.

U naselju Haganj uz sufinanciranje Ţupanije od 80% izgradilo se igralište i dva asfaltirana igrališta u Cugovcu i Hagnju.


Tablica 40: Općinska izdvajanja za sport


2011. 2012. 2013. 2014.142.500,00 133.131,63 130.459,15 192.276,89

Izvor: Proračun Općine

Prihvatljivost nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da nedostaje multifunkcijska dvorana za različite vrste sportova i kulturna događanja.

3.6.5. Civilno društvoCivilni sektor je na području Općine relativno dobro razvijen. Sukladno Registru udruga RH, u Općini Gradec

su aktivne 34 udruge na područjima: lovstvo, zaštita prirode i okoliša, kultura, zaštita od poŢara, sport. Najaktivnije su:

– Izvorno folklorno društvo – ogranak seljačke sloge, Gradečki Pavlovec, Udruga broji 80 građana i bavi se folklornim aktivnostima, te očuvanjem etničkog nasljeđa i kulturnih tradicija ovog područja.

– udruga Ţena tučenik – neprofitna, nestranačka i nevladina organizacija koja se bavi očuvanjem starih običaja i tradicijske kulture, te promicanjem lokalnih i regionalnih kulturnih vrijednosti i promocijom svojeg sela na raznim manifestacijama.

– Lovačka udruga “Vidra”, Cugovec – ima 25 volontera– Lovačka udruga “Gaj”, Gradec – ima 53 volontera– Lovačka udruga “Jelen”, Lubena – ima 25 volontera– Športsko ribolovno društvo “Šaran”, Fuka– Športsko ribolovno društvo “StrŢen”, Gradec– Građanska udruga “sOs za Gradec”– sportsko-rekreacijska udruga Gradec – sportska udruga za razvoj sporta i rekreacije na principu amaterizma

i masovnosti. Udruga je neprofitna, a ostvarene prihode koristi samo za ostvarivanje novih ciljeva i u humanitarne svrhe. Udruga ima 15 volontera, pomoću dobrovoljnih priloga tijekom 2013. i 2014. g. organizirala je jednodnevna događanja. U 2013. g. humanitarnu biciklijadu “Putevima Gradeca”, a u 2014. g. malonogometni turnir “Bistrički-Bunko”, Biciklijadu “Putovima Gradeca 2014.”, treninge aerobika u dvorani OŠ Gradec, Gradečku kestenijadu 2014., Humanitarnu akciju “Gradec za Vukovar”.

– Institut za ruralni razvoj i ekologiju – nevladina organizacija čiji je cilj poboljšati kvalitetu Ţivota stanovnika Zagrebačke Ţupanije s posebnim naglaskom na ruralna područja. Ima 23 volontera. U periodu 2012.–2014. g. In-stitut je prijavio 10 projekata na natječaje za sufinanciranje i za realizaciju istih dobio sredstva:

2012.: - Budućnost IPM-a (Integrirane poljoprivredne proizvodnje) u RH – IPEN – 23.956,90 kn - Gradec pig farm – public awareness project – GGF – 29.391,29 kn

2013.: - Vrbovečko ljetno kino – ZÝ – 3.000,00 kn - Ponovnom upotrebom do društvene osviještenosti – ZAMAH – 10.972,00 kn - Prevencija nastanka otpada – ZÝ – 15.000,00 kn

2014.: - Waste prevention programmes in Croatia NEF-EFB – 14.150,00 EUR cca 106.125,00 kn - Waste and reuse action plan – ETNAR – 8.550 EUR = cca 64.125,00 kn - Usage of EU Funds for sustainable rural development – GGF – 4.800,00 USD = 32.838,17 kn - Ljetno kino u Gradecu – ZÝ – 3.000,00 kn - Ponovna upotreba i odvojeno prikupljanje otpada – ZÝ – 14.500,00 kn

Na razini Općine djeluje savjet mladih Općine Gradec, biran od strane Općinskog vijeća. Savjet mladih Općine Gradec je organizacija koja svojim brojnim humanitarnim akcijama, savjetima i sugestijama doprinosi po-boljšanju kvalitete Ţivota mladih na području Općine Gradec. U organizaciji djeluje 7 volontera. Pomoću dobrovolj-nih priloga tijekom 2014. godine organizirala je Humanitarnu akciju prikupljanja starog papira, Rock koncert u Gradečkom Pavlovcu, Tečaj gitare i bubnjeva, Malu blagdansku radionicu, Humanitarni buvljak.

Na području Općine za sada nema udruŢenja specifičnih socijalnih grupa i sektorskih udruŢenja kao što su predstavnici poslovnog sektora (obrtnici, poljoprivrednici, sl.). Postojeća udruŢenja građana su uglavnom ovisna o općinskim i drugim institucionalnim potporama i donacijama. Postoje mogućnosti da se kroz partnerstvo javnog i civilnog sektora realiziraju zajednički programi i dobiju sredstva iz strukturnih fondova EU, a ograničavajući čimbenik u korištenju EU fondova kao izvora financiranja udruga je nedovoljna koordinacija među udrugama i međusektorska suradnja. Potrebno je poticati takvu suradnju jer ona doprinosi razvoju lokalne zajednice kroz socijalno poduzetniš-tvo.


Tablica 41: Općinska izdvajanja za civilna društva

Izdvajanja iz proračuna

2011. 2012. 2013. 2014.

60.690,16 52.850,03 38.131,03 72.069,43Izvor: proračun Općine

Od 2015. godine općinsko sufinanciranje rada civilnih društava, provodi se putem natječaja.

3.6.6. Civilna zaštitaU sklopu civilne zaštite djeluju Operativne snage koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja na području

Općine Gradec:– StoŢer zaštite i spašavanja Općine Gradec,– Vatrogasna zajednica Općine Gradec i Dobrovoljna vatrogasna društva (11 DVD),– Zdravstvena ambulanta u Gradecu,– Komgrad d.o.o. Gradec, Gradec 134,– Veterinarska stanica Vrbovec, ambulanta Gradec,– Centar za socijalnu skrb Vrbovec,– Organizacija Crvenog kriŢa Vrbovec,– Postrojbe civilne zaštite.DVD Gradec ima 248 članova. Što se tiče opreme Vatrogasna zajednica raspolaŢe s 2 cisterne za gašenje poŢara

i vatrogasnim kombijem.Dobrovoljna vatrogasna društva djeluju na cijelom području Općine, a domovi dobrovoljnih vatrogasnih dru-

štava nalaze se u naseljima Potočec, Veliki Brezovec, Podjales, Repinec, Zabrđe i Tučenik.Broj, vrsta i veličina vatrogasnih postrojbi je određena Planom zaštite od poŢara, te ih je također potrebno

opremiti nedostatnom opremom nuŢnom za provođenje akcija zaštite i spašavanja.

Tablica 42: Općinska izdvajanja za civilnu zaštitu


2011. 2012. 2013. 2014.

176.000,00 496.498,56 443.116,24 174.686,85Izvor: proračun Općine

Prihvatljivost je na relativno zadovoljavajućoj razini, nedostaje garaŢa za vatrogasna vozila u Gradecu.

3.6.7. Indeks razvijenostiIndeks razvijenosti je pokazatelj koliko je koje područje razvijeno iznad ili ispod prosjeka drŢave. Uredbom o

indeksu razvijenosti (“Narodne novine”, broj 63/10) propisuju se pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti, te udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti. Izračunava se kao ponderirani prosjek društveno-gospodarskih pokazatelja; stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, pro-računskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave (JLS) razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:– skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH,– skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH,– skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH,– skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH,– skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.Općina Gradec je s pripadajućih 74,26% razvrstana u II. skupinu JLS, čija je vrijednost indeksa razvijenosti iz-

među 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, dok gledajući razinu Ţupanije, Zagrebačka Ţupanija je s pripadaju-ćih 124,23% razvrstana u IV. skupinu čija je vrijednost indeksa razvijenosti 100–125%.

3.7. Analiza provedenih anketaU 2015. godini u organizaciji Savjeta mladih je provedena anketa o interesnim područjima stanovnika Općine

na području 12 mjesnih odbora. Anketom su dobiveni sljedeći rezultati:– Na pitanje: “Koja su vaša interesna područja, o čemu biste se voljeli informirati te naučiti nešto novo?”, gra-

đani su se izjasnili kako slijedi:


Tablica 43: Rezultati ankete Savjeta mladih o interesnim područjima građana

a) umjetnost i kreativnost b) kultura c) zdravlje d) tehnologija e) glazba f) zaštita okoliša i ekologija g) ostalo

11 8 15 13 2 13 122,92% 16,67% 31,25% 27,08% 4,17% 27,08% 2,08%

Izvor: anketa provedena u organizaciji Savjeta mladih

– 68,75% ispitanika izjasnilo se da su zainteresirani za besplatna javna predavanja iz interesnog područja, 25% za predavanja uz simboličnu naknadu, a 10,42% da nisu zainteresirani.

– 52,08% ispitanika je zainteresirano da se predavanja odvijaju jednom mjesečno– 81,25% smatra da u općini nedostaje društvenih i zabavnih događanja i to glazbena događanja, koncerti,

izloŢbe, sajmovi tradicijskih i drugih proizvoda– 64,58% je spremno pomoći i volontirati u humanitarnim akcijama– Dodatno kao potrebe zajednice naglašeno je: izgraditi i urediti dječji vrtić, urediti dječja igrališta (ljuljačke,

klackalice, penjalice), organizirati tečajeve stranih jezika za djecu i odrasle, urediti igraonice za djecu.UvaŢavajući prikupljene podatke i stavove dobivene kroz ankete Savjeta mladih i radnih grupa u nastavku je

saŢetak pozitivnih i negativnih obiljeŢja, te razvojnih potreba i problema u segmentu društvenih djelatnosti što predstavlja temelj za izradu SWOT analize.

Općina Gradec provela je anketu među svojim stanovništvom i 50 anketiranih ocijenilo je sljedećim ocjenama pojedine komponente koje utječu na kvalitetu Ţivota u lokalnoj zajednici.

Tablica 44: Analiza anketa stanovništva

Kultura i sport 3.30

Okolina i prirodni resursi 3.15

Zdravstvo i socijalna skrb 3.11

Udruge i civilna društva 3.06

Obrazovanje 2.67

Infrastruktura 2.49

Gospodarstvo 2.35

Poljoprivreda 2.26

Turizam 2.13

Ukupna ocjena 2,72

Najvišom ocjenom ocijenjena je kultura i sport, s time da je stanovništvo zadovoljnije sportskim a manje kultur-nim događanjima.

U okolini i prirodi stanovništvo je najviše zasmetala bespravna gradnja i neadekvatno saniranje onečišćenih voda i odlagališta čvrstog otpada. Najvišu su ocjenu dali zemljopisnom poloŢaju i prometnoj povezanosti.

U zdravstvu i socijalnoj skrbi stanovnici su najzadovoljniji učestalim organizacijama humanitarnih akcija, a ne-zadovoljni su organizacijom socijalne skrbi za osobe u nepovoljnijem poloŢaju.

Udruge i civilna društva najmanje surađuju s poljoprivrednim sektorom, a najvišu ocjenu je dobila suradnja s lokalnom upravom.

Stanovništvo nije zadovoljno mjerama poticaja ostanka mladih u Općini, a dobro im je to što postoji blizina Zagrebačkih sveučilišta i drugih škola.

Kvalitetu Ţivota stanovništvo je najnegativnije ocijenilo iz razloga što je loša kvaliteta vode i vodovodna mreŢa, ne postoji kanalizacija, a visoko su ocijenili pokrivenost električnom mreŢom i dostupnost plina.

Gospodarstvo, poljoprivreda i turizam su ocijenjeni solidnom dvojkom. U gospodarstvu jedva prolaznu ocjenu je dobila suradnja s potpornim institucijama, no ispitanici su najzadovoljniji s angaŢiranosti administracija oko po-drške investitorima, organizacijom raznih radionicama i dostupnosti potrebne radne snage.

U poljoprivredi ispitanici su najniŢu ocjenu dali navodnjavanju polja, korištenju alternativnih izvora energije u poljoprivredi i izvozu poljoprivrednih proizvoda, a najviše su ocijenili prirodni potencijal koji daje smještaj općine.

Turizam kao najnerazvijenija grana dobio je i najniŢu ocjenu uz noćni Ţivot i zabavu a najvišim potencijalom općine smatra se moguća turistička destinacija.


4. sWOt ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

– Dobar geoprometni poloŢaj (blizina Zagreba, središnji poloŢaj između regionalnih centara, blizina EU prometnih koridora),

– Odlična prometna povezanost,– Dobro očuvani ruralni prostor,– Bogato povijesno-kulturno i tradicijsko naslijeđe,– Tradicija u poljoprivrednom poduzetništvu,– Postojanje mlađih i perspektivnih proizvođača,– Velike površine očuvanog poljoprivrednog zemljišta,– Postojanje prostora za poduzetničku zonu,– Veliki broj zaposlenih osoba u zanimanjima koja su značajna za

ruralni razvoj,– Zadovoljavajuća infrastruktura struje, plina, vodovoda, pošte i

telekomunikacija,– NezaduŢenost Općine,– Solidno opremljena infrastruktura matične osnovne škole,– Socijalna briga Općine – Sufinanciranje prijevoza učenicima,

logopedske terapije, smještaja u dječjem vrtiću u Vrbovcu,– Aktivnost udruŢenja građana,– Relativno dobra dostupnost primarnih zdravstvenih usluga,– Aktivnost udruge Savjet mladih,– Spremnost građana na volontiranje u humanitarnim akcijama

– Neiskorištenost prostorne baštine kao razvojnog resursa,– Zagađenost površinskih voda i ugroŢavanje podzemnih voda,– Nedovoljni financijski kapaciteti Općine,– Nerazvijeno poduzetničko okruŢenje,– Nema poduzetničkog duha, pasivnost, neinformiranost,– Mali broj aktivnih gospodarskih subjekata,– Nekonkurentno gospodarstvo,– Rascjepkanost poljoprivrednih posjeda,– Negativan stav prema povezivanju (zadrugarstvu),– Niska tehnološka razina proizvodnje,– Neizgrađena odvodnja i kanalizacija,– Loše stanje nerazvrstanih cesta,– Nepostojanje dječjeg vrtića,– Visoki postotak dnevnih migracija zaposlenih,– Ovisnost udruga o potporama i donacijama,– Nedostatak kulturnih zbivanja

PRILIKE PRIJETNJE

– Programi za učinkovito korištenje prirodnih resursa u funkciji odrŢivog razvoja Općine,

– Razvoj odrŢive i ekološke proizvodnje,– Bespovratna sredstva EU fondova,– Programi poticaja ruralnog razvoja na razini Ýupanije, drŢave i EU,– Seoski turizam.

– Neplanska gradnja,– Zagađivanje voda,– Štetne misije iz svinjogojske farme,– Globalne klimatske promjene,– Pad nataliteta,– Tromost administracije na drŢavnoj razini – teško prebacivanje

drŢavne imovine na općinu kako bi je ona stavila u funkciju razvoja gospodarstva,

– Odljev stručnih i obrazovnih kadrova,– Konkurentniji proizvodi EU,– Nestabilna porezna politika

5. vIZIjA I stRAtEškI CILjEvI

5.1. vizijaNa temelju prijedloga iz anketnih upitnika, rezultata rasprava na odrŢanim radionicama te s predstavnicima

Općine, donesena je vizija Općine GradecvIZIjA

Općina Gradec razvojna sastavnica “Zagrebačkog prstena”, prepoznatljiva zajednica s očuvanom prirodnom, povijesnom, kulturnom i tradicijskom baštinom, koja se odrŢivo razvija nudeći Zagrebu i široj regiji kvalitetnu hranu, autohtone proizvode i mjesto za opuštanje i odmor u mirnom i ekološki očuvanom okruŢenju, te gradeći poticajne uvjete za razvoj malog poduzetništva i ruralnih usluga, kao sredina u kojoj se ugodno Ţivi i radi, i mjesto poŢeljno za podizanje obitelji i pokretanje posla

5.2. strateški ciljeviU skladu s vizijom na području Općine Gradec utvrđena su četiri strateška cilja:1. OsnaŢiti gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća uz poticanje društveno odgovornog

poslovanja, jačanje poljoprivredne proizvodnje i jačanje turističke ponude2. Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, unaprijediti upravljanje prostorom, zaštititi okoliš i osigurati

racionalno korištenje energije3. Razviti društvenu infrastrukturu sa ciljem zaustavljanja procesa depopulacije i poboljšati poloŢaj osjet-

ljivih skupina4. Povećati učinkovitost upravljanja razvojem


Strateški razvojni ciljevi postavljeni su tako da budu jasni, mjerljivi, dostiŢni, realni i s određenim rokovima. Ci-ljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja i U SWOT analizi.

Strateški cilj 1: OsnaŢiti gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća uz poticanje društveno odgovornog poslovanja, jačanje poljoprivredne proizvodnje i jačanje turističke ponude

Kroz prvi strateški cilj Općina Gradec kreće u izazov rješavanja problema niske konkurentnosti gospodarstva, nezaposlenosti, raskoraka između obrazovnog sustava i ekonomskih potreba lokalne zajednice.

Općina Gradec, kao i ostatak Hrvatske, suočava se s dugotrajnom gospodarskom krizom. Ulaskom u EU hrvatski poduzetnici dobili su mogućnost nesmetanog plasiranja svojih proizvoda na europsko trŢište, a hrvatsko trŢište se otvorilo europskim proizvođačima i time se povećala konkurencija domaćim proizvođačima. Proizvođači Općine moraju se uhvatiti u koštac sa svim gospodarskim trendovima kako bi osigurali konkurentnost.

Nositelj razvoja u Općini Gradec je mikro, malo i srednje poduzetništvo kojemu je potreban poticaj za razvoj. Naročito je potrebno podići poduzetnički duh koji je u Općini Gradec prilično nizak. Kako bi se to promijenilo, prateće institucije, udruge i općina planiraju putem edukacija i radionica promijeniti percepciju o poduzetništvu. Poduzetništvo također mora primjenjivati nove tehnologije i nova IKT rješenja kako bi bili što konkurentniji na trŢištu.

Veliku priliku poduzetnicima u gospodarstvu i poljoprivredi omogućava udruŢivanje u klastere i druge oblike povezivanja koja bi MSP povezalo sa znanstvenim institucijama, lokalnom samoupravom i udrugama te omogućilo zajednički izlazak na trŢište, smanjilo troškove promidŢbe i povećalo konkurentnost proizvoda.

Kao poticaj poduzetništvu, Općina planira investirati u razvoj poduzetničkih i poljoprivrednih zona koje su de-finirane prostornim planovima.

Turizam kao gospodarska grana u Općini je slabo razvijen. U Općini nema Turističke zajednice, niti smještajnih kapaciteta. Općina obiluje prirodnim resursima, kulturnom baštinom, što otvara prostor razvoju ruralnog, izletnič-kog, ribolovnog i eko turizma.

Strateški cilj 2: Izgraditi osnovnu infrastrukturu, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energijeOpćinu Gradec karakterizira dobra cestovna povezanost s ostatkom Ţupanije, blizina glavnog grada i dobra Ţe-

ljeznička povezanost prugom. Međutim, nerazvrstane ceste ne zadovoljavaju standarde te je potrebno provesti nji-hovu izgradnju ili rekonstrukciju. Na području Općine nalazi se ukupno 60,870 km nerazvrstanih cesta, od čega je 38,061 km neasfaltirano. Također, postojeće ceste su zastarjele i potrebno ih je rekonstruirati i modernizirati.

Za potrebe gospodarskog razvoja potrebno je unaprijediti komunalnu infrastrukturu (izgraditi kanalizacijski su-stav, sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, izgraditi i rekonstruirati nerazvrstane ceste, poboljšati energetski i telekomunikacijski sustav). Tu naročito treba staviti naglasak na uređenje poduzetničke zone s potrebnom infra-strukturom kako bi se poduzetnicima mogao ponuditi kvalitetan prostor za njihovo djelovanje.

Općina će svojim djelovanjem prema Planu gospodarenja otpadom omogućiti odvoz otpada i izgradnju reci-klaŢnog dvorišta.

Edukacija stanovništva i poduzetnika o korištenju alternativnih i obnovljivih izvora energije te čuvanju okoliša, prioritet je Općine i u sljedećim godinama.

Ovaj strateški cilj povezan je sa Strategijom Europa 2020., koja promiče ekonomiju koja učinkovito iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija te obuhvaća dva tematska cilja EU za razdoblje 2014.–2020., a to su: Pro-micanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima i Zaštita okoliša i promicanje učinkovi-tosti resursa.

Prema prikupljenim podacima, električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na području Općine, a plinska mreŢa je razvijena iako je samo 33,88% stanovništva priključeno na plinsku mreŢu.

Na području Općine postoji potreba za izgradnjom i modernizacijom javne rasvjete. Projekt će se za sufinanci-ranje prijavljivati na natječaje za dobivanje bespovratnih sredstva. Projekti rekonstrukcije sustava javne rasvjete provodit će se u suradnji sa Zagrebačkom Ţupanijom.

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva Općine pod nadleŢnošću je komunalnog poduzeća i stanje nije zadovoljavajuće. Najveći problem je što ne postoji sustav kanalizacije niti odvodnje pa time ni pročišćavanja otpad-nih voda, a ni vodovodna mreŢa nije zadovoljavajuća.

Na području Općine ne postoji značajna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Strateški cilj 3: Razviti društvenu infrastrukturu sa ciljem zaustavljanja procesa depopulacije i poboljšanja poloŢaja osjetljivih grupa

Temelj analize stanja društvenih djelatnosti i civilnih društava je utvrđivanje socio-ekonomskog stanja, prepreka za rast i razvojnih potreba općine. Postavljeni strateški ciljevi bazirani su na uočenim problemima, te usklađeni s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Alocirani problemi su: nepostojanje dječjeg vrtića, visoki postotak dnevnih migracija – gospodarskih, ovisnost udruga o potporama i donacijama, nedostatak kulturnih zbivanja.

Demografska slika općine, problem depopulacije, odljev mladog stanovništva, nepovoljna obrazovna struktura stanovništva u radnoj dobi, podatci o padu vitalnog indeksa Općine u 2013. g. od 83,7, pad stope nataliteta od –7 i dnevne migracije od cca 1300 stanovnika, temelj su za postavljanje strateških ciljeva. Projekti koji će se realizirati u okviru strateških ciljeva, usmjereni su na postizanje odrŢivog i uravnoteŢenog gospodarskog i društvenog razvoja potrebnog da bi se osigurala prihvatljiva kvaliteta Ţivljenja u ovom području i pridonijelo motivaciji stanovnika da Ţive i rade na području Općine.


U planiranju i pruŢanju socijalnih usluga u budućem razdoblju, posebno će se pratiti načela:– socijalne solidarnosti – Zajednica sudjeluje u podrŢavanju onih koji ne mogu osigurati ispunjenje vlastitih so-

cijalnih potreba u cilju odrŢavanja i jačanja društvene kohezije.– ravnopravnosti i ljudskog dostojanstva – Prava u sustavu socijalne skrbi osiguravaju se korisniku uz poštivanje

ljudskih prava, integriteta, sigurnosti i uvaŢavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.– očuvanja ljudskog dostojanstva i integriteta – Osiguranje ravnopravnosti i jednakih mogućnosti svih građana.– partnerstva – Poticanje što većeg sudjelovanja pruŢatelja i korisnika usluga, njihovo umreŢavanje radi osigura-

vanja kvalitetne i sveobuhvatne socijalne skrbi– dostupnosti i informiranosti – Socijalne usluge su dostupne na području cijele Ţupanije, neovisno od mjesta

stanovanja korisnika i neovisno od njenog/njegovog imovinskog stanja.– uključenosti korisnika u zajednicu – Socijalne usluge se nastoje pruŢati korisniku u njegovom domu ili lokalnoj

zajednici, kroz izvaninstitucijske oblike skrbi, radi poboljšanja kvalitete Ţivota i uključenosti u zajednicu.– sudjelovanja u donošenju odluka i individualizaciji – Korisnik ima pravo sudjelovati u procjeni stanja, potreba

i odlučivanju o korištenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka uz individualizirani pristup.

Strateški cilj 4: Povećati učinkovitosti upravljanja razvojemOpćina koristi svoje resurse za upravljanja razvojem Općine. Upravljanje razvojem ne uključuje samo upravlja-

nje Općinom već obuhvaća suradnju javnih, poslovnih i nevladinih partnera koji surađuju u namjeri razvoja Općine kako bi osigurali njen društveno-ekonomski rast i razvoj.

Ulaskom Hrvatske u EU otvorila se mogućnost da se ekonomski i društveni razvitak ubrza korištenjem EU fon-dova. Općina, obrazovne ustanove, udruge i gospodarski sektor, svi zajedno se moraju jače angaŢirati kako bi isko-ristili sredstva iz europskih fondova namijenjenih lokalnom razvoju. Iz tog razloga jedan od najvaŢnijih pravaca ra-zvoja je u ovom programskom razdoblju, povećanje sposobnosti lokalne zajednice za postavljanje projekata i povla-čenje sredstava iz EU fondova.

Ovim ciljem se pridonosi rješavanju problema efikasnosti javne uprave, jačaju se lokalni kapaciteti za provođe-nje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Svrha je postizanje više efikasnosti lokalnog sustava upravljanja i kvalitetnije iskoristivosti lokalnih resursa. Ovim ciljem se predviđa i bolje uključivanje i integracija Općine s drugim međunarodnim i regionalnim lokalnim jedinicama radi međusobne razmjene iskustava i znanja.

6. PRIORItEtI I mjERE

Strateški cilj 1: OsnaŢiti gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća uz poticanje društveno odgovornog poslovanja, jačanje poljoprivredne proizvodnje i jačanje turističke ponude

Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Malo i srednje poduzetništvo nositelj je razvoja i stabilnosti na svim razinama, lokalnoj, regionalnoj i drŢavnoj. Stvaranje poticajnog okruŢenja, jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva zadatak je lokalnih jedinica i potpornih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini.

Prema analizi HUP-a 44% stanovništva ima negativni stav prema poduzetnicima, dok pozitivno mišljenje ima oko 25% građana. U Općini Gradec postoji negativno stajalište prema samozapošljavanju. Iako je edukacija posebno vaŢna, na odluku o pokretanju poslovanja utječu svi ostali čimbenici okruŢenja. Stoga je potrebno unaprijediti okruŢenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo i poboljšati poslovnu klimu.

Primjena društveno odgovornog poslovanja danas je sve popularnija i postala je ustaljenom praksom u razvije-nom svijetu. Za poduzetnike odrŢivi razvoj znači prilagodbu poslovnih strategija i aktivnosti na način da zadovolji potrebe poduzeća i njegovih aktera danas, uz istovremenu zaštitu ljudskih i prirodnih resursa koji će biti potrebni u budućnosti. Društveno odgovorno poslovanje ima neosporan utjecaj na razvoj cijelog gospodarstva i društvene svi-jesti, a da pritom ne narušava svoj temeljni cilj ostvarenja dobiti.

Općina Gradec će dolje navedenim mjerama krenuti u rješavanje navedenog problema.

Tablica 45: Prioritet 1.1. i Mjera 1.1.1.–1.1.6.

Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Mjera 1.1.1. Poticanje poduzetništva unapređenjem sustava edukacije za poduzetnike i one koji to Ţele postati (samozapošljavanje)

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja

S ciljem poticanja poduzetništva i samozapošljavanja na području Općine nuŢno je educirati stanovnike, naročito mlade o putovima samozapošljavanja te načine korištenja raznih povlastica te potaknuti prateće institucije i udruge na području Općine na uvrštavanje/proširenje takvih edukacija u svoje programe

Broj edukacijaBroj polaznika

OpćinaUdrugePrateće institucije

Proračun Općine EU fondoviMinistarstvo poduzetništvaHZZLAGOstali dostupni izvori


Mjera 1.1.2. Poticanje korištenja znanja, tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu


Ovom mjerom cilj je stvoriti povoljne uvjete i usmjerenje razvoja poduzetništva, zaštita postojeće proizvodnje u prioritetnim prerađivačkim granama, jačanje postojećih i tradicionalnih grana i stvaranje okruŢenja za razvoj novih grana visokih tehnologija s integriranom brigom za okoliš. U tu svrhu treba poticati razvoj poduzetništva raznim vidovima potpore, uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova povećati konkurentnost poduzetnika

Broj projekata u kojima su partneri poduzeća i znanstvene ustanove

OpćinaZnanstveno-istraŢivačke institucijePoduzetnici

Općinski/Ţupanijski proračun,EU fondovi,MINPOLAGOstali dostupni izvori

Mjera 1.1.3. Tradicijski obrti


Cilj mjere je zaštititi tradicionalni obrt od nestajanja te omogućiti njihov razvoj kao jedan od identiteta općine unapređenjem postojeće ponude i stvaranjem nove, revitalizacijom izumrlih tradicijskih obrta, informiranjem, marketinškim aktivnostima i edukacijom postojećih i budućih obrtnika, poticanjem na brendiranje proizvoda

Broj tradicijskih obrta

OpćinaÝupanijaObrtnička komora

Općinski/Ţupanijski proračun,EU fondovi,MINPOMINTLAGOstali dostupni Izvori

Mjera 1.1.4. Promoviranje društveno odgovornog poduzetništva


Ovom mjerom se Ţeli informirati i educirati poduzetnike o društveno odgovornom poslovanju kao temelju odrŢivog poduzetništva koje moŢe poslovati na način da vodi brigu o zaštiti prirodnih i ljudskih resursa uz istovremeno ostvarivanje dobiti.

Broj odrŢanih seminara i radionicaBroj polaznika

OpćinaÝupanijaObrtnička komoraObrazovna institucija

Općinski/Ţupanijski proračun,EU fondovi,MINPO, LAG,Ostali dostupni izvori

Mjera 1.1.5. Poticanje povezivanja MSP putem klastera i drugih oblika povezivanja


Cilj mjere je potaknuti povezivanje gospodarskog, znanstveno-istraŢivačkog i javnog sektora u klastere radi povećanja konkurentnosti poduzetništva i razvoja lokalne zajednice. Pri tome će općina dati organizacijsku potporu osnivanju i radu udruŢenja kroz radionice upoznavanja s poslovanjem klastera i drugih oblika udruŢenja, pruŢiti podršku u pripremi potrebne dokumentacije za osnivanje te sudjelovanje u izradi plana aktivnosti

Broj udruŢenja povezivanja

OpćinaÝupanijaObrtnička komoraPoduzetniciZnanstvene ustanoveInstituti

Općinski/Ţupanijski proračun,EU fondovi,MINPO,Sredstva poduzetnikaOstali dostupni izvori

Mjera 1.1.6. Jačanje prilagodljivosti radno sposobnog stanovništva u cilju uključenja na trŢište rada


Cilj je povećati relevantnost obrazovanja kroz poboljšanje uvjeta za stjecanje praktičnih vještina u sektorima srednjeg strukovnog obrazovanja prilagođenih potrebama gospodarstva u okruŢenju kako za mlade osobe tako i za nezaposlene a radno sposobne, te zadrŢati i kroz programe privući mlade i visoko obrazovane osobe. Programe organiziranja praktičnih obuka i prekvalifikacija treba profilirati sukladno potraŢnji rastućih malih i srednjih poduzeća ili investitora u okruŢenju kojima nedostaje radna snaga odgovarajućih profila i vještina.

Rast udjela obrazovanog stanovništva kroz prekvalifikacijeBroj prekvalifikacija

Općina, obrazovne institucijepotporne institucijeHZZ

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviHZZOMZOS, LAG,Ostali dostupni izvori

Prioritet 1.2. Razvoj i revitalizacija poljoprivrede

Iako je vaŢna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Na području Općine registrirano je 638 poljoprivrednih gospodarstava. Iz podataka o broju poljoprivrednih gospodarstava i površinama poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju, vidljivo je da se gotovo sve poljoprivredne aktivnosti obavljaju od strane obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, čineći ih time ujedno i ciljanom skupinom u korištenju fondova namijenjenih izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju. Ekološka i integralna proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina.

Karakteristično je to da su većina, čak 568 (odnosno 89%) poljoprivrednih gospodarstava na području Općine, oranice. Zastupljena je velika usitnjenost posjeda, prosječna veličina parcele je 0,45 ha, što je velik ograničavajući faktor razvoja konkurentne poljoprivrede. Najveći broj parcela, 71%, spadaju pod oranice potom njih 20% pod li-


vade. Posljedica velikog broja malih parcela je mali postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, te niska produktivnost i trŢišna nekonkurentnost. Kao opći problem na razini drŢave nameću se nerije-šeni imovinskopravni odnosi.

Okrupnjavanje poljoprivrednih proizvođača je učinkovito za razvoj poljoprivrede i ukupni ruralni razvoj. U planu je provoditi aktivnost poticanja edukacije poljoprivrednih proizvođača o udruŢivanju i osnivanju zadruga / klastera s ciljem korištenja zajedničkih razvojnih resursa (tehnologije, znanja i istraŢivanja), aktivnosti poboljšanja kvalitete proizvoda i zajedničkih nastupa na trŢištu kako bi unaprijedili vlastitu proizvodnju i povećali konkurentnost. Okrupnjavanje također moŢe pomoći u stvaranju fizičkih uvjeta za bolju poljoprivrednu proizvodnju, diversifikaciju gospodarskih aktivnosti, poboljšanje kvalitete Ţivota i zaštitu okoliša. Kako je uočen problem plasmana stoke lokalnih stočara, Općina planira potaknuti organizaciju stočarskog sajma kao mjesta gdje bi ju stočari mogli prodavati.

Tablica 46: Prioritet 1.2. i Mjere 1.2.1.–1.2.3.

Prioritet 1.2. Razvoj i revitalizacija poljoprivrede

Mjera 1.2.1. Poticanje udruŢivanja i okrupnjavanja poljoprivrednih proizvođača i gospodarstava


PredloŢenom se mjerom Ţeli potaknuti poljoprivredne proizvođače Općine da udruŢivanjem postignu kritični kapacitet proizvodnje kako bi mogli optimalno koristiti suvremene strojeve velikih kapaciteta te bi s većim obimom proizvodnje bili pouzdan partner prerađivačkoj industriji i trgovačkim centrima. Mjerom bi se potaknula i organizacija sajmova te ostalih oblika prezentiranja i plasmana poljoprivrednih proizvoda

broj umreŢenih poljoprivrednih gospodarstava,

Općina/ŢupanijaMINPOLJUdrugezadruge

Općinski/Ţupanijski proračun,EU fondovi,MINPOLJ, LAG,Ostali dostupni izvori

Mjera 1.2.2. Razvoj konvencionalne, integrirane i ekološke poljoprivrede


Cilj predloŢene mjere je razvoj konvencionalnih, integriranih i ekoloških poljoprivrednih proizvođača kroz poticanje korištenja organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu, poticanje certificiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda, poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za javne potrebe (škola, dječji vrtić), subvencioniranje klasične, integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje, umreŢavanje ekoloških poljoprivrednih proizvođača i promoviranje eko proizvoda i proizvodnje.

Broj klasičnih, integriranih i ekoloških poljoprivrednih proizvođača,Broj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredom

Općina/ŢupanijaMINPOLJ


Mjera 1.2.3. Edukacija poljoprivrednika


Cilj ove mjere je da se s predstavnicima poljoprivrednika odrede prioriteti za edukaciju. Od velike je vaŢnosti pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama kako u Općini tako i izvan. Edukacija poljoprivrednika na području korištenja sredstava iz različitih nacionalnih programa i programa Europske unije. Poticati cijeloŢivotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija. Povećati kvantitetu i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Poticanje korištenja informatičkih tehnologija u poslovanju i poslovnom komuniciranju što će doprinijeti stjecanju znanja i iskustava neophodnih za pribliŢavanje EU standardima poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji.

broj radionica

Općina/ŢupanijaUdrugeZadrugeObrazovne institucije


Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

Osim nepostojanja odgovarajućih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta Općinu karakterizira i neprepoznatljivost u turističkom smislu. Jedan od glavnih uzroka slabe posjećenosti Općine je nedostatak kvalitetnog marketinga. Turi-stička ponuda nedovoljno se prezentira na domaćem i inozemnom turističkom trŢištu. S obzirom na nepostojanje turističke zajednice u Općini, promocija turističke ponude zadaća je jedinice lokalne samouprave i stanovnika Op-ćine.

Općina obiluje prirodnim resursima i kulturnom baštinom, što otvara prostor razvoju turizmu baštine (brojna sakralna graditeljska baština i dvorci), ruralnom turizmu, eko-turizmu, izletničkom i ribolovnom turizmu. Na prostoru Općine ne postoje leŢajevi koji su ponuđeni turistima, a ne postoji niti zadovoljavajuća ugostiteljska infrastruktura i ponuda. Uvođenjem novih turističkih sadrŢaja i poboljšanjem turističke opremljenosti oblikovat će se nova, prepo-znatljiva turistička ponuda, koja će se kroz marketinške aktivnosti promovirati na turističkom trŢištu.



Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

Mjera 1.3.1. Razvoj turističkog identiteta i unapređenje turističkog sadrŢaja u turizmu


Cilj mjere je stvoriti percepciju Općine Gradec kao prepoznatljivu turističku destinaciju definiranjem glavnih smjernica razvoja turizma na temelju analize postojećih prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti na području Općine, efikasnijim korištenjem postojećih resursa u turističke svrhe (jezera, dvorac i sl.), poticanjem komercijalizacije novog turističkog identiteta (poticanje izrade suvenira, novih turističkih proizvoda i usluga) postavljanjem turističke signalizacije i info pultova.

broj turista OpćinaTZ Ýupanije

Općinski/Ţupanijski proračun,EU fondovi,MINPOMINT, LAG,Ostali dostupni izvori

Mjera 1.3.2. Izgradnja infrastrukture za razvoj turizma


U okviru ove mjere predviđena su ulaganja u projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za pruŢanje turističkih i ugostiteljskih usluga te pratećih sadrŢaja. U okviru infrastrukturnog dijela mjere predviđena je izgradnja i uređenje dodatnih turističkih sadrŢaja za sve vidove aktivnog (bicikli, hodanje) i kulturno-povijesnog turizma. Mjera uključuje i revitalizaciju objekata prirodne, tradicijske i kulturne vrijednosti, aleja i perivoja s ciljem njihovog korištenja u turističke svrhe te razvoj centara za posjetitelje i prostora za prodaju karakterističnih proizvoda s područja. Jedan od ciljeva je staviti u funkciju turizma bogatu kulturnu i povijesnu baštinu pa tako i rekonstrukcija dvoraca. Također je potrebno izgraditi infrastrukturu prema turističkim objektima u skladu s ostalim ciljevima i mjerama

broj turističkih smještajnih objekata i lokacija,broj leŢajevabroj revitaliziranih kulturnih objekata

OpćinaMINT

Općinski/Ţupanijski proračun, EU fondovi,MINPOMINT, LAG,Ostali dostupni izvori

Strateški cilj 2: Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, unaprijediti upravljanje prostorom, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije

Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okolišKako su očuvanje okoliša i energetska učinkovitost tematski ciljevi zadani od EU, potrebno ih je obuhvatiti i

ovom Strategijom s naglaskom na skupljanje otpada, promoviranje obnovljivih izvora energije te saniranje potenci-jalnih Ţarišta onečišćenja.

Korisnik mjera moŢe biti Općina ili Komunalno poduzeće. Mjere navedene u okviru ovog Prioriteta mogu biti financirane iz različitih nacionalnih izvora i EU fondova.


Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš

Mjera 2.1.1. Ulaganje u obnovljive izvore energije


Cilj mjere je obnovljiv i odrŢiv razvoj Općine korištenjem obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva te smanjenje ovisnosti o uvozu energije i korištenje fosilnih goriva, očuvanje čistog okoliša i prirode na lokaciji općine. Ova mjera nastoji poticati na korištenje obnovljivih izvora energije, naročito sunčeve i energije vjetra. To će se postići sufinanciranjem ugradnje solarnih kolektora, izgradnje foto naponske elektrane, promocijom korištenja obnovljivih izvora energije što bi rezultiralo povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, uštedama na troškovima, smanjenje emisije CO2 i ostalih štetnih plinova za okoliš.

– broj ugovora o otkupu električne energije sklopljen s HROTE

– broj ugovora o statusu ovlaštenog proizvođača električne energije sklopljen s HEROM

– broj MWh proizvedene električne energijeiz obnovljivih izvora

Općina/ŢupanijaFZOEU

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviFZOEUMZOIP,Ostali dostupni izvori


Mjera 2.1.2. Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti


Cilj mjere je stvaranje odrŢivog razvoja Općine učinkovitim korištenjem energije na temelju sanacija i obnova pročelja zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete učinkovitom, izgradnja punionica za električna vozila. Ulaganjem bi se postigle uštede u potrošnji energije, smanjenje emisije CO2 i ostalih štetnih plinova u okoliš.

– broj obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti,

– broj punionica za električna vozila,

– postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti

Općina/ŢupanijaFZOEU

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviFZOEUOstali dostupni izvori

Mjera 2.1.3. Sanacija odlagališta te unapređenje sustava zaštite okolišaOpis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja

Cilj mjere je sanirati postojeće odlagalište, unaprijediti sustav upravljanja otpadom ulaganjem u infrastrukturu i opremu komunalnog poduzeća, izgradnja reciklaŢnih dvorišta, sortirnica otpada, uspostava zelenih otoka i postavljanje spremnika za posebne vrste otpada, osnivanje javne baze podataka o otpadu, sanacija postojećih (divljih i neuređenih) odlagališta koja će dovesti do više razine komunalne opremljenosti.

– broj reciklaŢnih dvorišta

– broj zelenih otoka– broj saniranih

odlagališta

Komunalac – Vrbovec d.o.o.Općina

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviFZOEUOstali dostupni izvori

Prioritet 2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturiNa području Općine Gradec potrebno je poboljšati prometnu infrastrukturu, povećati ukupnu sigurnost cestov-

nog prometa te urediti mreŢu pješačkih staza i šetnica.Potrebno je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama, smanjenje troškova i svjetlosnog zagađenja, plani-

rati i izgraditi kanalizacijsku infrastrukturu, podići standard i kvalitetu Ţivota kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje.


Prioritet 2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi

Mjera 2.2.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina


Cilj mjere je poboljšanje postojeće mreŢe nerazvrstanih cesta sukladno najvišim pravilima prometne struke s krajnjim ciljem osiguravanja integracije prometnog sustava, protočnosti, te racionalne organiziranosti cestovne mreŢe. Tu spada i izgradnja nedostajućih uličnih i cestovnih spojeva osnovne ulične mreŢe, te rekonstrukcija raskriŢja, postojećih ulica, asfaltiranje makadamskih ulica, osiguravanje parkiranja za stanovnike središta općine te izgradnja nedostajućih parkirališnih kapaciteta, modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja, izgradnja nogostupa i biciklističkih staza i prilaza.

– kilometri rekonstrui-rane i asfaltirane nerazvrstane ceste

– broj cestovnih spojeva

– broj parkirališta, broj uređenih raskriŢja

Općina

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJOstali dostupni izvori

Mjera 2.2.2. Ulaganje u gospodarske zone


Cilj je otkup zemljišta za poduzetničku i poljoprivrednu zonu, ulaganje u izgradnju infrastrukture u poduzetničkim i poljoprivrednim zonama kao poticaj gospodarstvu Općine.

- izgrađena kompletna infrastruktura poduzetničke zone

Općina

Općinski/Ţupa- nijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJOstali dostupni izvori

Mjera 2.2.3. Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture


Cilj mjere je razvoj elektroenergetske i telekomunikacijske mreŢe sukladno razvojnim potrebama Općine, planiranje i izgradnja dalekovoda i TS sukladno dinamici i potrebama Općine i gospodarstva (poduzetničke zone), Razvoj općinske informacijske i komunikacijske mreŢe i uvođenje zone besplatnoga beŢičnoga interneta.

- broj izgrađeni TS– broj zona besplatnog

interneta

HEPHTOpćina



Mjera 2.2.4. Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanalizacije


Ovom mjerom se planira unaprijediti i proširiti vodoopskrbni sustav općine; Osigurati neovisnu, kontinuiranu, sigurnu, kvalitetnu i dostatnu vodoopskrbu; Izraditi dugoročne planove potreba za vodom te uskladiti buduće mjere s definiranim planovima; Nastaviti rekonstrukciju sustava postojeće javne vodoopskrbe (zamjene dotrajalih cijevi, i dr.); Jačati kapacitete za unaprjeđenje, odrŢavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe te modernizirati sustav upravljanja vodnim resursima. Osigurati pokrivenost svih dijelova općine kvalitetnim sustavom vodoopskrbe; Razvoj sustava vodoopskrbe koji treba učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast; Unapređivanje sustava mjerenja, upravljanja i izgradnje sustava potrošnje vode te smanjenje gubitaka vode; Nastaviti širiti mreŢu odvodnje, te unaprijediti i ojačati kapacitete sustava odvodnje otpadnih voda; Izrada dokumentacije odvodnje otpadnih voda, analiza predloŢenog sustava, određivanje faza izgradnje istog ovisno o planiranom razvoju naselja; Poticati korištenje najnovijih tehnologija u sustavu zbrinjavanju otpadnih voda; Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreŢe. Jačati kapacitete za unaprjeđenje, odrŢavanje i upravljanje sustavom odvodnje otpadnih voda. Poticati korištenje otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u poljoprivredi.

– metri izgrađene vodovodne i kanalizacijske mreŢe

– povećani broj priključaka

OpćinaVodovod i odvodnja Vrbovec d.o.o.


Mjera 2.2.5. Unapređenje javne rasvjete


Cilj mjere je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama naselja u Općini. Smanjenje troškova svjetlosnog zagađenja, postupno zamijeniti staru javnu rasvjetu novom, ekološki prihvatljivom.

– broj novih rasvjetnih tijela

– broj naselja obuhvaćenih novom rasvjetom

Općina

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJFZOEUOstali dostupni izvori

Mjera 2.2.6. Uređenje groblja


Proširenje i uređenje postojećih groblja i popratne infrastrukture, osiguravajući dovoljan broj parkirališnih mjesta i dostupnost vode, zamjena dotrajale opreme i nabava potrebne nove uključujući i koševe za otpatke i kontejnere, rekonstrukcija / izgradnja novih sanitarnih čvorova, uređenje mrtvačnice i popratne infrastrukture.

– broj grobnih mjesta Općina

Općinski proračunOstali dostupni izvori

Strateški cilj 3: Razviti društvenu infrastrukturu sa ciljem zaustavljanja procesa depopulacije i poboljšanja poloŢaja osjetljivih grupa

Prioritet 3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadroveNa temelju analize stanja te uvaŢavajući misiju i viziju razvoja Općine Gradec, ustanovljeni su sljedeći prioriteti

za razvoj društvene infrastrukture:– poboljšanje obrazovanja ulaganjem u objekte za odgoj i obrazovanje– ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti;– ulaganje u objekte za sport i rekreaciju;– podizanje svijesti o vaŢnosti kulture i sporta organizacijom sportskih i kulturnih radionica.

Osim ulaganjem u infrastrukturu predškolskog i obrazovnog sustava čime se osigurava visoki standard i optimalni uvjeti rada, potrebno je osigurati aktualna znanja onima koji Ţele ojačati i poboljšati svoje kompetencije dodatnim ulaganjem u obrazovanje kroz specijalističke edukacije i radionice. Postojećem pedagoškom kadru je potrebno omogućiti da se educira za rad s djecom s posebnim potrebama kao i s nadarenom djecom, te kroz sustav organizi-ranja radionica utjecati na njihovo razvojno uravnoteŢenje u odnosu na njihove vršnjake ili intelektualnu zrelost. Kao što je u analizi stanja navedeno, veliki problem za stanovništvo općine je nedostatak dječjeg vrtića. Sama izgradnja vrtića predstavlja preveliki trošak za Općinu pa se ista planira realizirati bespovratnim sredstvima EU.

U svrhu podizanja kvalitete Ţivota stanovništva, potrebno je razvijati svijest o značaju kulture, poticati nove ini-cijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog naslijeđa i odrŢavanja multikulturne raznolikosti. Pored potrebe za poticanjem razvoja kulturnih institucija i događaja potrebno je kroz kulturne radionice poticati i na kre-ativnost i razvoj kulturnih društava nacionalnih manjina.

Također u cilju prevencije ovisnosti, nasilničkih i ostalih devijantnih ponašanja, potrebno je kroz sportske radio-nice promicati kulturu sportskog Ţivota u cilju očuvanja zdravog Ţivota, te stvaranja pretpostavki za stasanje djece i mladih u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.



Prioritet 3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove

Mjera 3.1.1. Ulaganje u objekte za odgoj i obrazovanje


S ciljem stvaranja uvjeta za društvo temeljeno na znanju potrebno je ulagati u izgradnju objekata za predškolsko (vrtić) obrazovanje, te rekonstrukciju i dogradnju školskih objekata

broj izgrađenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardombroj rekonstruiranih školabroj otvorenih knjiŢnica i čitaonicabroj uređenih školskih igrališta

OpćinaÝupanijaObrazovne institucije

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJMZOSOstali dostupni izvori

Mjera 3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti


U cilju podizanje kvalitete Ţivota u zajednici potrebno je ulagati u poboljšanje i/ili proširenje infrastrukture kao što su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekta za kulturu, za slobodno vrijeme kao što su društveni domovi, vatrogasni domovi, muzeji, kulturni centri, kao i u rekonstrukciju i/ili prenamjenu postojećih objekata zgrada javne namjene.

broj izgrađenih/rekonstruiranih/ opremljenih društvenih objekata

OpćinaÝupanija

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJMSPMOstali dostupni izvori

Mjera 3.1.3. Ulaganje u objekte za sport i rekreaciju


U cilju podizanje kvalitete Ţivota u zajednici potrebno je ulagati u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu kroz prihvatljiva ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje igrališta (dječja, sportska), sportskih terena i pratećih objekata, rekreacijske zone i kupališta.

broj uređenih dječjih igralištabroj uređenih društvenih domova

OpćinaÝupanijaObrazovne institucije

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJMZOSOstali dostupni izvori

Mjera 3.1.4. Poboljšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaciju


Cilj ove mjere je da se s nastavnicima i ostalim pedagoškim djelatnicima predškolskog i osnovnog odgoja te drugom stručnom osoblju odrede prioriteti edukacija. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način povećava stručnost djelatnika koji sudjeluju u obrazovanju, sportu i kulturi. Cilj ove mjere je također promicanje svijesti o potrebi sportskih i kulturnih aktivnosti u svakodnevnom Ţivotu. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način utječe na porast kvalitete Ţivota stanovništva općine.

Broj edukacija i radionica

OpćinaÝupanijaUstanova za odgoj i obrazovanjeUdrugeKlubovi

Općinski / Ţupanijski proračunEU fondoviMZOSOstali dostupni izvori

Prioritet 3.2. Poboljšati poloŢaj osjetljivih grupaOpćina je suočena s problemom depopulacije i odljevom mladog stanovništva, te nepovoljnom obrazovnom

strukturom stanovništva u radnoj dobi.Sve veći je udjel starijeg stanovništva. S ciljem osiguranja socijalne i zdravstvene sigurnosti starijim i nemoćnim

osobama i ugroŢenima, potrebno je promicati socijalnu uključenost i smanjiti nejednakosti kroz skrb u zajednici, uspostavom servisa pomoći i zbrinjavanja starih i nemoćnih osoba, osoba s posebnim potrebama kao i osoba u sa-mačkim domaćinstvima. UgroŢene skupine ograničenog su pristupa bolničkoj skrbi zbog neučinkovitih ili nerazvije-nih zdravstvenih usluga. Potrebno je razviti dodatne usluge, pruŢiti socijalnu podršku te uspostaviti servis pomoći starim i nemoćnim osobama.



Prioritet 3.2. Poboljšati poloŢaj osjetljivih grupa

Mjera 3.2.1. Stvoriti bolje uvjete Ţivota za starije, nemoćne i osobe s poteškoćama


Cilj ove mjere je razviti dodatne usluge, pruŢiti socijalnu podršku te uspostaviti servis pomoći starim i nemoćnim osobama i osobama s invaliditetom.

broj novih usluga pomoći starim i nemoćnim osobama

Općina

Općinski proračunEU fondoviMSPMOstali dostupni izvori

Mjera 3.2.2. Educirati osoblje koje se bavi osjetljivim skupinama


Cilj je povećati relevantnost obrazovanja kroz poboljšanje uvjeta za stjecanje praktičnih vještina osoba koje pruŢaju pomoć i podrška su starijim, nemoćnim i osobama s invaliditetom.

Broj radionica i edukacija

općina, obrazovne institucijepotporne institucije

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviHZZOMZOSOstali dostupni izvori

Strateški cilj 4.: Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem

Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojemZa efikasan sustav upravljanja Općinom potrebni su znanje, stručnost, kompetentnost, te konstantna edukacija.

Strateški je vaŢno osigurati da se svi zaposlenici kontinuirano obučavaju i uče te da se lokalna uprava organizira na najučinkovitiji način. To posebno dolazi do izraŢaja kod projekata za koje se povlače sredstava EU fondova, za čije je apliciranje i provođenje potrebna osoba s adekvatnim znanjima.

Upravljanje razvojem je kompleksni sustav, pa je potrebno osigurati nesmetanu protočnost informacija između odjela i vanjskih dionika. Krajnji cilj je postaviti sustav koji će planirati razvoj nekoliko godina unaprijed, te moći mjeriti učinke ostvarenih javnih programa, a sve sa svrhom podizanja kvalitete javnog servisa građanima.


Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Mjera 4.1.1. Ulaganje u edukaciju project cycle managmenta


Cilj mjere je omogućiti edukaciju djelatnika uprave u svim segmentima javnog upravljanja, potaknuti pohađanje stručnih seminara, predavanja, programa razmjene iskustava i drugih specijaliziranih edukacijskih programa djelatnika javne uprave u svim područjima javnog upravljanja, organizaciju posjete stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim primjerima, udruŢenjima i institucijama u zemljama EU-a, vezano uz lokalni razvoj.

broj polaznika edukacijebroj stručnih i studijskih posjeta

općina, obrazovne ustanove

Općinski proračunEU fondoviOstali dostupni izvori

Mjera 4.1.2. OsnaŢiti sustav javnih konzultacija i participativnog donošenja odluka


Cilj ove mjere je educirati stanovništvo o vaŢnosti sudjelovanja u javnim odlukama. Cilj mjere je i omogućiti stanovništvu pristup svim relevantnim informacijama, događanjima i alatima kako bi mogli izraŢavati svoje mišljenje i sudjelovati u odlukama vaŢnim za funkcioniranje lokalne zajednice. Cilj mjere je osigurati administraciji potrebnu infrastrukturu potrebnu za realiziranje mjere.

Broj radionicaBroj sudionika Općina

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviHZZOMZOSMRRFEUOstali dostupni izvori


Mjera 4.1.3. Educirati osoblje o EU fondovima


Cilj ove mjere je organizirati lokalne resurse i ojačati kapacitete za korištenje sredstava EU fondova. To će se postići na način da se djelatnicima javne uprave, djelatnicima javnih institucija na području Općine te djelatnicima udruga edukacija iz tog područje omogući pohađanjem informativnih radionica, seminara, treninga i sličnih programa.

broj educiranih djelatnikabroj provedenih projekata

Općina

Općinski / Ţupanijski proračunEU fondoviHZZOMZOSMRRFEUOstali dostupni izvori

Mjera 4.1.4. Stvoriti uvjete učinkovitog upravljanja razvojem Općine Gradec


Cilj ove mjere je stvoriti uvjete za učinkovito upravljanje razvojem općine izradama tematskih Strateških razvojnih programa i planova usklađenih sa nacionalnim, regionalnim strategijama i dokumentima te strategijama i dokumentima EU poštujući specifičnosti razvoja općine.

Broj izrađenih strategija i planova Općina

Općinski / Ţupanijski proračunEU fondovi

Prioritet 4.2. Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu općine


Prioritet 4.2. Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine Gradec

Mjera 4.2.1. Izrada strategije upravljanja prostorom


Cilj mjere je učinkovito gospodarenje općinskom imovinom sukladno definiranim strateškim smjernicama s krajnjom svrhom poticanja definiranih razvojnih sektora Općine. U tu svrhu potrebno je izraditi detaljnu strategiju načina upravljanja prostorom, te sukladno strateškim smjernicama razvoja općine odrediti prioritetne namjene prostora, te sustav poticanja gospodarstva

izrađena analiza stanjaizrađeni višegodišnji planovi

Općina

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviMINPOLJMRRFEUOstali dostupni izvori

Mjera 4.2.2. Program dovršetka legalizacije nekretnina


Cilj ove mjere je dovršiti legalizaciju nekretnina, smanjiti vrijeme potrebno za obradu predmeta.

broj riješenih predmeta godišnje Općina

Općinski/Ţupanijski proračunOstali dostupni izvori

Mjera 4.2.3. Stavljanje u funkciju zapuštenih nekretnina


Cilj mjere je učinkovito gospodarenje općinskom imovinom sukladno definiranim strateškim smjernicama s krajnjom svrhom poticanja definiranih razvojnih sektora Općine. U tu svrhu potrebno je izraditi detaljnu klasifikaciju poslovnih i stambenih prostora, javnih površina i zemljišta te je učiniti javno dostupnom, izraditi višegodišnje planove načina upravljanja imovinom te, sukladno strateškim smjernicama razvoja Općine, odrediti prioritetne namjene prostora i sustav poticanja gospodarstva.

Broj analiza stanjaBroj nekretnina stavljenih u funkciju Općina

Općinski / Ţupanijski proračunEU fondoviMINPOLJMRRFEUOstali dostupni izvori

Prioritet 4.3. Jačanje djelovanja civilnog sektoraDemokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnoga (drŢava), privatnog (trŢište) i građanskog (ci-

vilno društvo). Civilno društvo su građani koji mogu aktivno i slobodno sudjelovati u svim sferama društvenog djelo-vanja. Od organizacija civilnog sektora koje djeluju na području općine najbrojnije su udruge. Na području Općine djeluju 34 udruge i klubovi iz područja lovstva, zaštite prirode i okoliša, kultura, zaštita od poŢara, sport i promet. Postojeća udruŢenja građana su uglavnom ovisna o proračunu te je potrebno unaprijediti njihove kapacitete kako bi mogli svoje projekte financirati iz drugih izvora naročito iz bespovratnih sredstava EU fondova. Uočena je i potreba za intenzivnijim partnerstvom između organizacija civilnog društva, drŢavnih tijela i privatnog sektora.


Tablica 54: Prioritet 4.3. i mjere 4.3.1.–4.3.2.

Prioritet 4.3. Jačanje djelovanja civilnog sektora

Mjera 4.3.1. Ulaganje u projekte od opće društvene vaŢnosti


Cilj mjere je unaprijediti kapacitete civilnog sektora u svrhu povećanja efikasnosti njihovog sudjelovanja u pripremi, donošenju i provođenju javnih politika općine. Cilj je potaknuti djelovanje starih i osnivanje novih udruga u deficitarnim područjima djelovanja, povećanje transparentnosti financiranja, definirati sustav mjerenja rada udruga i jačanje upravljačkih i stručnih kapaciteta, poticanje volonterstva i drugih aktivnosti za dobrobit zajednice, jačati svijest građana o potrebi angaŢmana u civilnim društvima.

broj novoosnovanih udrugabroj educiranih djelatnika u organizacijama civilnog društva za pripremu i provedbu projekata EU

Općina, organizacije civilnog društvapotporne institucije

Općinski/Ţupanijski proračunEU fondoviOstali dostupni izvori

Mjera 4.3.2. Poticanje partnerstva za odrŢivi razvoj


Cilj mjere je razvijanje partnerstva organizacija civilnog društva, javnog i privatnog sektora u cilju provođenja projekata financiranih bespovratnim sredstvima EU fondova, potaknuti organizaciju tribina, radionica i tematskih sastanaka o aktualnim javnim temama, izrada programa rada o međusobnoj suradnji.

broj potpisanih sporazuma o suradnjibroj provedenih zajedničkih projekata

Općina, organizacije civilnog društvapotporne institucije


Prioritet 4.4. Jačanje međuopćinske, međuŢupanijske, prekogranične i međunarodne suradnjeOpćina Gradec nema većih iskustava suradnje s inozemnim jedinicama lokalne samouprave i međunarodnim

organizacijama. Nakon ulaska RH u Europsku Uniju takvo povezivanje je jednostavnije i potrebno je intenzivirati takve aktivnosti, povezati se s inozemnim lokalnim jedinicama što će pridonijeti razmjeni iskustava po pitanju raznih projekata i povlačenja sredstva iz EU fondova, te u brojnim ostalim zajedničkim temama. EU posebno potiče preko-graničnu suradnju ali potrebno je raditi i na širenju mreŢe ostalih partnerstva. Također je vaŢno i uključivanje u međunarodne organizacije kako bi se osigurao pristup informacijama iz područja značajnih za razvoj općine.


Prioritet 4.4. Jačanje međuopćinske, međuŢupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

Mjera 4.4.1. Promoviranje vaŢnosti lokalne akcijske grupe


Cilj ove mjere je upoznati dionike i interesne skupine s radom i aktivnostima LAG-a te mogućnostima koje pruŢa članstvo u njemu

broj radionica i prezentacija

OpćinaLAG


Mjera 4.4.2. Ulaganje u međunarodnu suradnju.


Ovom mjerom ojačalo bi se uključivanje općine u međunarodne organizacije i udruŢenja, zastupanje i prezentacija općine kao prepoznatljivog sudionika u njihovom djelovanju, mogućnost bratimljenja općina, studijskih putovanja i posjeta Cilj mjere je potaknuti uključenost, informiranost i zajedničku suradnju civilnog, javnog i privatnog sektora u projektima prekogranične i međunarodne suradnje.

broj projekta suradnje OpćinaUdrugePrivatna poduzeća


7. uskLAĐENOst stRAtEškOG RAZvOjNOG PLANA OPĆINE GRADEC s DOkumENtImA vIšE RAZINEStrategija je izrađena za potrebe upravljanja lokalnim razvojem. Odgovorno upravljanje odnosi se na odgovor-

nost spram građana i budućih generacija. Strateški razvojni plan je i razvojni dokument koji je podloga za korištenje fondova Europske unije.

Strateški ciljevi Općine Gradec usklađeni su s:– prioritetima i ciljevima definiranim gospodarskom strategijom EU, pod nazivom “EUROPA 2020 – strategija

za pametan, odrŢiv i uključiv rast”. Europa 2020. je desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta 2010. Njezin cilj je prevladavanje krize od koje se gospodarstva postupno oporavljaju, te rješavanje ne-


dostataka modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, odrŢiv i uključiv rast kroz pet glavnih ciljeva koji uključuju zapošljavanje, istraŢivanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva.

– Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.– Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – razmatra niz političkih inicijativa i promociju

modernog nadzornog okruŢenja. Spomenutom Strategijom Komisija Ţeli potaknuti jače partnerstvo između različitih politika, osobito kulture, industrije, obrazovanja, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje ka povećanju podrške za sektore, posebice kroz predloŢeni program Kreativna Europa 2014.–2020., koji iznosi 1.8 milijarde €, te kroz fondove Kohezijske politike.

na nacionalnoj razini– Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014.),

Sporazum o partnerstvu (SoP) pokriva pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Usredotočuje se na sljedeće prioritete: promicanje poslovnog okruŢenja kakvo pogoduje inovacijama i razvijanje konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem podu-zetništva, istraŢivanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva, razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapo-šljavanje, odrŢiv gradski promet, potpora zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika te promicanjem energetske učinkovitosti i prilagodbe na klimatske promjene, razvijanje rasta ljudskog kapitala, promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem socijalnih usluga, borbom protiv različi-tih oblika diskriminacije, poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način, izgradnju mo-derne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva.

– Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.–2020., koja je sastavni dio strategije pametne specijalizacije koja, zajedno s energetskom strategijom, strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama RH, strategijom poticanja investicija, strategijom razvoja poduzetništva i strategijom razvoja ljudskih potencijala predstavlja osnovu za izradu gospodarske razvojne strategije.

– Strateški razvojni program turizma 2014.–2020., krovni razvojni dokument hrvatskog turizma, koji daje puto-kaz i otvara novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju.

– Strateški razvojni program poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.–2020, s opisom poticaja aktivnosti i mjera čiji je osnovni cilj porast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40% do 2020. g.

– Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014.–2020.), koja ističe tko su najranjivije skupine društva izloŢene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanje-nja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti poštivajući princip antidiskriminacije.

– Strateški plan ministarstva uprave za 2014.–2016., plan trajnog unapređenja sustava javne uprave radi osigu-ranja i zaštite javnog interesa zakonitog djelovanja i pruŢanja usluga u ostvarivanju prava građana i građanki RH.

– Strateški razvojni program strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (2008.–2013.), koja definira ciljeve izgradnje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će voditi stjecanju kompetencija vaŢnih za daljnji profesionalni razvoj pojedinca, ali i porast znanja i inovativnosti društva.

– nacrt Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014.–2020.”, definira aktivnosti vezane uz pod-ručje socijalnog uključivanja, promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s insti-tucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanja dostupnosti i odrŢivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poti-canje društvenog poduzetništva.

– Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva Ţena u Republici Hrvatskoj. 2014.–2020., s nizom mjera i aktivnosti za osnaŢenje i razvoj poduzetništva Ţena u RH

– Program ruralnog razvoja RH 2014.–2020.. Program navodi glavne prioritete Republike Hrvatske za korištenje 2,3 milijardi eura javnog novca koji je dostupan za razdoblje 2014.–2020. s ciljem restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i prehrambenog sektora.

– Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, koja predstavlja polazišnu točku u novom procesu planira-nja prometnog razvoja Republike Hrvatske.

– Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.–2020. g., fokusirana na četiri glavna cilja – unaprjeđenje i osiguravanje usluga prilagođenih djeci u pravosuđu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, obrazo-vanju, sportu, kulturi, na eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom te osiguranje prava djece u ranjivim situacijama, kao i aktivno sudjelovanje djece, uz poseban naglasak i na tjelesno i mentalno zdravlje djece.

– Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.–2016. g., određuje prioritetne mjere vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi – ponajprije jačanje interdisciplinarne suradnje, povećanje bolnič-kih kapaciteta za palijativnu skrb, te uključivanje civilnog društva, osobito volontera, u pruŢanje palijativne skrbi, uz odgovarajuću zakonsku regulaciju.

– Strateški razvojni program sustava socijalne skrbi u RH 2011.–2016. koja u središte stavlja borbu protiv siro-maštva i socijalne isključenosti određivanjem prioriteta i mjera za njihovo suzbijanje.

– Nacionalni Strateški razvojni program zdravstva 2012.–2020., koji obuhvaća sve odrednice vezane uz razvoj zdravstvenih usluga u predstojećem periodu.


– Strateški plan razvoja javnog zdravstva 2013. – 2015.– Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 153/09)na općinskoj razini– Prostorni plan uređenja Općine Gradec – III. Izmjena i dopuna– Plan gospodarenja otpadom Općine Gradec za razdoblje 2014.–2020. g.

8. INstItuCIONALNI OkvIR PROvEDbE stRAtEškOG RAZvOjNOG PLANAU izradi dokumenta sudjelovale su sve strukture i predstavnici interesnih skupina iz Općine Gradec – predstav-

nici općinskog vijeća, načelnica, djelatnici općinske uprave, predstavnici obrazovnog, civilnog, poduzetničkog, kulturnog i zdravstvenog sektora.

Uspostavljena je Radna grupa za izradu i praćenje provedbe strateškog razvojnog plana koja je grupirana prema područjima razvoja. Institucionalni okvir predstavljaju svi glavni dionici lokalnog i regionalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Glavni dionici, nji-hova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strateškog razvojnog plana prikazana je u tablici u nastavku.

Tablica 56: Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strateškog razvojnog plana

Dionik Uloga u pripremi Uloga u provedbi Uloga u praćenju

OPĆINSKO VIJEĆE

Redovito prima izvješća o tijeku pripreme Strategije, sudjeluje u procesu javne rasprave te potvrđuje i usvaja dokument

Provodi aktivnosti komunikacijskog plana, diseminira postignute rezultate, inicira i sudjeluje u provedbi projekata.

Prima i usvaja izvješća o provedbi, nadzire i kontrolira provedbu, razmatra rezultate i učinke provedbe u odnosu na postavljene ciljeve te inicira i priprema dopune i izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije.

NAČELNIK

Sudjeluje na sastancima Radne grupe, usvaja predloŢene mjere razvoja, predlaŢe potrebne izmjene i nadopune. Komunicira s općinskim vijećem i upoznaje ih o tijeku izrade strategije.

Inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata te usvaja predloŢene projekte. Provodi aktivnosti zadane komunikacijskim planom

Inicira projekte i realizaciju projektnih ideja, promovira postignute rezultate, vrši monitoring nad ispunjavanjem zadanih ciljeva te predlaŢe dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog cilja.

RADNA GRUPA

Sudjeluje na radionicama za izradu, ukazuje na mogućnosti razvoja. Identificira snage i slabosti lokalnog područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog sadrŢaja strateških ciljeva i mjera.

Razmatra otvorena pitanja, daje mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog područja stručnosti. Sudjeluju u provedbi komunikacijskog plana.

Prati rezultate i razvojne učinke predloŢenih mjera te priprema podloge za izradu izvješća o provedbi Strategije.

GOSPODARSKI SUBJEKTI

Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge i komentare.

Svojim djelovanjem doprinose ostvarenju zadanih ciljeva.

Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima i iznosima ulaganja u skladu s Postavljenim indikatorima

ZNANSTVENE I OBRAZOVNE INSTITUCIJEORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

9. PROvEDbA I PRAĆENjE PROvEDbE stRAtEškOG RAZvOjNOG PLANAProvedba Strateškog razvojnog plana temelji se na provođenju predloŢenih aktivnosti unutar zadanih ciljeva,

prioriteta i mjera. Provedba razvojnog plana realizira se kroz:– Provođenje aktivnosti koje planira i provodi Općina kao jedinica lokalne samouprave u svrhu dostizanja za-

danih ciljeva u predviđenom šestogodišnjem razdoblju;– Provođenje aktivnosti kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna (drŢavna tijela) i ustanove

izvan ingerencije lokalne samouprave, a doprinose postizanju ciljeva– Provođenje aktivnosti i projekata ostalih glavnih dionika razvoja (gospodarskih subjekata, civilnog sektora,

obrazovnih ustanova) koji su u skladu s postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.Za prvi segment provedbe izrađuje se Akcijski plan provedbe kojim se usklađuju ciljevi, prioriteti i mjere razvoja

s proračunskom klasifikacijom.Drugi i treći segment provedbe prati se kroz Bazu projekata drugih nositelja razvoja. Baza sadrŢi podatke o

planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti i koje su provedene od strane navede-nih dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora.

Kako bi se kontrolirala provedba zadanih ciljeva potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na Bazi podataka i izvještaja u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i iz-vještavanja je osigurati dovoljno informacija za ocjenu od strane nositelja provedbe Strategije o sljedećim elemen-tima:


– uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za određeno razdoblje,– razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva,– potrebnim resursima (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva,– relevantnosti planiranih prioriteta i mjera i– financijskoj učinkovitosti provedbe mjera

9.1. financijski okvir provedbeFinancijskim okvirom Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine utvrđuje se

visina financiranja provedbe pojedinih strateških mjera u određenom razdoblju. Kao izvor financiranja prikazan je dio koji će teretiti općinski proračun te visina sredstava iz drugi izvora (EU fondova, regionalni i nacionalni proračuni, privatna financijska sredstva i ostali dostupni izvori). Financijski okvir sadrŢi okvirni pregled financijskih sredstava po ciljevima, prioritetima odnosno mjerama i financijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (na godiš-njoj razini i razini ukupnog razdoblja strategije).

Financijski okvir Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine, kao indikativan plan financiranja provedbe mjera, utvrđen je za razdoblje 2015.–2020. godine.

Financijski okvir usklađuje se s Planom razvojnih programa koji Općina donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne samouprave vezani uz provođenje investicija.

9.2. Provedba općinske razvojne strategijeProvedba Strateškog razvojnog plana vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe te jedinstvene Baze projekata.

Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i najbitnije elemente za njihovu implementaciju.Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog plana izrađuje se i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu

godinu.Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja. Nositelj pri-

preme Akcijskog plana su sluŢbenici općinske Uprave uz intenzivnu suradnju s Radnom grupom i predstavničkim tijelom Općine.

U nedostatku potrebnih informacija napravljen je okvirni Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine koji je prilog ovom dokumentu a i dobra podloga za izradu detalj-nijeg akcijskog plana.

9.3. Praćenje i izvještavanjeSustav praćenja i izvještavanja se temelji na dva ključna elementa:– elektroničkoj bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te– izvještajima koji na saŢet i jasan način pruŢaju informacije o ostvarenim rezultatima.

9.3.1. baza projekataBaza projekata pruŢa uvid u projekte i njihovom statusu glavnih dionika lokalnog razvoja (gospodarskih subje-

kata, javnih tvrtki, institucija, općine, Ţupanije, civilnog sektora i sl.) koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeva Strate-gije.

Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine od strane Općinskog vijeća te će se kontinuirano pratiti i nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se uspostavlja isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine Gradec. Jednom godišnje traŢit će se izvješće nositelja projekata o statusu projekta.

9.3.2. Izvještavanje o provedbiIzvještaj o provedbi projekta se sastoji od financijskog i opisnog dijela. U financijskom izvještaju se ukratko

opisuje visina financijske realizacije u odnosu na planiranu, postotak realizacije projekta, rokovi, izvori financiranja i ostale potrebne informacije. U opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvoj-nih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću pokazatelja rezultata. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabran je pokazatelj rezultata. U izvještaju se opisuju i glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama mjera.

Nakon prihvaćanja Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine uspostavlja-njem Baze podataka kreirat će se i dokumentacija (obrasci) potrebni za izvještavanje.

10. kOmuNIkACIjskA stRAtEGIjAKomunikacijska strategija odnosi se na promociju i provedbu aktivnosti zadanih u ovom Strateškom razvojnom

planu Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine. Općina Gradec nositelj je i komunikacijskog plana. Os-novna svrha Komunikacijske strategije je davanje informacija i promoviranje Strategije. Informacije su upućene lo-kalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.


Cilj komunikacijske strategija je:– osigurati transparentnost u provedbi Strategije;– podići svijest u javnosti o izrađenoj Strategiji;– informirati nositelje razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije;– razviti administrativnu sposobnost za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije;– informirati, povezati i surađivati s medijima u svrhu što boljeg i učinkovitijeg informiranja i promidŢbe Strate-

gije razvoja.Kanali komunikacije obuhvaćaju glavne dionike te podrazumijevaju njihovu međusobnu suradnju te komunika-

ciju prema ciljanim skupinama.Kanali komunikacije su:– Načelnik – obavještava javnost o aktivnostima na provedbi Strategije– Općinske sluŢbe – pripremaju informacije za objavu u medijima (tiskani, elektronički),– Radna grupa za izradu strategije – koristi informacije lokalne uprave, načelnika i informacije dobivene kroz

izvješća o provedbi kako bi mogli predstaviti postignute rezultate koji doprinose ostvarenju zadanih razvojnih ciljeva.Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridrŢavat će se načela transparentnosti

u komunikaciji te:– informacije će bit jasno prezentirane– aktivnost će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama– uspostavit će se sistem praćenja i aŢuriranja informacija,

Tablica 57: Komunikacijski plan

Vrijeme Aktivnost Publika Namjera Nositelj Izvor troška Trošak

Kolovoz 2015. Uspostava komunikacijske strukture

Javnost, mediji,partneri u provedbi

Implementacija Strategije na Internet stranicu,Definirati kontakt osobu

Općina n/a 0,00

Rujan 2015. Predstavljanje Strategije razvoja Općine Gradec


Predstaviti Strategiju nakon njezina usvajanja

Općinsko vijećeRadna skupina

n/a 0,00

Kontinuirano Sastanci Javnost, mediji,partneri u provedbi

Pratiti i utvrditi eventualnu potrebu za izmjenama Strategije

Općinsko vijeće n/a 0,00

Travanj – lipanj 2016.

Napraviti saŢetak strategije


Putem saŢetka desiminirati prema krajnjim korisnicima radi podizanja svijesti o zajedničkim ciljevima razvoja

Općinsko vijeće Općinski proračun

2.000,00 kn

Prilog br. 1. Akcijski plan provedbe

AkCIjskI PLAN PROvEDbE stRAtEškOG RAZvOjNOG PLANA OPĆINE GRADEC za razdoblje 2015.–2020. g.Općina Gradec i Radna grupa u svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja će u tijeku provedbe

Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine provoditi sljedeće aktivnosti:– koordinirati indikativnu listu projekata– pratiti provedbu Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine i izvještavanje

Općinskog vijeća o provedbi– poticati zajedničke razvojne projekte s drugim općinama te projekte međuregionalne i prekogranične suradnje.Općinska razvojna strategija sastoji se od niza razrađenih mjera s razvojnim učincima koji doprinose postizanju

prioriteta, strateških ciljeva i ostvarenju postavljene vizije. Sa ciljem provedbe definiranih strateških odrednica izra-đen je okvirni Akcijski plan koji obuhvaća pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine.

U tablicama u nastavku prikazana je struktura aktivnosti u okviru definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera, provoditelje i ukupno okvirno planirana sredstva koja će posluŢiti kao indikatori praćenja provedbe Općinske ra-zvojne strategije u godinama provedbe i to prema financijskom okviru. Takav prikaz aktivnosti odabran je zbog ne-dostupnosti podataka za izradu detaljnog akcijskog plana. Jedna od ključnih aktivnosti provedbe Općinske strategije bit će stoga aktivno sudjelovanje svih tijela za provedbu Strateškog razvojnog plana Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine u izradi detaljnog akcijskog plana sa svim sastavnicama prema Pravilniku o obaveznom sadrŢaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja razvojnih strategija.


Tablica 58: Financijski okvir za razdoblje 2015.–2020. g.

TETI

DA

d.o

.o.

80

Tabl

ica

58: F

inan

cijs

ki o

kvir

za

razd

oblje

201

5.-2

020.

g.

Naz

iv p

roje

kta

/ pr

ogra

ma

Opi

sM

jera

Vre

men

sko

razd

oblje

2015

2016

2017

2018

2019

2020

Uku

pno

Bic

ikli

stič

ke r

ute

1.1.

2.20

16 -

201

80

Usp

ost

avl

jan

je c

en

tra

za

ma

lo i

sre

dn

je

po

du

zetn

ištv

ove

za d

vora

c1.

1.5.

50,0

0050

,000

Usp

ost

avl

jan

je C

en

tra

za

po

tpo

ru

po

ljo

pri

vre

dn

im p

rozv

ođ

ači

ma

veza

dvo

rac

1.2.

1.50

,000

50,0

00

Bis

kup

ski

dvo

rac

Gra

de

cSa

na

cija

i p

ren

am

jen

a B

isku

psk

og

dvo

rca

Gra

de

c1.

2.2.

2013

- 2

017

60,0

0020

0,00

02,

500,

000

2,76

0,00

0

Osn

iva

nje

tu

rist

ičke

za

jed

nic

e i

li u

red

a

za t

uri

zam

veza

dvo

rac

1.2.

2.20

1750

,000

50,0

00

1. O

sna

žiti

go

spo

da

rstv

o k

roz

po

veća

nje

ko

nku

ren

tno

sti

po

du

zeća

uz

po

tia

nje

60

,000

200,

000

2,50

0,00

015

0,00

00

02,

910,

000

Re

cikl

ažn

o d

vori

šte

Re

cikl

ažn

o d

vori

šte

- G

rad

ec

2.1.

3.20

15 -

201

740

,000

70,0

0040

0,00

051

0,00

0

Kom

po

sta

na

Gra

de

cPo

stro

jen

je z

a o

bra

du

bio

razg

rad

ivo

g o

tpa

da

2.1.

3.20

16 -

201

810

0,00

02,

000,

000

2,10

0,00

0

Izgr

ad

nja

no

vih

ne

razv

rsta

nih

ce

sti

Go

sto

vić

– V

eli

ki B

rezo

vec

2.2.

1.20

15 -

201

710

0,00

01,

000,

000

1,10

0,00

0Iz

gra

dn

ja n

ovi

h n

era

zvrs

tan

ih c

est

i V

eli

ki B

rezo

vec

- M

ali

Bre

zove

c2.

2.1.

2015

- 2

017

60,0

0070

0,00

076

0,00

0Iz

gra

dn

ja n

ovi

h n

era

zvrs

tan

ih c

est

i a

sfa

ltir

an

je 3

uli

ce C

ugo

vec,

Po

kasi

n i

G

rad

ec)

2.2.

1.20

1540

0,00

040

0,00

0Iz

gra

dn

ja n

ovi

h n

era

zvrs

tan

ih c

est

i A

sfa

ltir

an

je z

on

e v

uko

jice

2.2.

1.20

16 -

201

770

,000

500,

000

570,

000

Izgr

ad

nja

no

vih

ne

razv

rsta

nih

ce

sti

Gra

dečk

i Pa

vlo

vec

cest

a2.

2.1.

2018

No

gost

up

u G

rad

ecu

i G

rad

ečk

om

Pa

vlo

vcu

No

gost

up

I F

aza

- G

rad

ec

2.2.

1.20

160

No

gost

up

u G

rad

ecu

i G

rad

ečk

om

Pa

vlo

vcu

No

gost

up

II

Faza

- G

rad

ečk

i Pa

vlo

vec

2.2.

1.20

170

po

ljo

pri

vre

dn

a z

on

a2.

2.2.

2017

- 2

020

500,

000

500,

000

po

du

zetn

ička

zo

na

2.2.

2.20

17 -

202

050

0,00

01,

000,

000

1,50

0,00

0vo

do

vod

2.2.

4.20

18 -

202

00

od

vod

nja

2.2.

4.20

18 -

202

50

2. I

zgra

dit

i i

ob

no

viti

osn

ovn

u

infr

ast

rukt

uru

, un

ap

rije

dit

i u

pra

vlja

nje

60

0,00

01,

940,

000

3,90

0,00

01,

000,

000

00

7,44

0,00

0

Dječj

i V

rtić

Gra

de

cIz

gra

dn

ja d

ječj

eg

vrtića

u O

pći

ni

Gra

de

c3.

1.1.

2013

- 2

016

100,

000

9,00

0,00

09,

100,

000

Va

tro

gasn

o s

pre

miš

teCe

ntr

aln

o v

atr

oga

sno

sp

rem

ište

V

atr

oga

sne

za

jed

nic

e G

rad

ec

3.1.

2.20

14 -

201

60

Dru

štve

ni

do

mo

viSa

na

cija

DD

Gra

brić

3.1.

2.20

1550

,000

50,0

00D

rušt

ven

i d

om

ovi

San

aci

ja D

D P

oka

sin

3.1.

2.20

1550

,000

50,0

00Sp

ort

sko

igr

ali

šte

Igra

lišt

e z

a r

uko

me

t i

ma

li n

ogo

me

t3.

1.3.

2015

250,

000

250,

000

Spo

rtsk

o i

gra

lišt

eSp

ort

sko

igr

ali

šte

sa

um

jetn

om

tra

vom

i

na

tkri

van

je b

alo

no

m z

a t

ren

inge

to

kom

zi

msk

og

razd

ob

lja

3.1.

3.20

16 -

201

870

,000

1,00

0,00

01,

070,

000

Mre

ža d

ječj

ih i

gra

lišt

a n

a p

od

ručj

u

opći

ne

Igra

lišt

a u

Gra

de

cu, p

avl

ovc

u, H

agn

ju,

Ve

liko

m B

rezo

vcu

, Lu

be

ni

i Cu

govc

u3.

1.3.

2015

- 2

016

90,0

0090

,000

pa

tro

na

žna

skr

bi

za s

tari

je i

ne

moćn

e

oso

be

3.2.

1.0

Vo

lon

ters

ki c

en

tar

/ in

fo c

en

tar

za m

lad

e3.

2.1.

0

3. R

azv

iti

dru

štve

nu

in

fra

stru

ktu

ru s

a

450,

000

9,16

0,00

01,

000,

000

00

010

,610

,000

stra

tegi

ja r

azv

oja

tu

rizm

a4.

1.4.

04.

Po

veća

nje

uči

nko

vito

sti

up

ravl

jan

ja

00

00

00

0

Uku

pn

o1,

110,

000

11,3

00,0

007,

400,

000

1,15

0,00

00

020

,960

,000

Sufi

na

nci

ran

je i

z O

pći

nsk

og

pro

raču

na

166,

500

1,69

5,00

01,

110,

000

172,

500

00

3,14

4,00

0B

esp

ovr

atn

a s

red

stva

943,

500

9,60

5,00

06,

290,

000

977,

500

00

17,8

16,0

00


Tablica 59: Indikatori

Strateški cilj Prioritet Indikator Jedinica mjere Izvor podatakaTrenutna vrijednost

2014.

Ciljana vrijednost

2020

1. OSNAÝITI GODPODASTRSVO KROZ POVEĆANJE KONKURENTNOSTI PODUZEĆA UZ POTICANJE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA, JAČANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE I JAČANJE TURISTIČKE PONUDE

1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Broj edukacija o samozapošljavanju Broj

OpćinaObrazovna institucijaHZZ

0 10

Broj polaznika edukacije o samozapošljavanju

BrojOpćinaObrazovna institucijaHZZ

0 100

Broj projekata u kojima su partneri poduzeća i znanstvene ustanove

BrojOpćinaPoduzećaZnanstvene ustanove

0 3

Broj odrŢanih edukacija za poduzetnike Broj Općina

Obrazovna institucija 0 10

Broj poduzetnika polaznika edukacije Broj Općina

Obrazovna institucija 0 60

Produktivnost poduzetnika (ukupan prihod /broj zaposlenih)

000 kn FINA 420 650

Broj udruŢenja povezivanja Broj Općina 0 2

Broj tradicijskih obrta Broj OpćinaObrtnička komora 0 5

1.2. Razvoj i revitalizacija poljoprivrede

Broj umreŢenih poljoprivrednih gospodarstava

% postojećih PG

Općina/ŢupanijaMINPOLJ 0% 10%

Broj proizvođača ekoloških proizvoda Broj

Općina/ŢupanijaMINPOLJZadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe – Odjel certifikacija ekološke proizvodnje

1 20

Broj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredom

ha

Zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe – Odjel certifikacija ekološke proizvodnje

0,7 5

1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

Broj turista Broj OpćinaTZ Ýupanije 0 1200

Broj turističkih smještajnih objekata Broj

OpćinaTZ ÝupanijeMINTUR

4 8

Broj leŢajeva Broj TZ Ýupanije 9 50

Broj revitaliziranih kulturnih objekata Broj

OpćinaTZ ÝupanijeMINTUR

0 1



2014.

Ciljana vrijednost

2020

2. IZGRADITI I OBNOVITI OSNOVNU INFRASTRUKTURU, UNAPRIJEDITI UPRAVLJANJE PROSTOROM, ZAŠTITITI OKOLIŠ I OSIGURATI RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE

2.1. Zaštititi i očuvati okoliš

Broj ugovora o otkupu el. energije sklopljen s HROTE

Broj HROTEFZOEU 0 3

Broj ugovora o statusu ovlaštenog proizvođača el. energije sklopljen s HROTE

Broj HROTEFZOEU 0 5

Broj MWh proizvedene el. energije iz obnovljivih izvora

MWh HROTEFZOEU 0 3

broj obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti

Broj Općina 0 5

broj punionica za električna vozila Broj Općina 0 1

postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti

% Općina 0 90

Broj reciklaŢnih dvorišta BrojKomunalac VrbovecFZOHAZO

0 1

Broj očišćenih ilegalnih odlagališta Broj

KomunalacVrbovecFZOHAZO

21 21

2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi

Kilometri rekonstruirane i asfaltirane ceste Broj Općina - -

Broj uređenih raskriŢja Broj Općina 1 2

Broj uređenih parkirališta Broj Općina

Izgrađena kompletna infrastruktura gospodarske zone

Broj Općina 0 1

Broj područja besplatnog interneta Broj Općina 0 20

Izgrađena kanalizacijska mreŢa m Općina 0 10000

Izgrađena vodovodna mreŢa m Općina 18063 30000

Povećan broj priključaka na vodovodnu mreŢu

Broj OpćinaVodovod i odvodnja 487 600

Broj naselja obuhvaćen novom rasvjetom Broj Općina 0 20



2014.

Ciljana vrijednost

2020

3. RAZVITI DRUŠTVENU INFRASTRUKTURU S CILJEM ZAUSTAVLJANJA PROCESA DEPOPULACIJE i POBOLJŠANJA POLOÝAJA OSJETLJIVIH GRUPA

3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove

broj rekonstruiranih škola Broj Općina 0 4

broj izgrađenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardom

Broj Općina 0 1

broj otvorenih knjiŢnica i čitaonica Broj Općina 0 1

Broj uređenih dječjih igrališta Broj Općina 1 7

Broj adaptiranih/opremljenih društvenih domova

Broj Općina 1 5

Broj adaptiranih/opremljenih vatrogasnih domova

Broj Općina 2 5

Broj edukacija društvenih djelatnika Broj Općina 0 1

3.2. Poboljšanje poloŢaja osjetljivih grupa

Broj radionica i edukacija Broj MZOS, Općina, SŠ 0 20

Broj novih usluga pomoći starim i nemoćnim osobama

BrojCentar za socijalnu skrbOpćina

0 3

4. POVEĆANJE UČINKOVITOSTI UPRAVLJANJA RAZVOJEM

4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Broj polaznika edukacije Broj Općina 0 5

Broj educiranih djelatnika Broj Općina 0 5

Broj provedenih projekata Broj Općina 0 3

Broj implementiranih IKT rješenja Broj Općina 1 5

Broj stručnih i studijskih posjeta Broj Općina 0 10

Broj izrađenih strategija i planova Broj Općina 2 4

4.2. učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine Gradec

Broj analize stanja Broj Općina 0 3

Broj novih i unaprijeđenih IKT rješenja za izdavanje rješenja

Broj Općina 0 2

4.3. jačanje djelovanja civilnog sektora

Broj edukacija provedbe EU projekata Broj

OpćinaUdrugeObrazovna institucija

0 5

Broj potpisanih sporazuma o suradnji Broj Općina

UdrugeOpćinaUdruge, NadleŢno ministarstvo

0 20

Broj provedenih projekata Broj 0 5

Broj udruga Broj Registar udruga 34 40

4.4. jačanje međuopćinske, međuŢupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

Broj međunarodnih organizacija i udruŢenja u koje je uključena Općina

Broj Općina 0 2

Broj projekata suradnje Broj Općina 1 5


Prilog br. 2. Elektroenergetska mreŢa i popis NN trafostanica

VNSN vod Vrsta Tip Konstrukcijski napon

Pogonski napon Napajano iz Duljina [m] VNSN

stupova

KRIÝEVAČKA POLJANA nadzemna Al-Fe 3x25, 10 kV 10 kV 10 kV KRIÝEVCI 1 311,271 –5









CUGOVEC nadzemna Al-Fe 3x50, 10 kV 10 kV 10 kV TKALEC 471,22 –7





CUGOVEC podzemna XHE 49-A 3x150, 20 kV 20 kV 10 kV TKALEC 43,469


CUGOVEC podzemna XHE 49-A 3x(1x150), 10 kV 20 kV 10 kV TKALEC 221,22



REPINEC nadzemna Al-Fe 3x25, 10 kV 10 kV 10 kV TKALEC 1637,009 –23








REPINEC podzemna EHP 48-A 4x150, 10 kV 10 kV 10 kV TKALEC 78,649




GRADEC nadzemna Al-Fe 3x25, 10 kV 10 kV 10 kV TKALEC 1179,469 –16




S. F. Gradec II – BPE Gradec podzemna XHE 49-A 3x(1x150), 20 kV 20 kV 10 kV TKALEC 178,625

GRADEC podzemna XHE 49-A 3x150, 20 kV 20 kV 10 kV TKALEC 771,377

BPE Gradec S. F. Gradec I podzemna XHP 48 3x(1x150), 10 kV 10 kV 10 kV TKALEC 293,355







VNSN vod Vrsta Tip Konstrukcijski napon

Pogonski napon Napajano iz Duljina [m] VNSN

stupova





S. F. Gradec I – S. F. Gradec II podzemna XHP 48 3x(1x150), 10 kV 10 kV 10 kV TKALEC 199,345


















CUGOVEC podzemna XHP 48-A 3x(1x150), 10 kV 10 kV 10 kV TKALEC 130,275








KB TKALEC-BPE GRADEC podzemna XHE 49-A 3x(1x185), 20 kV 20 kV 10 kV TKALEC 5890,733





HAGANJ nadzemna Al-Fe 3x25, 10 kV 10 kV 10 kV ÝABNO 456,084 –7







UKUPNA DULJINA

47109,368


Naziv

Insta

liran

a sn

aga

kVA

Stupovi po vrsti i funkciji Vodiči (vrsta i presjek) [m] NN priključci

beto

nski

drve

ni

UKU

PNO

SKS

70

SKS

35

Al/Č

e 70

Al/Č

e 50

Al/Č

e 35

Vodi

či s

F ≤

25 m

m2

podz

emno

UKU

PNO

[m]

3-f

1-f

podz

emno

UKU

PNO

HAGANJ I 100 2 86 88 2409 132 2541 45 22 4 71

HAGANJ III 100 20 36 56 1584 60 1644 32 21 4 57

HAGANJ II 100 21 62 83 1152 759 440 2351 27 23 50

BUZADOVAC – TUČENIK

100 20 74 94 2343 594 2937 45 34 79

SALAJCI 50 5 28 33 990 132 1122 19 7 0 26

REMETINEC 50 3 24 27 33 561 297 891 17 3 21

STARI GLOG II 100 44 35 79 2352 2352 28 11 3 46

LUBENA 50 5 42 47 166 232 1155 627 2180 19 31 50

CUGOVEC II 160 34 71 105 1881 726 330 450 3387 29 36 65

CUGOVEC I 160 11 94 105 1254 726 561 932 660 155 4288 23 38 2 63

POKASIN 50 32 32 231 165 1219 1615 13 29 42

PODJALES 100 3 104 107 1815 1221 132 400 3568 32 44 5 81

VELIKI BREZOVEC 160 60 12 72 1550 1550 45 13 1 59

GORNJI REPINEC 30 1 49 50 132 1386 1518 25 10 5 40

REPINEC I 50 2 39 41 759 165 363 1287 17 26 43

REPINEC II 160 7 45 52 1254 0 462 1716 23 20 1 44

MALI BREZOVEC 50 46 46 0 25 13 1 39

BPE GRADEC 50

S. F. GRADEC II 630 1

S. F. GRADEC I 630 1

GRADEC II 400 10 87 97 1155 1650 350 3155 40 38 6 84

GRADEC I 100 46 74 120 1764 666 495 1218 4143 51 37 6 94

ASFALTNA BAZA VRBOVEC – GRADEC

400 1

GRADEC III 100 58 58 66 397 462 297 297 1519 34 46 80

GRADEČKI PAVLOVEC

100 1 35 36 462 1122 1584 29 27 2 58

GRABRIĆ I 50 38 38 429 198 556 1183 16 13 5 34

GRABRIĆ II ZG-DRVO**

630 0 1 1

ZABRĐE II 160

FUKA VUKOJICE 50 1 14 15 330 330 2 3 5

ZABRĐE 100 17 107 124 2014 825 990 3829 40 30 3 73

GR. PAVLOVEC KALINSKI

250 9 17 26 562 65 627 22 7 3 32

GRADEČKI POTOČEC

50 3 36 39 759 198 957 23 19 1 43

STARI GLOG I 50 4 34 38 132 897 80 1109 15 7 2 3

FUKA 50 82 82 1749 924 2673 10 34 44

UKUPNO 5370 1790 56056 1427


Prilog br. 3. kratice

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvojuARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, evidencija uporabe poljoprivrednog

zemljišta u Republici HrvatskojAZO Agencija za zaštitu okolišaDVD Dobrovoljno vatrogasno društvoDZS DrŢavni zavod za statistikuEFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvoEFRR Europski fond za regionalni razvojEPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvojESF Europski socijalni fondEU European union – Europska unijaFZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostHERA Hrvatske energetska regulatorna agencijaHGK Hrvatska gospodarska komoraHROTE Hrvatski regulator trŢišta energijeHTZ Hrvatska turistička zajednicaHUP Hrvatska udruga poslodavacaHZZ Hrvatski zavod za zapošljavanjeHZZO Hrvatski zavod za zadravstveno osiguranjeICT / IKT Information and communications technology / informacijsko komunikacijske tehnologijeKF Kohezijski fondKUD Kulturno umjetničko društvoLAG Lokalna akcijska grupaMINPO Ministarstvo poduzetništva i obrtaMINPOLJ Ministarstvo poljoprivredeMINT Ministarstvo turizmaMIORH Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeMRMS Ministarstvo rada i mirovinskog sustavaMRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unijeMSPM Ministarstvo socijalne politike i mladihMZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeMZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaNN Narodne novineNUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques – Nomenklatura prostornih jedinica

za statistikuPPS Destinacija destinacije predsezone i posezoneSoP Sporazum o partnerstvuSWOT strengths, weaknesses, opportunities and threats / snage, slabosti, prilike i prijetnjeTS Trafo stanicaTZ Turistička zajednicaZPP Zajednička poljoprivredna politika

Izrada Strateškog razvojnog programa Općine Gradec za razdoblje 2015.–2020. godine u cijelosti je financirana bespo-vratnim sredstvima – iz 85% sredstava EU i 15% sredstva RH, prema Programu ruralnog ra-zvoja 2014.– 2020. g. Mjera 07 “Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima” Pod-mjera 7.1. “Sastavljanje i aŢuri-ranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete NA-TURA 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti, Tip operacije 7.1.1.” Sastavljanje i aŢuriranje planova za razvoj je-dinica lokalne samouprave”.

TETIDA d.o.o.

91

NUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku

PPS Destinacija destinacije pred i posezone

SoP Sporazum o partnerstvu

SWOT strengths, weaknesses, opportunities and threats / snage, slabosti, prilike i prijetnje

TS Trafo stanica

TZ Turistička zajednica

ZPP Zajednička poljoprivredna politika

Izrada Strateškog razvojnog programa Općine Gradec za razdoblje 2015.-2020. godine u cijelosti je financirana bespovratnim sredstvima - iz 85% sredstava EU i 15% sredstva RH, prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.g. Mjera 07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ Podmjera 7.1. „Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete NATURA 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti, Tip operacije 7.1.1.“ Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave“.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strateški razvojni plan Općine Gradec 2015.-2020.

Tip operacije: 7.1.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

ulaŢe

aŢuriranje


12 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15), članka 29. Statuta Općine Kloštar Ivanić (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 24/13) i članka 56. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Kloštar Ivanić (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 24/13), Općinsko vijeće Općine Kloštar Ivanić na 29. sjednici, odrŢanoj 17. lipnja 2016. godine, donijelo je


I PRIPAjANju tRGOvAčkOG DRuštvA vODOOPskRbA I ODvODNjA IvANIĆ-GRAD D.O.O. ZA vODNE usLuGE tRGOvAčkOm DRuštvu vODOOPskRbA I ODvODNjA

ZAGREbAčkE ÝuPANIjE D.O.O. ZA vODOOPskRbu I ODvODNju


govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”, (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 021-04/16-01/06 URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 (jedanmilijun kuna), radi provođe-nja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Odredbom iz članka 1. ove Odluke Općini Kloštar

Ivanić prenesen je poslovni dio Društva u nominalnom iznosu od 57.700,00 kn odnosno 5,77% temeljnog ka-pitala Društva.

Članak 3.Općina Kloštar Ivanić prihvaća preneseni poslovni

udio u Društvu te istome pripaja svoj temeljni ulog u trgovačkom društvu VODOOPSKRBA I ODVODNJA IVANIĆ-GRAD d.o.o. za vodne usluge OIB: 03296206841, u nominalnom iznosu od 600.600,00 kn, što čini 18,64% temeljnog kapitala toga trgovačkog društva odnosno poslovni udio u iznosu 20%.

Članak 4.Ovlašćuje se Općinski načelnik Općine Kloštar

Ivanić za poduzimanje svih radnji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Aktu o osnivanju trgovačkog društva VODOOPSKRBA I ODVODNJA IVANIĆ-GRAD d.o.o. u provedbi ove Odluke.

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a

objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije” i na oglasnoj ploči u sjedištu Općine Kloštar Ivanić.

KLASA: 363-01/16-01/31 URBROJ: 238/14-01-16-01 Kloštar Ivanić, 17. lipnja 2016.


Krešimir Bunjevac, v. r.

13 Na temelju članka 29. Statuta Općine Kloštar Ivanić (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 24/13), Općinsko vijeće Općine Kloštar Ivanić na 29. sjednici, odrŢanoj 17. lipnja 2016. godine, donijelo je

ZAkLjučAkO sufINANCIRANju REDOvItOG

PROGRAmA PREDškOLskOG ODGOjA u ustANOvAmA DRuGIh OsNIvAčA

I.Općinsko vijeće raspravljalo je o potrebi sufinanci-

ranja redovitog programa predškolskog odgoja u usta-novama drugih osnivača.

II.Ovlašćuje se Općinski načelnik na poduzimanje

potrebnih radnji vezano za sufinanciranje redovitog programa predškolskog odgoja u ustanovama drugih osnivača.

III.Sredstva potrebna za navedenu namjenu iz članka

I. ove Odluke osigurat će se I. Izmjenama i dopunama Proračuna Općine Kloštar Ivanić za 2016. godinu.

IV.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 402-08/16-01/29 URBROJ: 238/14-01-16-1 Kloštar Ivanić, 17. lipnja 2016.


Krešimir Bunjevac, v. r.

OPĆINA kLOštAR IvANIĆ


14 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15), članaka 31. i 95. Statuta Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13) i članka 62. Poslovnika Općinskog vijeća Općine KriŢ (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine KriŢ na 28. sjednici, odrŢanoj 13. lipnja 2016. godine, donijelo je


I PRIPAjANju tRGOvAčkOG DRuštvA vODOOPskRbA I ODvODNjA IvANIĆ-GRAD D.O.O. ZA vODNE usLuGE tRGOvAčkOm DRuštvu vODOOPskRbA I ODvODNjA

ZAGREbAčkE ÝuPANIjE D.O.O. ZA vODOOPskRbu I ODvODNju


govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”, (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 021-04/16-01/06 URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 (jedanmilijun kuna), radi provođe-nja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Odredbom iz članka 1. ove Odluke Općini KriŢ

prenesen je poslovni dio Društva u nominalnom iznosu od 66.000,00 kn odnosno 6,60% temeljnog kapitala Društva.

Članak 3.Općina KriŢ prihvaća preneseni poslovni udio u

Društvu te istome pripaja svoj temeljni ulog u trgovač-kom društvu VODOOPSKRBA I ODVODNJA IVANIĆ-GRAD d.o.o. za vodne usluge OIB: 03296206841, u nominalnom iznosu od 922.400,00 kn, što čini 28,63% temeljnog kapitala toga trgovačkog društva odnosno poslovni udio u iznosu 30%.

Članak 4.Ovlašćuje se Općinski načelnik Općine KriŢ za

poduzimanje svih radnji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Aktu o osnivanju trgovačkog društva VO-DOOPSKRBA I ODVODNJA IVANIĆ-GRAD d.o.o. u provedbi ove Odluke.

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u sluŢ-

benom glasilu, a objavit će se na oglasnoj ploči u sjedi-štu Općine KriŢ te u sluŢbenom glasilu.

KLASA: 363-02/16-01/03 URBROJ: 238/16-01-16-14 KriŢ, 13. lipnja 2016.


Đuro Paher, v. r.

OPĆINA kRIÝ


15 Na temelju članka 54. Statuta Općine Pokupsko (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 11/13), Načelnik Općine Pokupsko 25. svibnja 2016. godine, donio je

ZAkLjučAkO IsPLAtI sREDstAvA tvRtkI

“NARODNE NOvINE D.D.”

Članak 1.Isplatit će se 950,00 kn tvrtki “Narodne novine

d.d.”, Savski Gaj XIII. Put 6, Zagreb za objavljivanje oglasa za javnu nabavu.

Članak 2.Sredstva za provedbu ovog Zaključka planirana su

u Proračunu Općine Pokupsko, Glavni program A11 Javna uprava i administracija, Program 0111 Javna uprava i administracija, Aktivnost A000111 Izvršna uprava i administracija, konto 323 Usluge promidŢbe i informiranja, a isplatit će se na IBAN: HR36234000 91500243194.



KLASA: 402-01/16-01/44 URBROJ: 238-22-1-16-1 Pokupsko, 25. svibnja 2016. NAČELNIK BoŢidar Škrinjarić, v. r.



“INstALACIjE bLAÝEvIĆ”

Članak 1.Isplatit će se 2.000,00 kn tvrtki “Instalacije BlaŢe-

vić”, Instalaterski obrt Novo Čiće, Ščitarjevska 13 za pregled električne instalacije i jednopolnu shemu.


u Proračunu Općine Pokupsko, Kapitalni projekt K001513 Uređenje domova kulture i kulturnih dobara, Funkcijska klasifikacija 0820 SluŢbe kulture, konto 323 Usluge tekućeg i investicijskog odrŢavanja, a isplatit će se na IBAN: HR5023600001101276845.






“GRECA CENtAR D.O.O.”

Članak 1.Isplatit će se 3.592,00 kn tvrtki “Greca centar

d.o.o.”, Ive Tijardovića 34, Zagreb za povratnu zrako-plovnu kartu ne relaciji Zagreb – Bruxelles – Zagreb.


u Proračunu Općine Pokupsko, Glavni program A11 Javna uprava i administracija, Program 0111 Javna uprava i administracija, Aktivnost A000111 Izvršna uprava i administracija, konto 321 SluŢbena putovanja, a isplatit će se na IBAN: HR1323600001102269142.




18 Na temelju članka 54. Statuta Općine Pokupsko (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 11/13), Načelnik Općine Pokupsko 7. lipnja 2016. godine, donio je


“NARODNE NOvINE D.D.”

Članak 1.Isplatit će se 281,25 kn tvrtki “Narodne novine

d.d.”, Savski Gaj XIII. Put 6, Zagreb za objavljivanje oglasa za javnu nabavu.


u Proračunu Općine Pokupsko, Glavni program A11 Javna uprava i administracija, Program 0111 Javna uprava i administracija, Aktivnost A000111 Izvršna uprava i administracija, konto 323 Usluge promidŢbe i informiranja, a isplatit će se na IBAN: HR36234000 91500243194.



KLASA: 402-01/16-01/44 URBROJ: 238-22-1-16-2 Pokupsko, 7. lipnja 2016. NAČELNIK BoŢidar Škrinjarić, v. r.

OPĆINA POkuPskO


19 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pro-čišćeni tekst), članka 28. Statuta Općine Preseka (“Gla-snik Zagrebačke Ţupanije”, broj 21/09 i 09/13), te članka 30. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Preseka (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 25/09), Općinsko vijeće Općine Preseka na 14. sjednici, odrŢanoj 13. lipnja 2016. godine, donijelo je


I O PRIPAjANju tRGOvAčkOG DRuštvA vODOOPskRbA I ODvODNjA vRbOvEC D.O.O.



govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.”, (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 021-04/16-01/06; URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 kn, radi provođenja projekta “Re-gionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke Ţupanije Za-greb–istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog projekta.

Članak 2.Odredbom iz članka 1. ove Odluke Općini Preseka


Članak 3.Općina Preseka prihvaća preneseni poslovni udio

u Društvu te istome pripaja svoj poslovni udio u trgo-vačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o., Kolodvorska 29, Vrbovec, OIB: 91957102141, u nominalnom iznosu od 75.000,00 kn, što čini 5% toga Društva.

Članak 4.Ovlašćuje se Načelnik Općine Preseka za poduzi-

manje svih radnji sukladno Zakonu o trgovačkim druš-tvima i aktom o osnivanju trgovačkog društva “Vodoop-skrba i odvodnja Vrbovec d.o.o.”, u provedbi ove Od-luke.


sniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 363-01/16-01/03 URBROJ: 238/26-16-04 Preseka, 13. lipnja 2016. PREDSJEDNIK

OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Mušak, v. r.

OPĆINA PREsEkA


20 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12), članka 18. Statuta Općine Rakovec (“Glasnik Zagrebačke Ţupani-je”, broj 15/09, 9/13 i 11/13), te članka 22. Poslovnika Općine Rakovec (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 15/09 i 9/13), Općinsko vijeće Općine Rakovec na 20. sjednici, odrŢanoj 06. lipnja 2016. godine, donijelo je



tRGOvAčkOm DRuštvu“vODOOPskRbA I ODvODNjA ZAGREbAčkE ŢuPANIjE D.O.O.”


govačkog društva “Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Ţupanije d.o.o.” (u daljnjem tekstu: Društvo), KLASA: 021-04/16-01/06, URBROJ: 238/1-01-16-45 od 25. svibnja 2016. godine, Zagrebačka Ţupanija kao jedini član Društva s poslovnim udjelom nominalne vrijedno-sti od 1.000.000,00 (jedanmilijunkuna), radi provođe-nja projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagre-bačke Ţupanije – Zagreb istok” i njegove aplikacije na fondove Europske unije, podijelila je svoj poslovni udio na 14 poslovnih udjela i prenijela ih na jedinice lokalne samouprave na području obuhvata navedenog pro-jekta.

Članak 2.Odredbom članka 1. ove Odluke Općini Rakovec


Članak 3.Općina Rakovec prihvaća preneseni poslovni udio

u Društvu te istome pripaja svoj poslovni udio u trgo-vačkom društvu Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o., OIB: 91957102141, u nominalnom iznosu od 60.000,00 kn, što čini 4% toga trgovačkog društva.

Članak 4.Ovlašćuje se Općinska načelnica Općine Rakovec

za poduzimanje svih radnji sukladno Zakonu o trgovač-kim društvima i Aktu o osnivanju trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja Vrbovec d.o.o. u provedbi ove Odluke.


donošenja, a objavit će se u “Glasniku Zagrebačke Ţu-panije”.

KLASA: 023-03/16-01/05 URBROJ: 238-25-16-01 Rakovec, 6. lipnja 2016.


Branko Herček, struč. spec. ing. admin. chris., v. r.

21 Na temelju članka 22. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15), članka 9. stavka 1. Odluke o određivanju poslova prijevoza pokojnika koji se fi-nanciraju iz proračuna Općine Rakovec i članka 18. Statuta Općine Rakovec, (“Glasnik Zagrebačke Ţupani-je”, broj 15/09, 9/13 i 11/13), Općinsko vijeće Općine Rakovec na 19. sjednici, odrŢanoj 29. travnja 2016. godine, donijelo je

ODLukuO PRIjENOsu POsLOvA

ORGANIZACIjE PRIjEvOZA POkOjNIkA NA ZAGREbAčku ÝuPANIju

u 2016. GODINI

Članak 1.Ovom Odlukom Općina Rakovec u cijelosti pre-

nosi na Zagrebačku Ţupaniju organiziranje i financira-nje obavljanja poslova prijevoza umrlih osoba s pod-ručja Općine Rakovec na obdukciju u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku tijekom 2016. godine.

Članak 2.Ovlašćuje se Općinska načelnica za izvršenje ove

Odluke.

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i


KLASA: 021-05/16-01/05 URBROJ: 238-25-16-01 Rakovec, 29. travnja 2016.


Branko Herček, struč. spec. ing. admin. chris., v. r.

OPĆINA RAkOvEC

Documents

Broj 17 Godina XXI. Zagreb 17. lipnja 2016. SADRÝAJBroj 17/16 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 17. lipnja 2016. Stranica 3 1 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj