1

Nezavisnu kulturu i kulturu mladih u gradu Zagrebu proteklih godina obilježavaju razno-likost i brojnost sadržaja, razvoj novih or-ganizacijskih naËela i suradniËkih modela te meunarodna prepoznatost. Meutim, ta propulzivnost ne nailazi na adekvatan odgovor u kulturnoj politici, urbanom planiranju i politiËkim odlukama o raz-voju grada. Istodobno inicijative mladih i za mlade suoËavaju se s poteškoÊama u provedbi gradske politike prema mladima. Stoga su tijekom travnja i svibnja 2005. predstavnici nezavisne kulture i mladih pokrenuli javnu raspravu o položaju ne-zavisne kulture i mladih u gradu Zagrebu. Organiziranjem triju tribina zapoËet je proces raspravljanja, predlaganja i zago-varanja mjera za razvoj nezavisne kulture i mladih u razvoju grada. Uz sudjelovanje predstavnika nezavisne kulture i mladih, predstavnika javne uprave i predstavni-ka politiËkih stranaka, proces je rezulti-rao deklaracijom “Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba” koju je neposredno pred svibanjske lokalne iz-bore potpisala veÊina stranaka i izbornih koali cija. Ishod potpisivanja deklaracije obznanjen je u 10. svibnja u sklopu sim-boliËkog otvorenja Centra za nezavisnu kulturu i mlade - Gorica.

Ovdje donosimo izbor izjava iznešenih na tribinama i tekst deklaracije.

Podrobnije informacije Êete naÊi na:

http://www.policy-forum.info/EvEnts

ZAGREB - KULTURNI KAPITAL EVROPE 3000 | UDRUŽENJE ZA

RAZVOJ KULTURE - MO»VARA | AUTONOMNI KULTURNI CENTAR -

ATTACK! | MREŽA MLADIH HRVATSKE

TRIBINE O POLOŽAJU NEZAVISNE

KULTURE I KULTURE MLADIH U GRADU

ZAGREBU I DEKLARACIJA

foto

stu

dio

To

Me

2

Over the last few years, inde-

pendent and youth culture in the

city of Zagreb is characterized

by a diversity and quantity of

new programs, new organiza-

tional principles and collabo-

rative models, and internation-

al recognition. However, this

dynamic cultural development

was not met with an adequate

response in the cultural policy,

urban planning and political de-

cisions defining the develop-

ment of the city. At the same

time, youth initiatives are fac-

ing problems in the early stag-

es of implementation of city’s

youth action plan. These are

the reasons why representa-

tives of the local independent

culture and youth actors have

initiated a public debate on the

position of independent culture

and youth in the city of Zagreb.

By organizing three discussion

rounds that took place through-

out April and May 2005, a proc-

ess got under way to debate,

propose and advocate a set of

measures that should secure the

development of independent

culture and youth in the city’s

development. With represent-

atives of independent culture

and youth, representatives of

public administration and rep-

resentatives of political parties

all participating, the process

produced a declaration “Inde-

pendent Culture and Youth in

the Development of City of Za-

greb” that was, shortly before

the local elections in May, signed

by most of political parties and

coalitions. The declaration in-

cludes 9 measures, including

the city’s commitment to es-

tablish a multifunctional center

DISCUSSION ROUNDS

ON THE POSITION OF

INDEPENDENT AND

YOUTH CULTURE IN

THE CITY OF ZAGREB

ZAGREB - CULTURAL KAPITAL OF EUROPE 3000 | ASSOCIATION FOR

CULTURAL DEVELOPMENT - MO»VARA | AUTONOMOUS CULTURAL

FACTORY - ATTACK! | CROATIAN YOUTH NETWORK

Due to the specific local context of discussion rounds, the follow-

ing segment with statements made there will not be translated

into English.

However, more extensive information can be found at:

http://www.policy-forum.info/ViJesti/EnglishNews

for independent culture and a

macro-regional youth center

in one of the city’s abandoned

industrial buildings, to open the

existing cultural institutions to

independent programs, to solve

the problems with lease and

long-term contracts of exist-

ing independent culture and

youth venues, to participate in

the establishment of a founda-

tion for institutional develop-

ment of independent culture,

to implement and finance the

city’s youth action plan. The

results of signing were made

public at the symbolic opening

of Independent cultural and

youth center - Gorica, at one

of the potential locations for

the future center.

3Tribina #1

Nezavisna kultura u gradskoj kulturnoj politici12. travnja 2005., Novinarski dom, Zagreb

Govorili: Fea VUKI∆ [Studij dizajna, Arhitek-tonski fakultet] | Sanjin DRAGOJEVI∆ [Fakultet politiËkih znanosti] | Emina VIŠNI∆ [SU Klubtura] | Andrea ZLATAR [Gradsko poglavarstvo].Vodio: Mario KOVA»

Fea VUKI∆: “Moja je teza da izmeu ova dva modela društvenoga ponašanja, dakle izmeu ove kulturne proizvodnje koja pretendira na neovisnost i politiËkog upravljanja gradom koje je po de∫niciji ovisno, postoji jedan jaz... Dakle, izmeu neovisne kulturne produkcije i politiËke ovisnosti, zapravo postoji ideologijska kompo-nenta koju, Ëini mi se, nije lako nadiÊi. A ona je, kada govorimo o znanstvenim istraživanjima u kulturi ili u povijesti kulture, pogotovo moderne kulture, Ëini mi se, dosta važna. Jer u suprotnom, kada bismo zaista bili u stanju slobodno misliti i slobodno objavljivati ono što slobodno mislimo, onda bismo, Ëini mi se, hm, ne baš vrlo lako, ali lakše, temeljili ove nove današnje prakse koje pretendiraju na neovisnost sutra.”

Sanjin DRAGOJEVI∆: “Doista 80-tih i 90-tih godi-na dolazi do svojevrsnog bujanja neovisne scene i njezine produkcijske uloge u veÊini zapadnoeurop-skih gradova. Proces koji je zapoËeo 80tih godina svoj puni bum doživljava 90tih godina. Meutim, što je stajalo u temelju te promjene? Moram reÊi ∞ duboka kriza gradskog razvoja. U principu se pokazalo, gotovo matematiËki toËnim, da gradovi koji nisu osvijestili da su suoËeni s dubokom kri-zom nisu bili jako skloni transformativnim zahva-tima unutar gradske kulturne politike. O kakvoj je krizi rijeË? Ona ima 4 kljuËna aspekta. Prvi aspekt je vezan za strateško promišljanje ukupnog grad-skog razvoja. Dakle, veÊ 80-tih godina se vidjelo da je država blagostanja u krizi, da se gradovi ne mogu razvijati po istrošenim prošlim modelima, i da moraju svoj razvoj zasnivati strateški. Drugi

element, koji je jako važan za kulturu, jest taj da se po prvi put se ozbiljno dovelo u pitanje funk-cioniranje institucionalne kulture. Bez doista jako ozbiljnog pitanja kako funkcionira instituci-onalna kultura, koja je njezina uËinkovitost, kako poveÊati internu uËinkovitost, kako je staviti u natjecateljski/takmiËarski/kompetitivni odnos s privatnim inicijativama i neovisnim inicijativama u kulturi taj se problem nije moglo riješiti. TreÊi aspekt te krize je u biti bio vezan za intersektor-ski tip razvoja. Gradovi su odjedanput shvatili da nije samo dovoljno strateški planirati, nego da je jako važno intersektorski djelovati. Dakle, da se sve ukupne resursne osnove grada moraju staviti u nekakav suodnos i da je to proces koji je bolan, težak, koji podliježe jednom relativno dugom vre-menskom luku, dok se ne iznjedri neka razvojna opcija iza koje pojedini gradovi stoje. Ëetvrti ele-ment krize je pitanje urušavanja Ëitavih Ëetvrti, odnosno, fenomena koji još do danas nije riješen, da u europskim gradovima postoje sve veÊe i veÊe razlike u infrastrukturi u tipu kulturne ponude, u prestižnosti pojedinih Ëetvrti, odnosno pojed-inih dijelova grada.

Dakle, ova 4 temeljna aspekta krize, rekli bismo, krize gradskog razvoja na kraju 70-tih i poËetkom 80-tih godina dovela su do vrlo konk-retnih politika razvoja koje su neovisnu scenu prepoznale kao jednu od najbitnijih generatora buduÊeg razvoja gradova. Ja bih u tom smislu, rekao 4 primjera, a primjera naravno ima Ëitav niz. 4 primjera, 4 elementa krize i 4 grada koja su u tom smislu iznjedrili neke paradigmatske odnose kako tu krizu riješiti. Prvi grad koji bih spomenuo je Amsterdam. Amsterdam je doveo u pitanje funkcioniranje institucionalne kulture. Vrlo je ozbiljno poËeo pitati kako funkcioniraju nacionalne ustanove, jesu li one uËinkovite. I ono što je u našoj sadašnjoj sceni odjeknulo kao strašan bum, kao šok ∞ svim nacionalnim ustanovama u kulturi su poslali nekakvu reviziju. Da se vidi da li se javni novci troše na pravi naËin. Pokazalo se da tu ima odreenih manjkavosti, kao što i sami možete pretpostaviti. Nakon toga se išlo na vrlo ozbiljno istraživanje kako transformirati javni

4

sektor, kako mu naÊi legalni i statusni položaj koji bi s jedne strane osnažio internu uËinkovitost, a s druge strane ga stavio u kompetitivni odnos s drugim sektorima. Tako su npr. nacionalni mu zeji postali fondacije, privatiziran je menadžment, i doista nakon nekog vremena se pokazalo da javne institucije podižu svoju internu e∫kasnost. Istovremeno, glavni kljuË po kojem su dijeljena sredstva, taj kljuËni element je tzv. programski kljuË ∫nanciranja gdje se svi troškovi izvode iz programa, a ne izvode se troškovi programa kao neki dodatni troškovi s obzirom na institucion-alne troškove. Dakle, nastupila je potpuno neka druga logika, koja je s ova dva temeljna djelovanja u gradskoj kulturnoj politici de facto izjednaËila položaj neovisne scene s institucionaliziranom. Drugi primjer su gradovi Velike Britanije koji su izrazito radili na tzv. programskom kljuËu. Osim toga, model Velike Britanije je takav da kljuËne odluke donose tzv. umjetniËka vijeÊa. Umjet-niËka vijeÊa su proširila svoje Ëlanstvo, ne samo iz profesionalnih i strukovnih krugova, nego i iz sfere biznisa, turizma, kreativnih industrija

itd. I podruËje kulture se poËelo promatrati kao visoko produktivno podruËje, i u tom smislu su utemeljeni na gradskoj i regionalnoj razini nešto kao strukturni fondovi, koji su upravo trebali povezati aktere iz podruËja kulture s onima iz sfere poslovnog svijeta. Bili su to fondovi koji su bili javni, ali su naprosto stavili ove aktere u meusobni odnos. Najviše je od toga pro∫tirala neovisna scena. TreÊi primjer je Dublin... Dub-lin je, dakle, pokazao da ako se na pravi naËin ne iskoristi ljudski potencijal, naprosto mladi ljudi kao kreativna snaga prije svega u kulturnim in-dustrijama i prije svega u tzv. industriji zabave, grad kao što je Dublin ne može oËekivati ukupni razvoj. .... I oni su doista prepoznali mlade ljude, dakle moguÊnost da oni prije svega projektno funkcioniraju i da Grad odvaja jako velika sred-stva za projektno funkcioniranje, gdje Êe mladi ljudi biti vezani uz tehnologije, gdje Êe SveuËilište biti jedan od generatora kulturnog razvoja, gdje Êe naprosto studenti od SveuËilišne razine biti smatrani pozvanima da se ukljuËe u ukupni raz-voj grada. Naravno da je u tome pomogao i en-

5

gleski jezik, i Dublin, i turizam itd. Govorim o nekim naprosto modelskim situacijama. Zadnji primjer koji bih ja spomenuo je Barcelona. Bar-celona je pokušala riješiti taj problem upravo na stajalištu infrastrukture i regeneracije razliËitih dijelova grada putem jaËe involviranosti neovisne scene. Oni su napravili tzv. alternativni tip kul-turnih susretišta gdje su javne vlasti poËele plaÊati menadžment i ∫ksne troškove odreenih grad-skih prostora, ne samo za aktere iz samog grada, nego za aktere, umjetnike i neovisne skupine iz ukupnog europskog konteksta.”

Emina VIŠNI∆: “U posljednjih nekoliko godina o kojim govorimo, kako nacionalni tako i lokalni institucionalni okvir, poËinje prepoznavati vri-jednost ovog kulturnog polja, i to na naËin da ot-vara pozicije za ∫nanciranje projekata i progra-ma. Meutim, institucionalni okvir kroz svoje kulturne politike ne može prepoznati ovu scenu na razini prepoznavanja i podupiranja novih modela kulturne produkcije i suradnje. Ona se i dalje uglavnom vidi kao alternativna, u opozi-cijskom suodnosu prema institucionalnoj ili tzv. dominantnoj kulturi, a gradska i državna je ad-ministracija patronizira na naËin da ‘skrbi’ za realizaciju pojedinih programa te ‘pomaže’ po-jedine aktere. No, njezin transformacijski poten-cijal ovakav aktualni kulturni sustav, s obzirom na svoje ustrojstvo, niti ne može prepoznati. Taj sustav, kako je u cjelini postavljen, prati servisno-sanacijsku logiku te mu nije moguÊe istovremeno odgovoriti na transformacijske potrebe. Primarno odgovarajuÊi na permanentne i ‘neutažive’ soci-jalne i infrastrukturne potrebe institucionalnog kulturnog sektora, kulturnih ustanova Grad ne potiËe niti programski razvoj ustanova. ... Ovim nizom tribina želimo uÊi u fazu stalnog javnog, jasnog zagovaranja moguÊeg drugaËijeg principa djelovanja u kulturi. Smatramo da buduÊi da sus-tav u cjelini, kao takav kakvim smo ga opisali, nije mogao, niti sada može prepoznati i u sebe unijeti dinamiËne modele programiranja, suradnje i sl., moramo poËeti razgovarati u kategorijama koje taj sustav “razumije”, odnosno poËeti se baviti

infrastrukturnim i institucionalnim okvirom za djelovanje, i to na naËin da predlažemo dug-oroËna rješenja koja Êemo pokušati raspraviti na ovim tribinama, a ne samo na naËin da osiguramo vlastiti razvoj kao nezavisna scena, nego na naËin da zauzme poziciju aktera prema transformaciji cjeline kulturnog sustava.”

Andrea ZLATAR: “Jasno je iz svega toga da su institucije onaj jedini prostor koji ima sigurnost egzistencije i koji u ovim uvjetima nije izložen nekim veÊim turbulencijama, dakle u ∫nanc-ijskom smislu, osim što naravno doživljava upi-tnike i propitivanje od strane javnosti, od strane umjetnika u smislu onoga koliko je kvalitetno ono što proizvode, odnosno ono pitanje koje smo si i mi postavili kad smo došli raditi u Grad, a to je - Što zagrebaËka kultura u smislu kulturnoga proizvoda dobiva za sve to, ne samo za programe, nego za plaÊe, materijalne rashode i programe ujedno? Dakle, koliko košta taj proizvod? ∞ Pri-jelaz od ovakvog naËina ∫nanciranja koji je naËin ∫nanciranja putem donacija, plaÊa, materijalnih rashoda i onda programa u obrnutu priËu, dakle u principijelno programsko ∫nanciranje gdje se država, odnosno grad više ne bi ponašali kao pro-ducenti te kulture, nego doista kao naruËitelji toga programa je nešto što zahtijeva zakonske promjene na nacionalnoj razini. I tu se ne možemo zavara-vati da to ovisi o razini gradske politike i o našoj volji kako Êemo mi ∫nancirati ili ne ∫nancirati, jer mi po sadašnjim zakonima imamo obaveze ∫nancirati institucije u njihovom punom opsegu, dapaËe, do zadnje kune. Ëak ni nema zakonskog mehanizma kojim bismo mogli obvezati instituc-ije da nešto uprihouju. Jedini logiËan raËunski put je da se izraËunaju cijene programa, da u tim cijenama programa budu svi elementi, dakle svi elementi koji se tiËu plaÊa, koji se tiËi materijal-nih rashoda i programskog u užem smislu i da svi oni koji postoje na kulturnoj sceni kao moguÊi subjekti koji izvode te programe ulaze u tržišnu utakmicu na ravnopravnim naËelima.”

6Tribina #2

Znamo što hoÊemo! Rješavanje problema prostora za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu27. travnja 2005., Novinarski dom, Zagreb

Govorili: Marko SAN»ANIN [Platforma 9,81] - Tomislav TOMAŠEVI∆ [Mreža mladih Hrvatske] - Vladimir STOJSTAVLJEVI∆ [Gradski ured za kulturu] - Željko UHLIR [Gradski ured za uprav-ljanje imovinom Grada]Vodio: Mario KOVA»

Mario SAN»ANIN: “BuduÊi da ovaj tip kulture koji mi proizvodimo i opÊenito javnih prostora omoguÊavaju da grad bude ono što grad jest, jer to je jedino tkivo koje povezuje grad, takvi pros-tori se ne mogu gledati kroz ekonomsku dobit. Dakle, planiranje i realizacija tih prostora ne mogu biti stavljeni na tržište na naËin da moraju proizvoditi isti tip kapitala kao što ga proizvodi šoping centar ili stana koji se želi prodati. Jedna jako važna stvar koju trebamo shvatiti da mi up-ravo zbog toga imamo pravo kao graani zahti-jevati utjecaj na urbanistiËke planove, utjecaj na sustav odluËivanja, slobodan dotok informacija o prostornom potencijalu grada. Nadalje, mislim da moramo djelovati na medije, educirati i sen-zibilizirati novinare da kad pišu o prostoru ne pišu o kvadraturi stana koji neki braËni par može kupiti na Kajzerici ili u nekim novim naseljima, nego da se pišu o tom prostoru. I s druge strane mislim da postoje naËini i strategije djelovanja na prostore koji su zauzimanje ∫ziËkog pros-tora. Pod tim mislim na korištenje grada na taj naËin da se ti prostori zauzimaju, da se privre-meno skvotiraju, da se zajedno djeluje i da se na bilo koji naËin omoguÊi da se ti prostori uËine vidljivim i da se uËini vidljivim naša potreba da ih koristimo. I zadnja stvar koju mislim da je jako važno reÊi to je da je potrebna neka zajedniËka platforma oko ostvarivanja tih ciljeva. Nedvoj-beno je da svi imaju svoje prostorne potrebe i da je svakom prvo da ih rješava. No, meutim, stvarajuÊi neki širi front djelovanja na temu novih

kulturnih prostora, mislim da na takav naËin možemo stiÊi puno dalje.”

Tomislav TOMAŠEVI∆: “Glavni problem udruga mladih i za mlade u gradu Zagrebu je de∫nitivno vezan uz prostore, u prvom redu mislim na ne-dostatak uredskog prostora za udruge mladih i za mlade te one ne mogu bez takvog prostora uspješno realizirati neke svoje programe. Drugi tip prostornih potreba vezan je uz nedostatak prostora za konkretne programe, neformalne edu-kacije i prezentacijske aktivnosti...Ono što treba konstatirati je da se gradski program djelovanja za mlade na razini grada Zagreba se ne provodi. To se može argumentirati s 3 Ëinjenice: Izdvojena proraËunska sredstva za provedbu gradskog pro-grama djelovanja za mlade nisu dostatna i ne prate tu dinamiku provedbe na petogodišnjoj razini, znaËi do 2008. godine. Druga Ëinjenica je da još uvijek nije ustrojen ured, odjel za mlade na razi-ni grada Zagreba koji bi se bavio provedbom tog gradskog programa koji bi bio nekakav kontakt izmeu samih mladih i uprave Grada Zagreba. TreÊa Ëinjenica je da je taj gradski program još uvijek samo katalog mjera i da nije usvojen plan provedbe koji bi konkretizirao toËne aktivnosti potrebne za svaku od tih mjera, indikatore, pro-raËunska sredstva, veri∫katore itd. da bi uopÊe taj gradski program bio operativan. Tako da se može konstatirati da u biti još uvijek niti ne postoji grad-ska politika prema mladima. Ono što je prioritet udrugama mladih i za mlade je de∫nitivno, i to je

foto

stud

io T

oM

e

7

jedna od mjera i gradskog programa djelovanja za mlade i nacionalnog programa djelovanja za mlade, osnivanje makroregionalnog centra za mlade. U gradskom programu piše da bi trebalo osigurati prostor te prepustiti upravljanje udru-gama mladih, a alternativa za upravljanje je os-nivanje nekakve gradske institucije, posebne vrste koja bi imala hibridni model upravljanja izmeu mladih i predstavnika gradske uprave.”

Vladimir STOJISAVLJEVI∆: “[T]o što nema pop-isa imovine, to odgovara svima. Odgovara jed-nom društvu, to niste ni vi, ni ja. Ali, odgovara onima koji su na ovaj ili onaj naËin, legitimnim, nelegitimnim, polulegitimnim naËinom, svejedno, ja ne optužujem, u nekom odreenom trenutku pred 10 godina uspjeli steÊi neku imovinu i radi se o legalizaciji te imovine. U tom društvenom procesu je vrlo teško legalizirati gradsku imov-inu, a da ne govorimo o tome da odnos države i grada naprosto ne postoji. Zaista ne postoji. U našem mandatu, nekoliko puta se govorilo o tome da Êe vojarne pripasti kulturi, pa onda naravno logiËno, slijedom impresije je trebalo pripasti mladima, kao recimo Rojcu u Puli, ili ne znam gdje sve ne. Kao što vidite, vojarne nismo dobili, nismo dobili tako ni tvornice. Dakle, ne postoji ta

svijest o tome što znaËi u urbanoj sredini postin-dustrijskog grada kroz kulturne projekte ili jedan cjeloviti kulturni projekt napraviti jednu puno drugaËiju urbanu sredinu nego što Zagreb je...Vi ste naraštaj koji ima pravo na svoje zahtjeve, ali ipak morate gledati gdje su centri moÊi i kako se to mijenja. Eto, toliko. Nisam htio nikako Vas dekuražirat, dapaËe, mislim da bez obzira na sve mi Êemo i dalje u tome sudjelovati, bez obzira i ne bili u Uredu, jer mislimo da je to za grad od neopi-sive važnosti. Ali hoÊu reÊi da se mora napraviti malo cjelovitiji, temeljitiji projekt koji bi govorio o socijalnim odnosima i moguÊnostima kulture...PolitiËari se uvijek sjete mladih pred izbore, to je bilo i u Jugoslaviji. Ali, mislim da bi bilo dobro da se ovo nastavi kontinuirano i mislim da se malo drugaËije postavi, da se postavi prema tome kako u toj novoj upravi [ne bi bilo kao u ovoj], u kojoj su uredi bili apsolutno veÊinom, moram to reÊi mirne savjesti, struËno osposobljeni, ali onda bi na Poglavarstvu politiËkom odlukom propadale ideje. Ja mislim da treba raËunati na to i da treba o tome razmišljati.”

Željko UHLIR: “[O]no glavno što nas muËi, pogo-tovo iz mog aspekta je neriješeno vlasništvo koje je osnovni problem svega. U užem centru, mogu reÊi Ëak u širem centru grada Zagreba, grad Za-greb neÊe imati svoga vlasništva. Ono što Êe gradu Zagrebu ostati, mislim da Êe ostati oko 800/900 poslovnih prostora, nekakvi rubni dijelovi, bivši društveni domovi ili mjesne zajednice. Sve što je u centru, širem centru grada se vraÊa da li Re-publici Hrvatskoj, zato što su takvi zakoni, ili ∫ziËkim i pravnim osobama koje su podnijeli zahtjeve za povratom. Mi, kao uprava, imamo svoj pravni okvir, unutar njega se možemo kre-tati i nikako drugaËije. Ono što se trudimo, a to je da naemo put, da alternativi isto omoguÊimo put da funkcionira u ovome gradu, makar velim, normativno to je vrlo teško, zato što Grad Zagreb nije sam koji sebi ureuje gospodarenje, veÊ tu država donosi zakone.”

foto

stud

io T

oM

e

8Tribina #3

Nezavisna kultura i mladi u Zagrebu nakon izbora4. svibnja 2005., Novinarski dom, Zagreb

Govorili: Milan BANDI∆ [Socijaldemokratska partija Hrvatske] - Dorica NIKOLI∆ [izborna lista Hrvatska demokratska stranka/Hrvat-ska socioalno-liberalna stranka/Demokratski centar/Hrvatski demokršÊani] - Vesna PUSI∆ [Hrvatska narodna stranka] - Toni VIDAN [Ze-leni za Zagreb]Vodio: Mario KOVA»

Milan BANDI∆: “Moramo konstatirati da je Grad Zagreb izgubio neke svoje prostore i ljude koji su djelovali u kulturi mladih, pri tome mislimo na nekadašnji Studentski centar, CKD KulušiÊ, LAP. Uz mnoga lutanja u tom segmentu, sada se upravo zahvaljujuÊi radu i zalaganju mnogih ljudi, ta scena iznosi i artikulira svoje stavove, pita se o svojoj buduÊnosti i o ulozi kulture u gradu Zagrebu. Smatram, a to mi je jedan od zadataka i od prioriteta, da bi uz 14 postojeÊih gradskih centara za kulturu, koji su pro∫lirani svaki po svom programu djelovanja za svoju sredinu, centar grada Zagreba treba oživjeti s jednim centrom za kulturu mladih koji bi u svojim prostorima mogao pružiti moguÊnost za djelovanje. Namjerno kažem samo djelovanje, jer artikulaciju programa, njegovo ustrojstvo i naËin rada treba ostaviti onima za koje smatram da bi u buduÊnosti s tim centrom i upravljali. Danas su od tih moguÊih prostora neki i spomenuti ∞ prije svega prostor Paromlina, kojim je Grad Zagreb potpuno imovinski ovladao, zatim pros-tor Savske 25, kino Lika kao plesna scena, tu su Badel, Gorica i još nešto Êu dodati ∞ tu je sigurno i tunel GriË, tu je i prostor ZagrepËanke koja se ovih dana konaËno mora imovinsko pravno raspetljati i Grad Zagreb Êe ovih dana postati i službeno vlasnik prostora u Heinzelovoj ulici gdje se planira napraviti najveÊa investicija u gradu Zagrebu, teška 500 ili 600 milijuna eura, sa svojevrsnim gradom u gradu. Sve su to pros-

tori u kojima se mogu de∫nirati i uži projekti i programi potreba za mlade... Tu prije svega mo-ram odati priznanje dijelu mladih unutar Grad-ske skupštine, prije svega mladih SDP-a koji su inicirali formiranje i osnivanje Odjela za mlade i VijeÊe mladih pri Gradskom uredu za obra-zovanje i šport. Nadam se da je vrijeme da kon-aËno to zaživi i da se institucionalizira i da poËne djelovati. Svi su preduvjeti ispunjeni. Poglavar-stvo je donijelo odluku, Gradska skupština se s tim složila, ured za obrazovanje i šport konaËno mora provesti odluke Gradskog poglavarstva i Gradske skupštine. Bez institucionalne forme nema ni sadržaja. NeÊe biti ni prostora, a ni uvjeta za djelovanje. Ja bih se usudio reÊi ∞ bit Êe ono-liko novaca u gradskom proraËunu, ako se igdje to može reÊi, onda se to može reÊi ovdje, koliko Êe biti kvalitetnih projekata. Mi sada imamo 9% proraËuna grada Zagreba za kulturu, poveÊali smo ga zadnjih 5 godina preko 80%. Ali Êe za mlade biti onoliko sredstava, koliko bude kval-itetnih projekata. Jer gradski proraËun to može izdržati, a moraju iÊi projekti mladih u prioritet. Pokrenuli smo, kao što rekoh 2000. godine, Pro-gram strategije kulturnog razvoja grada Za-greba, i za sljedeÊu godinu imat Êemo završene te planove u rasponu od institucionalne do ne-zavisne kulture. Budite uvjereni da Êe VijeÊe za mlade, u kojem Êe biti predstavnici svih struk-tura mladih, a koje kreÊe s radom na jesen ove godine, zajedno s Gradom utvrditi prioritete, a Grad Êe, a to je zadatak i buduÊe Uprave, vjerujem i moje i mene osobno, izabrati najbolje projekte i biti garant da Êe oni biti završeni u rokovima koje svi zajedno postavimo.”

Dorica NIKOLI∆: “Dakle, nama je prvenstveno cilj da se kulturu grada Zagreba, znaËi kulturnu politiku grada Zagreba, treba transformirati u pravcu ∫nanciranja programa, a ne ustanova što donosi kvalitetniji kulturni proizvod. Zbog toga je potrebno izgraditi strategiju kulturne politike grada i unutar te strategije posebno obraditi kul-turu u rubnim dijelovima grada, znaËi napravi-ti svojevrsni prsten grada, jer znamo da nam je

9

grad tako prometno zagušen da mi moramo dis-locirati odreene stvari... Mi smatramo da bi za poËetak rješavanja prostornog smještavanja te alternativne scene bio pogodan prostor gdje je sada tvornica Gredelj. Vi znate da tamo postoje dvije hale koje su zaštiÊene i ogromne su, jedna je samo oko 3000 m2, i da bi se te dvije hale mo-gle pretvoriti u takav jedan prostor.”

Vesna PUSI∆: “I kao što je industrija bila oko-snica razvoja velikih evropskih gradova i raz-voja Zagreba u 20. st. tako se postavlja pitanje, što je okosnica, što je ono oko Ëega dalje žive, dinamiziraju se, rastu i razvijaju veliki gradovi u 21. stoljeÊu. I možda nije neobiËno da je up-ravo mlada generacija dotaknula prva, ili meu prvima, tu temu, jer se naravno nje najviše tiËe. Po svim primjerima koje možemo vidjeti, glavna okosnica uspješne transformacije velikih evrop-skih gradova iz industrijskih u postindustrijske upravo su kultura, obrazovanje i infrastruktura. I s tog stanovišta, tema koja se stavila na dnevni red, tema mladih i njihovog angažmana i nji-hove kreativnosti, jest tema strategije razvoja velikih gradova - u ovom konkretnom sluËaju strategije razvoja Zagreb, pa zato smatram da se upravo projekti vezani na kulturu i teme koje kultura sa sobom nosi i problemi koje u tom po-druËju treba rješavati mogu praktiËki izjednaËiti

sa strategijom razvoja gradova...Pretpostavka je da se svim nositeljima kulturnih projekata, svim nositeljima programa u kulturi organizira što ravnopravnije uvjete rada, a to je, kao što je veÊ reËeno, ideja da se zapravo u prvom redu ∫nan-ciraju kulturni projekti i programi, a ne prima-rno institucije. Nešto što je dobro napravljeno u ovom razdoblju Ëetverogodišnje vlasti u Zagre-bu je da je osigurana infrastruktura obnovom, ili poËetkom obnove centara za kulturu u gradu Zagrebu koji predstavljaju jednu takvu infra-strukturu, jednu takvu moguÊnost da se onda kulturni projekti smještavaju, natjeËu za prostor i koriste prostor tih kulturnih centara za svoju realizaciju bez obzira o kojoj vrsti projekata se radi. Taj pristup pretpostavlja da kulturni pro-jekti izlaze na neku vrstu burze. Dakle, oni izlaze na neku vrstu svog javnog prikazivanja i traženja prostora u tim centrima, u tim prostorima koji postoje i gdje je infrastruktura osigurana, a svaki od tih projekata, jer ti centri nemaju svoju ples-nu grupu, kazališnu grupu itd.,dobiva prostor i vrijeme koje mu je potrebno za realizaciju u toj vrsti infrastrukture, dakle, u toj vrsti prostora. U okviru te ideje da kultura i kulturni projekti trebaju biti okosnica razvoja, da je uz obrazovanje to jedan od glavnih instrumenata razvoja, oËi-to treba potražiti primjere i pronaÊi ilustracije kako je to uspješno izvedeno u mnogim evrop-skim gradovima. Jedan od instrumenata koji se tu koristio i koji je, na neki naËin spomenut, su tzv. brown ∫eld investicije. Za razliku od green ∫eld investicija, dakle investicija koje, metafor-iËno reËeno, kreÊu od zelenog polja, brown ∫eld investicije su karakteristiËne za velike gradove, a to znaËi iskorištavanje starih lokacija, bivših industrijskih velikih pogona injihovo pretvar-anje u uglavnom kulturne objekte.”

Pitanje: Podržavate li transformaciju kultur-

nog sustava koja bi skrenula podršku prema

programskim, a ne institucionalnim naËelima

i time omoguÊila ravnopravniji položaj svih

aktera kulturne proizvodnje? I na koji naËin

biste to ostvarili?

foto

stud

io T

oM

e

10

Toni VIDAN: “Transformacija prema program-skom tipu podrške bilo ∫nancijske, bilo prostorne zvuËi dobro. Ali, postoji onaj minimum institu-cionalne podrške koji je neophodan... Mi smo za uspostavu sustava transparentne podrške inici-jativa u nezavisnoj kulturi i djelovanju mladih, i sigurno da ozbiljan dio te podrške mora biti us-mjeren na institucionalni razvoj novih inicijativa i osiguranje institucionalnog funkcioniranja pos-tojeÊih inicijativa koje su se dokazale na razini grada i korisnika tih institucija.”

Vesna PUSI∆: “Ono što je ga. Andrea Zlatar poËela raditi kao gradska ministrica za kulturu je veÊ naznaka tog projekta i transformacije te scene. S jedne strane obnavljanje centara za kul-turu, prostora koji se može koristiti. S druge strane treba uspostaviti tu burzu kulturnih projekata i neku vrstu tijela, VijeÊa, borda, bilo Ëega koji Êe odluËivati o tim projektima i njihovom korištenju postojeÊih i svakog novog prostora koji se os-posobi. Osposobljavanje prostora je jedan korak, meutim treba i zakonske promjene uvesti koje Êe omoguÊiti da svi imaju pravo i mogu koristiti jednake uvjete rada. Treba promijeniti i zakono-davstvo kojim se to regulira i koji odreuje javni interes u kulturi. OËito je da u takvim odborima ili vijeÊima koji bi odluËivali o takvim projek-tima koji bi se pojavili na burzi, takvi odbori ne mogu imati mandate duže od dvije godine... Dak-le, glavni instrumenti su de∫niranje što je javni interes kroz zakonodavstvo, s druge strane us-postavljanje te burze i s treÊe strane uspostavl-janje takvog vijeÊa s kratkim mandatima koji Êe s te burze selekcionirati projekte.”

Dorica NIKOLI∆: “Smatramo da to tako treba biti i podržavamo tu transformaciju. Moram reÊi da to nije ni lagano ni jednostavno. Mislim da zakonska regulativa uopÊe nije potrebna, Grad Zagreb ima sve moguÊnosti, dakle može se raspisati javni natjeËaj i ono što je bitno je tko sjedi u tim VijeÊima koja odluËuju. Bitno je što je važno da bi Grad Zagreb investirao u neki program, jer je to u interesu za grad Zagreb. To

trebaju odluËivati neovisni struËnjaci koji ne bi došli u sukob interesa.”

Milan BANDI∆: “Podupiremo sve kvalitetne pro-grame i sa strane institucionalnog okvira i sa strane nezavisne scene. Dao bih akcent na kval-itetu programa. A koje instrumente koristiti? Mi neÊemo zaboraviti na institucije i institu-cionalne programe, ali neÊemo više tolerirati nekvalitetne programe s institucionalne scene. Tako Êemo stvoriti sredstva za kvalitetno ∫nan-ciranje neovisne scene.”

Pitanje: Podržavate li zamisao da Grad su dje-

luje u suosnivanje kulturne fondacije koja bi

okupljala sredstva iz razliËitih izvora, a u svrhu

osnaživanja neovisnog kulturnog sektora?

Milan BANDI∆: “BuduÊa vlast u gradu Êe, zajedno s Vama kao partnerima, odraditi ovaj dio posla, a sve ostalo što bih rekao bih prejudicirao. U svojoj suštini podržavam ovu inicijativu.”

Dorica NIKOLI∆: “Mi ne podržavamo ideju da Grad bude su∫nancijer u dijelovima, zato što mi smatramo da Grad ako Êe nešto ∫nancirati i biti u tomu, onda to više neÊe biti neovisno. Znate, tko daje novac i sredstva želi i utjecaj.”

Vesna PUSI∆: “Takvu fondaciju treba osnova-ti, zato što onog Ëasa kad poËnemo pregovore s Europskom Unijom morat Êemo raditi matching. Dakle, svatko tko se prijavljuje za sredstva na bilo koje Fondove Europske Unije morat Êe gurati i domaÊa sredstva. Ovakva fondacija bi u sebi oku-pljala novce i iz Grada, i od sponzora i potencijalno od Države i iz meunarodnih fondacija. Dakle, nema nikakvog razloga da se Grad s pojedinim projektima ne natjeËe na meunarodnim fondovi-ma i od toga stavlja novce u tu Fondaciju. Važan je model upravljanja tom Fondacijom. Važno je da budu kratkoroËni mandati.”

11

DEKLARACIJA

“NEZAVISNA KULTURA I MLADI

U RAZVOJU GRADA ZAGREBA”

Sveukupni razvojni potencijal suvremenog grada danas se više ne može odvojiti od ljudskog i socijalnog kapitala koji generairaju razliËite prakse samoorganizirajuÊeg djelovanja njegovih graana. Paralelno sa svepristunijom konzumeristiËkom usmjerenošÊu gradskog stanovništva suvremeni grad odlikuje sve veÊi prostor artikulacije razliËitih samoniklih praksi i formi gradskog života. Suvremeni život grada postaje mjesto prožimanja razliËitosti te susreta mnoštvenosti interesa. Nezavisna kultura i široko polje djelovanja mladih predstavljaju potencijal spontane gradske inovacije, posjeduju izuzetnu vrijednost ne samo u smislu poboljšanja kvalitete gradskog života veÊ i kao element socijalne kohezije te transformacijski potencijal grada koji dolazi odozdo. U proteklih nekoliko godina u gradu Zagrebu nezavisna kultura i mladi pokazali su izrazito veliki stupanj komplementarnosti interesa te sinergijskih djelovanja koji su ih uËinili društveno vidljivima i meunarodno priznatima. BuduÊi da je izazov pred kojim stoji grad Zagreb ne samo zadovoljavanje narastajuÊih potreba tih dvaju društvenih interesa, veÊ korištenje njihovih šire društvenih transformacijskih potencijala u svrhu razvoja grada, donosimo deklaraciju “Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba”.

Nezavisna kulturaNezavisnu kulturu proteklih godina obilježavaju raznolikost sadržaja, razvoj novih organizacijskih modela i stalno pojavljivanje novih aktera. Ona je meunarodno prepoznata

Ovom deklaracijom želimo usuglasiti

stavove sudionika u procesu buduÊeg

razvoja nezavisne kulture i sektora mladih

u gradu Zagrebu - aktera koji djeluju u

ta dva sektora i politiËkih stranaka koje

Êe potancijalno sudjelovati u obnašanju

vlasti, planiranju i odluËivanju o uvjetima za

djelovanje tih sektora. Mjere unesene u ovu

deklaraciju trebale bi omoguÊiti stabilizaciju

te trajni razvoj nezavisne kulture i programa

mladih, koji bi svojom dinamiËnošÊu, novim

stvaralaËkim i organizacijskim praksama te

razvojnom orijentacijom trebali biti sastavni

elementi buduÊeg razvoja grada Zagreba. Te

mjere su rezultat javne rasprave provedene

tijekom travnja i svibnja 2005. u kojoj su

sudjelovali predstavnici nezavisne kulture i

mladih, zagrebaËka gradska uprava, državna

uprava, politiËke stranke i šira javnost.

Pozivamo stranke/liste da usvoje ovu

deklaraciju i svojim se potpisom obavežu

da Êe, uu li u gradsku skupštinu, poticati i

podržavati provedbu deklaracije, a dobiju li

mandat da sudjeluju u upravljanju Gradom

Zagrebom odmah zapoËeti provoditi mjere

navedene u deklaraciji u partnerstvu s

predstavnicima nezavisne kulture i mladih.

Provedba ovih mjera stvorit Êe minimalne

preduvjete za stabilizaciju i razvoj tih sektora.

Deklaracija je predstavljena javnosti u utorak,

10. svibnja 2005. na konferenciji za medije.

12

kao jedan od najintenzivnijih generatora novih kulturnih strategija danas u Europi. Akteri nezavisne kulturne scene upravo su oni koji osiguravaju znaËajnu meunarodnu prisutnost hrvatske kulture i po kojima grad Zagreb ima svoju prepoznatljivost.

Ta dinamiËnost nezavisne kulture ne odlikuje, meutim, i kulturni sektor u cjelini. S ozbirom na poseban znaËaj i udio zagrebaËke kulture u okvirima nacionalne kulturne proizvodnje, Grad Zagreb treba preuzeti socijalnu i politiËku inicijativu transformiranja institucionalnog okvira kulture prema tzv. programskom kljuËu ∫nanciranja kulturnog sektora u cjelini i prema višegodišnjem ∫nanciranju programa, Ëime bi se dinamizirala kulturna proizvodnja

te osigurali razvoj i stabilnost nezavisne kulture. Kako takva transformacija iziskuje dugoroËno mijenjanje postojeÊe zakonske regulative, razvoj i stabilnost nezavisne kulture potrebno je do daljnjega osigurati alternativnim instrumentima. Ti instrumenti su rješavanje problema prostora za djelovanje, višegodišnje programske potpore i osnivanje javne zaklade koja bi iz javnih sredstava Grada Zagreba, Ministarstva kulture te stranih i privatnih potpora osiguravala strukturni razvoj i su∫nanciranje za pristup fondovima Europske Unije.

MladiGradski program djelovanja za mlade donesen je 2004. godine. Njime je do 2008. predvieno

foto

stud

io T

oM

e

13

provoenje 87 mjera, podijeljenih u 8 podruËja kao što su zapošljavanje, obrazovanje i kultura. Grad Zagreb treba hitno inicirati provedbu politike djelovanja za mlade izradom provedbenog plana, osiguravanjem sredstava za prioritetne mjere i ustrojavanjem nadležnog tijela uprave. Takoer hitno treba krenuti u rješavanje najakutnijeg problema sektora mladih - nedostatka prostora za osnovno djelovanje i realizaciju programa mladih - osnivanjem makroregionalnog centra za mlade.

Razvoj sektora nezavisne kulture i razvoj sektora mladih meusobno su uvjetovani i poticani. Mladi su najËešÊa publika za nezavisno kulturno stvaralaštvo, ali Ëesto su i nositelji nezavisnog kulturnog djelovanja. Meutim, još važnije, ti sektori se preklapaju u aktivnostima neformalne edukacije, informiranja, meunarodne suradnje te razvijanja novih praksi djelovanja i organiziranja usmjerenih na širu društveno-politiËku participaciju. Bez programa nezavisne kulture i programa mladih mladi mogu samo konzumirati, ali ne i stvarati kulturu, a društvo ostaje bez temeljnog socijalnog kapitala potrebnog za njegovu preobrazbu u društvo znanja i inovacije.

Naposljetku, potrebno je razviti partnerski odnos nezavisne kulture i sektora mladih s gradskom vlašÊu i upravom na rješavanju svih pitanja iz ove deklaracije, kao i drugih otvorenih pitanja.

Mjere:U skladu s prethodnim razmatranjima zasebnih i zajedniËkih potreba sektora nezavisne kulture i sektora mladih obavezujemo se poticati i podržavati, a ako Êemo sudjelovati u upravljanju gradom Zagrebom i provoditi sljedeÊe mjere:

1. Osnovati i opremiti neki od postojeÊih veÊih prostora na podruËju Donjeg Grada [npr. industrijski kompleks Badel-Gorica, Paromlin, ZagrepËanka i sl.] kao multifunkcionalni centar za nezavisnu kulturu i makroregio nalni centar za mlade, koji bi bio prilagoen speci∫Ënim prostornim zahtjevima za zajed niËko djelovanje nezavisne kulture i mladih.

2. Otvoriti postojeÊu infrastrukturu ustanova u kulturi, pogotovu kulturnih centara, nezavisnim programima.

3. Donijeti kriterije za sklapanje višegodišnjih ugovora o dodjeljivanju prostora za permanentno odvijanje javnih programa od intere sa za grad.

4. Riješiti prostorne probleme postojeÊih klubova za nezavisnu kulturu i za mlade u gradu Zagrebu ∞ MoËvare, Attacka! i kluba za net.kulturu MAMA.

5. Dovršiti ureenje i opremanje kompleksa Jedinstva te iznaÊi primjereni model upravljanja.

6. Sudjelovati u osnivanju i ∫nanciranju fonda-cije za institucionalni razvoj nezavisne kulture i za su∫nanciranje nezavisnih programa pri korištenju fondova Europske Unije.

7. Izraditi i donijeti plan provedbe Gradskog programa djelovanja za mlade.

8. Osnovati tijela uprave zadužena za provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade.

9. Izdvojiti u rebalansu budžeta u 2005. adekvatna sredstava za provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade.

14

Autonomni kulturni centar

- Attack!

Budmanijeva 12

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 60 55 438

w: www.attack.hr

BacaËi sjenki

Bosanska 10

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 37 60 026

m: bacaci_sjenki@europe.com

BLOK - lokalna baza za

osvjeæavanje kulture

DobroniÊeva 16

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 61 37 387

t: +385 / 1 / 48 56 400

f: +385 / 1 / 48 55 729

m: info@urbanfestival.hr

w: www.urbanfestival.hr

CDU

DeæeliÊev prilaz 26

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 48 46 180

m: cdu@zamir.net

Community Art

Ilica 89

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 37 07 679

m: community.art@inet.hr

Kontejner

TrnoveËka 3

HR-10360 Sesvete | Croatia

t: +385 / 98 / 605 290

t: +385 / 91 / 52 37 901

f: +385 / 1 / 46 16 033

m: kontejner@mi2.hr

Contacts /kontakti

Mreæa mladih hrvatske

Ilica 35 [kod KDBH

“Preporod”]

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 48 33 809

f: +385 / 1 / 48 33 635

m: mmh@email.htnet.hr

w: www.mmh.hr

Multimedijalni institut mi2

PreradoviÊeva 18

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 48 56 400

f: +385 / 1 / 48 55 729

m: mi2@mi2.hr

w: www.mi2.hr

Platforma 9,81

J. Gotovca 1

HR-10000 Zagreb | Croatia

+385 / 1 / 46 35 881

m: info@platforma981.hr

w: www.platforma981.hr

©to, kako i za koga / WHW

B. Trenka 4

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 49 22 478

m: whw@mi2.hr

Udruæenje za razvoj kulture

Trnjanski nasip bb (tvornica

Jednistvo)

HR-10000 Zagreb | Croatia

t: +385 / 1 / 61 59 667

m: mochvara@urk.hr

w: www.urk.hr

15Platforma 9,81TuristiËke transformacije / Touristic Transformations

The fast-track touristic develop-

ment of the Croatian Adriatic

coast requires timely consid-

eration and suggestions for de-

velopment. Existing knowledge

and consciousness of the mani-

festations and courses of tour-

ism are limited by its interrupted

development and ‘hidden’ by a

purely economic relationship.

The ‘Touristic Transformations’

project has as its goal to recog-

nize and make publicly visible

the consequences and trends of

tourism and to constitute rec-

ommendations for interventions

into these phenomena. A multi-

disciplinary team has been as-

sembled with the intent of de-

fining phenomena characteristic

for Croatian tourism taking into

account its cultural, economic,

social, ecological and spatial

complexity.

Ubrzani turistiËki razvoj hrvatske obale Jadrana traži pravovremena promišljanja i prijedloge razvoja. PostojeÊe znanje i svijest o manifestacijama i tokovima turizma limitirani su njegovim prekinutim razvojem i ‘skriveni’ Ëistim ekonomskim odnosom. Projekt ‘TuristiËke transformacije’ ima za cilj prepoznati i uËiniti javno vidljivim posljedice i trendove turizma te konstruirati prijedloge intervencija u ove fenomene. Multidisciplinarni tim okupljen je s namjerom definiranja karakteristiËne pojave hrvatskog turizma uzimajuÊi u obzir njegovu kulturološku, ekonomsku, socijalnu, ekološku i prostornu kompleksnost.

http://www.platforma981.hr

16TuristiËke transformacije / Touristic TransformationsLuis FALCÓN - Tourist Resilience

Tema predavanja su turistiËke tehnologije i utjecaj turizma na izgraeni prostor na primjerima ka-rakteristiËnim za stanje španjolske obale. Kroz prizmu izgradnje za turizam, posebno se foku-sirajuÊi na dva hotela, neboder u Benidormu i ljetovalište na Kanarskim otocima, prikazane su moguÊnosti oblikovanja prostora za odmor i zabavu te njihove teritorijalne i ekonomske posljedice. Primjeri iz Španjolske uzeti su kao temelj za ponovno promišljanje naËina kojima lokalni socijalni i kulturni kontekst može rea-girati na turistiËki razvoj koji je neminovan. TuristiËka tehnologija prezentirana je s ciljem rašËlanjivanja i prepoznavanja mehanizama funkcioniranja turizma u skladu s kojima se ob-likuje prostor.

19/02/2005 MM centar, Zagreb

predavanje i diskusija u sklopu radionice TuristiËke transformacije #1 / lecture and discussion taking place within the Touristic Transformations workshop #1

The topic of the lecture was touristic technolo-

gies and the influence of tourism on built space

with examples characteristic for the state of the

Spanish coast. Through the prism of building for

tourism, with a special focus on two hotels, a sky-

scraper in Benidorm and a resort in the Canary

Islands, options for shaping spaces for relaxation

and entertainment were presented, along with

their territorial and economic consequences. The

intent of showing Spanish building examples was

directed towards rethinking the ways in which

local social and cultural context may react to in-

evitable touristic development. Touristic technol-

ogy was presented as a means of breaking down

and recognizing the functioning mechanisms of

tourism that shape space.

u partnerstvu s / in partnership with the Institute of Advanced Architecture of Catalunya, Barcelona

uz podršku Studentskog centra Zagreb, program Protokol / supported by the Student Center in

Zagreb, program Protokol

Luis FALCÓN is the Research Director at the Institut

d’arquitectura avançada de Catalunya [IAAC] and a

privately practicing architect at the LOAD office in Bar-

celona, which specializes in tourism and architecture.

He was a coordinator of the Hypercatalunya project,

a project that tried to define the contemporary state

of the territory of Catalonia and pose suggestions for

its future development. A large part of the project re-

sponded to the topics of tourism as one of the main

economic and urban actors of that space. Falcón re-

searches touristic problems, their manifestations and

organizational principles through different projects,

academic, independent or professional.

Luis FALCÓN je voditelj istraživaËkog programa na

Institut d’arquitectura avançada de Catalunya [IAAC]

i arhitekt sa privatnom praksom u uredu LOAD iz Bar-

celone, specijaliziranom za turizam i arhitekturu. Bio

je koordinator na projektu Hypercatalunya kojim se

pokušalo definirati suvremeno stanje teritorija Kata-

lonije i postaviti prijedloge njenog buduÊeg razvoja.

Veliki dio tog projekta odgovarao je na teme turizma

kao jednog od glavnih ekonomskih i urbanistiËkih aktera

tog prostora. Falcón kroz razliËite projekte, akademske,

samostalne ili profesionalne istražuje turistiËka pitanja,

njihove pojavne i organizacijske principe.

17

http://www.platforma981.hr

Radovi Manuela Gause i grupa s kojima surauje redovito vrše znatan utjecaj zahvaljujuÊi prepoznavanju aktualnih mo-guÊnosti teritorija, suvremenih prostornih potreba, kapaciteta teorije da se pretvori u nacrt te osmišljavanja nove uloge ur-banista i arhitekata unutar kulturnih okvira. Njegova praksa je da teorije artikulacije teritorija konstruira simultano s izradom urbanistiËkih ili regionalnih planova. Logika otvorenih siste-ma koja je osnovna podloga svih njegovih radova materijalizira se u teoretskim i praktiËnim prijedlozima koji pomiËu granice arhitektonske prakse.

Kroz nekoliko vlastitih karakteristiËnih projekata Manuel Gausa pokazao je promišljanje prostora razliËitih razmjera, od plana Ëitave Katalonije do oblikovanja arhitekture i pejzaža kao jedne cjeline u projektu Sociopolis u Valenciji.

U kontekstu Splita ovo predavanje dolazi u vrijeme kad je na obali izuzetno potrebno promišljanje oblikovanja teritorija zbog ubrzanih pojava koje se dogaaju.

07/03/2005 JugoistoËna kula Dioklecijanove palaËe, Split / Southeast tower of Diocletian’s Palace, Split

Pejzaž kao “podsistemski multiteritorij” / Landscape as a “subsystem multi-territory”

predavanje i diskusija / lecture and discussion

Manuel GAUSA je voditelj znan-

stvenog programa na Institut

d’arquitectura avançada de Cat-

alunya [IAAC] i arhitekt s privat-

nom praksom u uredu ACTAR ar-

quitectura iz Barcelone, jedan od

najzanimljivijih teoretiËara arhitek-

ture danas. Dugi niz godina bio je

glavni urednik Ëasopisa Quaderns,

osnivaË je grupe Matapolis i Instituta

za naprednu arhitekturu Katalo-

nije koja je postavila novi diskurs u

promišljanju grada i teritorija. Autor

je i urednik brojnih publikacija kao

što su Hicat - Hipercatalunya Re-

search Territories; Barcelona Lab;

Housing - New Alternatives, New

Systems; The Metapolis Diction-

ary of Advanced Architecture: City,

Technology and Society in the In-

formation Age.

Manuel GAUSA - Land Grids

18

The works of Manuel Gausa and

the groups he works with always

have a great influence through

the recognition of actualized

possibilities of territory, con-

temporary spatial needs, ca-

pacities of theory to be trans-

formed into a blueprint and the

devising of new roles for the

urban planner and the architect

within the cultural framework.

His practice is to construct the-

ories of articulation of territory

simultaneously with the draft-

ing of urban or regional plans.

The logic of open systems is the

underlying base of all his work

and materializes in the theoreti-

cal and practical suggestions

that expand the boundaries of

architectural practice.

Through several of his own

characteristic projects, Manuel

Gausa demonstrated thinking

of space on several different

scales, from a plan of the entire

Catalonia, to the shaping of ar-

chitecture and landscape as a

whole in the Sociopolic project

in Valencia.

In the context of Split, this lec-

ture comes at a time when the

coast is in need of reconsidera-

tion of the shaping of territory

due to the fast pace of changes

underway.

u partnerstvu s Institute of Advanced Architecture of Catalunya,

Barcelona

uz podršku Europskog pokreta, Split

in partnership with the Institute of Advanced Architecture of Catalonia,

Barcelona

supported by the European Movement, Split

Manuel GAUSA is the Scientific Di-

rector of the Institut d’arquitectura

avançada de Catalunya [IAAC] and

a privately practicing architect in

the office ACTAR arquitectura in

Barcelona and one of the most in-

teresting theoreticians of architec-

ture today. He was the editor of the

Quaderns journal for many years,

and is one of the founders of the

Matapolis group and the Institute

for Advanced Architecture in Cata-

lonia, an institution that has set a

new course in the rethinking of city

and territory. He is the author and

editor of numerous publications

including Hicat - Hipercatalunya

Research Territories ; Barcelona

Lab; Housing - New Alternatives,

New Systems; The Metapolis Dic-

tionary of Advanced Architecture:

City, Technology and Society in the

Information Age.

19Swarm Intelligences - CaterneticsNick VRIEND

Schelling presented a micro-

economic model showing how

an integrated city could unravel

into a rather segregated city,

notwithstanding the relatively

mild assumptions concerning

the individual agents’ prefer-

ences, i.e., when no agent pre-

fers the resulting segregation.

We examine the robustness of

Schelling’s model, focusing in

particular on the individual pref-

erences as its driving force. We

show that even if all individual

agents have a strict preference

for perfect integration, best-

response dynamics will lead

to segregation. We also argue

that the one-dimensional and

two-dimensional versions of

Schelling’s spatial proximity

model are in fact two qualita-

tively very different models of

segregation.

Shelling je predstavio mikroekonomski model koji je pokazao kako integrirani grad može postati popriliËno segregiran i unatoË rela-tivno blagim pretpostavkama o sklonostima pojedinaËnih agenata, tj. kad ni jedan agent ne preferira konaËnu segregaciju. ProuËava-mo robustnost Shellingovog modela fokusirajuÊi se posebice na pojedinaËne sklonosti kao njegovu pokretaËku silu. Pokazujemo da Ëak i ako svi pojedinaËni agenti strogo preferiraju savršenu integraciju, dinamika optimalnog odgovora vodi ka segregaciji. Takoer pokazujemo da jednodimenzionalna i dvodimenzional-na verzija Shellingovog modela prostorne bliskosti predstavljaju dva kvalitativno razliËita modela segregacije.

10/03/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa

Shellingov model segregacije po prostornoj bliskosti, nanovo / Schelling’s Spatial Proximity Model of Segregation Revisited

predavanje / lecture

Nick VRIEND is a Reader in Microeconomics at Queen Mary, University of

London. He studied Economics at the University of Amsterdam, Philoso-

phy at the University of Amsterdam. He finished his PhD at the European

University Institute in Florence, Italy with the dissertation “Essays on De-

centralized Trade”. Nick Vriend is Associate Editor of Computational Eco-

nomics, the Journal of Economic Behavior and Organization, the Journal

of Economic Dynamics and Control, and Macroeconomic Dynamics, and

Editor of e-JEMED.

Keywords: Neighborhood segregation, Myopic Nash Equilibria, Best-

response dynamics, Markov chain, Limit-behavior.

http://www.swarm-intelligences.org

Nick VRIEND predaje mikroekonom-

iju na Queen Mary sveuËilistu u Lon-

donu. Istražuje funkcioniranje tržista

i dinamiku interaktivnih procesa,

a zanimaju ga i makroekonomska

teorija, teorija igara, industrijska or-

ganizacija, ograniËena racionalnost i

uËenje, kao i evolucijska ekonomija,

eksperimentalna ekonomija i kom-

pleksni adaptivni sustavi. Doktorirao

je na institutu Europskog sveuËiliπta

u Firenci na temi “Eseji o decentral-

iziranoj trgovini”.

design plakata / poster design: Ruta

20

Daniela Brasil predstavila je projekt Lisaboa Capital do nada [Lisabon- prijestolnica niËega] koji je omoguÊio graanima da koriste javne prostore za vlastitu kulturu i bio opreka reprezentativnoj kulturi institucija. Projekt je zanimljiv i zbog Ëin-jenice da se u isto vrijeme održavala manifestacija Lisabon - kulturna prijestolnica 2001.

Nevidljivi Zagreb / Invisible ZagrebDaniela BRASIL

Presentation of the project and lecture on ex-

periences and knowledge gathered through the

project that was to propose alternative cultural

and urban strategies for redevelopment of the

Marvila area of Lisbon. Lisbon Capital of Nothing

was a transdisciplinary happening that included

thirty days of daily public events. It tried to es-

cape the logic of standardized affluent society, its

bureaucratic norms and ruling cultural markets.

Through mobilization of the population it helped

people to claim public space as a common asset

for the promotion of quality life.

17/03/2005 MM centar

Lisboa Capital do nada [Lisabon - prijestolnica niËega /Lisbon Capital of Nothing]

Daniela BRASIL roena

je u Rio de Janeirou.

Raznovrsno obrazovanje

na podruËju umjetnosti,

arhitekture i urbanizma

oblikovalo je njen jedin-

stveni rad na razmei ovih

disciplina. Svojim najnovi-

jim projektima u Oxfordu,

Weimaru i Lisabonu autor-

ica istražuje urbani život

i grad kao mjesto trajnog

društvenog konflikta koji

se svakodnevno mani-

festira kroz kulturu.

Daniela BRASIL was born

in Rio de Janeiro. Her edu-

cation in arts, architecture

and urban planning has

shaped her unique work

on the intersections of

these disciplines. Her

most recent projects in

Oxford, Weimar and Lis-

bon research urban life

and the city as a location

of constant social conflict

manifested daily though

culture.

http://www.platforma981.hr

21

An important question that is posed in research

of the neural basis of perception is the question

of the way information from the environment is

represented in the brain. The classical answer to

this is that the intensity of the stimulus is propor-

tional to the frequency of discharge of action po-

tential of neurons. However, this does not explain

how the distributed activity of a large number

of neurons is coordinated into a unique percep-

tive experience. This is the reason why another

possibility was suggested, one that sees time as

a neural code. In this approach information is

coded so that neurons that are simultaneously

activated code the same aspect of the stimulus,

while neurons activated in different time inter-

vals code different aspects of the stimuli. This

talk gives an overview of the pro and con argu-

ments of neural synchronization as a mechanism

of perception. Special importance is given to the

interdisciplinary approach of this problem, since

the arguments used were acquired by different

methods. For example, the mathematical models

of synchronization show that such a model has

limited capacity. On the other hand, perceptive

research show that people do not have limits in

representing objects from their environment.

Neurophysiological research does not give an

unambiguous answer to this question since some

of it registers synchronization, but some research

points to the difference in the frequency of neu-

rons’ discharge as a relevant variable. The conclu-

sion of the talk gives directives for future research

that may shed light on this problem.

Dražen DOMIJAN obtained a PhD in psychology from

the University of Zagreb with his thesis “Neural net-

works for form and lightness perception”. He is an

Assistant Professor at the Department of Psychology,

University of Rijeka.

Swarm Intelligences - CaterneticsDražen DOMIJAN

19/04/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa

Neuralna sinkronizacija / Neural synchronization

Važno pitanje kod prouËavanja neuralne osnove percepcije je na koji naËin su informacije iz oko-line reprezentirane u mozgu. KlasiËan odgovor na ovo pitanje je da je intenzitet podražaja pro-porcionalan frekvenciji okidanja akcijskih poten-cijala neurona. Meutim, to ne objašnjava kako se distriburana aktivnost velikog broja neurona koordinira u jedinstveni perceptivni doživljaj. Stoga je predložena nova moguÊnost koja uzima vrijeme kao neuralni kod. U ovom pristupu infor-macije se kodiraju tako da oni neuroni koji se ak-tiviraju simultano, kodiraju isti aspekt podražaja dok neuroni koji se aktiviraju u razliËitim vre-menskim intervalima, kodiraju razliËite aspekte podražaja. U izlaganju je dan pregled argumena-ta za i protiv neuralne sinkronizacije kao meha-nizma percepcije. Posebno je istaknuta važnost interdisciplinarnog pristupa ovom problemu buduÊi da su argumenti koji se koriste dobiveni razliËitim metodama. Na primjer, matematiËki modeli sinkronizacije pokazuju da takav meha-nizam ima ograniËeni kapacitet. S druge strane perceptivna istraživanja pokazuju da ljudi nemaju ograniËenje u reprezentiranju objekata iz oko-line. Neurofiziološka istraživanja ne daju jed-noznaËan odgovor buduÊi da dio njih registrira sinkronizaciju, ali odreeni broj istraživanja ukazuje na razliku u frekvenciji okidanja neu-rona kao relevantnu varijablu. Na kraju izlaganja dane su i smjernice za buduÊa istraživanja koja bi mogla rasvijetliti ovo pitanje.

Dražen DOMJAN je doktorirao na SveuËilištu u Zagre-

bu na temu: Neuronske mreže za percepciju svjetlina i

oblika. Radi kao asistent na Odsjeku za psihologiju, na

SveuËilištu u Rijeci.

http://www.swarm-intelligences.org

22

Changes caused on the Adriatic

coast by global trends in tourism

are viewed through studies of

specific locations and phenom-

ena. The twelve topics discuss

the occurrences key to under-

standing the current state and

future of tourism, including its

TuristiËke transformacije / Touristic TransformationsRadionica #2 / Workshop #2

30/04 - 01/05/2005 MM centar, Zagreb

Promjene koje globalni trendovi turizma uzrokuju na Jadranu promatrane su kroz studije speci-fiËnih lokacija i fenomena. Kroz 12 tema prepoznate su pojave kljuËne za razumijevanje stanja i buduÊnosti turizma, odnosno njegovih socijalnih, kulturnih i prostornih posljedica. Multidiscipli-narni tim sastavljen od predstavnika 9 struka imao je zadatak objasniti koncepte koji se pojavljuju i uoËiti potencijale i konflikte turizma u lokalnim sredinama. Rad je usmjeren stvaranju jasnih i komunikativnih poruka i rješenja koje mogu doprinijeti kvaliteti javnog diskursa u društvu u ko-jem turizam postaje dominantna djelatnost. Javni dio radionice održan je uz prezentaciju gostiju predavaËa Marka JakeliÊa s Arhitektonskog fakulteta i Saše BegoviÊa iz studija 3LHD. Prezentirane su prakse prostornog i urbanistiËkog planiranja koje izrazito intenzivno oblikuju odnose u turistiËkim podruËjima. Diskusija pod na-zivom flTuristiËki hibridi« otvorila je pitanja spajanja životnih navika s turistiËkim trendovima i spajanju turistiËkih aktivnosti i prostora s ostalim sadržajima. Neformalni dio programa nastavljen je u predvorju &TDa uz podršku DJ tima Groodanje.

social, cultural and spatial con-

sequences. A multidisciplinary

team of representatives of nine

professions had the mission of

explaining the appearing con-

cepts and note the potential and

conflicts of tourism in local com-

munities. The work focused on

the creation of clear and com-

municative messages and solu-

tions that can contribute to the

quality of public discourse in a

society where tourism is becom-

ing the dominant activity.

The public part of the workshop

was held with a presentation by

guest lecturers Marko JakeliÊ

from the Faculty of Architec-

ture in Zagreb and the archi-

tectural studio 3LHD. Spatial

and urban planning practices

that intensely shape relations

in coastal areas were presented.

A discussion entitled “Touristic

Hybrids” opened up questions

of joining lifestyle habits with

touristic trends and merging

touristic activities and space

with others.

The informal part of the pro-

gram was continued in the lobby

of Theater &TD with the support

of the DJ-team Groodanje.

http://www.platforma981.hr

23O radu/On LaborThomas LEHMEN: Stanica 4 / Station 4

11/05/2005 Goethe instutut / Goethe Institute12/05/2005 Teatar &TD / &TD Theatre

koncept, autor,

koreogra∫ja / concept, author,

choreography: Thomas Lehmen

voditelj projekta / project

manager: Sven-Thore Kramm

asistencijaassistance: Cécile

Buclin, Annette Fricker, Inge von

Hehn

umjetniËki savjeti / artistic

advise: Petra Roggel

[produkcija / production], Katrin

Schoof [dizajn / design]

produkcija / production: Thomas

Lehmen

ko-produkcija / co-production:

Podewil/Tanzwrkstatt Berlin,

Kaaitheater Brussel, Vooruit Gent

podržava / supported by:

Senatsverwaltung für

Wissenschaft, Forschung und

Kultur, Berlin

Thomas Lehmen je jedan od najvažnijih su-vremenih koreografa, a dolazi iz kruga umjetni-ka okupljenih u Berlin-skom Hebbel Theatru, žarištu nove europske kazališne scene. Projekt STANICE formiran je u obliku istraživanja au-topoietskog karaktera sustava [karakteristike da se sistemi i živa biÊa samo-obnavljaju, kon-stantno generiraju na molekularnoj razini sastavne dijelove koji su potrebni kako bi se

My work from this year is built around the theme, “systems”. Nik-

las Luhmann describes, for example, a social system as an auto-

poetic, self-referential system, a system grounded upon sense,

which differentiates itself from an environment, and which operates

through and is ultimately elementary of communications. These

communications are the topic of concern. Of equal interest is the

development of a “universal” discourse which excludes nothing and

no one. In an increasingly virtual and exclusively media-distributed

world, art is the window through which one can contemplate the

intersections between different parts of this world.

Thomas LEHMEN

http://www.cdu.hr

oËuvala unutrašnja organizacija], kako u plesu tako i u drugim proizvodnim ili sociopolitiËkim okolišima. U predstavu Lehmen poziva plesaËe, koreografe, ali i pravnike, noÊne Ëuvare, politiËare, nogometaše ili menadžere koji razmjenjuju iskustva u djelovanju unutar sustava. Lehmena zanima razvoj fluniverzalnog diskursa« koji ništa i nikog ne iskljuËuje. U sve više virtualnom i medijski posredovanom svijetu, umjetnost je prozor kroz koji se mogu mis-liti križanja izmeu razliËitih dijelova ovog svijeta.

foto

stud

io T

oM

e

24

Solo : Ciklus / 1 / Projekt O radu

Solo : Cycle / 1 / Project On Labour

Koreogra∫ja i Izvedba / Choreography and

Performance: Željka SanËanin

Dramaturgija / Dramaturgy: Saša BožiÊ

Koprodukcija / Co-production: Kombinirane

Operacije & Centar za Dramsku Umjetnost / Center

for Drama Art

Scenogra∫ja / Scenography: k.o.

Dizajn rasvjete / Light design: Aleksandar »avlek

Design plakata / Poster design: Damir Gamulin

projekt je realiziran kroz radnu platformu

EkSperimentalne slobodne scene - Zagreb / the

project has been realized through the working

platform of the EkSperimental free scene, Zagreb

O radu/On Labork.o.

Solo : Ciklus / 1 / Projekt O raduSolo: Cycle / 1 / Project On Labour

Projekt Solo : Ciklus / 1, koreografski je esej skupine k.o. koji se referira na razliËite aspekte fenomena umjetniËkog rada u mediju plesa i ko-reografije. Kroz autoreferencijalni sustav Solo : Ciklus / 1 se bavi istraživanjem normativne ide-ologije koreografske prakse zahvaËajuÊi pitanje opipljivosti medija plesa kao takvog, njegove recep-tivne vidljivosti i znaËenjske neuhvatljivosti . IzvoaËica minimalistiËki precizno istražuje vidljivost i nevidljivost vlastitog koreografskog materijala manipulirajuÊi osjeÊajem da se materi-jal upravo stvara, trenutkom njegova nastajanja pred gledateljevim oËima. Krajolik koreografije izrazito je skulpturalan afirmirajuÊi ideju Bar-thesovskog punctuma: detalja koji se ne stigne racionalizirati.Konstantno šireÊi prostor manipulacije: od vlas-titog tijela, preko prostora izvedbe, do percepc-ije gledatelja, Solo : Ciklus / 1, metodom stalne transformacije materijala pokušava umnožiti oznaËiteljsku praksu i na taj naËin potkopati vlastitu potrebu za smislom. Namjesto smisla pojavljuje se asocijativno-metamorfozni svijet potencijalnog. Dramaturgija Sola inzistira na rastu fikcionalnog, teatralnosti: Solo : Ciklus zbiva se istovremeno na tijelu, oko tijela izvoaËice, u oku i imaginaciji gledatelja. Neprestanim bujanjem koreografskog materijala izvedba bježi od konkretnosti poten-cirajuÊi zauzvrat napetost opažajnog procesa.

Saša BOŽI∆

kontakt / contact: k-o@net.hr

http://www.cdu.hr

25

The project Solo : Cycle / 1 is a

choreographical essay by the

group k.o. which refers to differ-

ent aspects of the phenomena

of artistic work in the medium

of dance and choreography.

Through self-referentiality, Solo

: Cycle / 1 explores the norma-

tive ideology of choreographical

practices, attempting to empha-

size the tangibility of the dance

medium, its perceptive visibility

and semiotic elusiveness.

With minimalistic precision,

the performer investigates the

[in]visibility of her choreograph-

ical material; she manipulates

with the sense of producing

the dance material at the very

moment of performing it. The

landscape of choreography is

deliberately sculptural, affirm-

ing Barthes’ idea of the punc-

tum: a detail that escapes every

rationalisation.

Expanding the territory of ma-

nipulation, from the perform-

er’s body, via the performing

space and to the perception of

the spectators, Solo : Cycle / 1

uses the method of constant

transformation of the dance ma-

terial and attempts to multiply

the signifying process, in this

way dissolving its own need for

conceptual meaning. Instead of

a conceptual meaning, what appears is a world of potentiality, associative and metarmorphical.

The dramaturgy of Solo : Cycle insists on increasing the fictional level, theatrality: the process of

the Solo happens simultaneously on the body of the performer, around the performer’s body, and

in the eye and imagination of the spectator. Through constant, exuberant growth of the choreo-

graphic material, the performance moves away from concrete meaning, exposing the tension of the

perceptive process of the recipient.

Saša BOŽI∆

26

Nevidljivi rad dio je cjelogodišnjeg projekta O

radu Centra za dramsku umjetnost koji nizom

umjetniËkih intervencija i diskusija problematizira

specifiËni karakter rada u umjetniËkoj proizvod-

nji, njegovu materijalnost i nematerijalni uËinak,

cijenu rada, upravljanje radom....

Slaven TOLJ & Sandro ÐUKI∆16.05. 2005. Galerija Miroslav KraljeviÊSlaven TOLJ je roen u Dubrovniku 1964. Diplomirao je

na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. OsnivaË je

i voditelj Art radionice Lazareti, Dubrovnik od 1988.

Izbor iz posljednjih izložbi i nastupa:

SAMOSTALNE IZLOŽBE I AKCIJE:

2003. Buenja u vrtovima sunca, Galerija Josip

RaËiÊ, Zagreb

Linija, akcija u staroj gradskoj luci, Dubrovnik

2002. Bez naziva, Dom umeni, Brno

11.09.2001, Mala galerija - Moderna galerija,

Ljubljana

2000. Bez naziva, Urban Neighbourhoods, Kunstler

haus, Bremen

O raduNevidljivi rad

PERFORMANSI:

2003. Bez naziva, Brightness/Svjetlina,

UGD Moderna galerija, Dubrovnik [cat.]

2002. Nature & Society, Here Tomorrow,

Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb [cat.]

2001. Globalization, Body in the East, Exit art, New

York [cat.]

SKUPNE IZLOŽBE:

2004. Cosmopolis: Microcosmos X Macrocosmos,

State Museum of Contemporary Art -

Costakis Collection, Thessaloniki, GrËka

Light, Museum der Moderne Monchsberg,

Salzburg [cat.]

L’arte del Mediterraneo, MACRO at Mattatoio,

Roma [cat.]

Interrupted games, Galerie fur

Zeitgenossische Kunst, Leipzig [cat.]

2001. Nothing, Center for Contemporary Art,

Sunderland [cat.]

1997. Documenta X, Kassel [cat.]

27

SCENOGRAFIJE

2003. Heiner Müller: Medeamaterial, režija Ivica

Buljan, Mini teater/ARL/Cankarjev dom

2000. Bernard-Marie Koltès: Povratak u pustinju,

režija Ivica Buljan, HNK Split

Bernard-Marie Koltès: NoË Ëisto na robo gozdov,

režija Ivica Buljan, Mini teater/Cankarjev dom

1998. Sofoklo: Ajant, režija Leo KatunariÊ, Splitsko

ljeto

Sandro ÐUKI∆ je diplomirao na Akademiji likovnih

umjetnosti u Zagreb kod prof. Ðure Sedera. Školovanje

je nastavio na Kunstakademie Düsseldorf kod profesora

Nam June Paika i Nan Hoover te na Meisterschuler

on Kunstakademie Düsseldorf [prof. Nan Hoover].

Sudjelovao je na brojnim domaÊim i meunarodnim

izložbama. Od 1998. se bavi istraživanjima na pod-

ruËju digital imaging-a i digitalnim arhivama. Živi i

radi u Zagrebu.

Silvio VUJI»I∆ &Dejan DRAGOSAVAC RUTA10/06/2005. Galerija NovaSilvio VUJI»I∆ roen je 1978. u Zagrebu. Studira na

Tekstilno-tehnološkom fakultetu i Likovnoj akademiji

u Zagrebu. Dobitnik je nagrade 34. zagrebaËkog sa-

lona 1999. te nagrade Talijanske modne komore na

Mittelmoda y2k Competition [Gorizia, Italija, 2000].

Održao je samostalne izložbe u zagrebaËkoj Galeriji

SC 2001., Galeriji KrižiÊ Roban 2002, Galeriji Vladimir

Nazor, u Studiju Muzeja suvremene umjetnosti u sklopu

projekta Pilot04 [2004], te “Izbjegavanje” s Ivanom

Franke i Damirom OËkom u MSU [2005]. Sudjelovao je

u modnom projektu Ethno-Moda-Ethno u Pazinu 1999,

na izložbi i modnoj reviji Big Torino 2000., na Fashion

weeku u Sarajevu 2001., te na izložbi Here Tomorrow u

selekciji Roxane Marcoci [MSU, Zagreb, 2002.]. Diza-

jnirao je kostime za BADco., Wax Factory, produkcije

HNK Split i druge.

Dejan DRAGOSAVAC RUTA roen je 1971. u Novoj

Gradišci. Studirao je na Fakultetu grafiËke tehnologije

u Zagrebu. Od 1995 - 2004. radi u Arkzinu, izdavaËu

istoimenog magazina, a pored magazina izdaje i kn-

jige [Boris Buden Barikade, Dubravka UgrešiÊ Kultura

laži, Igor MandiÊ Prijapov problem...], te CD-e [Boxer,

Mance, Zhel...]. Sudjeluje u nekoliko preoblikovanja

Ëasopisa, magazina i novina [PCChip, Nomad, Godine

Nove, VeËernji list - nerealizirano, Slobodna Dalmacija,

Bastard, Libra, Gordogan...]. Sudionik je niza domaÊih

izložbi dizajna, od Salona mladih, ZagrebaËkog salona,

izložbi HDD-a 01, 02 i 03, te na Zgrafu, a radovi su mu

objavljeni u Ëasopisima: Eye [UK], Print [SAD], AIGA

journal [SAD] i knjigama Genius Moves [North Light

Books - SAD], Two Colour Graphic [Rockport - SAD].

Radi na izradi identiteta, plakata i knjižica niza kulturnih

udruga i nevladinih organizacija [mama - klub net.

kulture, Kontejner - udruga za suvremenu umjetnost,

Platforma 9,81...].

Kristina LEKO & IVAN MARUŠI∆ KLIF15/06/2005. Galerija NovaKristina LEKO, roena 1966. u Zagrebu, likovna i video

umjetnica jakog dokumentaristiËkog pristupa, zaokuplje-

na razliËitim temama koje sežu od politiËkih do intimnih;

akcije u javnom prostoru, intimisticki autobiografski ra-

dovi, komunikacijski i dokumentarni projekti u suradnji

s razliËitim društvenim skupinama: Amerika, izložba u

suradnji s hrvatskim iseljenicama u Astoriji, NY, 2003-

05.; Sarajevo International, video-komunikacijski projekt

u suradnji s 12 doseljenika u Sarajevo, 2001.; O mlijeku

i ljudima, izložba u suradnji s 10 maarskih i hrvatskih

seoskih obitelji, 2002/03.; Sir i vrhnje, serija akcija i

artefakata posveÊena zaštiti zagrebaËkih mljekarica, u

suradnji s BLOK-om, od 2002.; Mes objets trouves, zbri-

ka znaËajnih predmeta, od 1992.; Škola gledanja, serija

instalacija u javnim prostorima i radionica, 1994./97.,

Verfassungskorrekturbuerro - akcija u tijeku posveÊena

poboljšanju ameriËkog ustava, 2004...

Ivan MARUŠI∆ KLIF je multimedijalni umjetnik iz Za-

greba. Diplomirao na School of Audio Engineering u

Amsterdamu. Bavi se izradom svjetlosnih objekata i in-

stalacija, povremeno scenografijama za kazalište, film

i TV. Kao kompozitor, tonski snimatelj i producent radi

glazbu, šumove i tonsku produkciju za kazalište, film i

TV, te za umjetniËke projekte drugih autora. Od 1996.

radi na podruËju interaktivnih instalacija, robotike i inter-

aktivnog videa. Izlagao i nastupao u Hrvatskoj i Europi.

Dobitnik nagrade Salona mladih 2001. godine.

28

Slaven TOLJ & Sandro ÐUKI∆17/05/2005 Gallery Miroslav KraljeviÊSlaven TOLJ is born in Dubrovnik in 1964. He gradu-

ated at the Academy of Fine Arts in Sarajevo. He is

the founder and director of Art Workshop Lazareti in

Dubrovnik since 1988.

A selection of the most recent exhibitions and per-

formance art works:

INDEPENDENT EXHIBITIONS AND ACTIONS:

2003. Awakenings in the Gardens of Sun, Gallery

Josip RaËiÊ, Zagreb

A Line, an action in the old city harbor,

Dubrovnik

2002. No Name, Dom Umeni, Brno

11.09.2001, Little Gallery - Modern Gallery,

Ljubljana

2000. No Name, Urban Neighbourhoods,

Kunstlerhaus, Bremen

PERFORMANCE ART WORKS:

2003. No Name, Brightness/Svjetlina, UGD Modern

Gallery, Dubrovnik [cat.]

2002. Nature & Society, Here Tomorrow, Museum of

Contemporary Art, Zagreb [cat.]

2001. Globalization, Body in the East, Exit art, New

York [cat.]

COLLECTIVE EXHIBITIONS:

2004. Cosmopolis: Microcosmos X Macrocosmos,

State Museum of Contemporary Art - Costakis

Collection, Thessaloniki, Greece

Light, Museum der Moderne Monchsberg,

Salzburg [cat.]

L’arte del Mediterraneo, MACRO at Mattatoio,

Roma [cat.]

Interrupted games, Galerie fur

Zeitgenossische Kunst, Leipzig [cat.]

2001. Nothing, Center for Contemporary Art,

Sunderland [cat.]

1997. Documenta X, Kassel [cat.]

SET DESIGNS:

2003. Heiner Müller: Medeamaterial, stage direction:

Ivica Buljan, Mini teater/ARL/Cankarjev dom

2000. Bernard-Marie Koltès: Return to the Desert,

stage direction: Ivica Buljan, Croatian

National Theatre-Split

Bernard-Marie Koltès: La Nuit juste avant les

forêts, stage direction: Ivica Buljan, Mini teater/

Cankarjev dom

1999. Sophocles: Ajax, stage direction: Leo

KatunariÊ, Splitsko ljeto

Sandro ÐUKI∆ graduated at the Academy of Fine Arts in

Zagreb under the mentorship of professor –uro Seder.

He continued his education at Kunstakademie Düssel-

dorf under the mentorship of professor Nam June Paik

and Nan Hoover and after that at Meisterschuler on

Kunstakademie Düsseldorf [professor Nan Hoover].

He participated in numerous local and international

On Labor Invisible Labor

Invisible Labor is a part of a year long project

On Labor by Centre for Drama Arts. The project

is conceived as a series of artistic interventions

and discussions and its aim is to problematize and

question the specific character of labor in the art

production, its materiality and non material ef-

fects, the price of labor and its management...

foto

stu

dio

To

Me

29

exhibitions. Since1998. he has been making research

in the field of digital imaging and digital archives. He

lives and works in Zagreb.

Silvio VUJI»I∆ & Dejan DRAGOSAVAC RUTA10/06/2005 Gallery NovaSilvio VUJI»I∆ was born in 1978. in Zagreb. He studied

at the Faculty of Textile Technology and the Academy

of Fine Arts in Zagreb. He was awarded at the 34th

Zagreb Salon in 1999 and by the Italian Fashion Cham-

ber at the Mittelmoda y2k Competition [Gorizia, Italy,

2000]. He held independent exhibitions in SC Gallery,

Zagreb in 2001, Gallery KrižiÊ Roban 2002, Gallery

Vladimir Nazor, in the Studio of the Museum of Con-

temporary Art as a part of their project Pilot04 [2004]

and “Izbjegavanje” with two of his collegues Ivana

Franke i Damir OËko in the same museum [2005]. He

participated in the fashion project Ethno-Moda-Ethno

in Pazin in 1999, at the exhibition and fashion show Big

Torino in 2000, at the Fashion Week in Sarajevo in 2001

and at the exhibition Here Tomorrow for which he was

selected by Roxane Marcoci [Museum of Contempo-

rary Art, Zagreb, 2002]. He made costume design for

BADco., Wax Factory, Croatian National Theatre-Split

theatre productions and others.

Dejan DRAGOSAVAC RUTA was born in 1971 u Nova

Gradiška. He studied at the Faculty of Graphic Technol-

ogy in Zagreb. From 1995 till 2004 he works for Arkzin

- a publisher of the magazine Arkzin - that besides that

also publishes books [Boris Buden: Barricades, Du-

bravka UgrešiÊ: Culture of Lies, Igor MandiÊ: Prijap’s

problem...] as well as CDs [Boxer, Mance, Zhel...]. He

participates in the reshaping the visual form of several

magazines and newspapers [PCChip, Nomad, Godine

Nove, VeËernji list - not realized, Slobodna Dalmacija,

Bastard, Libra, Gordogan...]. He also participated in a

series of local graphic design exhibitions - Youth Salon,

Zagreb Salon, exhibitions Croatian Design Society 01,

02 i 03, Zgraf, and his works were published in maga-

zines: Eye [UK], Print [SAD], AIGA journal [SAD] and

books Genius Moves [North Light Books - SAD], Two

Colour Graphic [Rockport - SAD]. By designing plac-

ards and booklets he works on the creation of identity

for a great number of independent cultural and non-

governmental organizations [MaMa - net.culture club,

Kontejner - independent organization for contemporary

art, Platform 9,81...].

Kristina LEKO & Ivan MARUŠI∆ KLIF15/06/2005 Gallery NovaKristina LEKO, born 1966 in Zagreb, Croatia; visual and

video artist, sometimes writer; concerened with a vari-

ety of issues ranging from political to intimate; actions

in public space, as well as intimate biography-based

works; strong documentary approach; communica-

tion and documentary projects in collaboration with

different social groups; Amerika, an exhibition created

in collaboration with Croatian immigrants in Astoria,

NY, 2003-05; Sarajevo International, a video-commu-

nication project in collaboration with twelve Sarajevo

immigrants, 2001; On Milk and People, an exhibition

in collaboration with Croatian and Hungarian farmer

families, 2002/03; Cheese and Cream, a serial of actions

and artifacts dedicated to protection of the milkmaids

of Zagreb, in collaboration with BLOK, since 2002;

Mes objets trouves, a collection of everyday objects

with historical references, since 1992; Visualy Based

Perception Training, a serial of public installations and

workshops, 1994/97; Verfassungskorrekturbuerro, an

action in progress correcting and improving the USA

Constitution, 2004...

Ivan MARUŠI∆ KLIF is a multimedia artist from Zagreb.

He graduated from the School of Audio Engineering

in Amsterdam. He makes light-providing objects and

installations; occasionally he makes set designs for thea-

tre performances, films and TV. As a composer, sound

technician and producer he creates music, noises and

makes sound production for theatre, film and televi-

sion but also for artistic projects of other authors. Since

1996 he works in the field of interactive installations,

robotics and interactive video. He had exhibitions and

performed in Croatia and Europe. He was awarded at

the Youth Salon in 2001.

http://www.cdu.hr

30Swarm Intelligences - CaterneticsJimmy WALES

12/05/2005 Novinarski dom / Croatian Journalists’ Association

Jimmy WALES is the founder of Wikipedia - with

over 1.700.000 lexicographic units and 199 lan-

guages - the largest multi-lingual encyclopedia

on the Internet, and one that has in the past few

years become one of the most expansive and

well-known electronic sources of information

and knowledge in the world. It differs from other

encyclopedias because the creation of contents

relies completely on collabora-

tive writing on the Internet: any-

one is free to add or edit any of

the texts. It also differs because

the technological possibilities

of fast and easy publishing ac-

cessible to all allows Wikipe-

dia to quickly follow current

phenomena.

All contents on Wikipedia

are published under the GNU

License for free documentation and can be freely

edited and published elsewhere. Wikipedia leaves

the realization of the quality of the contents,

solved by other mass collaboration initiatives

on the Internet like Slashdot or Ebay by use of

formal reputation systems, to discussion of the

authors. By coordinating different styles and opin-

ions with a joint cause of the most complete and

independent presentation of facts, they shape a

true community. For his presentation in Zagreb

Jimmy Wales will talk of the founding, develop-

ment and shapes of the organization and coor-

dination within Wikipedia.

Jimmy WALES je pokretaË Wikipedije - s pre-ko 1.700.000 leksikografskih jedinica i 199 jez-ika najveÊe višejeziËne enciklopedije na Inter-netu koja je posljednjih godina postala jedan od najopširnijih i najpoznatijih elektronskih izvora informacija i znanja na svijetu. Od drugih encik-lopedija razlikuje je to što se za kreiranje sadržaja u potpunosti oslanja na suradniËko pisanje na Internetu: bilo tko je slobodan dodati i preurediti bilo koji tekst u njoj. Razlikuje je i to što, zbog tehnoloških moguÊnosti brzog i lakog objavljivanja kojemu svi imaju pristup, Wikipedija puno brže leksikografski prati aktu-alne fenomene.

Svi sadržaji na Wikipediji objavljeni su pod GNU Licen-com za slobodnu dokumentaciju i mogu se slobodno preuzimati, nadopisivati i dalje objavljivati. Ostvarivanje kvalitete sadržaja, koje druge inicijative masovne suradnje na Internetu poput Slashdota ili Ebaya rješavaju formalnim reputacijskim sustavima, Wikipedija ostavlja na dogovor svojim autorima. UsklaujuÊi razliËite stilove i mišljenja sa zajedniËkim ciljem što pot-punijeg i nepristranijeg predstavljanja Ëinjenica oni pak stvaraju istinsku zajednicu. Na predavanju u Zagrebu Jimmy Wales Êe govoriti o nastanku, razvoju i oblicima organizacije i ustroja unutar zajednica Wikipedije.

Organizirano u suradnji s CarNETom / Organized jointly with CarNET

Snimka predavanja bit Êe naknadno dostupna on-line na adresi / A recording of the lecture will be available

on-line at: http://mod.carnet.hr/hr/carnet/

http://www.swarm-intelligences.org

Emergentna zajednica Wikipedije / The Emergent Community of Wikipedia

31Kolektivna akcija / Collective ActionEtcétera...

27/05/2005 Galerija Nova / Gallery Nova

Kolektiv Etcétera... osnovali su Federico Zuk-erfeld [Argentina] i Loreto Soledad Garin Guz-man [»ile] poËetkom 1998. u Buenos Airesu. »lanovi su umjetnici iz razliËitih podruËja, poez-ije, drame, likovnih umjetnosti, glazbe i politiËki aktivisti. Dva svojstva odražavaju identitet kole-ktiva Etcétera...:Etcétera... je skvotirala napuštenu staru kuÊu, tiskaru argentinskog nadrealista Juana Andral-isa, koji je 1950-ih bio dio pariške grupe koju je vodio André Breton. Vrativši se u Buenos Aires, osnovao je izdavaËku kuÊu i pokrenuo tiskaru. Nakon njegove smrti 1994. kolektiv Etcétera... sluËajno pronalazi taj prazni prostor i tamo osniva laboratorij umjetnosti i kazališta te biblioteku. Taj magiËni susreti s duhom nadrealizma omo-guÊio je grupi da proe kroz samostalno i neza-visno uËenje, s puno ideja koje povezuju umjetnost sa životom u spiritualnom podruËju, u snovima, kao i u politiËkim aspektima.Drugo svojstvo koje definira stavove kolektiva Etcétera... je predanost i prisustvo u društvenim sukobima otkada se kolektiv Etcétera... poËeo baviti kreacijom Escrachesa zajedno s grupom HIJOS [organizacija za ljudska prava koja oku-plja sinove i kÊeri nestalih ili protjeranih ljudi za vrijeme posljednje diktature]. Etcétera... radovima, manifestima i akcijama sudjeluje na protestima i demonstracijama zajedno s drugim borcima, kao i na ulicama, te u umjetniËkim i drugim kulturnim institucijama [kazalištima, muzejima, kulturnim centrima].Etcétera... traži duh koji sadrži sve umjetniËke alate potrebne za ispunjenje svojih ciljeva. S meta-forom kao poticajem za imaginaciju, Etcétera... se nada upotrebi zanesenog nepoštivanja kako bi ljude vratila u igru, ohrabrila kolektivnu razinu ukljuËenosti.

The Etcétera... collective was founded by Fed-

erico Zukerfeld [Argentina] and Loreto Soledad

Garín Guzman [Chile] at the beginning of 1998 in

Buenos Aires. Members are artists from various

fields such as poetry, drama, visual arts, music,

and political activists. Two features have marked

the collective’s identity:

Etcétera... squatted an old abandoned house

that had been used as the printing house of Ar-

gentinean Surrealist Artist Juan Andralis who

was part of the group from Paris led by André

Breton during the 1950s. Upon returning to Bue-

nos Aires he settled as a publisher in this printing

house. After his death in 1994, Etcétera... collec-

tive came across this empty place by chance and

set up a laboratory of arts, a theatre and a library.

This magical meeting with the spirit of Surreal-

ism allowed the group to go through self-guided

and independent learning, with many ideas that

link art with life both in the spiritual domain, in

dreams, and in the political aspects.

The other feature that has defined the attitude of

Etcétera... is its commitment and presence in so-

cial conflicts. That is, ever since Etcétera... became

involved in the creation of Escraches along with

the group called HIJOS [human rights organization

that gathers sons and daughters of disappeared

and exiled people during the last dictatorship].

Etcétera... participates with its works, manifes-

tos and actions in protest demonstrations along

with other fighters, as well as in the streets and

in artistic and cultural fields [theatres, museums,

cultural centres].

Etcétera... seeks a spirit that holds all the artistic

tools needed to fulfill its goals. Using metaphor

as a stimulus for the imagination, they hope to

use enthusiastic irreverence to bring people back

into the game, in order to encourage a more col-

lective level of involvement.

Stvarati i jesti / To Create and to Eat

foto

stu

dio

Ark

zin

32Nevidljivi Zagreb / Invisible ZagrebPrivremeni ured / Temporary Of∫ce

02-19/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova

Projekt privremenog ureda je rad tima Nevidljivog Zagreba / The Temporary Of∫ce project was realized by

the Invisible Zagreb team: Ana Boljar | Damir Gamulin | Ana Hušman | Sandro Lendler | Marko SanËanin

[voditelj projekta / project leader] | Ana ŠiloviÊ [koordinator / coordinator] | Vesna VukoviÊ | PR team: Karla

BaπiÊ-JelinËiÊ | Sonja BoriÊ | Josipa KrižanoviÊ | Izložba je realizirana u suradnji sa udrugom BLOK / The

exhibition was jointly realized with the organization BLOK.

Nevidljivi Zagreb, projekt Plat-forme 9,81, dvije se godine bavi otkrivanjem napuštenih grad-skih prostora. Privremenim kulturnim dogaanjima od ovih prostora želimo uËiniti prostore javnosti i potaknuti razmišljanje o novim prostorima kulture. U suradnji s neovisnom kulturnom scenom vršimo utjecaj na kul-turne i urbanistiËke politike grada s ciljem trajnog korištenja ovih prostora za mjesta otvorene kulturne razmjene. Od 02. do 19. lipnja Platforma 9,81 Êe otvoriti ured Nevidljivog Za-greba u Galeriji Nova. Programske aktivnosti projekta zamišljene u tom vremenu takoer Êe se preseliti u prostor galerije. U tra-janju privremenog ureda u galeriji Êe se osim svakodnevnog rada na projektu i sastanaka s partnerskim organizacijama neovisne kulturne scene održati i dio programa predavanja te Êe ured biti svakodnevno otvoren javnosti, a dosadašnji rezultati i arhiva Nevi-dljivog Zagreba moÊi Êe se slobodno pretraživati. Kroz prezent-aciju metoda rada na projektu cilj ureda je potaknuti graane na samostalno otkrivanje napuštenih gradskih prostora te istaknuti pravo javnosti na prostor grada.

In the period from June 02 - 19,

Platforma 9,81 will open the

Invisible Zagreb office in Gal-

lery Nova. Program activities

of the project occurring in that

time frame will also take place

in the Gallery. In the duration of

the temporary office, besides

everyday work on the project

and meetings with partner or-

ganizations of the independ-

ent scene, a part of the lecture

program will take place there,

the office will be open for the

public every day and results and

the archive of Invisible Zagreb

will be open to all interested.

The goal of the office is to use

the presentation of the project’s

methods to prompt citizens to

independently seek out aban-

doned city spaces and to pro-

mote the right of the public to

city space.

Invisible Zagreb, a project of Platforma 9,81, has been involved in

the past two years with the discovery of abandoned city spaces.

Using temporary events, we wish to transform these spaces into

public spaces and encourage thinking of new cultural spaces. In

collaboration with the independent cultural scene we influence

the cultural and urban planning policies of the city with the goal of

using these spaces as locations of open cultural exchange.

33O radu / On LaborPolitike virtuoznosti / Politics of Virtuosity

We would like to open talks on refocused perspec-

tives of the political potentiality of performance, the

performer’s and thinker’s virtuosity and the com-

mon virtuosity of those whose labor takes place in

general intellect. In these two days a discussion on

the coordination of new dance/performance initia-

tives in the transformative situation of Ljubljana,

Bucharest, Tallinn, Belgrade, Zagreb will take place.

You are invited to participate in the talks on recent

developments and further potentialities of tactical

collaboration among artists, thinkers and activists

who are expressing an act of will for production

of the common.

Željeli bismo zapoËeti razgovor na temu novih perspektiva politiËkih po-tencijalnosti izvedbe, vir-tuoznosti izvoaËa i mis-lioca, te svakodnevne vir-tuoznosti onih Ëiji je rad dijelom opÊeg intelekta. Ti-jekom ova dva dana razgov-orati Êemo o koordinaciji nove plesne/izvedbene inicijative u transforma-cijskoj situaciji Ljubljane, Tallina, Beograda, Zagre-ba. Pozivamo vas da sudje-lujete u razgovorima o ne-davnom razvoju dogaaja i novim potencijalnostima taktiËkih suradnji umjet-nika, mislioca i aktivis-ta koji iskazuju Ëin volje za proizvodnjom zajed-niËkog.

UËesnici / Participants: Dalija A∆IN | Ric ALLSOPP | Saša ASENTI∆

| Selma BANICH | Una BAUER | Elke Van CAMPENHOUT | Bojana

CVEJI∆ | Dalibor DAVIDOVI∆ | Emil HRVATIN | Ivana IVKOVI∆ |

Nevenka KOPRIVŠEK | Zane KREICBERGA | Tomislav MEDAK |

Petar MILAT | Aldo MILOHNI∆ | Irma OMERZO | Manuel PELMUS |

Igor PRIBAC | Goran Sergej PRISTAŠ | Nikolina PRISTAŠ | Barbara

RAEL | Priit RAUD | Mårten SPÅNGBERG | Ksenija STEVANOVI∆ |

Ana VUJANOVI∆ | Mirna ŽAGAR, members of the editorial boards

of performing arts magazines Frakcija, Maska and TKH etc.

foto

stu

dio

To

Me

34

»etvrtak, 02/06/05.

Mårten SPÅNGBERG: Powered by Emotions18 h, Teatar &tdGoldbergove varijacije J. S. Bacha u interpretaciji

Glenna Goulda, improvizacija Stevea Paxtona, snimio

Valter Werdin, pleše Mårten Spångberg.

Autor i izvoaË: Mårten Spångberg.

Glazba: Keith Jarrett: “Köln Concert” | J. S. Bach

“Goldbergove varijacije” u izvedbi Glenna Goulda |

Buena Vista Social Club u izvedbi Roberta Göbera i

Jürgena Reichartza.

Rasvjeta: Bruno Pocheron

Koprodukcija: TanzWerkstatt Berlin.

Podržali: Arts Grants Committee Sweden | Swedish

National Council for Cultural Affairs

OmoguÊili: Gulbenkian Foundation | P.A.R.T.S. | Kaai

Theater

Hvala: Mette Ingvartsen | Pedro Pinto.

Mimikrija nije posljedica prostora, prije reprezen-

tacije prostora. Kroz reprezentaciju prostora

drama postaje osobita jer živo biÊe, organizam,

više nije ishodište koordinata, veÊ samo jedna od

toËaka; ono gubi svoje privilegije i nije se u stanju

više pozicionirati. Zanimljivo je da reprezenti-

rani prostori bivaju multiplicirani suvremenom

znanošÊu: Finsleyevi prostori, Fermatovi pros-

tori, Riemann-Chrisopffelov hiper-prostor [ovdje

možemo pridodati i prostor virtualnih realnosti],

apstraktni, uopÊeni, otvoreni i zatvoreni prostori,

prostori zgusnuti u sebe, razrijeeni, itd. OsjeÊaj

osobnosti, osjeÊaj distinkcije organizma od nje-

govog okruženja, povezanosti izmeu svjesti i

pojedine toËke u prostoru, ozbiljno je poljuljan u

ovim uvjetima. Tada imamo osjeÊaj da postojimo

u manjoj mjeri, ne s manje snage, nego s manje

preciznosti, naši identiteti gube dio svoje arogan-

cije.

Oliver FRLJI∆: Danton’s Death20 h, Teatar &tdBANANA GUERILLA vs ADU

Georg Buchner: Dantonova smrt

Redatelj: Oliver FrljiÊ

Izvode: Nikola Badovinac | Lada Bonacci |

Jelena Hadžimanev | Danijela Kapusta | Iva ViskoviÊ

| Petra Zanki |

Dramaturg Irena ∆urik

Producent Vanja Sremec

Predstava Dantonova smrt mišljena je prije kao

izvedbeni stroj s moguÊnošÊu prikljuËka na ra-

zliËite druge strojeve [socijalni ili literarni, npr.]

nego [re]produkcija stabilnih entiteta [pretpostav-

ljenog znaËenja, npr.]. Kao inicijalna ideja uzeta je

moguÊnost veza koje bi mogle biti uspostavljene

izmeu ove izvedbe i razliËitih konteksta njezina

pojavljivanja. Ono što se ovakvim postupkom

uzima u razmatranje je njezin kvanitativni po-

tencijal, njezin produktibilitet i parametri koji na

njega utjeËu.

Petak, 03/06/05.

TaktiËko umrežavanje10 h, klub za net.kulturu MaMa Sastanak plesnih [i interdisciplinarnih] inicijativa

Stanica [Beograd], Nacionalni Plesni Centar

[Bukurešt], Udruženje nezavisnih umjetnika

[Ljubljana], Stara Elektrarna [Ljubljana], per.art

[Novi Sad], Kanuti Gildi [Tallin], EkS-scena [Zagreb],

HIPP [Zagreb], Zagreb - kulturni Kapital Evrope

3000 [Zagreb]

“Ništa se danas ne Ëini enigmatiËnijim

od pitanja: što to znaËi djelovati?. Taj se

problem Ëini istovremeno enigmatiËnim

i nedosežnim - reklo bi se, u nebesima.

Ako me nitko ne pita što je politiËka

akcija, Ëini mi se da znam; ali ako to

moram objasniti nekome tko pita, to

pretpostavljeno znanje isparava u nep-

ovezanost”. [Paolo VIRNO]

35

Subota, 04/05/2005.

10 h - 14 h, klub za net.kulturu MaMaDiskusija

16 h - 18 h, klub za net.kulturu MaMaDiskusija

BADco.: Fleshdance20 h, Gliptoteka HAZUKoreogra∫ja: Nikolina Bujas-Pristaš

PlesaËi: Pravdan DevlahoviÊ | Ana Kreitmeyer |

Nikolina Bujas-Pristaš

Dramaturgija: Ivana IvkoviÊ | Goran Sergej Pristaš

Glazba: Helge Hinteregger

Dizajn rasvjete: Miljenko Bengez

Video: Oliver Imfeld

Kostimi: Silvio VujiËiÊ

Vizualni savjetnik: Goran Petercol

Savjetnici velikog srca: Tomislav Medak | Ivana Sajko

| Aleksandra Janeva

Izvršna producentica: Una Bauer

Put [flesh] nije granica izmeu tijela i izvanjske

materijalnosti, ona je haptiËka površina koja

odreuje kretanje svojim svojstvom da opipom

vidi, bez pogleda žudi, rastvori se u trenutku os-

jeta i trpnje. Žudnja puti nije usmjerena prema

drugome veÊ jednostavno prema izvanjskome.

Izlaganjem puti u sustavu ekonomije razmjene

pogleda izvoaËi publici komuniciraju put kao

materijalnost egzistencije.

Igor PRIBAC: Produktivnost kulture 17 h, klub za net.kulturu MaMaUkoliko pristajemo na ideju da kultura nema

nikakvih znaËajnih ekonomskih efekata - što nije

istina - pristajemo i na podreenu ulogu kulture

u odnosu na profitabilne sektore društvenog

života. Uz tezu Paola Virna o kulturi kao flsferi

produkcije produkcijskih sredstava« Pribac Êe

argumentirati za ekonomski znaËaj kulture i

ukazati na neke konzekvencije tog stava.

Igor PRIBAC je docent za socijalnu filozofiju i

filozofiju povijesti na Filozofskom fakultetu u

Ljubljani. Bavi se poviješÊu socijalne i politiËke misli,

te suvremenih politiËkih teorija i socijalnih praksi.

Alice CHAUCHAT & Alix EYNAUDI: Crystalll20 h, Istra, ZKMKoreogra∫ja: Alice Chauchat & Alix Eynaudi

Ples: Alix Eynaudi

Dizajn svjetla: Bruno Pocheron

Dizajn scene: Alexander Wolff

Voditelj produkcije: Pauline Roussille

U koprodukciji s Maskom [Ljubljana] | Tanzquartier

[BeË]. Uz prijateljsku podršku Tanzfabrik [Berlin]

| Monty [Antwerp] | Künstlerinnenhof Die Höge

| Centre national de la danse [Pariz] | Institut

Français Ljubljana.

Ova se plesna predstava bavi ornamentalnom,

ukrasnom funkcijom izvedbe. U središtu je lik vrsne

plesaËice u savršeno estetiziranom okružju, vrlo

zahtjevnog dizajna svjetla koji istovremeno “oËar-

ava” publiku i propituje to nekritiËko oduševljenje.

“Crystalll” se bavi glorifikacijom plesa i tijela

ženske plesaËice, ali i dovodi u pitanje i ospo-

rava to estetsko iskustvo. Alix Eynaudi i Alice

Chauchat su mlade i vrlo uspješne francuske

koreografkinje koje prvi puta prezentiraju svoj

rad u Hrvatskoj.

Gostovanje ostvareno u suradnji sa ZagrebaËkim

kazalištem mladih.

36

Nothing appears so enigmatic today as the

question of what it means to act. This issue

seems both enigmatic and out of reach - up in

the heavens, one might say. If nobody asks me

what political action is, I seem to know; but if I

have to explain it to somebody who asks, this

presumed knowledge evaporates into incoher-

ence. [Paolo VIRNO]

Thursday, 02/06/05

Mårten SPÅNGBERG: Powered by Emotions 18 h, &td TheatreThe Goldberg variations by J. S. Bach interpreted by

Glenn Gould, improvised by Steve Paxton, ∫lmed by

Valter Werdin, danced by Mårten Spångberg

With and by: Mårten Spångberg

Music: Keith Jarrett: “Köln Concert” | J. S. Bach

from “Goldberg Variations” played by Glenn Gould |

Buena Vista Social Club played by Robert Göber and

Jürgen Reichartz.

Light realization: Bruno Pocheron

Co-produced: TanzWerkstatt Berlin. Supported

by the Arts Grants Committee Sweden, Swedish

National Council for Cultural Affairs. Made possible

by: Gulbenkian Foundation | P.A.R.T.S. | Kaai

Theater. Thanks to: Mette Ingvartsen | Pedro Pinto.

Mimicry is not a consequence of space, rather of

the representation of space. It is with represented

space that the drama becomes specific since the

living creature, the organism, is no longer the

origin of the coordinates, but one point among

others; it is dispossessed of its privilege and lit-

erally no longer knows where to place itself. It is

remarkable that represented spaces are just what

is multiplied by contemporary science: Finsley’s

spaces, Fermat’s spaces, Riemann-Chrisopffel’s

hyper-space [we may add here too the space

of virtual realities], abstract, generalized, open

and closed spaces, spaces dense in themselves,

“Pijanist/ica i plesaË/ica stoje u nesig-

urnom balansu na razvou koje dijeli

dvije suprotne sudbine: s jedne strane

mogu postati primjeri “nadniËarskog

rada koji nije istovremeno produktiv-

ni rad; s druge strane, imaju kvalitetu

koja podsjeÊa na politiËku akciju. »ini

se da svaki od tih potencijalnih razvoja

priroen liku izvedbenog umjetnika -

poiesis ili praxis, Rad ili Akcija - iskljuËu-

je svoju suprotnost. Ipak, od odreene

toËke se nadalje alternativa mijenja u

suuËesništvo: virtuoz radi [ËinjeniËno

on ili ona je radnik/ca par exellence]

upravo zbog Ëinjenice da njegova/njena

aktivnost blisko podsjeÊa na politiËku

praksu”. [Paolo VIRNO]

DJ LABOSH: Method of Dehumanization 21.30 h, Gliptoteka HAZUZvuËni je eksperiment baziran na tradiciji evrop-

skog “turntableisma”, a zasniva se na pronalasku

jednog novog i neiscrpnog izvora loopa [fraza

koja se beskonaËno ponavlja] na kraju reza/zapisa

svake gramofonske ploËe kao osnovne jedinice

elektronske glazbe, i njegove manipulacije os-

novnim dj alatima. To je onaj dio ploËe gdje nema

glazbenog zapisa i rezultat je iskljuËivo procesa

njezine manufakture. Kako taj dio zvuËnog za-

pisa ne podliježe autorskim pravima koji zaštiÊuju

audio vizualni sadržaj ploËe, ovim projektom se

provocira i nefleksibilnosti postojeÊih mehani-

zama za zaštitu autorskih prava.

37

thinned out and so on. The feeling of personality,

considered as organism’s feeling of distinctness

from its surroundings, of the connection between

consciousness and a particular point in space,

cannot fail to be seriously undermined under

these conditions. We then have the feeling that

we exist a little less, not with less strength, but

with less precision, and our identities lose some

of their arrogance.

Oliver FRLJI∆: Danton’s Death20 h, &td TheatreBANANA GUERILLA vs ADU

Georg Buchner’s Death of Danton

Director: Oliver FrljiÊ

Performers: Nikola Badovinac | Lada Bonacci |

Jelena Hadžimanev | Danijela Kapusta | Iva ViskoviÊ

| Petra Zanki |

Dramaturge Irena ∆urik

Producer Vanja Sremec

This performance is conceived rather as a ma-

chine with the possibility of plugging into other

machines [literary or social ones, for example]

than as a [re]production of stable entities [pre-

supposed meaning, for example]. As the start-

ing point of this work there was the idea of dif-

ferent connections which would be established

between this performance and the diverse con-

texts of its occurring. What we are concerned

with is its quantitative potential, its productive

ability and the parameters which effect its pro-

ductiveness.

Regarding Georg Buchner’s play Death of Dan-

ton and the receptive pressure/dictate which it

produces, we took it as a literary machine which

works on previously and autonomously produced

materials, semantically charging them. In other

words, all performative materials were developed

independently of Buchner’s play, which came a

posteriori. Depending on the performing context,

Buchner’s play can be considered as an additional

centripetal force, which endows performance

with consistency, linearity and eventually starts

to function as its quasi cause.

The language chosen for the performance is

French. This decision came as result of attempts

to eject the performers from the representative

regime. Namely, six performers participate in this

performance. Four of them do not speak French

and they are also not able to read it without the

help of a consultant who speaks French. Rather

than interpreting its presupposed meaning, they

had to deal with memorizing the text and correct

pronunciation. The idea was to put the performers

[especially performers who went through formal

institutional actor training] in a situation which

reduces the possibilities for operating with the

semanticity of used textual material and which

forces them to be more concerned with the tech-

nology of their performance.

It was mentioned above that this performance is

interested in different contexts of its occurrence.

Apart from the perceptive changes it produces,

it is also focused on the decrease and increase of

its functionality depending on the spatial quality

of a given location. Group dynamics is another

field of interest and the performance explores

changes through which it itself undergoes in

this segment. Its special interest is the micropo-

litics of performance, types of relations between

performers produced by the fact of performing

in a particular context, a situation in which the

performers are not only observed, but are also

observers themselves.

Friday, 03/06/05

Tactical networking10 h, net.culture club MaMaMeeting of new dance [and interdisciplinary]

initiatives

Station [Belgrade] | National Dance Center [Bu-

charest] | Association of Independent Artists

[Ljubljana] | Stara Elektrarna [Ljubljana] | per.

art [Novi Sad] | Kanuti Gildi [Tallin] | EkS-scena

[Zagreb] | HIPP [Zagreb] | Zagreb - Cultural Ka-

pital of Europe 3000 [Zagreb]

38

Igor PRIBAC: Productivity of culture17 h, net.culture club MaMaIf we agree to the idea that culture has no mean-

ingful economic effects - which is not true - we

agree to the subordinated role of culture in rela-

tion with the profitable sectors of social life. Using

Paolo Virno’s thesis on culture as the “sphere of

production of production means”, Pribac will ar-

gue for the economic significance of culture and

point to some consequences of this attitude.

Igor PRIBAC is a lecturer of social philosophy and

philosophy of history at the Faculty of Philosophy in

Ljubljana. His area of interest is the history of social

and political thought and contemporary political

theory and social practices.

Alice CHAUCHAT & Alix EYNAUDI: Crystalll20 h, Istra, ZKMChoreography: Alice Chauchat and Alix Eynaudi

Dance: Alix Eynaudi

Light design: Bruno Pocheron

Set design: Alexander Wolff

Manager production: Pauline Roussille

Co-production: Maska [Ljubljana], Tanzquartier

[Vienna]. With the friendly support of Tanzfabrik

[Berlin], Monty [Antwerp], Künstlerinnenhof Die

Höge and Centre National de la Danse [for studio

loan]; Institut Français Ljubljana

CRYSTALLL problematises the ornamental func-

tion of performance.

We call a performance’s “ornamental function” its

formal dimension, its capacity to give visual pleas-

ure in itself, without any discursive aim other than

defining aesthetics through its formal properties

[ornament then appears as non-useful, freed from

representative roles]; the ornamental object does

not represent a concept other than itself but lets

itself be contemplated without a link to an absent

object. The “spectacular function” is its backside,

the ability to bewitch, through which a perform-

ance can absorb its audience. The spectacular

ornament, without describing another idea than

its own being, then implements an aesthetic ex-

perience without object. Crystalll is a spectacular

ornament that implements critique, not of the

stage object but of its perception.

We want to produce a double movement for

the spectator:

• attraction, fascination for spectacularity

• self-realisation, awareness and wonderment

for this state

Both directions are implemented by the same

elements, without proposing a critique of the

represented object but provoking the audience

to criticize their own gaze. We are interested in a

critical relation that does not moralize such rep-

resentations but brings about a doubt between

conceptions and experience. Rather than directing

all elements in the same direction, CRYSTALLL

creates a conflict that does not ask for solu-

tions. CRYSTALLL offers itself to a continuous

practice of merging and distancing with/from a

spectacular moment.

39

DJ LABOSH: Method of Dehumanization 21:30, Gliptoteka HAZUA sound experiment based on the tradition of

European “turntableism” and founded on the

new and boundless source of loops [a phrase

endlessly repeating itself] at the end of the cut

of every vinyl disc as the basic unit of electronic

music, and its manipulation with basic DJ tools. It

is the part of the record where there is no musical

score and is the exclusive result of the process

of its manufacture. Since this part of the musi-

cal score does not fall under the author’s rights

that protect the audiovisual content of the vinyl,

with this project we are questioning the inflex-

ibility of existing mechanisms for the protection

of author’s rights.

The pianist and dancer stand precariously bal-

anced on a watershed that divides two antitheti-

cal destinies: on the one hand, they may become

examples of “wage-labour that is not at the same

time productive labour”; on the other, they have

a quality that is suggestive of political action.

Each of the potential developments inherent in

the figure of the performing artist - poiesis or

praxis, Work or Action - seems to exclude its

opposite. From a certain point onward, how-

ever, the alternative changes into a complicity:

the virtuoso works [in fact she or he is a worker

par excellence] precisely because of the fact

that her or his activity is closely reminiscent of

political praxis. [Paolo VIRNO]

http://www.cdu.hr

Saturday, 04/06/05

10-14 h, net.culture club MaMaDiscussion

16-18 h, net.culture club MaMaDiscussion

Nikolina PRISTAŠ / BADco.: Fleshdance 20 h, Gliptoteka HAZUAuthors involved in the project:

choreography: Nikolina Bujas-Pristaš

dancers: Pravdan DevlahoviÊ | Ana Kreitmeyer |

Nikolina Bujas-Pristaš

dramaturgy: Ivana IvkoviÊ | Goran Sergej Pristaš

music: Helge Hinteregger

light design: Miljenko Bengez

video: Oliver Imfeld

costumes: Silvio VujiËiÊ

visual assistance: Goran Petercol

advisors: Tomislav Medak | Ivana Sajko | Aleksandra

Janeva

executive producer: Una Bauer

In the choreography Fleshdance the tactile quali-

ties of the surface space of the flesh do not dic-

tate the movement, the movement dictates the

appearance of the surfaces and their quality.

Flesh is not the border between the body and

the outside materiality; it is the surface which

defines the movement by its quality to see with

touch, longs without view, falls apart in the mo-

ment of feeling and suffering. The desire of the

flesh is not directed towards the other, but simply

towards the outside. By showing the flesh in the

economy of gaze exchange, performers are com-

municating flesh as the materiality of existence.

Animal bodies lose the ground under their feet,

it constantly changes direction. Claws, wings,

paws, palms, immobilized body parts, bodies

that are touching the borders of the space. The

joy of the flesh is not its desire or the possibility

of its accomplishment; it exists in the multiplicity

of the erogenous zones and the levels of intensity

on the surface it makes.

40

Eva de Klerk incijatorica je projekta NSDM werf [pristanište]. NSDM [Netherlands Shipbuilding and Dock Company] leži na sjevernoj obali rijeke Ij, toËno preko puta amsterdamske željezniËke stanice. Na ovom mjestu ogromnih hala, kranova, navoza i dokova bivšeg brodogradilišta, paralel-nom gradu s vlastitom infrastrukturom [prostor od 80 000 kvadratnih metara], živi i radi skvot-erska kulturna scena Amsterdama koja je bila prisiljena iseliti se iz svojih prijašnjih prosto-ra. Kolektiv umjetnika, kulturnih menadžera i zanatlija planira trans-formirati ovo bivše brodogradilište u mega art centar i eksperi-mentalni radni pros-tor. Usvojene su nove strategije djelovanja od ekonomskih do ur-banistiËko-arhitekton-skih te je ovaj kulturni kolektiv velikom medi-jskom akcijom ostvario novi prostor za razvoj kulture.

Eva de KLERK govorit Êe

neformalnim naËinima

urbanistiËkog planiranja

koje dopušta razvoj ur-

banih podruËja odozdo i o naËinu ukljuËivanja kulturne

javnosti i neovisnih kulturnih radnika u proces razvoja

grada. Svrha ovog projekta je razviti živi grad u kojem

stanovnici i korisnici nisu više pasivni konzumenti veÊ

ravnopravni partneri u urbanistiËkom planiranju.

Nevidljivi Zagreb / Invisible ZagrebEva de KLERK

09/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova

suorganizatori / jointly organized by: Platforma 9,81 & BLOK

Eva de Klerk is one of the initiators of the project

NSDM wharf. NSDM [Netherlands Shipbuilding

and Dock Company] lies on the north shore of

the river Ij, opposite Amsterdam’s railway station.

This locality of huge hangars, cranes, slipways and

docks of the former shipyard, a parallel city with

its own infrastructure [an area of 80 000 square

meters], is settled by Amsterdam’s squatters’ cul-

tural scene living and

working there after be-

ing forced to move out

of the spaces it used

before. A collective of

artists, cultural man-

agers and craftsmen

plans to transform this

former shipyard into a

mega art center and

experimental working

space. Different strate-

gies of action ranging

from the economical

to urban planning and

architectural have been

appropriated, and this

cultural collective has

used media action to

establish a new space

for the development

of culture.

Eva de KLERK will speak

of the informal ways of

urban planning which allows for the bottom-up de-

velopment of urban areas, about the ways of including

the cultural public and independent cultural workers

into the process of city development. The goal of this

project is to develop a living town whose inhabitants

and users are no longer passive consumers, but equal

partners in urban planning.

http://www.platforma981.hr

41Swarm Intelligences - CaterneticsDražen PRELEC

Subjektivna prosudba, struËna kao i laiËka, dio je ukupnog ljudskog znanja. Istraživanja ponašanja, stavova i namjera standardna su u politologiji, psihologiji i ekonomiji; struËna subjektivna pro-sudba upravlja analizom ugroženosti okoliša, javnom upravom, ekonomskim predvianjima, znanstvenim hipotezama, vojnom doktrinom, umjetniËkim i pravnim tumaËenjima. Iako esen-cijalna u znanosti i upravi, subjektivna prosudba je takoer problematiËna, jer je teško znati jesu li struËne prosudbe autentiËne - izražene bez za-varavanja i samozavaravanja - i jesu li istinite. Dakle postoji problem i autentiËnosti i istinitosti. PredavaË predstavlja metodu vrednovanja pri skupljanju sub-jektivnih podataka [predvianja, procjena] od struËnjaka, diza-jniranu za situacije gdje je ob-jektivna istina intrinziËno ili praktiËno nedokuËiva. U toj situaciji, mišljenja struËnjaka jedina su mjera prosudbene kval-itete. Metoda dodjeljuje visoke vrijedosti ne najuobiËajenijim odgovorima, veÊ odgovorima koji su “uobiËajeniji nego što je to kolektivno predvieno”, gdje predvianja daje ona ista grupa koja i odgovara. Ova jednostavna ispravka u kriteriju vrednovanja otklanja bilo kakvu potencijalnu pristranost u korist “prosjeË-nog mnijenja”. Istiniti odgov-ori maksimiziraju oËekivanu vrijednost Ëak i za struËnjaka koji je kao Kasandra siguran da njegova prosudba predstavlja stav manjine.

14/06/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa

Bayesov serum istinitosti za subjektivna opažanja i podatke /A Bayesian Truth Serum for Subjective Data

Dražen PRELEC je profesor me-

nadžmenta na MIT-u, gdje predaje

od 1991. Diplomirao je primijenjenu

matematiku i doktorirao eksperi-

mentalnu psihologiju na Harvardu.

Ovu godinu provodi na Odsjeku za

matematiku SveuËilišta u Zagrebu,

a bavi se istraživanjem bihevio-

ralne ekonomije, teorije odluËiva-

nja, neuroekonomije i istraživanja

mnijenja.

Dražen PRELEC is a Professor of

Management at MIT, where he has

taught since 1991. He received his

AB [applied mathematics] and PhD

[experimental psychology] from

Harvard. He is spending this aca-

demic year at the math department

of the University of Zagreb. His re-

search deals with behavioral eco-

nomics, decision theory, neuroeco-

nomics, and opinion research.

Subjective judgment, from expert and lay sourc-

es, is a part of all human knowledge. Surveys of

behaviors, attitudes, and intentions are standard

in political science, psychology and economics;

subjective expert judgment controls environmen-

tal risk analysis, public policy, economic fore-

casts, scientific hypotheses, military doctrine,

artistic and legal interpretations. Although essen-

tial for science and policy, subjective judgment

is also problematic, because it is hard to know if

experts’ judgments are truthful - stated without

deception or self-deception - and whether what

the experts are saying is true. Hence, there is

both a problem of truthfulness

and of truth.

I present a scoring method for

collecting subjective data [fore-

casts, estimates] from experts,

designed for situations where

objective truth is intrinsically or

practically unknowable. In this

situation, the opinions of other

experts provide the only in-

dex of judgmental quality. The

method assigns high scores, not

to the most common answers,

but to answers that are ‘more

common than collectively pre-

dicted,’ with predictions drawn

from the same group that gen-

erates the answers. This simple

adjustment in the scoring cri-

terion removes any potential

bias in favor of the ‘average

opinion.’ Truthful answers maxi-

mize expected score even for

an expert - a ‘Cassandra’ - who

is sure that her judgment rep-

resents a minority view.http://www.swarm-intelligences.org

mo

tiv s

pla

kata

, d

esi

gn

Ru

ta

42

PoËetkom ovog mjeseca državna inspekcija Ministarstva za prostor i zaštitu okoliša Re-publike Slovenije objavila je poËetak rušenja dijela zgrada kulturnog kompleksa Metelkova u Ljubljani. Kulturna javnost Slovenije i šire regije medijskim pritiskom i potpisivanjem peticije, su-protstavila se ovoj odluci te je rušenje obustavljeno do daljnjeg. S Mihom Zad-nikarom razgovarat Êemo o ovom i svim prijašnjim pokušajima rušenja i graenja Metelkove te o tome što Êe doista srušiti Metelkovu. O još uvijek neriješenom pravnom statusu alterna-tivnih prostora kulture u Ljubljani te urbanistiËkim aspektima neovisnog kul-turnog djelovanja na lokaciji Metelkova.

Autonomni kulturni centar Metelkova je ref-erentni projekt za sve koji su se na našim prostorima bavili prostornim aspekti-ma neovisne kulture. Dan-as preživljeni koncept tvor-nice kulture u napuštenim industrijskim ili vojnim prostorima nije prošao bez transformacija u Metelko-voj. Predavanje Êe se osvr-nuti na etape razvoja, kul-turne i politiËke aspekte te interesantnu mješavinu ne-profitnog i profitnog sekto-ra koji koegzistiraju u ovom prostoru.

Nevidljivi Zagreb / Invisible ZagrebMiha ZADNIKAR

16/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova

Biotop Metelkova / Biotop Metelkova

At the beginning of June the State Inspectorate

of the Ministry of the Environment and Spatial

Planning of the Republic of Slovenia announced

the demolishing of part of the Metelkova com-

plex of buildings in Ljubljana. Slovenia’s cultural

public and the wider regions

opposed this decision with

media pressure and the sign-

ing of a petition stopping

the demolition for now. With

Miha Zadnikar we will dis-

cuss this and previous at-

tempts of demolishing and

building Metelkova, includ-

ing what will truly demol-

ish Metelkova, the still un-

resolved legal status of al-

ternative cultural spaces in

Ljubljana and the urban plan-

ning aspects of independent

cultural engagement on the

Metelkova location.

The autonomous cultural

center Metelkova is a ref-

erential project for all in this

region who have dealt with

the spatial aspects of inde-

pendent culture. Today’s sur-

viving concept of cultural

factories in abandoned in-

dustrial or military spaces

has not passed without inter-

vention in Metelkova.

The lecture will provide a

look at the stages of devel-

opment, cultural and politi-

cal aspects and the interest-

ing mix of non-profit and

profit sector coexisting in

the space.

Miha ZADNIKAR, sociolog kulture i ak-

tivist, jedan je od kljuËnih protagonista

razvoja AKC Metelkove. Preokupacije su

mu kolektivni rad i realne utopije, socijal-

na etika i mikrosociajlna praksa. Voditelj

je kluba Gromka na Metelkovoj. Gromka

je polifunkcionalan kulturni prostor Ëiji

se identitet veže uz festivale inovativnih

glazbenih i kazališnih formi te alternativne

edukacijske programe RadniËko panker-

skog sveuËilišta.

Miha ZADNIKAR, cultural sociologist and

activist, is one of the key protagonists of

the development of AKC Metelkova. He

is preoccupied with collective labor and

real utopias, social ethics and microso-

cial practice. He heads the club Gromka

in Metelkova. Gromka is a multifunctional

cultural space whose identity is tied to

festivals of alternative music and theater,

including the educational programs of the

Workers’ Punk University.

organizatori / organizers:

Platforma 9,81 & BLOK

http://www.platforma981.hr

43Swarm Intelligences - CaterneticsGustav PEEBLES

Koji su društveni i povijesni procesi omoguÊili na-cionalnim državama da stvore “monopolistiËke” valute, dok su se u predmodernom razdoblju va-lute natjecale u slobodnom i otvorenom tržištu? I koje su posljedice takvog stanja na teorije kole-ktivnog djelovanja?Misteriozna priroda novca, njegova sposobnost da sadrži vrijednost odvojenu od bilo kakve in-trinziËne kakvoÊe, poznata je ljudima od samog poËetka njegova korištenja. Ovo predavanje obratit Êe se razvoju, svrsi i ulozi valutnih rez-ervi i njihovog odnosa prema pojedinim grupa-ma korisnika valute, npr. državljanima naspram meunarodnih trgovaca valutama. PromatrajuÊi povijesni slijed koji je iznjedrio danas uobiËajene valutne rezerve, kao i neke neobiËne, nove kon-figuracije “lokalnih” valuta, zasnovanih na ne-standardnim principima, predavanje Êe pokušati rasvijetliti zašto ljudi postaju vjerni korištenju pojedinih valuta ispred ostalih.

Gustav PEEBLES je doktorirao antropologiju na

SveuËilištu u Chicagu. TrenutaËno je postdoktorand

na SveuËilištu Columbia u New Yorku.

What social and historical process has occurred

whereby nation-states have been able to create

“monopolistic” currencies, whereas in the pre-

modern era currencies competed in a free and

open market? And what are the consequences

of such situation for our theories of collective

action?

The mysterious nature of money, its ability to

harbor value separate from any “intrinsic” worth,

has been known ever since the beginnings of its

use. This talk will address the development, pur-

pose and the role of the currency reserve and its

relationship to specific groups of currency users,

eg. national citizens versus international currency

traders. By looking at both the historical trajectory

that built up today’s standard currency reserves

as well as at some odd, new configurations of “lo-

cal” currencies, founded on different principles

from the standard ones, the talk aims to shed light

on why people become committed to carrying a

particular currency over any other one.

Gustav PEEBLES received his Ph.D. in Anthropology

from the University of Chicago. Currently he holds a

post-doctoral fellowship at Columbia University in

New York City.http://www.swarm-intelligences.org

Wicksellov prigovor, ili zašto postoje valutne rezerve? /Wicksell’s complaint, or, why do currency reserves exist?

16/06/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa

foto

Stu

dio

To

Me

44Swarm Intelligences - Vizualni kolegij/ Visual CollegiumMarie-Luise ANGERER

Predavanje problematizira digitalne medije u recentnom trenutku. Autorske taktike u novim medijima nakon desetljetnog iskustava i eksperimenata. Konceptualiziranje novih i digitalnih medija te njihove reference u umjetnosti, njihove posljedice i afekti.

Marie-Luise ANGERER je profosorica umjetnosti i medijske

teorije na umjetniËkoj akademiji u Kölnu. Autorica je knjige Body

Options. Körper. Spuren. Medien. Bilder, BeË: Turia & Kant 1999.

[drugo izdanje 2000] i suurednica Future Bodies. Vizualizacija

tijela u znanosti i fikciji, BeË, New York: Springer 2002.

18/06/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa

Digital desire: Art+Media+Affectionpredavanje / lecture

The lecture discusses

digital media at present,

authorial tactics of new

media after a decade of

experiences and experiments,

conceptualizations of new

and digital media and their

references in art, their

consequences and affects.

Marie-Luise ANGERER is

Professor of Culture and Media

Theory at the Art Academy of

Media Cologne. She is the author

of Body Options. Koerper.

Spuren.Medien.Bilder, Vienna:

Turia & Kant 1999 [2nd edition

2000] and coeditor of Future

Bodies. Visualisierung Von

Koerper In Science Und Fiction,

Vienna, New York: Springer 2002.

http://www.khm.de

http://www.swarm-intelligences.org

45

18/06/2005 Prostor buduÊeg akvarija u Splitu / Future Aquarium in Split

TuristiËke transformacije / Touristic TransformationsRadionica #3 / Workshop #3

TuristiËki teritorij- treÊa radionica na projektu TuristiËke transformacije

DinamiËni multidisciplinarni razgovor o ak-tualnim turistiËkim fenomenima koji ubrzano mijenjaju socijalni, kulturni i prostorni okoliš u kojem živimo rezultirao je prepoznavanjem kljuËnih koncepata i definicija. Superponiran-jem specifiËnih studija artikulirali su se zajed-niËki stavovi oko stanja turistiËkog teritorija i novih tipova turista koji se direktno integriraju sa lokalnim kontekstom i unose nove kulturne pojave. ZnaËajan dio razgovora bio je fokusiran na odreivanje potrebe javne intervencije u tu-rizmu i benefita koju lokalna sredina može imati ukoliko artikulira razvoj koji joj se dogaa. U tom kontekstu konaËni rezultat ovog projekta usmjeren je upravo razvijanju kritiËkih stavova u javnosti i stvaranjem potrebe za aktivnim promišljanjem promjena. Niz studija ponudio je vrlo specifiËna rješenja koja Êe biti javno prezentirana kao moguÊe pozicije javnosti u odnosu na turizam. Studije o imaginariju putovanja, prepoznatljivom turis-tiËkom diskursu i informaciji u turizmu opÊenito, ukazale su na kulturu turizma koja je razvijena

ali nedovoljno osvještena i angažirana. Turizam kao aktivnost koja djeluje upravo stvaranjem im-aginacije, doživljaja i senzacije otvara znaËajan kapacitet za razumijevanje i artikulaciju suvre-menog društva i prostora.

Na javnom dijelu radionice, u otvorenom razgovoru, kao gosti sudjelovali su jedni od kljuËnih ljudi turistiËkog razvoja na obali. Pro-fesor dr. Branko GrËiÊ, makroekonomist i dr. Lidija PetriÊ, profesorica turizma na Ekonom-skom fakultetu u Splitu, poznatiji kao osobe koje su ekonomskim studijama i projektima sudjelovali na brojnim strategijama turistiËkog razvoja. Joško Stella, predstavnik lokalne vlasti, prisustvovao je kao osoba odgovorna za razvojna usmjerenja turizma na ovom podruËju. Naslovom razgovo-ra “TuristiËki teritorij” i usmjerenjem diskusije prema novim stanjima okruženja u kojem živimo pokušalo se turizam postaviti izvan konteksta Ëiste ekonomije i turistiËke tehnologije i pro-matrati ga kao novi društveno generativni mo-ment. Multidisciplinarno okruženje omoguÊilo je da se pojedinaËna izlaganja o problematiËnom stanju i pojedinaËnim pokušajima pretvori u konstruktivan razgovor o moguÊim rješenjima i aktivnim stavovima.

46

A dynamic multi-disciplinary

discussion on the current tourist

phenomena that quickly change

the social, cultural and spatial

environment in which we live

resulted in the recognition of key

concepts and definitions.

Different opinions on the

state of tourist territories and

types of tourists who directly

integrate with the local con-

text and bring in new cultural

phenomena were articulated

by superposing specific stud-

ies. A significant portion of the

discussion was focused on de-

termining the need for public

intervention in tourism and the

benefit the local community can

have if it articulates the ongoing

development. In this context,

the final result of this project is

directed precisely towards the

development of critical public

opinion and creation of a need

to actively rethink changes. A

number of studies offered very

specific solutions that will be

publicly presented as possible

positions of the public in rela-

tion to tourism. The studies of

imaginating travel, a recogniz-

able touristic discourse and in-

formation in tourism in general,

all pointed to the culture of tour-

ism as developed, but insuf-

ficiently aware and engaged.

Tourism as an activity that acts

precisely through the creation

of imagination, experience and

sensation openness significant

capacity for understanding and

articulation of contemporary

society and space.

The public part of the work-

shop, an open discussion, in-

cluded the participation of key

people of touristic development

on the coast. Professor Branko

GrËiÊ, macro-economist, Lidija

Tourist Territory - third workshop in the Touristic Transformations project

PetriÊ, PhD, professor of tourism

at the Faculty of Economics in

Split, both known for their par-

ticipation in numerous strate-

gies of development of tourism.

Joško Stella, a representative of

local government, participated

as someone responsible for the

directions of development in

this area. The title of the dis-

cussion Tourist Territory and

the direction of the discussion

towards new states of the en-

vironment we inhabit tried to

locate tourism outside of the

context of pure economy and

tourist technology, and to view

it as a new social generative

moment. This multidisciplinary

environment made possible

the transformation of separate

statements on the problematic

state into a constructive discus-

sion on possible solutions and

active positions.

47Kolektivna akcija / Collective ActionŠKART

21/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova, Zagreb23/06/2005 Galerija Otok / Gallery Otok, Dubrovnik

Naše Ëudo veÊ se zbiva...

Škart - dizajnerska grupa, nas-tala 1990. u Beogradu, deset godina kasnije je oformila hor i orkestar i upravo završila svoju prvu turneju koreografisanih priredbi, za koju svedoci kažu “pravi hard-pop-koncert”! Da li je sve to baš tako?[...] Ova nova vrsta samizda-ta [...] ima odreena svojstva koja karakteriziraju ŠKART i njegov rad: akcije su bile lukave, politiËke, ekonomske i uËinko-vite. Kao i dosada, ŠKART nas-tavlja koristiti najjednostavnija moguÊa sredstva za subverziju vladajuÊih mehanizama moÊi i medija, stvarajuÊi na taj naËin novu vrstu paralelne, umjetniËke ekonomije koja se nalazi izvan toko-va kolanja robe [...] i nudi prostor za razmjenu izvan konzumer-istiËkog sustava.Njihovi projekti nisu namijenjeni umjetniËkom svijetu, a još manje umjetniËkom tržištu. UkljuËuju male skupine ljudi koji pridon-ose svojim znanjem i iskustvom. Oni omoguÊuju tim ljudima da sudjeluju u simboliËkoj izmjeni dobara u kojoj zauzvrat dobivaju svoje dostojanstvo i identitet. To je tako za beogradske studente u zboru ŠKART ... i za samohrane majke iz flŽene« koje ukrašavaju platna vezenim aforizmima o politiËkoj stvarnosti. [...] Dragan ProtiÊ i Ðore BalmazoviÊ su pripovjedaËi bajki koji znaju da zid koji dijeli svijet Ëinjenica od svijeta bajki uvi-jek negdje propušta. Oni su pripovjedaËi koji pozivaju i izazivaju slušaËe da zakoraËe flkroz ogledalo« i iskoriste umjetnost kako bi postali aktivni sudionici u svojoj vlastitoj povijesti. Dva umjetnika iz ŠKARTA su maioniËari umjetniËkih procesa na društvenoj pozornici, Ëarobnjaci koji ne prave razliku izmeu umjetnosti i života. Oni znaju da politika može biti samo poetiËna, a poezija samo politiËka.

Jean-Baptiste JOLYiz Dissimile. Prospektionen - Junge europäische Kunst,

katalog Staatliche Kunsthalle Baden-Baden 2002, str. 35-36

ŠKART - designer group,

founded in 1990 in Belgrade,

ten years later they estab-

lished a choir and an orches-

tra and they have just com-

pleted their first road tour

of choreographed perform-

ances that witnesses describe

as “real hard-pop-rock con-

certs”! But is it all really so?

[...] This new kind of samiz-

dat [...] has certain attributes

which characterize ŠKART

and its work: the actions were

sly, political, economical,

and efficient. As in the past,

ŠKART continues to use the

simplest possible means to

subvert the dominant mecha-

nism of power and the media,

thereby creating a new kind of

parallel, an artistic economy

that takes place outside the

48Kolektivna akcija / Collective Action

COLECTIVO SITUACIONES [Edgardo Fon-tana, Diego Sztulwark, Verónica Gago, Natalia Fontana, Mario Santucho, Sebastián Scolnik] je kolektiv koji se bavi militantnim istraživanjima. Žive i rade u Buenos Airesu. Posljednje tri godine rade u bliskoj suradnji s nezaposlenim radnicima, seljacima, aktivistima za ljudska prava i drugim instancama novih društvenih protagonista u Ar-gentini. Svoja iskustva su okupili u nekoliko kn-jiga, Ëlanaka, pamfleta, od kojih su neki nastali u su-autorstvu s pripadnicima tih pokreta.

[...] Doista, iskustvo militantnog istraživaËa na-likuje iskustvu zaljubljenog, pod uvjetom da pod ljubavlju podrazumijevamo ono što pod njom podrazumijeva jedna velika filozofska tradicija: ne nešto što se dogaa jednome u odnosu prema drugome, nego proces koji kao takav obuhvaÊa dvoje ili više. Tako se “sebstvo” pretvara u “zajedništvo”. U takvoj ljubavi se sudjeluje. O takvom procesu ne odluËuje se intelektualno: on obuhvaÊa posto-janje dvoje ili više. To nije iluzija nego autentiËno iskustvo antiutilitarizma.U ljubavi, u prijateljstvu, suprotno mehanizmima koje smo dosad opisali, nema objektnosti ni instru-mentalizma. Nitko nije pošteen od onoga što ta veza može uËiniti, niti itko izlazi nekontaminiran. Ljubav ni prijateljstvo ne doživljava se nevino: oni nas sve mijenjaju. Te potencijalnosti - ljubav i pri-jateljstvo - imaju moÊ da oblikuju, kvalificiraju i preoblikuju subjekte koje zahvate.Ta ljubav - ili prijateljstvo - stvara se kao odnos koji nadilazi ono što je do tog trenutka bilo pred-stavljeno kao individualnost, stvarajuÊi integrira-ni lik koji se sastoji od više individualnih tijela. I istodobno, takva kvalifikacija pojedinaËnih tijela koja sudjeluju u tom odnosu razbija sve mehaniz-me apstrakcije - dispozitive koji pretvaraju tijela u kvantificirane, razmjenjive objekte - isto tako ka-rakteristiËne za kapitalistiËko tržište kao što su i drugi mehanizmi numeriËke objektifikacije.Stoga tu ljubav smatramo uvjetom militantnog istraživanja.[...]

circulation of merchandise [...] and of-

fers access to an exchange that takes

place outside the consumerist system.

Their projects are not conceived for

the art world and are even less intend-

ed for the art market. They involve

small groups of people who contribute

their knowledge and experience. They

enable those people to participate in a

symbolic barter system through which

they regain their dignity and identity.

This is true for the Belgrade students

in the ŠKART choir ... and for the sin-

gle mothers of “Žena”, who adorn fab-

ric with embroidered aphorisms about

the political reality.

[...] Dragan ProtiÊ and Ðore Balma-

zoviÊ are storytellers who know that

the wall which separates the world of

facts from the world of fairytales is al-

ways potentially permeable. They’re

storytellers who invite and dare listen-

ers to step ‘through the looking-glass’

and use art to become active agents

in their own history. The two artists

from ŠKART are magicians of artistic

processes in the social arena, wizards

who see no difference between art

and life. They know that politics can

only be poetic and poetry can only be

political.

Jean-Baptiste JOLY

from Dissimile. Prospektionen - Junge

europäische Kunst, exhibition catalog,

Staatliche Kunsthalle Baden-Baden 2002,

p. 35-36

suorganizacija predavanja / joint

organization of lecture: WHW & Art

radionica Lazareti / Art Workshop Lazareti

Colectivo Situaciones

foto

stu

dio

Ark

zin

49

[...] In fact, the experience of

the militant investigator re-

sembles that of a person in

love, on the condition that by

love we understand that what a

certain large philosophical tra-

dition - the materialist one - un-

derstands by it: not something

that happens to one in relation

to the other, but a process that

as such takes two or more. That

transforms the ‘self’ into the

‘common’. One participates in

such a love. Such a process is

not decided on intellectually:

it takes the existence of two

or more. It is not an illusion,

but an authentic experience

of anti-utilitarianism.

In love, in friendship, con-

trary to the mechanisms we

have described to now, there is

neither objectuality nor instru-

mentalism. No one is spared

from what that relation can

do, nor does anyone come out

uncontaminated. One does not

experience love or friendship in

Militantna istraživanja / Militant research23/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova, Zagreb27/06/2005 Galerija Otok / Gallery Otok, Dubrovnik

an innocent way: we all come

out reshaped by it. These po-

tentialities - love and friend-

ship - have the power to shape,

qualify, and remake the sub-

jects they capture.

This love - or friendship - is

created like a relationship that

goes beyond that what until

that moment was presented

as individuality, creating an

integrated figure composed of

more than one individual body.

And at the same time, such a

qualification of the individual

bodies that participate in this

relationship breaks up all the

mechanisms of abstraction -

dispositives that turn bodies

into quantified, interchange-

able objects - also character-

istic of the capitalist market as

the other mechanisms of num-

bered objectification.

We therefore consider this

love as a condition of militant

investigation. [...]

COLECTIVO SITUACIONES [Edgardo Fontana, Diego Sztulwark, Verónica Gago, Natalia Fontana,

Mario Santucho, Sebastián Scolnik] is a collective involved in militant research based in Buenos

Aires. For the last three years, they have been working closely with unemployed workers, peasants,

human rights activists and many other instances of Argentina’s new protagonism. They have col-

lected this experience in several books, articles, and pamphlets, some of which are co-authored

with the movements themselves.

suorganizacija predavanja / joint organization of the lecture: WHW &

Art radionica Lazareti / Art Workshop Lazareti

http://www.situaciones.org

50

Osnovana poËetkom 2003, Chto delat / What is to be done? / Što da se radi? grupa je umjetnika [Nikolaj Olejnikov, Kiril Shuval-ov, Tsaplja i Glucklja, Dmitri Vilenski], filozofa [Artem Ma-gun, Alexej Penzin, Oxana Timofejeva] i pisaca [David Riff, Alexander Skidan] koji žive u Petrogradu, Moskvi, Njižnom Novgorodu i Berlinu.Dosada je izašlo 8 brojeva novina - br. 1: What is to be done?, kolovoz 2003; br. 2: Autonomy Zones, listopad 2003; br. 3: Emancipation from/of Labor, sijeËanj 2004; br. 4: International Now-here, travanj 2004; br. 5: Love and Politics, svibanj 2004; br. 6: Revo-lution or Resistance?, kolovoz 2004; br. 7: Drift - Narvskaya Zastava, rujan 2004; br. 8: State of Emergency, sijeanj 2005. Internetske verzije svih brojeva mogu se naÊi na http://www.chtodelat.org.

Kolektivna akcija / Collective ActionChto delat?

24/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova21/06/2005 Rijeka

Radna grupa Chto delat?/Što da se radi? objavljuje novine na ruskom i engleskom tematski us-mjerene na današnju poetiku i politiku s posebnim naglaskom na rusku umjetniËku i intelektu-alnu situaciju. Grupa je takoer aktivna u razliËitim umjetniËkim projektima, ukljuËujuÊi javne akcije, radijske programe i umjetniËka istraživanja jav-nog prostora. Njezin je najnoviji izložbeni i istraživaËki projekt Drift - Narvskaya Zastava, istraživanje zajednice konstruk-tivistiËko-proleterskog susjed-stva u Petrogradu.

Naše novine - dosada je izašlo osam brojeva - odražavaju heter-ogenost naše radne grupe za koju meudisciplinarna suËeljavanja nisu samo izražavanje osobnih sliËnosti ili razlika ni akademske vježbe veÊ razotuujuÊa sred-stva udruživanja i proizvoenja

protu-znanja koje odgovara uvjetima u kojima se razvija današnja ruska kultura. Svaki broj je eksperiment koji uvlaËi umjetnike, kritiËare i filozofe u uzavreli uredniËki proces koji rezultira teorijskim tekstovima, umjetniËkim projektima, pri-jevodima slobodno dostupnih tekstova, upitnicima, dijalozima i stripovima. U cjelini uzevši profil novina može se opisati kao nešto izmeu teorijskog Ëasopisa i fanzina. Ipak, one se od fanzina razlikuju uglavnom u tome što njihov cilj nije samo održavanje na životu glasa naše mikrozajednice niti obraËanje intimnom krugu. Njihovo objav-ljivanje obiËno prati odreena dogaanja, dijele se besplatno na skupovima ili izložbama gdje dopiru do šire kulturne javnos-ti. Kao dodatak umjetniËkim radovima ili kao intervencija, novine su taktilni medij, okidaË.

No one takoer slijede strateški cilj što znaËi da osiguravaju plat-formu za promišljanje solidar-nosti, kako u lokalnom mikro-politiËkom smislu tako i u inter-nacionalnom. Cilj nije samo da se ponovno preispitaju i aktual-iziraju razliËiti kritiËki pristupi i teme, nego da se upotrijebe u otkrivanju novih naËina Ëitanja

i ponovnog ispisivanja lokalne situacije, kao i da se doprinese razgranatoj meunarodnoj dis-kusiji o promjenjivim odnosima izmeu umjetnosti i politike. Ukratko, naš je cilj da udružimo razliËite sudionike, kolektive i zajednice, kako iz Rusije tako i iz inozemstva, osiguravajuÊi prostor u kojem mogu misliti, raspravljati [i nadamo se djelo-vati] zajedno.

David RIFF i Dmitry VILENSKY

urednici novina Chto delat?

foto

stu

dio

Ark

zin

51

Founded in early 2003, Chto delat/What is to be done? is a group

of artists [Nikolai Oleinikov, Kirill Shuvalov, Tsaplya and Glucklya,

and Dmitry Vilensky], philosophers [Artem Magun, Alexei Penzin,

Oxana Timofeeva], and writers [David Riff, Alexander Skidan] based

in St. Petersburg, Moscow, Nizhny Novgorod and Berlin.

Eight issues of the newspaper have been published to date - No.

1: What is to be done?, August 2003; No. 2: Autonomy Zones, Oc-

tober 2003; No. 3: Emancipation from/of Labor, January 2004;

No. 4: International Now-here, April 2004; No. 5: Love and Poli-

tics, May 2004; No. 6: Revolution or Resistance?, August 2004;

No. 7: Drift - Narvskaya Zastava, September 2004; No. 8: State

of Emergency, January 2005. The Internet version of all issues

can be found on

http://www.chtodelat.org

suorganizacija predavanja / joint organization of lecture:

What, How & for Whom/WHW & Drugo more

Our newspaper - of which eight

issues have appeared to date

- reflects the heterogeneity of

our workgroup, for whom cross-

disciplinary encounters are not

only articulations of personal

similarities or differences, nor

academic exercises but a non-

alienated means of getting to-

gether and producing counter-

knowledge adequate to the con-

ditions under which contempo-

rary Russian culture is evolving.

Each issue of the newspaper is

an experiment that draws art-

ists, critics, and philosophers

into a heated editorial process,

which results in theoretical es-

says, art projects, open-source

translations, questionnaires, dia-

logues, and comic-strips. On the

whole, its format could be de-

scribed as something between

a theoretical journal and a fan-

zine. However, the key differ-

ence to a ‘zine is that our goal

is not only to reclaim the voice

This workgroup publishes an

English-Russian newspaper on

issues central to poetics and

politics today, with a special

focus on the Russian artistic-

intellectual situation. The work-

group also engages in a variety

of art projects, including public

actions, radio programs, and

artistic examinations of urban

space. Its most recent exhibi-

tion and research project is Drift

- Narvskaya Zastava, a commu-

nity-examination of a construc-

tivist-proletarian neighborhood

in Petersburg.

of our micro-community or to

speak to an intimate audience.

The newspaper is usually pro-

duced in connection with spe-

cific events and is distributed

for free at congresses or exhibi-

tions, where it reaches a broader

cultural public. As a supplement

to artworks or as an interven-

tion, the newspaper is a tactical

medium, a trigger. However, it

also pursues a strategic goal,

namely to provide a platform

for rethinking solidarity, both

in a local micro-political sense

and as a basis for internation-

alism. The goal is not only to

readdress and actualize a vari-

ety of critical approaches and

notions, but also to use them to

invent new ways of reading and

re-writing the local situation, as

well as contributing to the un-

folding international discussion

on the changing relationship be-

tween art and politics. In short,

our goal is to bring together a

variety of contributors, collec-

tives, and communities from

both Russia and abroad, pro-

viding a space in which they

can think, argue [and hopefully

act] together.

David RIFF and

Dmitry VILENSKY

editors of the newspaper

Chto delat?

52

Serija predavanja i izložba Kolektivna akcija koju udruga za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW organizira u Galeriji Nova tijekom svibnja i lipnja 2005. predstavljaju neke od sudionika izložbe Kolektivna kreativnost koju je WHW 1. svibnja otvorio u Kunsthalle Fridericianum u Kasselu.

Namjera izložbe Kolektiv-na kreativnost je preispitati ulogu kolektivnog stvaranja u suvremenoj umjetnosti s oso-bitim naglaskom na tradiciji grupnog djelovanja u IstoËnoj Evropi i Latinskoj Americi, gdje je kolektivnost posljedica specifiËnih [Ëesto represivnih] društvenih okolnosti, te na taj naËin i preispitati homogenu verziju evropskog modernizma i sudjelovanja tzv. “marginalnih” sredina u njemu. Pritom iznimno važnom smatramo Ëinjenicu da je izložba o umjetniËkim kole-ktivima artikulirana iz speci-fiËne generacijske perspektive i iz pozicije djelovanja u Zagrebu, tzv. “marginalnom” evropskom centru koji ima dugu tradiciju grupnog djelovanja.

Interes za istraživanje fenom-ena zajedniËkog rada i kolektivne kreativnosti posljedica je svakod-nevne prakse kustoskog kolekti-va Što, kako i za koga/WHW, Ëiji je rad nužno izložen preispitivanju specifiËne unutarnje dinamike grupe, njezinih strategija i dosega. Tema kolektivnog proistekla je iz intenzivnih suradnji koje se proteklih nekoliko godina dogaaju na nezavisnoj inzvaninstitucionalnoj sceni u Hrvatskoj, uz svijest njenih sudionika da su upravo suradnja i solidarnost baza za prakse i inicijative koji artikuliraju kulturno djelovanje u terminima društvene akcije.

The series of lectures and exhibition Collective Action organized

by What, How & for Whom/WHW in Gallery Nova during June

2005 present some of the participants of the exhibition Collec-

tive Creativity opened by WHW in the Kunsthalle Fridericianum

in Kassel, Germany on May 1st.

The intention of the exhibition Collective Creativity is to rethink

the role of collective creation in contemporary art, with a special

emphasis on the tradition of group action in Eastern Europe and

Latin America where collectivity is often a consequence of a par-

ticular [oftentimes repressive] social setting, and to investigate

the homogeneous version of European modernism and the par-

ticipation of so-called “marginal” milieus within it. We consider

it highly relevant that the exhibition of artistic collectives is ar-

ticulated from a specific generation perspective and position of

working in Zagreb, a so-called “marginal” European center with

a long tradition of group activity.

The interest in researching the phenomena of joint labor and

collective creativity is a consequence of the everyday practice of

the curatorial collective What, How & for Whom, whose work is

exposed to reexamining the group’s internal dynamic, its strate-

gies and extent of influence. The topic of collective came out of

the intensive collaborations present on the independent non-in-

stitutional scene in Croatia, along with the awareness of its par-

ticipants that it is precisely collaboration and solidarity that shape

the base for the practices and initiatives that articulate cultural

action as a part of social action.

Kolektivna akcija / Collective Action

25/06-17/07/2005 Galerija Nova / Gallery Nova

Chto delat? / What’s to be Done | Contra Filé | Etcétera... | Grupo de

Arte Callejero | Guerilla Art Action Group | ŠKART | Taller Popular de

Serigra∫a | The Revolution Will Not Be Televised

53fo

to s

tud

io A

rkzin

54

OPERACIJA: GRAD /

OPERATION: CITY

Platforma 9,81 and [BLOK] have both the-

maticized in their previous projects the city

and the social phenomena that shape the

physical image of the city [Platforma 9,81] on

one side and the cultural imprint of urbanity

in a form that is constantly disappearing be-

cause the city is not made up of its houses, but

its inhabitants and their everyday spatial and

cultural practice [BLOK]. This evident com-

plementarity - Platforma 9,81 and research

of urban planing and architectural aspects

of the city and [BLOK] and research of the

cultural-event aspects of city life - lead to the

starting point for a joint project. It is concep-

tually tied to the connecting of contemporary

urban planning praxis and the analogous ar-

tistic and cultural strategies that make up the

alternative to the current planning of urban

development and the creation of new knowl-

edge of the city in general.

OPERACIJA: GRAD /

OPERATION: CITY

foto

stud

io T

oM

e

55

Operacija: grad dvotjedna je manifestacija koja Êe, koris-teÊi prostorne resurse neiskorištenih ili pod-iskorištenih prostora istoËne bivše industrijske zone Zagreba, pitan-je tranzicije i transformacije tih prostora, s posebnim naglaskom na njihovu kulturnu iskoristivost, staviti u središte javnog interesa grada. Kroz ovaj specifiËni oblik “privremene kolonijalizacije” želimo ukazati na potre-bu stvaranja novog modela privremenih i trajnih oblika javnih prostora i kulturnih programa.

Pored UrbanFestivala 2005. kao središnjeg dogaanja, u programiranje su ukljuËene organizacije i inicijative neinstitucionalne scene koje se u svom radu promišljaju nove naËine kulturne proizvodnje, upotrebu novih teh-nologija i medija te su aktivne na planu kulturnih poli-tika: Kontejner, Multimedijalni Institut, Commu-nity Art, BacaËi sjenki, URK, EkS-scena, Centar za dramsku umjetnost, WHW, ATTACK, groove sanc-tuary, Subverzije, a koji Êe svoju produkciju u vrijeme trajanja manifestacije ‘izmjestiti’ u prostore istoËne zone. Pokušat Êemo u spomenutom urbanom okružju stvoriti novu kulturno-umjetniËku i zabavnu zonu, podruËje novih društvenih atrakcija, kako bismo u realnom vre-menu i prostoru ispitali funkcioniranje novog modela kulturne institucije.

Platforma 9,81 i [BLOK] u svim su

dosadašnjim projektima tematizirali

grad, odnosno sklop društvenih

fenomena koji sa jedne strane

tvore fiziËku sliku grada [Platforma

9,81], a s druge nastaju kao kulturni

otisak urbanosti, u formi koja je

u stalnom nastajanju jer grad

nisu kuÊe veÊ njegovi stanovnici i

njihove svakodnevne prostorne i

kulturne prakse [BLOK]. Iz ove oËite

komplementarnosti - Platforma

9,81 i istraživanje urbanistiËko-

arhitektonskih aspekata grada te

[BLOK] i istraživanje kulturnih -

dogaajnih aspekata gradskog života

- nastala su polazišta za zajedniËki

projekt. Koncepcijski se projekt veže

uz spajanje suvremenih urbanistiËkih

praksi te analognih umjetniËkih i

kulturnih strategija koje su alternativa

trenutnom planiranju gradskog

razvoja i stvaranju novog znanja o

gradu opÊenito.

08-20/09/2005.organizatori / organizers: [BLOK] i Platforma 9,81

Operation: City is a two-week manifestation that will use spatial resources of unused or under-used

spaces of the east formerly industrial zone of Zagreb to bring into the focus of the city’s public in-

terest questions of transition and transformation of those spaces, with an emphasis on their cultural

utility. Using this specific shape of “temporary colonization” we wish to emphasize the need of cre-

ating a new model of temporary and permanent public spaces and cultural programs.

Besides the Urban Festival as the central event, the programing consists of numerous organi-

zations and initiatives of the non-institutional scene whose activities envision new ways of cultural

production, use of new technologies and media, and who are active in the cultural policy field: Kon-

tejner, Multimedia Institute, Community Art, BacaËi sjenki, URK, Eksperimental Free Scene, Center

for Drama Art, WHW, ATTACK, groove sanctuary, Subversions, who will ‘displace’ their production

into the eastern zone spaces during the duration of the manifestation. We will attempt to create a

new cultural-artistic and entertainment zone in the mentioned urban environment to test the func-

tioning of the new model of cultural institutions in real time and space.