Klasa: 003-08/11-06/0007

Ur. broj: 2181/206-01-11-0002

Split, 5. svibnja 2011.

Na temelju članka 47. Statuta Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu,

Fakultetsko vijeće na svojoj IV. izvanrednoj sjednici održanoj 4. svibnja 2011. donijelo je

sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbijaju se u cijelosti tekstovi Nacrta prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom

obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti te se predlaže dorada (izmjene i dopune)

trenutno važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N.

123/2003).

2. Uz nacrte prijedloga zakona nedostaje obrazloženje predloženih promjena postojećeg

Zakona. Potrebno bi bilo navesti što se želi postići te na koji način će predložena rješenja

ostvariti željeni cilj. Predlažemo da se sva tri zakonska prijedloga poprate simulacijom ili

komparativnom analizom ili obrazloženjima što se željelo postići pojedinim člancima

kojima se uvode suštinske promjene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

3. Predlaže se donošenje jasne nacionalne Strategije o razvoju znanosti i visokog

obrazovanja te da se, u suradnji s akademskom zajednicom i zainteresiranom javnošću

sukladno propisima uz široku javnu raspravu, iz ovog područja uradi nacrt ili nacrti

prijedloga zakona.

OBRAZLOŽENJE

Predloženi nacrti zakona imaju previše nedostataka te se ne mogu bitnije popraviti

amandmanima. Stoga bi dorada trenutno važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti bila

prihvatljivija jer je lakše doraditi zakon koji je već implementiran i koji se primjenjuje, nego

donositi tri potpuno nova zakona.

Predloženi zakoni zaobilaze ključna pitanja i probleme prebacujući odgovornost na

buduće podzakonske akte.

Sveučilište se podvrgava izravnoj kontroli izvršne vlasti.

Ukida se pravna osobnost Fakulteta, a istovremeno se u opravdanim slučajevima

dozvoljava (koji su to opravdani slučajevi i tko ih utvrđuje?).

Nejasni i proizvoljni modeli financiranja (arbitriranje u slučaju ne postizanja

dogovora).

Zadržava se Nacionalno vijeće koje je zapravo najodgovornije za usvajanje i

odobravanje, prema riječima predlagatelja „prevelikog broja studijskih programa“.

U preambuli se navodi da je cilj zakona približavanje zakonodavstvu EU što je vrlo

neprecizno jer EU Ima 27 zakonodavstava.

Obrazloženja prijedloga su štura i formalna. Na primjer, zašto mandat rektora nije

ograničen na dva mandata, zašto nisu navedeni barem nužni uvjeti za rektora, u kojem

zakonodavstvu ocjene idu od 1 do 6?...

Venia docendi nikad nije bila dio hrvatske akademske tradicije i od cijele EU postoji

samo u Austriji.

Zakoni ne potiču veću suradnju s gospodarstvom i veća ulaganja gospodarstva, već ih

ograničavaju (npr. kroz odredbu da sveučilišni nastavnik ne može sudjelovati s više od

20% u dobiti poduzeća koja se bavi djelatnošću sličnom onoj sveučilišta – ova

definicija je neprecizna jer se sveučilište bavi praktično svime).

Posebno je kritična retorika „ukidanja školarina“ koja se pojavljuje u tumačenjima

zakona, a nema nikakvu potvrdu u Zakon o visokom obrazovanju. U Zakonu se nigdje

ne spominje besplatni studij, već su se školarine preimenovale u upisnine o kojima

nema jasne odrednice tko donosi odluku (jasno je samo da to više nije Ministarstvo).

Odluka o naplati školarina stavlja se u ingerenciju podzakonskih sveučilišnih akata.

Zakon uvodi retoriku „izvrsnosti“ samo će „izvrsni“ studirati besplatno, dok će ostali

plaćati studij. No, nije li uspješnost na studiju regulirana sustavom ocjenjivanja?

Svatko tko zadovoljava minimalne kriterije propisane studijem može se smatrati

uspješnim.

„Plaćaju oni koji ne ispunjavaju uvjete“ može značiti dvije stvari:

o zakon legalizira prodaju diploma bez studiranja. Ukoliko je plaćanje alternativa

minimalnom kriteriju uspješnosti, potom je riječ o tome da svi koji upišu studij

imaju mogućnost i završiti studij, ovisno o financijskim mogućnostima.

o studij neće plaćati „izvrsni“, ali će ga plaćati dobri ili vrlo dobri. Time se dakle

potvrđuje plaćanje studija.

Izmjene i dopune postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti potrebno je provesti na način

da se uvaže interesi i potrebe akademske zajednice što pretpostavlja veće i aktivnije

sudjelovanje predstavnika sveučilišta i fakulteta, uz uvažavanje postojećeg kadrovskog,

materijalnog i financijskog stanja u hrvatskom visokom školstvu i društvu u cjelini.

Dekan:

prof. dr. sc. Tomislav Kilić