ZAKON

O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se zakonom ureuje razvrstavanje javnih cesta, upravljanje cestama i pravni poloaj upravitelja, planiranje,

gradnja, rekonstrukcija, odravanje, ugovaranje i ustupanje radova, zatita cesta i uvjeti odvijanja prometa na

cestama, koncesija na javnim cestama, financiranje javnih cesta, upravni nadzor nad provoenjem zakona, kazne i

druga pitanja od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Federacija) iz oblasti cesta.

lanak 2.

Cesta je prema ovomu zakonu svaka povrina na kojoj se odvija promet.

Ceste se dijele na javne i nerazvrstane.

Javne ceste, ovisno o njihovom drutvenom, gospodarskom i teritorijalnom znaaju, mogu biti autoceste, brze,

magistralne, regionalne i lokalne ceste, te prometnice u naseljima.

Kolnici ulica u naseljima i gradovima kroz koje prolaze javne ceste smatraju se dijelovima tih cesta.

lanak 3.

Javna cesta koju je mjerodavno tijelo proglasilo za javnu cestu u opoj je uporabi, u vlasnitvu Federacije i od opeg

interesa za Federaciju.

Na javnim se cestama ne moe stjecati pravo vlasnitva niti druga prava po bilo kojoj osnovi osim prava odreenih

ovim zakonom.

Iznimno, na javnim se cestama mogu stjecati prava slunosti samo za ope potrebe, s tim da koritenje tog prava ne

ometa promet i ne ugroava sigurnost prometa i stabilnost ceste.

lanak 4.

Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupana veem broju

korisnika.

Izgradnja, koritenje, odravanje, zatita i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, kao i poslovi nadzora na tim cestama

ureuju se gradskim ili opinskim propisom, sukladno ovomu zakonu.

lanak 5.

Javna cesta, prema vrsti prometa, moe biti namijenjena za mjeoviti promet ili samo za promet motornih vozila.

Godina XVI Broj 12 Ponedjeljak, 15. 3. 2010. godine

S A R A J E V O

ISSN 1512-7079

Javna cesta ili dio javne ceste moe se odrediti samo za promet motornih vozila ako postoji odgovarajua

alternativna prometnica za druge vrste prometa.

Namjena javne ceste koja je u koritenju odreuje se na temelju stanja i uvjeta prometa na cesti.

Namjena novoizgraene ceste odreuje se na temelju investicijsko-tehnike dokumentacije za izgradnju ceste, a

sukladno odgovarajuim tehnikim propisima.

lanak 6.

Za uporabu autocesta, brzih cesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na magistralnim

cestama Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu Vlada) moe donijeti odluku o uvoenju naplate naknade

(cestarine).

lanak 7.

Javnu cestu ine:

cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnika konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloeni zid, nasip, pothodnik i nathodnik),

graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode, cestovni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje irine prema projektu ceste, a

najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje toke poprenog profila ceste, zrani prostor iznad kolnika u visini 7 m, cestovno zemljite koje ini povrina zemljita na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgraena

cestovna graevina, povrina cestovnog pojasa, te povrina zemljita na kojima su prema projektu ceste

izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i

putnicima, te naplatu cestarine predviene projektom ceste (objekti za odravanje cesta, upravljanje i

nadzor prometa, naplata cestarine, benzinske crpke, servisi, autobusna stajalita, parkiralita, odmorita

itd.), graevine na cestovnom zemljitu, za potrebe odravanja ceste (cestarske kue, punktovi i stacionari) i

pruanja usluga vozaima i putnicima, te naplatu cestarine, predviene projektom ceste, stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila, prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu, prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste (horizontalna i vertikalna

prometna signalizacija, svjetlosnosignalni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji, instalacije i rasvjeta

u funkciji prometa, cestovne znake, detektori-brojai prometa, instalacije, ureaji i oprema u tunelima,

oprema parkiralita, odmorita i slino), mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu prometa, graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od obruavanja i

nanosa materijala, zatitne i sigurnosne ograde, smjerokazi i kilometarske oznake, odbojnici, zatita od

buke i drugih tetnih utjecaja na okoli i slino).

II. RAZVRSTAVANJE CESTA

lanak 8.

Javne se ceste iz lanka 2. ovoga zakona razvrstavaju na:

AC - Autoceste BC - Brze ceste MC - Magistralne ceste RC - Regionalne ceste

LC - Lokalne ceste

AC- Autoceste

Autocesta je javna cesta posebice izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja je kao

autocesta oznaena propisanim prometnim znakom, koja ima dvije fiziki odvojene vozne trake za promet iz

suprotnih smjerova, sa po najmanje dvije prometne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez krianja s

poprenim putovima i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini i u iji se promet moe ukljuiti, odnosno

iskljuiti samo odreenom i posebno izgraenom prikljunom javnom cestom na odgovarajuu voznu traku

autoceste.

Autoceste slue povezivanju velikih gradova i znaajnih ekonomskih podruja drave ili regije; namijenjene su

uglavnom daljinskom prometu, te se ukljuuju u sustav europskih autocesta. Autoceste ispunjavaju zahtjeve koji se

odnose na propisane prometno-tehnike elemente, ili se izgrauju u fazama; njihov sastavni dio su posebice

izgraeni prikljuci.

BC - Brze ceste

Brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo motornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojene vozne

trake za promet iz suprotnih smjerova, koja ima sva raskrija u dvjema razinama ili vie razina s poprenim cestama

i drugim prometnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama), koja u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao

takva oznaena propisanim prometnim znakom.

Brze ceste su ceste koje svojim prometno-tehnikim elementima omoguavaju brzo odvijanje daljinskog prometa

izmeu najvanijih sredita drave,entiteta i podruja; povezane su s autocestama i sustavima autocesta susjednih

drava; njihov sastavni dio predstavljaju posebno izgraeni prikljuci.

MC -Magistralne ceste

Magistralne ceste prvoga reda namijenjene su za povezivanje veih gradova i znaajnih ekonomskih podruja

drave ili entiteta; svojim prometno-tehnikim elementima omoguavaju brzo odvijanje prometa; povezane su s

cestama iste ili vie kategorije u zemlji, te sa sustavima cesta u susjednim dravama; posebice izgraeni prikljuci,

ukoliko su predvieni, ine njihov sastavni dio.

Magistralne ceste drugoga reda namijenjene su povezivanju regionalnih sredita, kao i povezivanju prometa na ceste

jednake ili vie kategorije; posebice izgraene pristupne rampe, ukoliko su predviene, ine njihov sastavni dio.

RC -Regionalne ceste

Regionalne ceste prvoga reda namijenjene su za prometno povezivanje ekonomskih podruja drave ili entiteta,

znaajnih sredita lokalnih zajednica, kao i za prometno povezivanje s cestama iste ili vie kategorije; posebno

izgraeni prikljuci, ukoliko su predvieni, ine njihov sastavni dio.

Regionalne ceste drugoga reda namijenjene su za prometno povezivanje sredita lokalnih zajednica u okviru

odreenog entiteta, za povezivanje turistikih (turistike ceste) i graninih podruja znaajnih za dravu, te za

povezivanje graninih prijelaza s cestama iste ili vie kategorije, kada prema propisanim kriterijima kategorizacije

ne dostigne viu kategoriju.

LC -Lokalne ceste

Lokalne ceste povezuju naselja u opini s naseljima iz susjednih opina, ili povezuju vanija naselja unutar opine,

te povezuju promet na druge javne ceste iste ili vie kategorije.

Javne staze su prometnice namijenjene za povezivanje naselja ili dijelova naselja u okviru opine a ne ispunjavaju

propisane kriterije za lokalne ceste, ili su predviene samo za odreenu vrstu sudionika u prometu (ceste i staze u

stambenim zonama, seoske ceste i staze, pjeake staze, biciklistike staze, konjske staze i slino.)

U naseljima u kojima je uveden sustav ulica prometnice se mogu podijeliti na potkategorije:

glavne gradske ceste predstavljaju nastavak cesta kroz gradove, a namijenjene su za prometno povezivanje gradskih podruja i etvrti sukladno propisima o sigurnosti cestovnog prometa. Na ovim cestama, ako to

uvjeti odvijanja prometa dozvoljavaju, moe se regulirati prometnom signalizacijom i vea brzina kretanja

od opeg ogranienja brzine u naselju; sabirne gradske ceste ili sabirne lokalne ceste predviene su za prikupljanje i povezivanje prometnih tokova

iz pojedinih podruja ili gradskih etvrti, kao i za povezivanje gradskih etvrti i dijelova naselja s cestama

vie kategorije; lokalne gradske ceste predstavljaju nastavak cesta vie kategorije i predviene su za pristup zatvorenim

prostornim jedinicama (stambeni blokovi ili individualni stambeni objekti, industrijske zone, centri za

kupovinu i rekreaciju itd.) u pojedinim urbanim podrujima ili etvrtima, kao i u dijelovima naselja.

lanak 9.

Mjerila i kriterije za razvrstavanje javnih cesta i odluku o razvrstavanju javnih cesta, osim lokalnih cesta, sukladno

Smjernicama i Mjerilima , kriterijima i Odluci Vijea ministara BiH, utvruje Vlada na prijedlog Federalnog

ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),u suglasnosti s kantonalnim ministarstvima

mjerodavnim za poslove prometa.

Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, odluku o razvrstavanju lokalnih cesta i ulica u gradovima donosi vlada kantona

na prijedlog mjerodavnog opinskog ili gradskog tijela za poslove prometa.

lanak 10.

Dijelovi javne ceste koji nakon izgradnje i rekonstrukcije ne pripadaju novoj trasi ceste, mijenjaju odnosno gube

kategoriju javne ceste.

Namjena dijelova javne ceste iz stavka 1. ovoga lanka koji e i dalje sluiti prometu, kao i prikljuivanje na

novoizgraenu cestu, rjeava se projektnom dokumentacijom izgradnje i rekonstrukcije predmetne ceste.

Odluku o statusu naputenog dijela ceste iz stavka 2. ovoga lanka za autoceste, brze ceste, magistralne i regionalne

ceste donosi mjerodavno ministarstvo, a za lokalne ceste mjerodavno gradsko odnosno opinsko tijelo.

lanak 11.

Javne ceste moraju biti graene, rekonstruirane i odravane tako da ih na siguran nain mogu koristiti svi korisnici

cesta koji se pridravaju prometnih propisa i prometne signalizacije na cestama.

III. UPRAVLJANJE JAVNIM CESTAMA

lanak 12.

Ovim zakonom Federacija osniva Javno poduzee Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. (u daljnjem

tekstu: Autoceste F BiH).

Autoceste F BiH imaju sjedite u Mostaru.

Odluku o usklaivanju naziva, organizacije poslova i zadaa, nain upravljanja i rukovoenja i nain transformiranja

Javnoga poduzea Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo (u daljnjem tekstu: JP Direkcija cesta F

BiH) u Javno poduzee Ceste Federacije BiH (u daljnjem tekstu Ceste F BiH) donosi Vlada.

Ceste F BiH imaju sjedite u Sarajevu.

Unutarnje ustrojstvo i organizacija Autocesta FBiH i Cesta FBiH bit e ureeni statutom na koji Vlada daje

suglasnost.

Kantonalne ustanove za ceste osnivaju se odgovarajuim propisom kantona.

lanak 13.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu autocesta i brzih cesta vre Autoceste F BiH.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu magistralnih cesta vre Ceste F BiH.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu regionalnih cesta vre javne kantonalne ustanove za

ceste.

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu lokalnih cesta i gradskih ulica vre mjerodavna opinska

ili gradska tijela.

lanak 14.

Nadzorni odbori upravitelja cesta mogu imati najvie po sedam lanova, a imenuju se sukladno vaeim propisima

od predstavnika Ministarstva, Federalnog ministarstva financija, Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i

strunih osoba iz oblasti cesta i sukladno Ustavu osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda za poduzea od

federalnog znaaja, odnosno predstavnika mjerodavnih kantonalnih institucija za kantonalne ustanove za ceste.

lanak 15.

Prava i dunosti Federacije kao utemeljitelja Cesta F BiH i Autocesta F BiH vri Vlada.

Vlada kao utemeljitelj moe svoje mjerodavnosti odlukom prenijeti na Ministarstvo.

U vrenju poslova utemeljitelja Vlada, izmeu ostalog, ima sljedee mjerodavnosti u odnosu na Ceste F BiH i

Autoceste FBiH:

daje suglasnost na plan poslovanja, odnosno revidirani plan poslovanja; daje suglasnost na statut; usvaja godinje izvjee koje ukljuuje financijsko izvjee i izvjee revizora, Nadzornog odbora i Odbora

za reviziju; odluuje o promjeni oblika organiziranja i statusnim promjenama; odluuje o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; imenuje i razrjeava Nadzorni odbor; daje upute i smjernice nadzornim odborima javnih poduzea; imenuje i razrjeava Odbor za reviziju, na prijedlog Nadzornog odbora; daje suglasnost na imenovanje lanova Uprave; utvruje politiku, strategiju i akcijski plan razvitka cestovne infrastrukture; odluuje o drugim pitanjima sukladno Zakonu i drugim propisima; u izvanrednim okolnostima daje obvezatne instrukcije tijelima javnih poduzea.

lanak 16.

Djelatnost Autocesta F BiH su sljedei poslovi i zadae na autocestama i brzim cestama u Federaciji:

priprema dugoronih, srednjoronih i godinjih planova i programa razvitka, odravanja, zatite, rekonstrukcije, izgradnje, obnove cesta i objekata na cestama kao i izvjea o realizaciji tih planova i

programa; poslovi odravanja i zatite; investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje na cestama i

objektima; predlaganje financijskih planova i unapreenja naina ubiranja sredstava za potrebe cesta; voenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, prometne signalizacije i opreme na cestama i katastra

cestovnog zemljinog pojasa; ustupanje radova na rekonstrukciji, izgradnji, obnovi i odravanju cesta; priprema i praenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapreenje sigurnosti prometa na cestama

kojim upravlja; priprema podloga za dodjelu koncesija i osiguranje struno-tehnikog nadzora; organizacija sustava naplate cestarine; prikupljanje podataka i obavjeivanje javnosti o stanju cesta i nainu odvijanja prometa; poduzimanje potrebnih mjera za ouvanje i zatitu okolice; organiziranje i pruanje usluga korisnicima autocesta i brzih cesta; ostale djelatnosti sadrane u aktu o osnivanju Autocesta F BiH.

lanak 17.

Djelatnost Cesta F BiH na magistralnim cestama u Federaciji su sljedei poslovi i zadae:

priprema dugoronih, srednjoronih i godinjih planova i programa razvitka, rekonstrukcije, obnove, izgradnje i odravanja cesta i objekata na cestama, kao i izvjea o realizaciji tih planova i programa;

investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje na cestama i objektima;

poslovi odravanja i zatite cesta, predlaganje financijskih planova i izvjea te unapreenja naina ubiranja sredstava za financiranje cesta; ustupanje radova izgradnje, rekonstrukcije, obnove i odravanja cesta, priprema podloga za dodjelu koncesija; priprema i praenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapreenje sigurnosti prometa na cestama

kojim upravlja; voenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, prometne signalizacije i opreme na cestama i katastra

cestovnog zemljinog pojasa; priprema potrebne dokumentacije za osiguranje i implementaciju donacija i kreditnih sredstava sukladno

propisima i drugim aktima; poslovi iz imovinsko-pravne oblasti koji se odnose na zatitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta; prikupljanje podataka i obavjeivanje javnosti o stanju cesta i nainu odvijanja prometa; poduzimanje potrebnih mjera za ouvanje i zatitu okolice; ostale djelatnosti sadrane u aktu o osnivanju Cesta F BiH.

lanak 18.

Iznimno, Ceste F BiH, uz suglasnost utemeljitelja, mogu ugovorom prenijeti pojedine poslove zatite magistralnih

cesta ili druge operativne poslove javnoj kantonalnoj ustanovi za ceste odnosno drugoj organizaciji osposobljenoj za

vrenje tih poslova.

lanak 19.

Mjerodavne javne kantonalne ustanove za ceste, opinska ili gradska tijela vre, sukladno odredbama lanka 13.

stavak 3. ovoga zakona, sljedee poslove glede regionalnih i lokalnih cesta, svatko u okviru svoje mjerodavnosti:

obavljaju poslove odravanja i zatite cesta, pripremaju dugorone i srednjorone planove razvitka cesta i izvjea; pripremaju srednjorone i godinje planove i programe odravanja, zatite, rekonstrukcije i izgradnje cesta

kao i izvjea o realizaciji tih planova i programa; pripremaju plan obnove; vre investicijske poslove za odravanje i obnovu, rekonstrukciju i izgradnju; vre investicijske poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije; pripremaju i realiziraju program mjera i aktivnosti na unapreenju sigurnosti prometa; obavljaju poslove zatite cesta; predlau financijske planove kao i financijska izvjea o realizaciji tih planova i programa, i osiguranje

sredstava za potrebe cesta; vode evidenciju (bazu podataka) cesta, objekata, prometne signalizacije i opreme na cestama i katastra

cestovnog zemljinog pojasa; prikupljaju podatke i obavjetavaju javnost o stanju cesta i nainu odvijanja prometa; poduzimaju potrebne mjere za ouvanje i zatitu okolice.

lanak 20.

U sluaju prometne nezgode, korisniku javne ceste koji se pridrava prometnih i tehnikih propisa utvrenih

Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06) ili

drugom zakonskom regulativom vezanom uz sigurnost prometa na cestama i to: postavljene prometne signalizacije

na cesti, tehnike ispravnosti vozila, kvalificiranosti i sposobnosti vozaa, prilagoenosti brzine stanju ceste i

vremenskim prilikama potujui naelo da zaustavni put odgovara putu preglednosti, upravitelj ceste duan je

nadoknaditi tetu ako je teta nastala usljed nedostataka na cesti.

Za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga lanka nedostatak na cesti u postupku dokazivanja tete mora utvrditi

Povjerenstvo sainjeno od predstavnika upravitelja cestom, mjerodavnog MUP-a i poduzea koje je ugovorilo

odravanje ceste.

Ista e povjerenstvo utvrditi je li otklanjanje toga nedostatka upravitelj predvidio Planom i programom odravanja

cesta i ugovorio ili naloio izvoau radova da otkloni te nedostatke sukladno Pravilniku o odravanju cesta (lanak

47. ovoga zakona) i dinamikom planu. Ukoliko je upravitelj planirao i ugovorio ili naloio otklanjanje utvrenog

nedostatka, naknadu tete iz stavka 1. ovoga lanka upravitelj moe traiti od poduzea s kojim je ugovorio

odravanje ceste, sanaciju ili rekonstrukciju, ako je teta nastala zbog proputanja pravodobnog i kvalitetnog

izvrenja ugovorenih radova.

Korisnik ceste, odnosno tijelo sigurnosti prometa koje je utvrdilo nedostatak na cesti, to je uzrokovao ili bi mogao

uzrokovati tetu korisnicima ceste, duno je, bez odlaganja, o opasnosti na cesti na najbri mogui nain obavijestiti

upravitelja ili deurnu slubu poduzea koje odrava ceste.

IV. PLANIRANJE, GRADNJA, REKONSTRUKCIJA, ODR@AVANJE, UGOVARANJE I USTUPANJE

RADOVA NA JAVNIM CESTAMA

lanak 21.

Javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i odravaju:

tako da se rjeenja usklade s najnovijim strunim saznanjima iz podruja projektiranja i gradnje, te s ekonomskim naelima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje,

tako da njima bude zajameno sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i usklaenost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i okoliem kroz koji se proteu,

pod uvjetima koji su odreeni ovim zakonom i propisima za njegovo provoenje;

propisima o projektiranju, zakonima o gradnji i propisima za njegovo provoenje; propisima kojima je ureena

zatita okolia; propisima o ureivanju prostora, te propisima o sigurnosti prometa na cestama

1. Planiranje

lanak 22.

Strategija razvitka i odravanja javnih cesta odreuje ciljeve i temeljne zadae pri razvitku i odravanju javnih cesta

za razdoblje od 10 godina.

Strategiju razvitka autocesta, brzih i magistralnih cesta donosi Parlament Federacije BiH (u daljnjem tekstu

Parlament) sukladno Strategiji prometnog razvitka Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade.

Strategiju razvitka regionalnih cesta donosi Skuptina kantona na prijedlog Vlade kantona.

Strategiju razvitka lokalnih cesta, kao i ulica u gradovima i naseljima, donosi opinsko odnosno gradsko vijee.

Strategija sadri:

analizu stanja javnih cesta i potrebe razvitka javnih cesta, temeljna mjerila za graenje javnih cesta, te prijedlog kriterija i prioriteta graenja, potrebe odravanja postojeih javnih cesta, naela odravanja javnih cesta, te prijedlog kriterija odravanja

javnih cesta, kljuna naela i elemente strategije, kriterije za realizaciju strategije, akcijski plan za realizaciju strategije.

lanak 23.

Ministarstvo je mjerodavno za osiguranje tehniko-tehnolokog jedinstva javnih cesta kroz provedbu strategije.

Prednost u gradnji i odravanju javnih cesta, utvrena strategijom iz lanka 22. ovoga zakona, mora biti utemeljena

na prostornim, prometnim, tehnikim, ekolokim, demografskim analizama s gospodarski opravdanim prometno-

tehnikim rjeenjima radi poveanja sigurnosti, kapaciteta i protonosti prometa.

lanak 24.

Srednjoroni program odravanja i zatite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta donosi

Vlada, sukladno strategiji iz lanka 22. ovoga zakona, za razdoblje od etiri godine za autoceste, brze ceste i

magistralne ceste uz suglasnost Parlamenta , za regionalne ceste vlada kantona uz suglasnost skuptine kantona, a za

lokalne ceste i ulice u gradovima opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, uz suglasnost opinskog, odnosno

gradskog vijea.

Izvjee o ostvarivanju dugoronih ciljeva razvitka cestovne infrastrukture utvrenih strategijom i o izvrenju

programa iz stavka 1. ovoga lanka za autoceste, brze i magistralne ceste, Vlada jednom godinje podnosi

Parlamentu, za regionalne ceste vlada kantona izvjee podnosi kantonalnoj skuptini, a za lokalne ceste mjerodavno

tijelo izvjee podnosi gradskom ili opinskom vijeu.

lanak 25.

Godinji plan i program odravanja i zatite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta, do kraja

tekue godine za narednu godinu, donose mjerodavna tijela:

za autoceste i brze ceste Autoceste F BiH, za magistralne ceste Ceste F BiH, za regionalne ceste mjerodavna kantonalna ustanova za ceste, za lokalne ceste i gradske ulice mjerodavni opinski naelnik odnosno gradonaelnik.

Suglasnost na godinje planove i programe iz alineje 1. i 2. daje Vlada, za planove i programe iz alineje 3.

kantonalna vlada, a za planove i programe iz alineje 4. mjerodavno gradsko ili opinsko vijee.

2. Izgradnja i rekonstrukcija javnih cesta

lanak 26.

Pod izgradnjom cesta u smislu ovoga zakona smatra se izgradnja cesta preteno po novoj trasi.

Pod rekonstrukcijom cesta, u smislu ovoga zakona, smatraju se radovi na dijelu postojee ceste kojim se mijenja

njena temeljna karakteristika s ciljem poveanja kapaciteta ceste i razine usluge.

Pod sanacijom (rehabilitacijom) cesta u smislu ovoga zakona podrazumijevaju se radovi kojima se poboljava

sigurnost sudionika u prometu i odravanje projektiranog stanja cesta.

lanak 27.

Tehnika dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta, pored dokumentacije utvrene Zakonom o

prostornom planiranju i koritenju zemljita na razini Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije

BiH," br: 2/06,72/07 i 32/08) sadri:

1. projekt vertikalne i horizontalne prometne signalizacije, plan i program rada svjetlosne signalizacije, projekt

putne opreme i plan osvjetljenja,

2. projekt prikljuivanja i krianja putova i prikljuivanje postojeih objekata na javnoj cesti,

3. projekt prikljuivanja mjesta izvan kolnika: za izgradnju pomonih objekata koji slue javnoj cesti (punktovi i

stacionari), parkiralita, autobusnih stajalita, benzinskih crpki, autoservisa, povrina za zaustavljanje, parkiranje i

iskljuivanje vozila, telefonskih govornica,

4. druge uvjete utvrene Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

lanak 28.

Poslovi graenja i rekonstruiranja javnih cesta u smislu ovoga zakona obuhvaaju:

graevinsko i drugo projektiranje s istranim radovima, projektiranje opreme, prateih objekata, prometne signalizacije i drugo projektiranje, strunu ocjenu studija i projekata, sa sustavnim i neovisnim ocjenjivanjem parametara sigurnosti,

otkup zemljita i objekata, premjetanje komunalne i druge infrastrukture, pribavljanje urbanistike suglasnosti i odobrenja za graenje mjerodavnog tijela, ustupanje radova graenja, organizaciju strunog nadzora i kontrole ugraenih materijala i izvedenih radova, organizaciju tehnikog pregleda i primopredaje javne ceste te dijelova javne ceste i objekata na koritenje i

odravanje.

lanak 29.

Federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: ministar), uz suglasnost federalnoga ministra

prostornog ureenja i federalnoga ministra zatite okolia, donosi pravilnik kojim se propisuju vrste i sadraj

projekata za graenje i rekonstrukciju javnih cesta.

lanak 30.

Prethodnu suglasnost za izgradnju autocesta, brzih cesta i magistralnih cesta, ija izgradnja nije predviena planom i

programom upravitelja, daje Ministarstvo, a za regionalne ceste mjerodavno kantonalno ministarstvo.

lanak 31.

Ako postojeu cestu treba izmjestiti, dio ceste koji se izmjeta mora se izgraditi po graevinskim standardima koji

odgovaraju kategoriji te ceste, bez obzira na stvarno stanje u kojemu se cesta nalazi u momentu izmjetanja.

Trokove premjetanja ceste, iz stavka 1. ovoga lanka, snosi investitor objekta radi kojeg se vri izmjetanje.

lanak 32.

Mjerodavna opinska, odnosno gradska tijela mogu traiti da se magistralna ili regionalna cesta koja prolazi kroz

naselje ili grad izgradi ili rekonstruira s elementima koji utjeu na poveanje trokova gradnje u odnosu na cestu

izvan naselja, kao to su iri kolnici, gradnja nogostupa, prostora za parkiranje vozila, izrada rasvjete i

prilagoavanje putnih objekata posebnim potrebama.

Poveane trokove gradnje ili rekonstrukcije cesta, prouzroene zahtjevom iz stavka 1. ovoga lanka, snosi

podnositelj zahtjeva u visini sredstava sukladno ugovoru o sufinanciranju.

Sudjelovanje u financiranju radova iz stavka 1. ovoga lanka, kao i drugi odnosi s upraviteljem ceste, glede gradnje i

rekonstrukcije, reguliraju se ugovorom s mjerodavnim opinskim odnosno gradskim tijelom.

lanak 33.

U sluaju rekonstrukcije cesta i vrenja radova investicijskog odravanja javnih cesta, koji iziskuju premjetanje

postojeih instalacija u cestovnom pojasu, vlasnici instalacija na cesti duni su o svome troku izmjestiti te

instalacije, odnosno prilagoditi ih nastalim promjenama, ako aktom o davanju suglasnosti za postavljanje tih

instalacija ili ugovorom izmeu vlasnika instalacija i onoga tko upravlja cestom nije drukije ureeno.

Investitor radova na rekonstrukciji cesta i vrenja radova investicijskog odravanja javnih cesta duan je najmanje tri

mjeseca ranije obavijestiti vlasnika instalacija o poetku radova na rekonstrukciji cesta i omoguiti im uvid u

tehniku dokumentaciju, ali nije duan pribavljati suglasnosti vlasnika instalacija koje su u cestovnom pojasu.

U sluaju da vlasnik instalacija u trupu ceste i u cestovnom pojasu ne izmjesti svoje instalacije iz stavka 1. ovoga

lanka i ne prilagodi ih nastalim promjenama do poetka radova na rekonstrukciji ceste, investitor radova na

rekonstrukciji ceste e radove premjetanja, odnosno prilagoavanja izvriti na teret vlasnika instalacija.

lanak 34.

Krianje ili prikljuivanje lokalnih i nerazvrstanih cesta s magistralnim ili regionalnim cestama vri se

usmjeravanjem dviju ili vie tih cesta na isto mjesto krianja ili prikljuivanja, odnosno njihovim meusobnim

povezivanjem prije mjesta krianja ili prikljuivanja.

Ako se novoizgraena ili rekonstruirana cesta kria ili prikljuuje na postojee ceste koje imaju makadamski kolnik,

postojee ceste moraju se izvesti sa suvremenim kolnikim zastorom u duljini od najmanje dvadeset metara,

raunajui od mjesta krianja ili prikljuivanja.

Trokove gradnje, odnosno rekonstrukcije mjesta krianja ili prikljuivanja iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno

izvoenja suvremenog kolnikog zastora iz stavka 2. ovoga lanka snosi investitor ceste koji je prouzroio te

trokove.

lanak 35.

Ako je do krianja ceste i eljeznike pruge dolo zbog gradnje ili rekonstrukcije ceste, trokove gradnje

nadvonjaka, podvonjaka ili mjesta krianja i ureaja za zatitu snosi investitor gradnje ceste.

Ako je do krianja ceste i eljeznike pruge dolo zbog gradnje ili rekonstrukcije eljeznike pruge, trokove

gradnje nadvonjaka, podvonjaka ili mjesta krianja i ureaja za zatitu snosi investitor gradnje eljeznike pruge.

Izgraeni nadvonjaci, odnosno podvonjaci iz st. 1. i 2. ovoga lanka pripadaju cesti ili eljeznici, ovisno o tome je

li na njima cesta ili eljeznika pruga.

lanak 36.

Krianje cesta sa eljeznikom prugom vri se usmjeravanjem dviju ili vie cesta na odreeno zajedniko mjesto

krianja.

Na mjestu krianja cesta sa eljeznikom prugom moraju se poduzeti mjere osiguranja propisane Zakonom o

osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06) i Zakonom o

sigurnosti eljeznikog prometa ("Slubeni list BiH" broj 33/ 95).

lanak 37.

Sredstva za izgradnju zaobilaznice u zoni naseljenih mjesta osiguravaju Federacija, kanton, grad ili opina, u visini i

proporciji utvrenoj ugovorom, a na temelju znaaja javne ceste, shodno utvrenoj Strategiji i usvojenim planovima

izgradnje i rekonstrukcije javnih cesta.

lanak 38.

Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, u postupku izvlatenja nekretnina radi graenja, rekonstrukcije i

odravanja javnih cesta primjenjuje se Zakon o izvlatenju Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine

Federacije BiH", broj 70/07).

Kad se izvlatenje provodi radi graenja, rekonstrukcije i odravanja autoceste, brze ceste ili magistralne ceste u ime

i za raun Federacije, prijedlog za izvlatenje nekretnine podnosi pravna osoba koja je prema odredbama ovoga

zakona ovlatena upravljati autocestama, brzim cestama, odnosno magistralnim cestama.

Kad se izvlatenje provodi radi graenja, rekonstrukcije i odravanja regionalne ili lokalne ceste, prijedlog za

izvlatenje nekretnine podnosi pravna osoba koja je prema odredbama ovoga zakona ovlatena upravljati

kantonalnim ili lokalnim cestama.

lanak 39.

Iznimno, Vlada za autoceste, brze ceste i magistralne ceste, vlada kantona za regionalne ceste, opinski naelnik ili

gradonaelnik za lokalne ceste i ulice u gradovima moe na zahtjev korisnika izvlatenja iz lanka 38. ovoga

zakona, koji je iznio valjane razloge za potrebu urnog stupanja u posjed nekretnine, rijeiti da mu se ta nekretnina

preda u posjed prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, odnosno prije isplate naknade za izvlatenu nekretninu,

ako utvrdi da je to prijeko potrebno zbog urnosti sluaja ili kako bi se otklonila znatnija teta.

lanak 40.

Kada se radi graenja, rekonstrukcije ili odravanja autoceste, brze ceste, magistralne, regionalne ili lokalne ceste

izvlasti nekretnina u dravnome vlasnitvu, ne plaa se naknada za izvlatene nekretnine.

3. Odravanje cesta

lanak 41.

Odravanje cesta, u smislu ovoga zakona, obuhvaa izvoenje radova kojima se osigurava nesmetan i siguran

promet i ouvanje projektiranog stanja ceste.

Radovi odravanja cesta mogu biti:

radovi redovitog odravanja cesta, radovi izvanrednog odravanja cesta

Radovi redovitog odravanja cesta su:

1. popravka kolnika, trupa ceste, potpornih i obloenih zidova,

2. uklanjanje odronjenog materijala i ienje kolnika i objekata za odvodnju,

3. odravanje bankina, bermi i kosina nasipa, usjeka i zasjeka,

4. odravanje objekata na cestama, odravanje objekata, opreme i instalacija sustava naplate cestarine i

inteligentnog prometnog sustava za upravljanje i voenje prometa,

5. izrada i postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije, svjetlosnih sigurnosnih ureaja, zamjena, popravka i

uklanjanje oteene i nepotrebne prometne signalizacije i opreme ceste,

6. koenje trave i odravanje zelenih povrina i zasada u cestovnom pojasu,

7. odravanje potrebne preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu,

8. ienje snijega i leda s kolnika i posipanje kolnika radi sprjeavanja poledice,

9. manji zahvati na obnavljanju, zamjeni i ojaanju dotrajalih kolnika,

10. manji zahvati na ojaanju i zamjeni propusta, potpornih i obloenih zidova i zatita elinih konstrukcija od

korozije,

11. manji zahvati na ugraivanju ivinjaka i izradi pjeakih staza,

12. manji zahvati na saniranju klizita i odrona,

13. voenje podataka o javnim cestama,

14. i drugi poslovi kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran promet na cestama.

Radovi izvanrednog odravanja javnih cesta su opseniji radovi:

1. obnavljanja, zamjene i ojaanja dotrajalih kolnika,

2. ojaanja i zamjene propusta i mostova duljine do deset metara, obnove potpornih i obloenih zidova i zatita

elinih konstrukcija od korozije,

3. ugraivanja ivinjaka i izrada pjeakih staza,

4. saniranja klizita i odrona,

Radovi izvanrednog odravanja su radovi koji se izvode u cestovnom pojasu, mogu se izvoditi samo na temelju

tehnike dokumentacije, bez pribavljanja suglasnosti i druge dokumentacije prema Zakonu o prostornom ureenju.

lanak 42.

Poslovi odravanja javnih cesta u smislu ovoga zakona su i:

planiranje odravanja i mjera zatite javnih cesta i prometa na njima, ustupanje radova redovitog i izvanrednog odravanja javnih cesta, struni nadzor i kontrola kakvoe ugraenih materijala i izvedenih radova odravanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oteenih i naputenih vozila i drugih stvari i predmeta s javne ceste, ophodnja cesta.

lanak 43.

Radovi na odravanju javne ceste trebaju se izvoditi tako da se zbog njih ne obustavlja promet.

U sluaju potrebe obustavljanja prometa zbog izvoenja radova upravitelj ceste e po zahtjevu izvoaa radova

najkasnije u roku od 48 sati prije poetka obustave prometa, uz prethodno pribavljenu suglasnost mjerodavnog

ministarstva, putem sredstava javnog informiranja obavijestiti sudionike u prometu o obustavi prometa, o

preusmjeravanju prometa za vrijeme obustave, te naloiti izvoau radova da postavi dopunsku prometnu

signalizaciju i poduzme ostale radnje za sigurno odvijanje prometa. Ukoliko se radovi izvode na dionici ceste gdje

nije mogue izmjestiti promet, upravitelj ceste moe zahtijevati da se radovi izvode nou.

lanak 44.

Upravitelj ceste duan je osigurati odravanje kolnika dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad i na

graninim prijelazima, odnosno sudjelovati u financiranju odravanja, i to u opsegu koji proistjee iz duljine dijela

javne ceste u naselju i irini te ceste izvan naselja, odnosno prije graninog prijelaza.

U naselju ili gradu u kojemu je organizirana posebna sluba za odravanje ulica ta sluba moe vriti i odravanje

kolnika dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, a u tom sluaju upravitelj sudjeluje u financiranju

odravanja, sukladno odredbi prethodnog stavka.

Pravac, duljinu i irinu dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, odnosno na graninom prijelazu, kao i

nain i uvjete odravanja kolnika kao i poslove zatite i sigurnosti tih cesta utvruju ugovorom upravitelj ceste i

mjerodavna opina ili grad, odnosno Dravna granina sluba. Tim se ugovorom moraju regulirati obveze za

dvosmjerno odvijanje prometa na javnoj cesti kroz naselje ili grad, odnosno na graninom prijelazu.

Upravitelj ceste i mjerodavna opina ili grad, odnosno Dravna granina sluba ugovor iz prethodnog stavka duni

su zakljuiti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga zakona.

lanak 45.

Ako do sporazuma iz prethodnoga lanka ne doe, konanu odluku donosi arbitrano povjerenstvo u sastavu od tri

lana koje ine: predstavnik mjerodavnog ministarstva, upravitelja ceste i opine ili grada, odnosno Dravne

granine slube.

Ukoliko povjerenstvo iz stavka 1. ovoga lanka ne postigne sporazum i ne donese konanu odluku, mjerodavni e

ministar donijeti odluku sukladno svojim ovlastima.

lanak 46.

@eljezniko-cestovni prijelaz na dvije razine se u cjelini odrava kao javna cesta u dijelu koji se nalazi iznad

eljeznike pruge, a samo cesta i cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod eljeznike pruge.

lanak 47.

Popis poslova redovitog i izvanrednog odravanja, rokovi za izvoenje tih radova, pravila i tehniki uvjeti za

radove, podaci o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i nain voenja tih podataka, stalni nadzor nad stanjem

javnih cesta, nain i uvjeti obavljanja cestarske slube reguliraju se pravilnikom o odravanju javnih cesta koji

donosi ministar.

4. Ustupanje radova

lanak 48.

Upravitelji cesta izravno ne izvode radove gradnje, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta.

Iznimno, subjekti iz prethodnog stavka mogu izvoditi navedene radove ako imaju potrebne kapacitete, ukoliko je to

u funkciji racionalnosti, boljeg funkcioniranja sustava i ako je tehnoloki i ekonomski opravdano.

Izvoenje radova gradnje, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta upravitelji cesta ustupaju po postupku i na nain

utvren Zakonom o javnim nabavama (" Slubeni glasnik BiH," broj 49/04).

lanak 49.

Prednatjecanje izvoaa kao i postupak ustupanja radova redovitog odravanja cesta provodi se svake etiri godine

po postupku i na nain utvren Zakonom o javnim nabavama.

lanak 50.

Izvoenje radova na izgradnji, rekonstrukciji i odravanju javnih cesta smije se ustupiti samo izvoau koji je

registriran, specijaliziran i opremljen za te poslove, koji raspolae osposobljenim kadrovima za izvoenje tih

radova.

Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka, izvoa kome se mogu ustupiti poslovi redovitog odravanja cesta mora biti

licenciran za tu vrstu poslova sukladno Pravilniku o licenciranju koji donosi ministar.

lanak 51.

Upravitelj cestom, korisnik koncesije i izvoa radova redovitog odravanja javne ceste duni su i ovlateni

prilikom trajka svojih djelatnika osigurati redovito odravanje javne ceste i to:

nadzor nad prohodnou i osposobljenou javne ceste za siguran promet, pregledima javne ceste, osigurati opasne dijelove na javnoj cesti ako utvrene nedostatke koji ugroavaju promet na njoj ophodar

ne moe odmah otkloniti, provoenje mjera za osiguranje javne ceste iji bi izostanak mogao prouzroiti oteenje javne ceste, otklanjanje posljedica prirodnih i drugih katastrofa na javnoj cesti, otklanjanje oteenja javne ceste koje bi moglo uzrokovati prekid prometa ili opasnost za sudionike u

prometu, prohodnost javne ceste u zimskom razdoblju najmanje u opsegu koji omoguuje odvijanje prometa uz

uporabu zimske opreme, osiguranje tekuih podataka o stanju i prohodnosti javne ceste.

V. ZA[TITA CESTA I UVJETI ODVIJANJA PROMETA NA CESTAMA

lanak 52.

Pod zatitom javnih cesta u smislu ovoga zakona podrazumijeva se:

zatita cesta od prekomjernog optereenja, zatita cesta od prekoraenja ukupne mase i osovinskog optereenja, zatita od gradnje objekata u cestovnom pojasu cesta, reguliranje gradnje prilaznih cesta, autobusnih stajalita, parkinga i benzinskih crpki, osiguranja preglednosti na raskrijima i u krivinama, zatita od nekontroliranog izlaska veeg broja na cestu ljudi, djece, te stoke i divljai, sprjeavanje vrenja radnji na cesti i u cestovnom pojasu kojima bi se mogla otetiti cesta, odnosno

ugroavati promet ili poveati trokovi odravanja ceste, reguliranje odnosa sa susjedima uz cestu, reguliranje postavljanja kablova, vodova i instalacija u trupu ceste, u cestovnom i zatitnom pojasu, sprjeavanje deponiranja materijala na cesti i uz cestu, uklanjanje zaustavljenih, pokvarenih, naputenih i oteenih vozila s ceste i iz cestovnog pojasa, reguliranje ogranienja i zabrana prometa, reguliranje postavljanja i dopune prometne i turistike signalizacije, reguliranje postavljanja reklamnih znakova, evidencija cesta, cestovnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na cestama, ovlasti upravitelja cesta u svezi sa zatitom cesta, obveza ugovaranja odravanja i zatite cesta.

kontrola gradnje ograda i vrenja drugih radova u cestovnom pojasu i poduzimanje mjera u cilju sprjeavanja vrenja bespravnih radova u cestovnom pojasu.

lanak 53.

Motorna i prikljuna vozila koja prometuju na cestama, osim vozila s gusjenicama, moraju imati kotae s pumpanim

gumama.

Motorna vozila s gusjenicama mogu prometovati na cestama sa suvremenim kolnikim zastorom samo ako su

gusjenice opskrbljene oblogama s ravnim povrinama ili drugim odgovarajuim oblogama.

Iznimno od odredaba prethodnog stavka motorna vozila s gusjenicama oruanih snaga Bosne i Hercegovine mogu

prometovati na cestama sa suvremenim kolnikim zastorom iako gusjenice nisu opskrbljene oblogama, uz obvezu

naknade tete koja je time prouzroena.

Naknadu tete, iz stavka 3. ovoga lanka, utvruje povjerenstvo imenovano odlukom osnivaa, koje ine

predstavnici mjerodavnog ministarstva i Ministarstva obrane BiH.

lanak 54.

Vozila na javnoj cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija,

ukupne mase i osovinskog optereenja.

Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom prelaze doputenu teinu, osovinski pritisak ili dimenzije,

odnosno granice doputenog optereenja na javnim cestama, smatra se izvanrednim prijevozom.

Prijevoz vozilima iz stavka 2. ovoga lanka moe se obaviti samo uz odobrenje za izvanredni prijevoz, ako stanje

javne ceste i prometa na njoj to doputa.

Odobrenje za izvanredni prijevoz moe se izdati samo za prijevoz nedjeljivog tereta, ako se ovaj prijevoz ne moe

obaviti drugim prijevoznim sredstvima.

Uvjeti i nain na koji se izvanredni prijevoz moe obaviti utvruju se u odobrenju za izvanredni prijevoz.

Odobrenje za izvanredni prijevoz na autocesti i brzoj cesti izdaju Autoceste F BiH, Ceste F BiH za magistralne

ceste, kantonalna ustanova za ceste za regionalne ceste, a mjerodavno opinsko odnosno gradsko tijelo za lokalne

ceste.

Pravne i fizike osobe kod kojih se vri utovar na vozila dune su se pridravati dozvoljenih maksimalnih

ogranienja prilikom utovara tereta na vozila u pogledu propisanih uvjeta za pojedine vrste vozila koji se odnose na

dimenzije, ukupnu masu i osovinsko optereenje.

Nain i uvjete obavljanja izvanrednog prijevoza, postupak izdavanja odobrenja, nain nadzora osovinskog pritiska,

ukupne doputene mase i dimenzija vozila na javnim cestama reguliraju se pravilnikom za vrenje izvanrednog

prijevoza koji donosi ministar uz suglasnost Federalnoga ministarstva unutarnjih poslova.

lanak 55.

Trokove izvanrednog prijevoza kao to su: troak izdavanja odobrenja za izvanredni prijevoz, troak poduzimanja

posebnih mjera osiguranja za izvanredni prijevoz (podupiranje mostova, ojaavanje objekata, izgradnja devijacija,

proirenja kao i izrada elaborata o mogunosti prolaska izvanrednog prijevoza i pratnja), troak pregleda

izvanrednog prijevoza i naknadu za izvanredni prijevoz snosi podnositelj zahtjeva.

lanak 56.

Kontrolu osovinskog pritiska, ukupne doputene mase i dimenzije vozila na javnim cestama obavlja upravitelj ceste

uz nazonost predstavnika tijela unutarnjih poslova.

Ako se kontrolom iz stavka 1. ovoga lanka utvrdi da masa vozila, njegovo osovinsko optereenje ili dimenzije

prelaze doputenu masu i dimenzije vozila, a prijevoz se obavlja bez odobrenja za izvanredni prijevoz ili optereenje

i dimenzije izvanrednog prijevoza ne odgovaraju veliinama u dozvoli za izvanredni prijevoz, vozilo se iskljuuje iz

prometa, o emu e se sainiti zapisnik koji se dostavlja mjerodavnoj inspekciji radi pokretanja prekrajnog naloga.

Iz prometa se iskljuuje i vozilo iji voza odbije izvriti kontrolu ukupne mase i osovinskog optereenja vozila na

zahtjev ovlatene osobe.

Privremeno iskljuivanje vozila iz prometa mogu vriti inspektori javnih cesta ili ovlateni djelatnici Ministarstva

unutarnjih poslova uz nazonost predstavnika upravitelja ceste. Iskljuivanje iz prometa vri se skidanjem

registarskih ploica s vozila kojim je vren izvanredni prijevoz bez dozvole ili protivno uvjetima iz dozvole i

oduzimanjem prometne dozvole na zapisnik sainjen na licu mjesta.

Prijevoznik moe nastaviti prijevoz nakon to plati upravitelju cesta naknadu, te kada dobije odobrenje za izvanredni

prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko optereenje s propisanim normativima ili uvjetima iz

dozvole.

U vrijeme dok je vozilo iskljueno iz prometa prijevoznik se stara o iskljuenom vozilu i snosi sve posljedice

iskljuenja iz prometa.

Nadzor nad dozvoljenim osovinskim optereenjem i ukupnom masom nad vozilima koja ulaze na podruje Bosne i

Hercegovine obavlja se u postupku carinskog nadzora na graninom prijelazu.

lanak 57.

Pravne ili fizike osobe, zbog ije djelatnosti dolazi do prekomjernog koritenja javne ceste, dune su platiti

naknadu za prekomjerno koritenje javne ceste.

Pravilnik za utvrivanje prekomjernog koritenja javne ceste donosi ministar.

Prilikom utvrivanja mjerila za prekomjerno koritenje javne ceste mora se voditi rauna o djelatnosti i uestalosti

prijevoza vozilima odreene pravne ili fizike osobe i optereenju javne ceste.

lanak 58.

Zatitni pojas uz javne ceste (zatitni cestovni pojas) je pojas na kojem vai poseban reim gradnje i uspostavlja se

radi zatite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj od tetnih utjecaja i razliitih aktivnosti u prostoru pored javne

ceste.

U postupku izdavanja odobrenja za graenje ili urbanistike suglasnosti za graenje objekata i instalacija na javnoj

cesti ili unutar cestovnog i zatitnog pojasa javne ceste tijelo mjerodavno za prostorno ureenje obvezno je zatraiti

prethodnu suglasnost odnosno odobrenje od upravitelja ceste.

Zatitni pojas u smislu stavka 1. ovoga lanka mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je u pravilu irok

sa svake strane:

autoceste 40 m,

brze ceste 30 m, magistralne ceste 20 m, regionalne ceste 10 m, lokalne ceste 5 m.

lanak 59.

Mjesta krianja sa eljeznikom prugom, benzinske crpke, autobusne postaje i parkiralita za potrebe javne ceste,

odmorita i pratei objekti mogu se graditi u zatitnom i cestovnom pojasu javne ceste samo na nain i pod uvjetima

utvrenim u odobrenju, odnosno suglasnosti upravitelja ceste.

lanak 60.

Pod prikljukom i prilazom na javnu cestu, osim autocesta i brzih cesta, u smislu ovoga zakona, smatra se spoj javne

ceste i svih povrina s kojih se vozila izravno ukljuuju u promet ili iskljuuju iz prometa.

Krianje javnih cesta meusobno ne smatra se, u smislu ovoga zakona, prikljukom i prilazom na javnu cestu.

Prikljuak i prilaz na javnu cestu moe se izvesti samo na temelju odobrenja upravitelja cesta.

Trokove izgradnje prikljuka i prilaza na javnu cestu sukladno odobrenom projektu prikljuka snosi investitor

prikljuka.

lanak 61.

Odobrenje za gradnju prikljuka i prilaza investitoru moe se izdati samo ukoliko su ispunjeni uvjeti za gradnju

prikljuka i prilaza propisani ovim zakonom i Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i gradnju prikljuaka i

prilaza.

Upravitelj cestom nije duan izdati odobrenje za prikljuivanje na javnu cestu za objekte izgraene na temelju

graevinske dozvole za koju nije traena suglasnost upravitelja ceste.

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i gradnju prikljuaka i prilaza iz stavka 1. ovoga lanka donosi ministar.

Ako ve izgraeni prikljuak na javnu cestu ne zadovoljava uvjete sigurnog prikljuivanja, upravitelj ceste je

ovlaten zahtijevati njegovo prilagoavanje promijenjenim okolnostima. Trokove njegovog preureenja plaa

investitor prikljuka ili njegov pravni nasljednik.

Za koritenje cestovnog zemljita investitor je duan plaati naknadu.

Pravilnik o naknadama za koritenje cestovnog zemljita donosi ministar.

lanak 62.

Ako se prikljuak na javnu cestu izgradi bez odobrenja upravitelja ceste ili suprotno uvjetima iz odobrenja,

upravitelj ceste podnijet e prijavu mjerodavnom inspekcijskom tijelu.

lanak 63.

Na ve izgraenim javnim cestama, izuzev autocesta i brzih cesta, moe se dozvoliti izgradnja novih autobusnih

stajalita, uz odobrenje upravitelja ceste.

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i ureenje autobusnih stajalita donosi ministar.

lanak 64.

Uvjete za ureenje prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija na javnoj cesti i unutar cestovnog

pojasa javne ceste utvruje upravitelj ceste izdavanjem odobrenja, a uvjete ureenja prostora i izgradnje objekata i

instalacija u zatitnom cestovnom pojasu utvruje upravitelj ceste izdavanjem suglasnosti.

Uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka za objekte, odnosno instalacije koji se nalaze na javnoj cesti, odnosno unutar

zemljinog pojasa javne ceste utvruju se nain, dinamika, te rokovi izrade tih radova kao i odreivanje lokaliteta na

kojima se objekti ne mogu graditi, te minimalno odstojanje objekata iste namjene jednog od drugog.

lanak 65.

U blizini raskrija dviju javnih cesta u razini, ili krianja javne ceste sa eljeznikom prugom u razini, ili na

unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drvee ili grmlje, postavljati naprave, ograde, reklamni

znakovi ili drugi predmeti koji onemoguavaju preglednost na javnoj cesti odnosno eljeznikoj pruzi (trokut

preglednosti).Duina stranica trokuta preglednosti utvruje se tehnikom dokumentacijom ceste, odnosno

eljeznike pruge.

Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljita duni su, na zahtjev upravitelja ceste, odnosno korisnika

koncesije, ukloniti drvee, grmlje, naprave, ograde, reklamne znakove i druge predmete radi osiguranja preglednosti

na javnoj cesti.

Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljita ne postupi sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka, upravitelj

ceste, putem izvoaa radova koji odrava cestu, osigurat e izvoenje tih radova na teret vlasnika, korisnika ili

posjednika zemljita.

Odravanje prijelaza u razini ceste sa eljeznikom prugom sporazumom reguliraju upravitelj cestom i upravitelj

prugom. Ako ne doe do sporazuma, konanu odluku o odravanju prijelaza donosi arbitrano povjerenstvo

sastavljeno od predstavnika mjerodavnog ministarstva, upravitelja ceste i upravitelja pruge.

lanak 66.

Ako se pored javne ceste nalaze objekti gdje se okupljaju graani, kao to su sportski stadioni, djeja igralita, kole,

javni lokali ili zemljite koje se koristi za lovita, dranje stoke i panjaci, ti objekti, odnosno zemljite moraju se

zatitnom ogradom odvojiti od cestovnog pojasa.

Ako je potreba za postavljanjem zatitne ograde iz prethodnog stavka prouzroena gradnjom ili rekonstrukcijom

javne ceste, trokove postavljanja i odravanja zatitne ograde snosi investitor.

Ako je potrebu za postavljanje zatitne ograde prouzroio korisnik objekta ili zemljita iz stavka 1. ovoga lanka,

mjerodavna inspekcija cesta donosi rjeenje kojim utvruje obvezu tom korisniku da postavi i odrava zatitnu

ogradu.

Ako korisnik objekta ili zemljita ne postupi po rjeenju iz prethodnoga stavka, mjerodavni e inspektor za ceste

izdati nalog da se postavljanje zatitne ograde izvri o troku korisnika.

lanak 67.

Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i cestovnom pojasu ako bi ti radovi ili radnje

mogli otetiti javnu cestu, poveati trokove odravanja, odnosno ugroavati ili ometati promet na njoj, a naroito:

1. iznositi blato na cestu ili bilo ime prljati cestu,

2. na cestu i u odvodna tijela ceste dovoditi vodu i druge tekuine i ometati njihovo otjecanje s ceste i iz odvodnih

tijela ceste,

3. istresati u cestovne jarke materijal ili tekuine,

4. napajati i pasti ivotinje u cestovnim jarcima i na cestovnom pojasu, putati ih da prelaze ili ih zadravati na

cestovnom pojasu,

5. u zatitnom pojasu izgraivati pojilita za ivotinje,

6. po cesti vui grede, balvane i druge predmete ime bi se cesta mogla otetiti,

7. prosipati po cesti maziva ili druge masne tvari,

8. bez odgovarajue zatite na zemljitu ili zgradama pored ceste izvoditi radove koji bi mogli otetiti cestu ili

ugroavati sigurnost prometa,

9. sputati kamenje, drvo, druge predmete i materijal niz kosine cestovnih nasipa i usjeka,

10. ostavljati na cesti i u cestovnom pojasu pokvarena, oteena ili trajno naputena vozila,

11. posipati ili bacati materijal ili predmete na cestu i u odvodna tijela ceste ili ga deponirati uz cestu,

12. vriti bilo koje radova na kosinama nasipa, zasjeka i usjeka,

13. iscrtavanje i brisanje horizontalne i vertikalne signalizacije te premjetanje, otuivanje i izmjenu vertikalne

signalizacije i cestovne opreme,

14. sjeu ume u zatitnom pojasu ceste ukoliko ona naruava stabilnost kosina,

15. postavljati reklamne znakove uz cestu suprotno odredbama lanka 78. ovoga zakona.

Ako se na javnoj cesti izvode ili su izvedeni radovi ili radnje koje mogu otetiti javnu cestu, poveati trokove

odravanja ili ugroziti sigurnost prometa na njoj, mjerodavna inspekcija cesta i upravitelj ceste duni su poduzeti sve

potrebne mjere za otklanjanje opasnosti za oteenje ceste i sigurnosti prometa na njoj.

U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka inspektor cesta kao i upravitelj ceste ovlateni su obustaviti radove ili radnje iz

stavka 2. ovoga lanka i naloiti otklanjanje nedostataka u kratkom roku.

Ukoliko investitor i izvoa radova ne otklone nedostatke u ostavljenom roku, upravitelj ceste e otklanjanje

nedostataka naloiti organizaciji koja odrava cestu o troku investitora ili izvoaa radova koji nije otklonio

nedostatke ili podnijeti prijavu mjerodavnoj inspekciji.

lanak 68.

Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama, osim autocesta i brzih cesta, mogu se odravati pod

uvjetima i na nain utvren od mjerodavnog ministarstva unutarnjih poslova i uz suglasnost ministra na

magistralnim cestama, odnosno mjerodavnog kantonalnog ministra na regionalnim i lokalnim cestama.

lanak 69.

Susjedi pored javne ceste moraju dopustiti jednostavan odvod vode i odlaganje snijega na njihovo zemljite ako im

se time ne nanosi teta.

Susjedi pored javne ceste moraju, sukladno Zakonu i uz odtetu, dopustiti pristup do cestovnih objekata radi

njihovog odravanja, gradnje odvodnih jaraka i drugih ureaja za odvod vode od cestovnog pojasa do recipijenta, te

postavljanje privremenih ili stalnih ureaja i ureenja za zatitu ceste i prometa na njoj od leda, snijega, buke, tetnih

svjetlosnih utjecaja i slino, ako ih nije mogue postaviti na zemljite koje je sastavni dio ceste.

lanak 70.

Iznimno od odredbi lanka 68. moe se dati odobrenje za radove koji se na drugi nain ne mogu izvesti ili bi njihovo

izvoenje zahtijevalo velike trokove, kao to su popreno postavljanje u trupu ceste i na cestovnim objektima

cjevovoda, kablova i vodova (na objektima i uzduno), ruenje i uklanjanje drvea koje ugroava sigurnost prometa

na cesti ili bi moglo dovesti do ugroavanja sigurnosti prometa na cesti.

Odobrenje iz prethodnoga stavka izdaje upravitelj cesta.

U odobrenju se odreuju uvjeti i nain izvoenja radova.

Odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka nije potrebno ako doe do oteenja ureaja i instalacija, ugraenih u javnu

cestu ili ako doe do pada drvea na cestu i ako su zbog toga izravno ugroeni sigurnost prometa, odnosno ivot i

zdravlje graana ili bi mogla nastati vea gospodarska teta.

Vlasnik ili korisnik ureaja instalacija postavljenih u javnu cestu i u cestovni pojas kao i vlasnik drvea, na kojima

je dolo do oteenja zbog kojih moe nastati izravna opasnost za javnu cestu i sudionike u prometu i okoli, duan

je o tome obavijestiti upravitelja ceste, odnosno korisnika koncesije, Ministarstvo i ministarstvo unutarnjih poslova

za magistralne, odnosno mjerodavno kantonalno ministarstvo prometa i kantonalno ministarstvo unutarnjih poslova

za regionalne i lokalne ceste i ulice u naseljima i gradovima.

Vlasnik ili korisnik ureaja i instalacija ili drvea iz stavka 5. ovoga lanka mora u to kraem roku otkloniti

oteenja na njima radi dovoenja javne ceste i prometa u prvobitno stanje i o tome obavijestiti mjerodavna tijela i

organizacije kao i u stavku 5. ovoga lanka.

lanak 71.

Graevinski materijali i drugi predmeti ne mogu se deponirati pored cesta na udaljenosti manjoj od pet metara,

raunajui od cestovnog pojasa, kao ni na veoj udaljenosti ako bi se time ometala potrebna preglednost ili se

ugroavala sigurnost prometa.

Materijal namijenjen za radove na cesti moe se deponirati na cesti, s tim da cijela irina kolnika mora ostati

slobodna za siguran promet u oba pravca.

U otroj krivini ovaj materijal moe se deponirati samo na vanjskoj strani krivine ceste.

Upravitelj cesta ili mjerodavni inspektor za ceste izdat e nalog da se o troku vlasnika uklone svi materijali i

predmeti koji su deponirani suprotno odredbama stavka 1. ovoga lanka.

lanak 72.

Ako se vozilo na kolniku ceste poprijei ili ako snagom vlastitog motora ne moe savladati uspon u zimskim

uvjetima odvijanja prometa ili ako s vozila padne teret, voza je duan, ako je to mogue, vozilo, odnosno teret

odmah ukloniti s kolnika. Ako to ne uini, upravitelj ceste e izdati nalog izvoau radova koji odrava cestu da

uklanjanje vozila odnosno tereta izvri za raun vlasnika, odnosno korisnika vozila.

Oteeno vozilo ili vozilo u kvaru voza je duan, ako je to mogue, odmah ukloniti s ceste. Ako to ne uini,

upravitelj ceste e dati nalog slubi "Pomo-informacije" na cestama da se uklanjanje vozila izvri sukladno

Ugovoru o vrenju slube "Pomo - informacije" na cestama na teret vlasnika, odnosno korisnika vozila.

lanak 73.

Ako se cesta nalazi u takvom stanju da se na njoj ne moe odvijati promet uope ili samo za pojedine vrste vozila ili

ako bi promet pojedinih vrsta vozila nanosio tetu cesti, ili ako se radovi na rekonstrukciji ili odravanju ceste ne

mogu izvesti bez obustavljanja ili ogranienja prometa, ili ako drugi razlozi sigurnosti prometa to zahtijevaju,

Ministarstvo, na prijedlog upravitelja ceste za autoceste, brze i magistralne ceste, mjerodavno kantonalno

ministarstvo za regionalne ceste, a mjerodavno opinsko odnosno gradsko tijelo za lokalne ceste moe zabraniti ili

ograniiti promet na toj cesti za pojedine vrste vozila, na cijeloj cesti ili samo na pojedinim njezinim dijelovima.

Opa zabrana ili ogranienje prometa na cesti moe biti samo privremena, a zabrana ili ogranienje prometa za

pojedine vrste vozila moe biti privremeno ili stalno. Zabrana ili ogranienje prometa mora se pravodobno objaviti

putem sredstava javnoga informiranja ili na drugi pogodan nain prema mjesnim prilikama i oznaiti odgovarajuim

prometnim znakovima na cesti.

Za radove redovitog odravanja nije potrebno izdavati suglasnost o posebnom reimu odvijanja prometa.

Uz zahtjev za zabranu ili ogranienje prometa radi izvoenja radova na javnoj cesti izvoa radova je duan

dostaviti tijelu iz stavka 1. ovoga lanka tehniku dokumentaciju o organizaciji izvoenja radova kao i prijedlog

eventualno drugog mogueg naina odvijanja prometa na tom cestovnom pravcu.

lanak 74.

Odredbe o zatiti cesta i uvjetima vrenja prometa na cestama primjenjuju se na ceste u gradnji i cestovne pravce za

koje je usvojen projekt o gradnji ceste.

lanak 75.

Upravitelj ceste duan je pravodobno obavijestiti mjerodavno ministarstvo za unutarnje poslove o svim promjenama

stanja na cestama koje bitno utjeu na prohodnost cesta i sigurnost prometa, kao i o poduzetim mjerama za

nesmetano odvijanje prometa.

lanak 76.

Prometna signalizacija i oprema, te turistika signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog

projekta.

Za ceste koje su izgraene do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a nemaju prometni projekt, mjerodavno je

postojee stanje prometne signalizacije i opreme do izrade prometnog projekta.

Za ceste iz stavka 2. ovoga lanka upravitelj cesta duan je izraditi prometni projekt ceste u roku od najvie tri

godine od dana donoenja ovoga zakona.

Upravitelj ceste uz suglasnost ministra, za autoceste, brze ceste i magistralne ceste, odnosno mjerodavna kantonalna

ustanova uz suglasnost mjerodavnog kantonalnog ministra, za regionalne i lokalne ceste, ovlateni su izmijeniti

prometni projekt, iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno postojee stanje iz stavka 2. ovoga lanka.

lanak 77.

Za svaki zahvat na javnoj cesti, pri izvoenju radova odravanja ili drugih radova pod prometom moraju se postaviti

odgovarajui privremeni prometni znakovi, odnosno provesti tehnika regulacija prometa na nain da se jami

sigurnost prometa i izvoditelja radova uz najmanje ometanje prometnih tokova.

Tehnikom regulacijom iz stavka 1. ovoga lanka mora se osigurati pravodobna uoljivost zapreka i drugih barijera

na javnoj cesti, danju u vrijeme nedovoljne vidljivosti, i nou, postavljanjem odgovarajuih treptavih naranastih

svjetala ili drugih adekvatnih tehnikih pomagala.

Radovi na javnim cestama, osobito na kolnicima, osim neodlonih radova na otklanjanju nedostataka koji izravno

ugroavaju sigurnost prometa, moraju se u pravilu planirati i izvoditi u danima kada je prometni tok slabijeg

intenziteta, a izriito ne u dane vikenda, blagdana i pojaanog prometa zbog turistikih putovanja.

Odmah po zavretku radova na javnoj cesti, sva privremena prometna signalizacija i oprema mora biti uklonjena i

istodobno postavljena trajna prometna i ostala signalizacija i oprema, sukladno prometnom projektu.

Odobrenje za izmjenu reima prometa izdaje mjerodavno ministarstvo sukladno privremenom prometnom projektu.

lanak 78.

Na autocesti i brzoj cesti i zatitnom pojasu autoceste i brze ceste nije doputeno postavljanje reklama.

Na autocesti i brzoj cesti i zatitnom pojasu autoceste i brze ceste je doputeno pruanje usluga sukladno suglasnosti

upravitelja.

Na ostalim javnim cestama i zatitnom pojasu uz javnu cestu nije doputeno postavljanje reklame na mjestima na

kojima bi zbog svoga sadraja, poloaja, te odnosa prema javnoj cesti reklama ugroavala sigurnost prometa.

Mjesta na javnoj cesti iz stavka 3. ovoga lanka na kojima nije doputeno postavljanje reklame pravilnikom e

propisati ministar.

Pravilnikom iz prethodnog stavka ovoga lanka ministar e propisati na kojim mjestima, pod kojim uvjetima i uz

koliku naknadu se mogu postavljati reklame uz magistralne, regionalne i lokalne ceste.

Posebnim e pravilnikom ministar propisati uvjete i visinu naknade za koritenje cestovnog zemljita za pruanje

usluga i obavljanja prateih djelatnosti korisnicima uz autoceste i brze ceste.

lanak 79.

Upravitelji cesta duni su za ceste kojim upravljaju voditi evidencije tih cesta, cestovnog pojasa, prometne

signalizacije i opreme na njima.

lanak 80.

Ovim se zakonom daju javne ovlasti upraviteljima cesta.

Upravitelji cesta, u okviru vrenja javnih ovlasti, pokreu upravni postupak po slubenoj dunosti ili po zahtjevu

stranke i donose rjeenja kada izdaju:

odobrenje za izvanredni prijevoz iz lanka 54. ovoga zakona, odobrenje za prekomjerno koritenje javne ceste iz lanka 57. ovoga zakona, odobrenje za izgradnju objekata i instalacija iz lanka 58. ovoga zakona, odobrenje za izgradnju prikljuka, odnosno prilaza na javnu cestu iz lanka 60. ovoga zakona,

odobrenje za izgradnju autobusnih stajalita iz lanka 63. ovoga zakona, odobrenje za popreno postavljanje instalacija iz lanka 70. ovoga zakona, nalog za obustavu vrenja bespravnih radnji i otklanjanje smetnji na cesti i u zatitnom pojasu iz lanka 62.,

65., 67. i 71.ovoga zakona, odobrenje za postavljanje reklama iz lanka 78. ovoga zakona, rjeenje o povratu dijela uplaenih sredstava za registraciju vozila iz lanka 99. ovoga zakona.

Protiv upravnih akata iz stavka 2. ovoga lanka za autoceste, brze ceste i magistralne ceste moe se podnijeti alba

Ministarstvu, za regionalne ceste mjerodavnom kantonalnom ministarstvu, a za lokalne ceste mjerodavnom

opinskom tijelu sukladno zakonu.

lanak 81.

U okviru osiguranih financijskih sredstava za odravanje i zatitu cesta, sukladno usvojenom godinjem planu i

programu odravanja i zatite cesta, upravitelji su duni osigurati trajno i kvalitetno odravanje i zatitu cesta kojim

upravljaju i omoguiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa na tim cestama za sudionike u prometu koji potuju

prometne propise, prometnu signalizaciju, vremenske uvjete, stanje cesta i okolice.

Upravitelji cesta i poduzea koja odravaju ceste ugovorom reguliraju uvjete i nain izvravanja radova odravanja i

zatite autocesta, brzih, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta i druga pitanja vezana uz njihovo odravanje i

zatitu.

Ugovor iz prethodnoga stavka, izmeu ostalog, sadri:

1. vrstu radova koji su predmet ugovora;

2. vrijeme na koje je ugovor zakljuen;

3. ugovorenu vrijednost radova;

4. premjer i predraun radova;

5. nain i postupak izrade i donoenja planova i programa;

6. uvjete i nain izvoenja radova;

7. tehniki nadzor u izvoenju radova;

8. nain obrauna, rokove plaanja i druge uvjete za obraun i isplatu izvrenih radova;

9. odgovornost za tete i druge odgovornosti;

10. nain rjeavanja sporova.

Ugovor o odravanju javnih cesta mora se zakljuivati u kontinuitetu.

Poduzee za ceste kojem se ugovorom iz stavka 2. ovoga lanka povjeri vrenje poslova odravanja i zatite

autocesta, brzih cesta, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, odgovorno je za kvalitetno, struno i pravodobno

izvrenje tih poslova, sukladno Pravilniku iz lanka 47. ovoga zakona.

VI. KONCESIJE

lanak 82.

Koncesijom se stjee pravo graenja i upravljanja autocestom, brzom cestom i pojedinim cestovnim objektima na

magistralnoj cesti (most, tunel i dr.) koje ukljuuje pravo gospodarskog koritenja autoceste, brze ceste ili objekta na

magistralnoj cesti, te pravo rekonstrukcije i odravanja autoceste, brze ceste i cestovnog objekta na magistralnoj

cesti tijekom koncesijskog razdoblja i pravo koritenja cestovnog zemljita uz te ceste i objekte radi izgradnje

prateih uslunih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrbe gorivom, servisnih usluga

i sl.

lanak 83.

Odluka o davanju koncesije donosi se na temelju provedenog javnog natjeaja.

Natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka priprema i provodi Ministarstvo.

Davatelj koncesije natjeajem utvruje uvjete, pogodnosti i jamstva za dodjelu i ostvarenje koncesije.

Postupak provoenja natjeaja vri se sukladno odredbama Zakona o koncesijama Federacije BiH ("Slubene

novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/08) i Pravilima o postupku dodjele koncesija.

Strune poslove glede pripreme natjeaja i odluke o davanju koncesije za autoceste, brze ceste, i pojedine objekte na

magistralnim cestama obavljaju Autoceste F BiH, odnosno Ceste F BiH.

lanak 84.

Odluku o davanju koncesije za autocestu, brzu cestu, odnosno pojedini objekt na magistralnoj cesti donosi

mjerodavna Vlada na prijedlog Ministarstva koju mora potvrditi Parlament.

lanak 85.

Odlukom o davanju koncesije odreuje se osobito:

predmet, odnosno sadraj koncesije, podnositelj ponude i njegova sposobnost ostvarivanja koncesije, trajanje koncesije, mjerila za utvrivanje visine cestarine, mjerila i visina naknade za koncesiju, pogodnosti ponude glede sredstava, opreme i uposlenja, mjere ouvanja i zatite okolia, osnove financiranja, nain i razlozi prestanka koncesije.

lanak 86.

Na temelju odluke iz lanka 83. ovoga zakona ugovor o koncesiji s podnositeljem ponude potpisuje ministar.

Ugovorom o koncesiji obvezatno se utvruju: blie namjene za koje se daje koncesija, posebni uvjeti kojima tijekom

koritenja koncesije mora udovoljavati korisnik koncesije, visina naknade za koncesiju, uvjeti i nain plaanja

naknade, jamstva korisnika koncesije, druga prava, obveze i odgovornost korisnika i davatelja koncesije, nain

razrjeenja odnosa u sluaju prestanka koncesije prije isteka roka na koji se koncesija daje, postupak i uvjeti

preuzimanja autoceste, odnosno pojedinog objekta na magistralnim cestama nakon isteka koncesije, kao i o

iznosima uplaenih naknada za koncesiju.

lanak 87.

Odluke o davanju koncesije iz lanka 83. ovoga zakona i ugovori o koncesiji iz lanka 87. ovoga zakona upisuju se

u posebni upisnik koji vodi Ministarstvo.

Nain voenja upisnika i obrazac upisnika propisuje ministar.

VII. FINANCIRANJE JAVNIH CESTA

lanak 88.

Financijska sredstva za odravanje, zatitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravaju se:

A - iz javnih prihoda

1. godinjim naknadama za koritenje cesta to se plaaju pri registraciji za motorna i prikljuna vozila, kao i

zaprena kola;

2. naknadama za autoceste i ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata;

3. posebnim naknadama za koritenje autocesta, brzih cesta i odreenih cesta i objekata s naplatom na cestama

(most, vijadukt, tunel i sl.) prema posebnom pravilniku;

4. naknadama za ceste na inozemna motorna i prikljuna vozila;

5. posebnim naknadama za slubu "Pomo-informacije" na cestama;

6. naknadama za ceste to se plaaju za izvanredno koritenje javnih cesta (izvanredni prijevoz);

7. naknadama za ceste to se plaaju za prekomjerno koritenje javnih cesta zbog optereenja i uestalosti vozila;

8. naknadama za koritenje cestovnog zemljita ili od reklamnih znakova;

9. ostale naknade prema posebnim propisima;

B - kreditima

C - donacijama/grantovima

1. iz sredstava federalnoga prorauna, prorauna kantona, te prorauna grada i opine,

2. iz sredstava federalnoga prorauna koja su prikupljena od naknada za koritenje cesta i objekata na temelju

dobivene koncesije i sredstvima ostvarenim od prateih djelatnosti,

3. donacijama drugih donatora.

lanak 89.

Visinu naknade, obveze korisnika cesta i namjenu sredstava iz lanka 88. to. 1., 3. i 4. ovoga zakona utvruje

Vlada.

Visinu naknade i obveze iz lanka 88. to. 5.,6.,7.i 8. ovoga zakona utvruje Ministarstvo.

Obvezu uplate naknada iz lanka 88. toka 8. ovoga zakona korisnik e plaati temeljem godinjeg rjeenja koje

izdaje upravitelj ceste sukladno lanku 78. ovoga zakona.

lanak 90.

Naknadu iz lanka 88. toka 2. ovoga zakona obraunavaju i plaaju pravne osobe koje se bave prometom nafte i

naftnih derivata u Federaciji sukladno Zakonu o troarinama ( "Slubeni glasnik BiH", br. 49/09 ).

lanak 91.

Posebna naknada iz toke 3. lanka 88. ovoga zakona moe se uvesti:

1. za koritenje autoceste, brze ceste ili pojedinih objekata na javnoj cesti, ako na istom pravcu postoji alternativna

javna cesta sa suvremenim kolnikom;

2. za koritenje mosta, vijadukta ili tunela sagraenog radi skraivanja trase postojee javne ceste ako je omoguen

javni promet na postojeoj duljoj trasi te javne ceste;

3. za koritenje mosta sagraenog radi povezivanja dviju javnih cesta preko rijeke ili kanjona.

Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na ceste i cestovne objekte za koje je izdana dozvola za koritenje

(koncesija) i koji su izgraeni sredstvima domaih i stranih ulagaa.

Posebnu naknadu iz st. 1. i 2. ovoga lanka dune su plaati pravne i fizike osobe.

lanak 92.

Financijska sredstva iz lanka 88. toka C 1. osiguravaju se u federalnom proraunu, odnosno proraunu kantona,

grada i opine, sukladno materijalnim mogunostima, za svaku godinu pojedinano.

lanak 93.

Financijska sredstva iz lanka 88. to. 1. i 2., koja se ne odnose na financiranje autocesta i brzih cesta, 40%

pripadaju Cestama F BiH, mjerodavnim kantonalnim ustanovama za ceste 35%, a 25% opinskim tijelima za

lokalne ceste i ulice u gradovima.

Visina financijskih sredstva iz lanka 88. toka 2. koja su namijenjena za financiranje autocesta i brzih cesta

utvruje se posebnom odlukom Vjea ministara BiH.

Financijska sredstva iz lanka 88. toka 3. pripadaju upravitelju autoceste, brze ceste, odnosno ceste ili objekta sa

naplatom.

Financijska sredstva iz lanka 88. toka 4. pripadaju Cestama F BiH.

Financijska sredstva iz lanka 88. toka 5. namijenjena su slubi "Pomo-informacije" na cestama.

Financijska sredstva iz lanka 88. to. 6. do 9. pripadaju Autocestama F BiH u dijelu koji se odnosi na autoceste i

brze ceste, Cestama F BiH u dijelu koji se odnosi na magistralne ceste, mjerodavnoj kantonalnoj ustanovi za

regionalne ceste, a mjerodavnom opinskom, odnosno gradskom tijelu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice

u gradovima.

Ukupno prikupljena financijska sredstva iz lanka 88. Federacija BiH koristi za financiranje potreba na javnim

cestama, sukladno Strategiji razvitka i odravanja javnih cesta (lanak 22. ovoga zakona), Srednjoronom programu

odravanja i zatite, kao i programu rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta (lanak 24. ovoga zakona), te

Godinjem planu i programu odravanja i zatite, kao i Planu i programu rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih

cesta (lanak 25. ovoga zakona), povrat kredita te za dokapitalizaciju i proirenje materijalne osnove rada upravitelja

cesta.

lanak 94.

Upravitelji javnih cesta obavljaju poslove od opeg interesa, ne posluju na komercijalnoj osnovi niti su osnovani

radi stjecanja dobiti, ve svoje aktivnosti obavljaju temeljem odobrenog plana i programa rada od osnivaa.

Razlika javnih prihoda i javnih rashoda upravitelja javnih cesta predstavlja financijski rezultat koji je neoporeziv.

Iskazani financijski rezultat ne moe biti predmet ponovne raspodjele na dividendu ili poveanje kapitala.

Financijski se rezultat rasporeuje na obveze prema planiranoj namjeni. Ovako stvorene obveze predstavljaju izvor

sredstava koji e se utroiti iskljuivo za upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu javnih cesta.

Poslovne knjige i druge evidencije upravitelja vode se sukladno Kontnom planu za gospodarska drutva.

lanak 95.

Financijska sredstva iz lanka 88. ovoga zakona koja se odnose na autoceste uplauju se u cijelosti na raun

Autocesta F BiH.

Financijska sredstva iz lanka 88. ovoga zakona koja se odnose na magistralne ceste uplauju se u cijelosti na raun

Cesta F BiH.

Financijska sredstva iz lanka 88. ovoga zakona koja se odnose na regionalne ceste uplauju se u cijelosti na raun

javnih kantonalnih ustanova za ceste, a na raun grada ili opine za lokalne ceste i ulice u gradovima.

lanak 96.

Naknade iz lanka 88. ovoga zakona jesu raspoloiva financijska sredstva koja e upravitelji namjenski koristiti za

odravanje, zatitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju autocesta, brzih, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, za

rad i funkcioniranje upravitelja, te za proirenje materijalne osnove rada iz osnovne djelatnosti u okviru povjerenih

javnih ovlasti, sukladno odobrenom planu i programu poslovanja od osnivaa.

lanak 97.

Ulaganja u smislu lanka 26. i lanka 41., stavak 4. ovoga zakona jesu investicijska ulaganja iz kojih proizlazi nova

cestovna infrastruktura i cestovna infrastruktura produljenog vijeka trajanja.

Tekui trokovi poslovanja obuhvaaju ulaganja u smislu lanka 41. stavak 3. ovoga zakona i ope trokove za

proirenje materijalne osnove rada upravitelja.

lanak 98.

Naknada iz toke 1. lanka 88. ovoga zakona ne plaa se na:

1. vozila oruanih snaga BiH;

2. vozila tijela unutarnjih poslova;

3. vozila slube "Pomo-informacije" na cestama;

4. motorna vozila inozemnih diplomatskih i konzularnih predstavnitava, ako je oslobaanje od ove naknade

predvieno meunarodnim sporazumom ili ako postoji reciprocitet;

5. vozila vatrogasnih jedinica i drutava;

6. putnike automobile invalidnih osoba sa 80% ili vie procenata tjelesnog oteenja, odnosno osoba kod kojih

postoji tjelesno oteenje koje ima za posljedicu invalidnost donjih ekstremiteta od 60% ili vie;

7. vozila civilne zatite;

8. sanitetska vozila.

lanak 99.

Pravna osoba koja obavlja meunarodni prijevoz osoba ili stvari i koja obavlja radove u inozemstvu ima pravo na

povrat odgovarajueg dijela sredstava iz naknada za ceste iz lanka 88. toka 1. ovoga zakona za svoje vozilo koje

koristi za promet u inozemstvu dulje od tri mjeseca tijekom godine, prilikom sljedee registracije vozila.

Pravna i fizika osoba imaju pravo na povrat odgovarajueg dijela sredstava iz naknada za ceste iz lanka 88. toka

1. ovoga zakona za svoje vozilo koje su tijekom vaenja registracije najmanje tri mjeseca prije isteka registracije

odjavile zbog oteenja ili radi rashodovanosti.

Naputak za jedinstveni nain obrauna za povrat sredstava iz st. 1. i 2. ovoga lanka donosi ministar.

lanak 100.

Sluba "Pomo-informacije" predstavlja pruanje tehnike pomoi motoriziranim sudionicima u prometu na javnim

cestama, uklanjanje s javnih cesta oteenih vozila i vozila u kvaru, davanje informacija o stanju prohodnosti cesta i

pruanje druge pomoi.

Sluba "Pomo-informacije" na cestama do donoenja posebnog propisa u mjerodavnosti je Cesta F BiH koje e

provesti zakonsku proceduru i na temelju javnog oglaavanja zakljuiti ugovore o vrenju slube sa auto-moto

klubovima koji su adekvatno organizirani, tehniki, kadrovski i materijalno opremljeni i imaju uvjete za obavljanje

ove slube.

Do donoenja posebnog propisa iz prethodnog stavka financijska sredstva iz naknade iz lanka 88. toka 5.

pripadaju Cestama F BiH i mogu se utroiti samo u obavljanje ove slube i njihovu implementaciju.

Ceste F BiH i Ministarstvo e osigurati kontrolu poslovanja praenjem rada auto-moto klubova.

Plan, program i izvjee o realizaciji plana i programa Ceste F BiH su dune polugodinje dostavljati Ministarstvu

koje e godinje dostavljati Vladi na suglasnost.

Vlada e na prijedlog Ministarstva donijeti Odluku kojom e se odrediti visina posebne naknade za slubu "Pomo-

informacije" na cestama koja e se naplaivati prilikom registracije cestovnih, motornih i prikljunih vozila, i druga

pitanja vezana uz rad ove slube.

VIII. UPRAVNI NADZOR

lanak 101.

Ministarstvo vri upravni nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona u

pitanjima koja su ovim zakonom stavljena u mjerodavnost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova

odreenih ovim zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlasti.

Mjerodavno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga

zakona koji su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost kantona, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova

odreenih ovim zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlasti.

lanak 102.

Poslove inspekcijskog nadzora nad provoenjem ovoga zakona vri Federalna uprava za inspekcijske poslove za

autoceste, brze i magistralne ceste, odnosno mjerodavna kantonalna uprava za inspekcijske poslove za regionalne i

lokalne ceste.

Ako poinitelj prekraja u odreenom roku ne izvri rjeenje doneseno u prvostupanjskom postupku, inspektor

donosi zakljuak o izvrenju rjeenja prisilnim izvrenjem angairanjem treih osoba, odnosno drugog izvoaa na

troak poinitelja, s predloenim nainom izvrenja.

Upravitelj ceste ili mjerodavna uprava ili sluba za inspekcijske poslove osigurat e materijalna sredstva za prisilno

izvrenje, s tim to e trokove potraivati od poinitelja izravno ili putem mjerodavnog tijela ukoliko stranka odbije

snositi trokove izvrenja.

Tijela unutarnjih poslova duna su tijelu mjerodavnom za provoenje izvrenja pruiti pomo u provoenju

izvrenja.

lanak 103.

Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora javnih cesta inspektori iz lanka 102. ovoga zakona, osim prava i dunosti

koje imaju prema posebnom zakonu, imaju i sljedea prava i dunosti:

A) pregledati:

1. stanje cesta,

2. radove na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji, odravanju i zatiti javnih cesta,

3. ispunjavanje uvjeta za obavljanje redovitih radova odravanja na javnoj cesti danoj u koncesiji,

4. radove koji se obavljaju na cesti u zatitnom i cestovnom pojasu javnih cesta,

5. tehniku dokumentaciju u svezi s radovima iz to. 2. i 3. ovoga lanka (dozvole, suglasnosti, projekti,

standardi),

6. obavljanje upravnih i struno-tehnikih poslova na javnim cestama,

7. planove, programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na odravanje i zatitu javnih cesta,

8. provoenje mjera za osiguranje javnih cesta i prometa na njima;

9. provoenje propisanih uvjeta za obavljanje zahvata u cestovnom i zatitnom pojasu javnih cesta,

B) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo:

pregledati prostore, objekte, ureaje, materijale, dokumentaciju poduzea i upravnih organizacija koje upravljaju javnim cestama kao i izvoaa na gradnji, rekonstrukciji i odravanju javnih cesta,

sasluati stranke i svjedoke primjenom pravila upravnog postupka, pregledati isprave kojima se moe utvrditi identitet osoba koje sudjeluju u prometu, uzeti uzorke materijala te obavljati druge postupke koji su sukladni namjeni inspekcijskog nadzora, dobiti osobne podatke o pravnim i fizikim osobama, podatke o vlasnitvu vozila, podatke o vlasnitvu

zemljita i objekata u zatitnom pojasu ceste, kao i druge podatke potrebne za voenje postupka u svezi s

krenjem ovoga zakona i propisa za njegovo izvravanje.

C) narediti:

1. obustavu radova koji se izvode na javnim cestama, u cestovnom ili zatitnom pojasu ceste, suprotno odredbama

ovoga zakona, tehnikim propisima, standardima i normativima, te dati rok za otklanjanje nedostataka,

2. otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugroavaju sigurnost prometa na njima,

3. privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili njihovom dijelu ako utvrdi da se na njima ne moe

sigurno odvijati promet, te narediti da se odmah poduzmu mjere za osiguranje prometa,

4. obustavu prometa cestovnim motornim vozilima koja zbog svojih tehnikih svojstava ili naina na koji

obavljaju prijevoz mogu nanijeti tetu javnoj cesti ili njezinom dijelu i kada je njihov promet na cesti u suprotnosti

sa Zakonom i drugim propisima,

5. iskljuenje cestovnog motornog vozila iz prometa na javnoj cesti kada utvrdi da dimenzije i ukupna masa ili

njegovo osovinsko optereenje prelazi veliine iz lanka 56. ovoga zakona, a prijevoznik nema odgovarajuu

dozvolu za izvanredni prijevoz,

6. privremenu zabranu prometa na novoizgraenoj i rekonstruiranoj cesti, njezinom dijelu ili objektu na njoj, ako

utvrdi da s gledita sigurnosti prometa ne ispunjava tehnike uvjete,

7. ruenje graevine ili njezinih dijelova i drugih objekata na teret investitora, kao i uspostavljanje prvobitnog

stanja, ako su izgraene ili se grade na cesti ili cestovnom pojasu bez odobrenja ili suglasnosti ili suprotno uvjetima

iz odobrenja, odnosno suglasnosti mjerodavnog federalnog i kantonalnog tijela,

8. ruenje reklamnih znakova u cestovnom i zatitnom pojasu postavljenih bez odobrenja ili suprotno uvjetima

mjerodavnog federalnog i kantonalnog tijela.

9. zabranu koritenja prikljunih putova koji su izgraeni ili se grade suprotno odredbama ovoga zakona, odnosno

koji ne izmiruju prispjele obveze prema upraviteljima cesta sukladno izdanim rjeenjima;

10. u nunim sluajevima, kada bi bila ugroena sigurnost prometa na javnoj cesti ili bi mogla nastati teta na njoj,

odrediti privremene mjere kako b