KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O UMAMA

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim Zakonom ureuje se uzgoj, zatita, koritenje i raspolaganje sa umom i umskim zemljitima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem odravanja bioloke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i ekoloke prihvatljivosti.

lanak 2.

(1) ume i umska zemljita dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zatitu. (2) ume i umska zemljita zatiuju se i koriste na nain odreen ovim Zakonom i posebnim propisima.

lanak 3.

(1) ume i umska zemljita specifino su prirodno bogatstvo te s opekorisnim funkcijama uma uvjetuju poseban nain upravljanja i gospodarenja. (2) Opekorisne funkcije uma jesu:

- zatita tla od erozije vodom i vjetrom; - uravnoteenje vodnih odnosa u krajobrazu te spreavanje bujica i visokih vodnih valova; - proiavanje voda procjeivanjem kroz umsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorita

pitkom vodom; - povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost; - proiavanje oneienoga zraka; - utjecaj na ljepotu krajobraza; - stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje; - osiguranje prostora za odmor i rekreaciju; - uvjetovanje razvoja ekolokoga, lovnoga i seoskoga turizma; - ouvanje genofonda umskoga drvea i ostalih vrsta umske biocenoze; - ouvanje bioloke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza; - podravanje ope i posebne zatite prirode (nacionalni parkovi i dr.) umovitoga krajobraza; - ublaavanje uinka staklenika atmosfere vezivanjem ugljika te obogaivanja okolia

kisikom; - opa zatita i unaprjeivanje ovjekova okolia postojanjem umskih ekosustava kao

biolokoga kapitala velike vrijednosti te - znaenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.

2

lanak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona, umom se smatra zemljite obraslo umskim drveem u obliku sastojine na povrini veoj od 10 ari. (2) umom se smatraju i: umski rasadnici i sjemenske plantae koje su sastavni dio ume; umska infrastruktura, protupoarni prosjeci te ostala manja otvorena podruja unutar ume; ume u zatienim podrujima prema posebnom propisu; ume od posebnog ekolokoga, znanstvenoga, povijesnog ili duhovnog interesa; vjetrobrani i zatitne zone zatitni pojasevi drvea povrine vee od 10 ari i irine vee od 20 m. (3) umom se ne smatraju odvojene skupine umskoga drvea na povrini do 10 ari, umski rasadnici i sjemenske plantae koje nisu sastavni dio ume, vjetrobrani i zatitne zone zatitni pojasevi drvea povrine manje od 10 ari i irine manje od 20 m, drvoredi i parkovi u naseljenim mjestima. (4) umskim zemljitem, u smislu ovoga Zakona, smatra se zemljite na kojem se uzgaja uma ili koje je radi svojih prirodnih obiljeja i uvjeta gospodarenja predvieno kao najpovoljnije za uzgajanje uma. (5) U sluaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljite obraslo umskim drveem umom, odnosno smatra li se neko zemljite umskim zemljitem odluuje sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove umarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

lanak 5.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju slijedea znaenja: 1. bioloka raznolikost sveukupnost je svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekolokih sustava i ekolokih kompleksa; ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta te izmeu ekolokih sustava. 2. certifikacija uma postupak je u kojem trea neovisna strana ispituje postie li gospodarenje i uporaba uma unaprijed utvrenu ekoloku, gospodarsku i drutvenu razinu. umarski certifikat pisan je dokument kojim trea neovisna strana potvruje da imatelj potvrde svojim umama gospodari u skladu s naelima odrivosti. 3. ista sjea jest sjea svih ili gotovo svih stabala u nepomlaenoj sastojini koja nije sukladno dokumentima prostornog ureenja predviena za promjenu namjene umskoga zemljita i na povrini kojoj je krai razmak izmeu dva kraja preostale sastojine vei od prosjene visine stabala u sastojini. 4. divlja su posebnim zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi. 5. Hrvatska komora inenjera umarstva i drvne tehnologije jest samostalna i neovisna strukovna organizacija koja uva ugled, ast i prava ovlatenih inenjera umarstva i drvne tehnologije (svojih lanova), skrbi da ovlateni inenjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promie, zastupa i usklauje njihove interese pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. 6. izvoditelj umarskih radova jest fizika ili pravna osoba koja je registrirana za izvoenje umarskih radova te je u postupku licenciranja potvrena kao kvalificirana i poslovno sposobna za njihovo izvoenje. 7. krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od ovjeka stvorenih krajobraznih sastavnica (biolokih, ekolokih, geolokih, geomorfolokih i kulturnih vrijednosti). 8. krenje uma jest ista sjea uma radi prenamjene uma i umskih zemljita drugoj kulturi odnosno za namjene sukladno dokumentima prostornog ureenja. 9. kr je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeolokim i geomorfolokim znaajkama, u kojem je podzemno vodno otjecanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se povrinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni povrinski (krape, ponikve, uvale polje u kru i dr.) i podzemni oblici (pilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatima, evaporiranim ili gipsanim stijenama.

3

10. licenciranje izvoditelja umarskih radova jest postupak u kojem od drave ovlatena institucija u posebnomu postupku potvruje da pristupnik ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga ine struno kvalificiranim i poslovno sposobnim za izvoenje radova u umarstvu, a za to mu se izdaje strukovna licenca. 11. Nacionalna inventura umskih resursa jest vienamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o umama i umskim zemljitima. 12. neovlateno zauzimanje uma i umskih zemljita jest svako samovoljno zaposjedanje i koritenje uma i umskih zemljita radi stjecanja imovinske ili druge koristi. 13. njega uma je skup mjera, poslova i aktivnosti u gospodarskim sastojinama i kulturama koji obuhvaaju sve radove u svezi s tlom i sastojinom od njezina osnivanja do njezine sjeive zrelosti. 14. Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, Program gospodarenja umama na kru i Program gospodarenja umoposjednika jesu temeljni planovi prema kojima se gospodari umama i umskim zemljitem odreene gospodarske jedinice. 15. odrivo gospodarenje jest temeljno naelo planiranja i gospodarenja umama kojim se nastoji ostvariti trajna ravnotea izmeu sveukupne proizvodnje biomase i opih koristi od uma te sveukupnoga koritenja, na nain da se koritenjem dijela biomase odrava trajna proizvodnja svih koristi od ume, s obzirom na to da je uma obnovljivi prirodni resurs. 16. podruje provenijencije jest izvorno podrijetlo potomstva jedne lokalno adaptirane populacije. 17. poumljavanje jest osnivanje sastojina sadnjom umskoga drvea ili sjetvom sjemena umskoga drvea. 18. preborna uma jest niz raznodobnih (prebornih) sastojina s uspostavljenom pravilnom dinamikom prebornih sjea temeljenih na ophodnjici. 19. pustoenje uma jest svaki nezakonit zahvat u umama i na umskim zemljitima kojim se trajno remeti gospodarenje umama. 20. regularna uma jest niz jednodobnih sastojina u kojemu su zastupljeni svi razvojni stadiji sastojine u podjednakom omjeru. 21. sastojina je dio ume koji je po sastavu i strukturi podjednak, a razlikuje se od ostalih dijelova ume po jednom ili vie bitnih obiljeja. 22. stanite je jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog sustava, odreena zemljopisnim i abiotikim svojstvima; sva stanita iste vrste ine jedan stanini tip. 23. ume umoposjednika jesu ume koje su u vlasnitvu i/ili posjedu drugih pravnih i fizikih osoba, a nisu u vlasnitvu Republike Hrvatske. 24. umoposjednik jest pravna ili fizika osoba - vlasnik i/ili posjednik ume, osim Republike Hrvatske i Trgovakog drutva koje gospodari umama u vlasnitvu Republike Hrvatske. 25. umska infrastruktura jesu umske prometnice (umske ceste, vlake i stalne iare) i drugi objekti u umama namijenjeni prvenstveno gospodarenju i zatiti uma. 26. umski poar jest poar koji nastaje i iri se umom i umskim zemljitem ili koji nastaje na drugomu zemljitu i iri se umom i umskim zemljitem. 27. umski proizvodi jesu svi proizvodi uma i umskoga zemljita, ukljuujui: a) umsko drvee i grmlje te sve njihove dijelove; b) biomasu ukupne umske vegetacije; c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje; d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijee, ljekovito, aromatino i jestivo bilje, druge biljke i njihove dijelove; e) gljive; f) med, smolu; g) listinac, travnati ili panjaki prekriva; h) divlja i ostale ivotinje koje ive u umi, te i) treset i humus. 28. umskogospodarsko podruje jest funkcionalna cjelina za koju se kao cilj utvruje odrivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja uma i umskih zemljita bez obzira na vlasnitvo, a dijeli se na gospodarske jedinice. 29. umske kulture i plantae u iremu znaenju obuhvaaju sve umjetno osnovane nasade umskoga drvea.

4

30.zatita uma jest skup mjera koje su dune poduzimati osobe koje gospodare umama radi zatite uma od poara, drugih elementarnih nepogoda, tetnih organizama i tetnih antropogenih utjecaja. 31. zaviajna vrsta (autohtona vrsta) jest vrsta koja prirodno obitava u odreenom ekolokom sustavu nekog podruja. 32. zatieno podruje jest podruje zatieno na temelju propisa o zatiti prirode.

lanak 6.

Interes Republike Hrvatske u gospodarenju umama i umskim zemljitima ostvaruje se:

1. provoenjem mjera u gospodarenju umama kojima se, uz ekoloku ravnoteu osigurava trajno odravanje i obnova uma na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima;

2. u zatiti uma i umskih zemljita te zatiti i ouvanju opekorisnih funkcija uma i bioloke raznolikosti (uvanje uma, zatita uma od bolesti i tetoina, od poara, izgradnje objekata u umi i na umskom zemljitu, utvrivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na nain i pod uvjetima propisanim zakonom;

3. odobravanjem umskogospodarske osnove podruja Republike Hrvatske, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje umama;

4. utvrivanjem interesa Republike Hrvatske kod izdvajanja uma i umskih zemljita iz umskogospodarskoga podruja;

5. donoenjem Nacionalnoga umarskog programa; 6. nadzorom nad provoenjem umskogospodarskih planova i nad koritenjem nedrvnih umskih

proizvoda; 7. osiguravanjem sredstava za obnovu uma, sanaciju uma ugroenih suenjem i elementarnim

nepogodama te za zatitu uma; 8. razminiranjem uma i umskih zemljita; 9. sudjelovanjem u upravljanju i nadzoru Trgovakoga drutva kojem je povjereno gospodarenje

umama i umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske; 10. dugoronim nadzorom nad stanjem uma s ciljem:

a. poveanja znanja o stanju uma i umskoga zemljita te odnosa izmeu njihova stanja i prirodnih i antropogenih imbenika ugroenosti;

b. procjene utjecaja klimatskih promjena na ume i umsko zemljite, ukljuujui utjecaj na njihovu bioloku raznolikost;

c. identificiranja kljunih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekolokoga sustava koji e se koristiti za procjenu stanja bioloke raznolikosti u umama te za zatitu njezinih funkcija, uvaavajui postojee pokazatelje.

II. GOSPODARENJE UMAMA

lanak 7.

(1) Gospodarenje umama obuhvaa uzgoj, zatitu i koritenje uma i umskih zemljita te izgradnju i odravanje umske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za odrivo gospodarenje umama. (2) Sveeuropski kriteriji za odrivo gospodarenje umom jesu:

1. odravanje i odgovarajue poboljanje umskih ekosustava i njihov doprinos globalnome

ciklusu ugljika; 2. odravanje zdravlja i vitalnosti umskog ekosustava; 3. odravanje i poticanje proizvodnih funkcija ume;

5

4. odravanje, ouvanje i odgovarajue poboljanje bioloke raznolikosti u umskom ekosustavu; 5. odravanje i odgovarajue poboljanje zatitnih funkcija u upravljanju umom (posebno tla i

vode); 6. odravanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.

lanak 8.

(1) Hrvatske ume d.o.o. (u daljnjem tekstu: Trgovako drutvo) i umoposjednici duni su gospodariti umama odravajui i unapreujui bioloku i krajobraznu raznolikost te skrbiti o zatiti umskoga ekosustava na ovaj nain:

- odravati prirodni sastav ume i podravati zaviajne vrste; - teiti produenju ophodnje gospodarski vanijih vrsta drvea gdje za to postoje uvjeti i

potreba; - smjetajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poticati zatitu i obnovu prirodnih

uma, a ne poveavati pritisak na njih; - odabir vrsta za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na

temelju ope prikladnosti staninim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajui prednost zaviajnim vrstama i lokalnoj provenijenciji;

- koristiti samo one unesene vrste, provenijencije i varijetete utjecaj kojih je na ekosustav, genetiki integritet zaviajnih vrsta i lokalnu provenijenciju struno procijenjen i kojih se negativni utjecaj moe izbjei ili umanjiti;

- izbjegavati sjeu zatienih, rijetkih i ugroenih vrsta drvea, umskih vokarica i ostalih vrsta s bobiastim plodovima te ih tititi i unositi prilikom obnove ume;

- voditi skrb o drugim vrstama u ekosustavu koje su vezane uz suha i trula stabla, odnosno prilikom sjee ostavljati potreban broj starih dubova, upljih i trulih stabala, u takvom rasporedu i broju kako bi se ouvala bioloka raznolikost;

- podravati tradicionalni sustav gospodarenja na odgovarajuim stanitima koji oblikuje vrijedan ekosustav, kada je to ekonomski provedivo;

- u umama koje su ugroene suenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mreu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa;

- njegu i sjeu uma provoditi na nain kojim se ne uzrokuju trajne tete ekosustava te poduzimati mjere za poboljanje i odranje bioloke raznolikosti;

- vrstu i nain koritenja sredstava pri uzgoju, iskoritavanju i zatiti uma prilagoditi posebnostima stanita i vrsta;

- uzgoj, iskoritavanje i zatitu uma te gradnju i odravanje umske infrastrukture prilagoditi zatiti tla i voda u smislu izbjegavanja tetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i akumulacija te slobodno kretanje povrinskih i podzemnih voda.

(2) Infrastrukturu u umskim ekosustavima treba projektirati na nain koji je najmanje tetan za umsko stanite vodei brigu o posebnim geolokim, vegetacijskim, hidrolokim i drugim vrijednostima, a posebno o ekolokim, vrijednim dijelovima ekosustava utvrenim posebnim propisima (dijelovi ekoloke mree, stanita, selidbeni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroenih vrsta).

lanak 9. Radi osiguranja provedbe sveeuropskih kriterija iz lanka 7. ovoga Zakona te uvaavanja opeg interesa u gospodarenju umama, svi vlasnici i posjednici uma duni su:

- gospodariti umama u skladu sa umskogospodarskim planovima; - dopustiti neometan pristup umi osobama ovlatenim za obavljanje nadzora nad

gospodarenjem umama,

6

- dopustiti provedbu propisanih motrenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure umskih resursa, sakupljanja podataka sukladno meunarodnim obvezama te znanstvenih istraivanja.

lanak 10.

Trgovako drutvo i umoposjednici, te pravne osobe koje koriste umu ili umsko zemljite dune su poumiti paljevine, povrine na kojima nije uspjelo pomlaivanje i povrine na kojima je izvreno pustoenje, bespravna ista sjea ili krenje u roku koji odredi upanijska skuptina, odnosno Skuptina Grada Zagreba, ako taj rok nije utvren umskogospodarskim planom.

lanak 11.

Ukoliko Trgovako drutvo i umoposjednici, te pravne osobe koje koriste umu ili umsko zemljite ne izvre mjere nareene na osnovi ovoga Zakona i na osnovi njega donesenih propisa, kao i temeljem posebnih propisa, ove e mjere provesti tijelo koji ih je naredilo ili pravna osoba koju ono ovlasti, na troak Trgovakog drutva, umoposjednika ili pravne osobe koja koristi umu ili umsko zemljite, a bila je duna izvriti nareene mjere.

lanak 12.

(1) Fizike osobe mogu se kretati umom ili umskim zemljitem kao posjetitelji uma, ako nije drugaije odreeno ovim Zakonom ili drugim propisom. (2) Posjetom umi ili umskom zemljitu smatra se etnja i ostali oblici graanskog uivanja u umi i/ili umskom zemljitu, bez stjecanja imovinske koristi. (3) Posjetitelji uma ili umskog zemljita preuzimaju sve rizike kojima su izloeni prilikom kretanja umom ili umskim zemljitem. (4) Trgovako drutvo i umoposjednici nisu duni poduzimati posebne mjere opreza prema posjetiteljima uma niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve tete ili ozljede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile nanesene namjerno ili grubom nepanjom prilikom obavljanja redovne djelatnosti gospodarenja umom.

lanak 13.

(1) ume se razvrstavaju na kontinentalne ume i ume na kru. (2) Regularne ume i preborne ume u kojima je naglaena gospodarska funkcija svrstavaju se u kontinentalne ume. (3) Degradirane ume s izraenim opekorisnim funkcijama na podruju visokoga kra i ume primorskoga kra svrstavaju se u ume na kru.

lanak 14.

(1) Prema namjeni ume mogu biti gospodarske, zatitne i ume s posebnom namjenom. (2) Gospodarske ume uz ouvanje i unapreenje njihovih opekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju umskih proizvoda.

7

(3) Zatitne ume prvenstveno slue za zatitu zemljita, voda, naselja, objekata i druge imovine. (4) ume s posebnom namjenom jesu:

1. ume i dijelovi uma registrirani za proizvodnju umskoga sjemena; 2. ume unutar zatienih podruja ili prirodnih vrijednosti zatiene na temelju propisa o zatiti

prirode; 3. ume namijenjene znanstvenim istraivanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske te

potrebama utvrenim posebnim propisima.

lanak 15. (1) S ciljem osiguranja jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja umama i umskim zemljitima na teritoriju Republike Hrvatske ustanovljuje se umskogospodarsko podruje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: umskogospodarsko podruje). (2) ume i umska zemljita obuhvaena umskogospodarskim podrujem utvruju se u Popisu uma i umskih zemljita. (3) Popis uma i umskih zemljita utvruje ministar nadlean za poslove umarstva (u daljnjem tekstu: ministar), a objavljuje se u Narodnim novinama. (4) Ministarstvo vodi evidenciju o stanju i promjenama povrina umskogospodarskoga podruja na osnovi godinjih izvjea koja dostavljaju uredi dravne uprave u upanijama, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za poslove umarstva do 31. sijenja za proteklu godinu.

lanak 16.

(1) umskogospodarsko podruje dijeli se na gospodarske jedinice. (2) Gospodarska jedinica dio je umskogospodarskoga podruja koja je, u pravilu, prilagoena konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama gospodarenja umama i prometnicama, a obuhvaa jedan ili vie umskih predjela. (3) Za gospodarsku jedinicu, kao zaokruenu gospodarsku cjelinu, posebno se izrauje umskogospodarski plan. (4) Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke.

lanak 17.

(1) umama i umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske gospodari Trgovako drutvo. (2) Pojedine ume i umska zemljita iz stavka 1. ovoga lanka mogu iznimno koristiti tijela dravne uprave i pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska, na nain i uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima, uz prethodno miljenje Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske.

8

lanak 18.

(1) Trgovako drutvo je u stopostotnom vlasnitvu Republike Hrvatske. (2) Sjedite Trgovakoga drutva je u Zagrebu. (3) Model organizacije, djelatnosti i nain poslovanja Trgovakoga drutva utvreni su izjavom o osnivanju.

III. PLANIRANJE U UMARSTVU 1. Nacionalni umarski program

lanak 19.

(1) Nacionalnim umarskim programom utvruje se politika te uvjeti za gospodarenje uma s obzirom na njihovu vienamjensku uporabu. Njegov sastavni dio jesu planiranje politike, provedbe, praenja i procjena na nacionalnoj razini s ciljem daljnjeg unaprjeenja odrivoga gospodarenja umama te posebno uspostavljanje i ouvanje prirodnih odnosa meu vrstama i unapreivanje njihovih prirodnih stanita. (2) Za kvalitetno planiranje u umarstvu provodit e se nacionalna inventura umskih resursa kojom e se prikupljati informacije o stanju uma za potrebe umarske politike i umarske operative, ekologije, lovstva, zatite okolia, zatite prirode, drvopreraivake industrije te za potrebe dravnih i meunarodnih organizacija. (3) Sadraj i nain provoenja nacionalne inventure umskih resursa propisat e ministar. (4) Dokument iz stavka 1. ovoga lanka donosi Hrvatski sabor. 2. umskogospodarski planovi

lanak 20.

(1) umskogospodarski planovi utvruju uvjete za skladno koritenje uma i umskoga zemljita i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zatite uma, mogui stupanj iskoritenja te uvjete za gospodarenje ivotinjskim svijetom. (2) umskogospodarski planovi jesu:

- umskogospodarska osnova podruja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova podruja);

- osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (u daljnjem tekstu: osnova gospodarenja); - programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kru (u daljnjem tekstu: programi

gospodarenja); - programi za gospodarenje umama umoposjednika (u daljnjem tekstu: programi gospodarenja

umoposjednika); - programi obnove i zatite uma u posebno ugroenom podruju (u daljnjem tekstu: programi

obnove i zatite); - programi za upravljanje umama posebne namjene; - godinji planovi gospodarenja umama (u daljnjem tekstu: godinji planovi); - operativni godinji planovi.

9

(3) Postupak odobrenja i sadraj umskogospodarskih planova javan je. (4) Programi gospodarenja umoposjednika izrauju se uz sudjelovanje umoposjednika, odnosno njihovih zastupnika. (5) umskogospodarski planovi nakon isteka valjanosti trajno se pohranjuju. (6) Sadraj te nain izrade i postupak odobrenja umskogospodarskih planova propisat e ministar.

lanak 21.

(1) umama i umskim zemljitima na umskogospodarskom podruju gospodari se na temelju Osnove podruja. (2) U Osnovi podruja mora biti utvrena ekoloka, gospodarska i socijalna podloga za bioloko poboljavanje uma i poveanje umske proizvodnje. (3) Osnove gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentacijski za daljnjih 10 godina (II. polurazdoblje) i za iduih 20 godina ( gospodarsko razdoblje). (4) Programi gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljnjih 10 godina. (5) Osnove gospodarenja i programi gospodarenja trebaju biti usklaeni s Osnovom podruja. (6) umskogospodarski planovi obnavljaju se ili revidiraju redovito svakih 10 godina. (7) Ukoliko se tijekom provedbe umskogospodarskih planova ustanovi da su se bitno izmijenile injenice i okolnosti na kojima se temelje njihove odredbe, mora se izraditi njihova izvanredna revizija na nain i po postupku koji je propisan za njihovo odobrenje.

lanak 22.

(1) umskogospodarske planove, njihovu obnovu ili reviziju odobrava Ministarstvo, i to za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske na prijedlog Trgovakoga drutva, a za ume umoposjednika na prijedlog umarske savjetodavne slube. (2) Osnova podruja odobrava se na temelju miljenja strunoga povjerenstva o njezinoj usklaenosti s Nacionalnim umarskim programom i prostornim planovima upanija, a za dio Osnove podruja koji se odnosi na ume s posebnom namjenom, uz miljenje tijela dravne uprave koja ih koriste. (3) Osnove i programi gospodarenja odobravaju se na temelju miljenja strunoga povjerenstva o njihovoj usklaenosti s Osnovom podruja i odredbama ovoga Zakona. (4) Struno povjerenstvo iz stavka 2. ovog lanka osniva ministar, a lanove imenuje iz reda umarskih strunjaka i predstavnika ministarstva nadlenog za zatitu okolia i prostorno planiranje i predstavnika ministarstva nadlenog za zatitu prirode, a za struno povjerenstvo iz stavka 3. iz reda umarskih strunjaka. (5) Trgovako drutvo i umarska savjetodavna sluba duni su izraivati umskogospodarske planove i redovito ih obnavljati ili revidirati.

10

(6) Trokovi izrade, obnove ili revizije umskogospodarskih planova za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske i trokovi rada strunog povjerenstva iz stavka 3. ovoga lanka terete Trgovako drutvo, a trokovi izrade, obnove ili revizije programa gospodarenja umoposjednika i trokovi rada strunog povjerenstva iz stavka 3. ovoga lanka terete umarsku savjetodavnu slubu. (7) Trgovako drutvo i umarska savjetodavna sluba duni su voditi propisane evidencije za osnove, odnosno programe gospodarenja.

lanak 23.

(1) Osnova podruja, osnova, odnosno program gospodarenja temelji su za donoenje operativnih godinjih planova. (2) Trgovako drutvo duno je najkasnije do 31. prosinca tekue godine donijeti operativni godinji plan gospodarenja za iduu godinu.

IV. ZATITNE UME I UME S POSEBNOM NAMJENOM

lanak 24.

(1) Nain gospodarenja i obnove zatitnih uma i uma s posebnom namjenom propisuje se Osnovom podruja i programima za gospodarenja umama posebne namjene, u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglaene i na nain odreen aktom o njihovome proglaenju. (2) Nain gospodarenja i upravljanje umama u zatienim podrujima i na podruju ekoloke mree propisuje se Osnovom podruja i programom mjera za ouvanje i zatitu umskog ekosustava u zatienom podruju i podruju ekoloke mree sukladno posebnomu propisu.

lanak 25. (1) Prije donoenja akta o proglaenju gospodarske ume zatitnom ili umom posebne namjene, tijelo koje je proglaava zatitnom ili umom posebne namjene, duno je pribaviti suglasnost umoposjednika s mjerama koje ograniavaju njegova prava nad umom. (2) umu proglaava zatitnom umom upanijska skuptina, odnosno Gradska skuptina Grada Zagreba. (3) Ako se uma iz stavka 2. ovoga lanka prostire na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba, akt o proglaenju ume zatitnom umom donose odnosne upanijske skuptine, odnosno Gradska skuptina Grada Zagreba sporazumno. (4) umu s posebnom namjenom za proizvodnju umskoga sjemena proglaava Ministarstvo na prijedlog zainteresiranih pravnih i fizikih osoba, nakon pribavljenoga strunog miljenja instituta za umarstvo. (5) ume s posebnom namjenom za znanstvena istraivanja i nastavu proglaava Ministarstvo, na prijedlog zainteresiranih znanstvenih organizacija, odnosno drugih pravnih osoba. (6) umu s posebnom namjenom za potrebe obrane Republike Hrvatske proglaava Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva obrane.

11

Upravljanje umama u posebno zatienim podrujima

lanak 26.

(1) Za ume i umska zemljita koje se nalaze u zatienim podrujima u kategorijama park prirode, regionalni park, zatieni krajolici i park-ume izrauju se umskogospodarski planovi koje provodi Trgovako drutvo, odnosno umoposjednici, a pravna osoba koja je nadlena za upravljanje zatienim podrujem i Trgovako drutvo zajedniki provode program mjera za upravljanje umskim ekosustavom. (2) Program mjera za ume i umska zemljita na zatienom podruju iz stavka 1. ovoga lanka utvruju i donose Ministarstvo i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu prirode, nakon pribavljenoga miljenja Trgovakog drutva i pravne osobe nadlene za upravljanje zatienim podrujem. (3) umama i umskim zemljitima koje se nalaze u zatienim podrujima u kategorijama nacionalnoga parka, strogoga rezervata, posebnoga rezervata, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture, pravna osoba nadlena za upravljanje zatienim podrujem izrauje i provodi program ouvanja i zatite uma koji se izrauje po posebnim mjerilima utvrenim propisom za ureivanje uma, kojeg donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za zatitu prirode. Lovnogospodarski planovi

lanak 27.

(1) umskogospodarskim planovima utvruju se vrste i broj divljai koja se moe uzgajati u umi, uvaavajui zakonitosti prirodnog sklada izmeu divljai i stanita, smjernice gospodarenja umama te odredbe posebnih zakona i meunarodnih ugovora. (2) Lovnogospodarske osnove moraju biti usklaene s planovima iz stavka 1. ovoga lanka.

V. BIOLOKA OBNOVA UMA

lanak 28.

Bioloka obnova uma u smislu ovoga Zakona jest:

1. priprema stanita za prirodno pomlaivanje sastojina predvienih za prirodnu obnovu; 2. popunjavanje, njega i ienje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjaama do dvadesete

godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listaa i panjaa do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjaama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimino gospodarenje, do dvadesete godine starosti grupe;

3. prorjeivanje sastojina do starosti treine odreene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja;

4. poumljavanje sjeina nakon istih sjea; 5. sanacija paljevina; 6. resurekcija degradiranih sastojina i prevoenje u vii uzgojni oblik; 7. uvanje uma; 8. odabiranje i obiljeavanje stabala za sjeu (u daljnjem tekstu: doznaka stabala) i obavljanje

nadzora u izvrenju radova iz toke 2. ovog lanka; 9. izrada umskogospodarskih planova te njihove revizije i obnove; 10. rekonstrukcija i konverzija uma panjaa, makija, ikara i ibljaka;

12

11. poumljavanje neobrasloga umskog zemljita i podizanje plantaa brzorastuih vrsta drvea na novim povrinama;

12. priprema stanita, njega novopodignutih sastojina i kultura; 13. zatita od tetnih organizama i poara; 14. kupnja uma, odnosno umskih zemljita; 15. sanacija i obnova uma oteenih kalamitetima i ratnim djelovanjima te 16. projektiranje, izgradnja i odravanje umske infrastrukture.

lanak 29.

(1) Trgovako drutvo i umoposjednici duni su provoditi bioloku obnovu uma te gospodariti umom i umskim zemljitem na nain propisan ovim Zakonom. (2) Pravna osoba koja koristi umu i umsko zemljite ili upravlja umom i umskim zemljitima u vlasnitvu Republike Hrvatske unutar zatienoga podruja, duna je osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa mjera za upravljanje ili koritenje sukladno sadraju i obujmu mjera.

VI. KORITENJE UMA, UMSKIH ZEMLJITA I UMSKIH PROIZVODA

lanak 30.

(1) U umi se mogu sjei samo doznaena stabla. (2) Doznaku stabala u umama u vlasnitvu Republike Hrvatske obavlja Trgovako drutvo. (3) U umama umoposjednika doznaku stabala obavlja umarska savjetodavna sluba ili osoba koja posjeduje odgovarajuu licencu Hrvatske komore inenjera umarstva i drvne tehnologije (u daljem tekstu: umarska komora). (4) Doznaku stabala iz stavka 2. i 3. ovoga lanka obavlja osoba sa zavrenim umarskim fakultetom umarskoga smjera. (5) Doznaka stabala u umama umoposjednika, osim nune doznake stabala za uzgojne, odnosno sanitarne sjee ne moe se obavljati ako nije odobren program gospodarenja umoposjednika. (6) Opseg nune doznake stabala u umama umoposjednika za koje nije odobren program gospodarenja umoposjednika, odobrava Ministarstvo na prijedlog umarske savjetodavne slube. (7) Uvjete i mjerila za opseg nune doznake propisat e ministar.

lanak 31.

(1) Drvo posjeeno u umi i izvan ume te ostali umski proizvodi mogu se transportirati izvan ume samo ako su propisano obiljeeni i ako je za iste izdana propisana popratnica. (2) Transport iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa: prijevoz, otpremu i pohranu drva i ostalih umskih proizvoda. (3) Obiljebu drveta posjeenog u umi u vlasnitvu Republike Hrvatske ili izvan ume u vlasnitvu Republike Hrvatske i ostalih umskih proizvoda podrijetlom iz ume u vlasnitvu Republike Hrvatske te izdavanje popratnice obavlja Trgovako drutvo.

13

(4) Obiljebu drveta posjeenog u umi ili izvan ume umoposjednika i ostalih umskih proizvoda podrijetlom iz tih uma te izdavanje popratnice obavlja umarska savjetodavna sluba. (5) Uvjete i nain doznake stabala, obiljebe drveta i ostalih umskih proizvoda, njihova prijevoza, otpreme i pohrane, kao i vrijeme sjee i umski red propisuje ministar.

lanak 32.

Ukoliko ovim Zakonom nije drukije odreeno, zabranjeno je:

- pustoenje uma, sjea stabala ili njihovo oteivanje; - ista sjea ume, ako nije predviena umskogospodarskim planovima; - krenje ume; - odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predvieno

umskogospodarskim planovima; - paarenje, brst i irenje; - skupljanje i odnoenje unja, mahovine, umskih plodova i drugih umskih proizvoda; - odnoenje humusa, treseta i listinca; - smolarenje.

lanak 33.

(1) Iznimno od odredaba lanka 32. ovoga Zakona, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa umskogospodarskim planovima i posebnim propisima, Trgovako drutvo moe u umama u vlasnitvu Republike Hrvatske predvidjeti za svoje potrebe i za potrebe graana uz naknadu sakupljanje umskih proizvoda, iskoritavanje humusa i smolarenje, a paarenje i irenje u umama i na umskim zemljitima, osim u prebornim umama, plantaama i regularnim umama za trajanja obnove i rasta mladika i kultura u prvomu dobnom razredu, uz obvezatno uvanje stoke. (2) Trgovako drutvo utvruje vrstu umskih proizvoda, visinu naknade za sakupljanje te uvjete pod kojima ih graani mogu sakupljati, kao i nain koritenja ume za odmor i rekreaciju opim aktom. (3) Opim aktom iz stavka 2. ovoga lanka, u skladu sa umskogospodarskim planom, Trgovako drutvo iznimno moe predvidjeti odreene povrine degradiranih uma i ikara na kojima se moe dopustiti brst pod uvjetima da takve povrine ine cjelovit kompleks od najmanje 2 ha po grlu i uz obvezatno uvanje stoke. (4) Opi akt iz stavka 2. ovoga lanka donosi Trgovako drutvo, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

lanak 34.

umoposjednik moe u svojoj umi paariti te sakupljati i iznositi iz ume nedrvne umske proizvode u skladu s programom gospodarenja umoposjednika ili posebnim propisima.

lanak 35.

(1) Krenje, odnosno ista sjea ume moe se dozvoliti: - u svrhu promjene vrsta drvea, sastojinskih oblika ume; podizanja plantaa ili izgradnje

umske infrastrukture, ukoliko to ve nije odreeno umskogospodarskim planom;

14

- ako se uma ili umsko zemljite radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj kulturi, odnosno namjeni;

- ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje; - ako je to potrebno radi provedbe dokumenta prostornog ureenja, odnosno akata donesenih na

temelju tog dokumenta prema posebnome propisu; - ako je to potrebno radi graenja graevina koje se prema dokumentu prostornog ureenja,

odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan graevinskoga podruja bez akta iz podstavka 4. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavka prvog , drugog i treeg ovoga lanka izdaje Ministarstvo. (3) Dozvolu iz stavka 1. podstavka etvrtog i petog ovoga lanka izdaje ured dravne uprave u upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za poslove umarstva rjeenjem u upravnome postupku na temelju vaee graevinske dozvole, ukoliko je krenje i/ili istu sjeu potrebno izvriti za potrebe gradnje graevina. (4) Zemljite na kojem je izvreno krenje, odnosno ista sjea ume, mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena ista sjea, odnosno krenje. U protivnome, korisnik je duan poumiti zemljite u roku koji odredi ured dravne uprave u upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za poslove umarstva.

lanak 36. Ukoliko je predviena bioloka sanacija umskoga zemljita nakon njegovog iskoritavanja u svrhe iz lanka 35. ovog Zakona, korisnik tog zemljita mora prije sklapanja ugovora o koritenju za izvrenje sanacije osigurati jamstvo banke ili avaliranu mjenicu u visini trokova sanacije. Gradnja objekata u umi

lanak 37.

(1) U umi i/ili na umskome zemljitu moe se graditi samo umska infrastruktura i/ili graevine koje su planirane dokumentom prostornog ureenja u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka, te spomenici kojima se obiljeavaju mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata. (2) Dokumentom prostornog ureenja moe se planirati da se u umi ili na umskom zemljitu izgrade graevine za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, vjerske i zdravstvene graevine te podruje, mjesto, spomenik i obiljeje u svezi s povijesnim dogaajima i osobama, ali samo ako to zbog tehnikih ili ekonomskih uvjeta nije mogue planirati izvan ume, odnosno umskog zemljita. (3) U izradi dokumenata prostornog ureenja koje donosi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave sudjeluje i ured dravne uprave u upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadleni za poslove umarstva. (4) Strategija i Program prostornog ureenja Drave, Prostorni plan upanije i Grada Zagreba, Prostorni plan podruja posebnih obiljeja te Prostorni plan ureenja opine i grada kojim su obuhvaene ume i/ili umska zemljita donosi se uz prethodno miljenje Ministarstva, koje je miljenje duno dostaviti u roku od 60 dana. U sluaju da ne dostavi miljenje u propisanome roku, smatrat e se da je miljenje dano.

15

(5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete za izgradnju graevina iz stavka 1. ovoga lanka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba ume za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske utvruje Trgovako drutvo, a za ume umoposjednika umarska savjetodavna sluba. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, u postupku izdavanja lokacijske dozvole za graevine za koje graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, posebne uvjete o utjecaju planiranoga zahvata na umu utvruje Ministarstvo na temelju prethodnoga miljenja Trgovakog drutva za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno umarske savjetodavne slube za ume umoposjednika.

VII. ZATITA UMA

lanak 38.

(1) Trgovako drutvo te pravne osobe koje koriste ume u vlasnitvu Republike Hrvatske i umoposjednici duni su poduzimati mjere radi zatite uma od poara i drugih elementarnih nepogoda i tetnih organizama. (2) Trgovako drutvo mora nadzirati stanje uma i pratiti njihovo zdravstveno stanje te poduzimati mjere za suzbijanje tetnih organizama, u skladu s propisima o biljnoj zatiti. (3) U umama umoposjednika praenje zdravstvenoga stanja obavlja umarska savjetodavna sluba, a nareivanje mjera za suzbijanje tetnih organizama umarski institut Jastrebarsko (u daljnjem tekstu: Institut).

lanak 39.

(1) Radi provoenja intenzivnoga i trajnog nadzora nad umskim ekolokim sustavima, s obzirom na tetu izazvanu atmosferskim oneienjem i drugim imbenicima koji utjeu na stanje uma, Ministarstvo donosi program mjera za prikupljanje podataka i uspostavu registra oteenosti uma. (2) Nain prikupljanja podataka, mreu toaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, voenje registra te uvjete koritenja podataka propisuje ministar.

lanka 40.

(1) Radi poboljanja nadzora nad umskim poarima i njihovim uzrocima, uincima i prevenciji, u Ministarstvu e se ustrojiti i voditi jedinstveni informacijski sustav i registar o umskim poarima. (2) Trgovako drutvo i umarska savjetodavna sluba duni su prikupljati podatke o umskim poarima te najkasnije u roku od 8 dana od dana izbijanja poara o tome izvijestiti Ministarstvo. (3) Ministarstvo e prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga lanka na zahtjev dostavljati domaim i meunarodnim tijelima i institucijama. (4) Nain prikupljanja podataka, voenje registra umskih poara te uvjete koritenja podataka propisuje ministar.

16

lanak 41.

(1) Trgovako drutvo duno je osigurati zatitu uma u vlasnitvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, koritenja i drugih protupravnih radnji te provoditi umski red. (2) upanijska skuptina, odnosno Skuptina Grada Zagreba propisuje koje se mjere zatite uma od protupravnog prisvajanja, koritenja i drugih protupravnih radnji, te za provoenje umskog reda moraju poduzimati u umama umoposjednika.

lanak 42.

(1) Radi ostvarivanja zatite iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, Trgovako drutvo duno je osigurati izravno uvanje uma. (2) uvanje uma moe obavljati osoba koja ima najmanje srednju strunu spremu umarskoga smjera lugar te ispunjava i druge uvjete odreene posebnim propisima. (3) Zadaci i nain obavljanja poslova lugara, slubenu odjeu i oznake te oblik i sadraj iskaznice lugara propisuje ministar. (4) Ako lugar zatekne u umi ili umskome zemljitu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge umske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, duan je:

1. zatraiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje moe utvrditi identitet osobe; 2. pregledati osobu, njezinu prtljagu ili prijevozno sredstvo; 3. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene umske proizvode i sredstva kojima je izvreno

protupravno prisvajanje.

lanak 43.

(1) U umi ili na umskom zemljitu te na zemljitu u neposrednoj blizini ume ne smije se loiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanje odgovarajuih mjera opreznosti koje odreuje Trgovako drutvo za ume i umska zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske, a za ume i umsko zemljite umoposjednika upanijska skuptina, odnosno Skuptina Grada Zagreba. (2) Otvorenom vatrom, prema ovom Zakonu, smatra se vatra izvan zatvorenih, odnosno pokrivenih prostorija s loitem.

lanak 44.

(1) Zabranjeno je u umi i 200 metara od ruba ume podizati vapnare, poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjitem. (2) U umi je zabranjeno odlagati otpad. (3) Trgovako drutvo, druge pravne osobe koje koriste ume u vlasnitvu Republike Hrvatske i umoposjednici duni su otpad ukloniti iz ume, a nastale trokove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odloila u umu.

17

VIII. GRADNJA I ODRAVANJE UMSKE INFRASTRUKTURE

lanak 45. umska infrastruktura slui prvenstveno za potrebe gospodarenja umama i sastavni je dio ume.

lanak 46.

(1) umsku infrastrukturu mogu koristiti i druge pravne i fizike osobe pod uvjetima koje odredi Trgovako drutvo, odnosno umoposjednici ugovorom s jedinicom lokalne samouprave podruja na kojem se umska infrastruktura nalazi. (2) U sluaju uporabe umske prometnice za stjecanje prihoda, korisnici su duni plaati naknadu za njihovu uporabu Trgovakome drutvu, odnosno umoposjednicima. (3) Visinu naknade iz stavka 2. ovoga lanka za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske utvruje opim aktom Trgovako drutvo, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (4) Od plaanja naknade iz stavka 2. ovog lanka izuzete su pravne osobe koje upravljaju zatienim podrujima. (5) Promet u umama izvan umskih prometnica doputen je samo po doputenju Trgovakoga drutva ili umoposjednika.

lanak 47. (1) Planiranje, gradnja i odravanje umske infrastrukture obavlja se uz potivanje tehnikih, gospodarskih i ekolokih uvjeta umskoga tla, raslinja, divljai i uz njihovu maksimalnu zatitu. (2) Pri planiranju umskih prometnica potrebno je prilagoditi se prirodnom okoliu te uvaavati turistike, rekreativne i protupoarne potrebe. (3) Trgovako drutvo i umoposjednici duni su prije planiranja, izgradnje i otvaranja novih umskih prometnica za takve radove zatraiti doputenje sredinjega tijela dravne uprave nadlenog za zatitu okolia i zatite prirode.

(4) umske prometnice moraju se graditi, odravati i koristiti tako da se:

- ne ugroze vodni izvori; - ne ugroze utvreni ekoloki vani dijelovi umskih ekosustava (dijelovi ekoloke mree,

stanita rijetkih i ugroenih vrsta, i dr.); - ne prouzroe erozijski procesi; - ne zaprijei protok povrinskih i podzemnih voda; - ne povea opasnost od odrona; - ne sprijei otjecanje oborinskih i poplavnih voda, koje bi ugrozile seoska gospodarstva i druga

zemljita, opstojnost ume, njezinu obnovu i razvoj; - ne otete podruja pogodna za hranidbu i zimovanje divljai; - ne oteti prirodna i kulturna batina; - ne ugroze druge funkcije u vienamjenskoj uporabi ume.

18

(5) Za odravanje umskih prometnica koje su izgraene kroz ume umoposjednika, umoposjednici na tom podruju izdvajaju prihod od prodaje drvnih sortimenata u visini od 2,5 % vrijednosti drveta na panju u proraun jedinice lokalne samouprave koja ih je duna sukladno visini uplaenih sredstava odravati.

lanak 48.

(1) umska infrastruktura, kao i nain njezine uporabe ukoliko se koristi i u druge svrhe, mora biti posebno oznaena znakovima upozorenja i drugim znakovima. (2) Za umsku infrastrukturu u zatitnim umama, umama posebne namjene i u umama unutar ograenih uzgajalita divljai, posebne uvjete prometa utvruje rjeenjem Ministarstvo na prijedlog korisnika tih uma. (3) Radi zatite umske infrastrukture u uvjetima smanjene nosivosti umskih prometnica Trgovako drutvo, odnosno umarska savjetodavna sluba znakovima oznaava propisano najvee osovinsko optereenje i teinu vozila te trajanje ogranienja.

lanak 49.

(1) Ukoliko se na umskim prometnicama obavljaju umarski ili drugi radovi koji mogu ugroziti sigurnost obavljanja prometa, prometnica se moe zaprijeiti. (2) Osoba koja je prometnicu zaprijeila radi razloga iz stavka 1. ovoga lanka, duna je znakovima oznaiti zapreenje prometnice. (3) Osobe koje gospodare umama i umskim zemljitem u suradnji s drugim ovlatenicima prava na umi i umskome zemljitu te s nadlenom jedinicom lokalne samouprave, mogu pojedine umske prometnice zatvoriti rampama.

IX. IZVOENJE UMARSKIH RADOVA

lanak 50.

(1) umarske radove mogu izvoditi iskljuivo za te poslove registrirani i licencirani izvoai. (2) Licenciranje ovlatenih osoba za izvoenje umarskih radova obavljat e umarska komora koja e se osnovati po posebnome propisu. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, pojedine manje rizine umarske radove mogu izvoditi umoposjednici samostalno. (4) Propis o vrsti umarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvoenje te radovima koje umoposjednici mogu izvoditi samostalno donijet e ministar.

19

X. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

lanak 51.

(1) Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti moe pojedine ume i/ili umska zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske izdvojiti iz umskogospodarskoga podruja i prenijeti pravo vlasnitva na drugu osobu, ili osnovati slunost na umi i umskom zemljitu radi njihova koritenja u druge namjene u korist druge pravne ili fizike osobe, ako za to postoji interes Republike Hrvatske. (2) Smatra se da postoji interes Republike Hrvatske ako je umu ili umsko zemljite potrebno izdvojiti radi:

- provedbe dokumenta prostornog ureenja, odnosno akta donesenog na temelju tog dokumenta

prema posebnome propisu; - obrane Republike Hrvatske, - obiljeavanja mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata.

(3) Interes iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se na nain i u postupku propisanom za izvlatenje. (4) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka pokree se na zahtjev pravne ili fizike osobe u iju korist se mijenja namjena i prenose prava nad pojedinom umom ili umskim zemljitem. (5) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka jest akt poslovanja.

lanak 52.

(1) ume i umska zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske ne mogu se otuivati iz vlasnitva Republike Hrvatske, osim u sluajevima predvienim ovim Zakonom. (2) Strane pravne i fizike osobe ne mogu stjecati pravo vlasnitva na umama i umskome zemljitu, osim ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.

lanak 53.

Opoarene povrine uma ne mogu se privesti drugoj kulturi 5 godina od opoarenja.

lanak 54.

Zabranjeno je i kanjivo neovlateno zauzimanje ume i umskoga zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske.

lanak 55.

(1) Za prenesena prava u sluajevima i prema postupku iz lanka 51. ovoga Zakona ili ograniena prava nad umom i umskim zemljitem te privremenim zauzimanjem umskoga zemljita, vlasnik ili umoposjednik umskoga zemljita ima pravo na naknadu za neostvareni dio prihoda.

20

(2) Za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske naknada pripada Trgovakome drutvu koje je duno ta sredstva uloiti u kupnju druge ume i/ili umskoga zemljita u ime i za raun Republike Hrvatske ili za podizanje novih uma. (3) Naknadu plaa osoba na koju se vri prijenos prava nad umom ili umskim zemljitem ili na iji zahtjev, odnosno u iju je korist ogranieno pravo nad umom ili umskim zemljitem. (4) Nain izrauna naknade za prenesena prava u sluajevima i prema postupku iz lanka 51. ovoga Zakona ili ograniena prava nad umom i umskim zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske propisuje ministar.

lanak 56. (1) Naknada za izdvojenu umu ili umsko zemljite daje se u drugom zemljitu pogodnom za podizanje i gospodarenje umom, a ukoliko vlasnik ne prihvaa zamjenu ili ako naknadu nije mogue dati u drugom zemljitu, naknada se daje u novcu. (2) Nije doputena naknada u obliku zamjene ume za drugu umu.

lanak 57.

(1) U umi ili na umskome zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske moe se osnovati pravo slunosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrinih vodova, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanja turistike djelatnosti, uzgoja stoke i divljai, te podizanja viegodinjih nasada na neobraslomu umskomu zemljitu i zemljitu obraslom poetnim ili degradacijskim razvojnim stadijima umskih sastojina. (2) Ugovor o slunosti na umama i umskim zemljitima iz stavka 1. ovoga lanka u ime Republike Hrvatske sklapa ministar. (3) Postupak i mjerila za osnivanje slunosti propisati e Vlada.

lanak 58.

(1) Trgovako drutvo moe pojedina umska zemljita kojima gospodari davati u zakup do privoenja namjeni koja je odreena umskogospodarskim planovima. (2) Nain i kriterije za davanje u zakup umskoga zemljita propisat e Vlada.

lanak 59.

(1) Osoba koja oteti umu u vlasnitvu Republike Hrvatske duna je Trgovakom drutvu nadoknaditi tetu prema umsko-odtetnom cjeniku. (2) Cjenik iz stavka 1. ovoga lanka donosi ministar.

lanak 60.

(1) Komasacija uma i/ili umskih zemljita provodi se prema posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

21

(2) Za komasaciju uma i umskih zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske potrebno je prethodno pribaviti suglasnost Vlade. (3) Komasacijom se moe zamijeniti uma i/ili umsko zemljite za poljoprivredno zemljite i obratno, kao i uma u vlasnitvu Republike Hrvatske i/ili umsko zemljite za umu u vlasnitvu drugih pravnih i fizikih osoba i obratno.

XI. FINANCIRANJE

lanak 61.

(1) Financijska sredstva potrebna za gospodarenje umama i umskim zemljitima, odnosno za osiguravanje bioloke obnove uma te za znanstvene radove i programe u podruju umarstva osiguravaju se:

1. sredstvima Trgovakoga drutva za bioloku obnovu u kontinentalnim umama; 2. iz naknade za koritenje opekorisnih funkcija uma; 3. sredstvima iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

(2)Financijska sredstva potrebna za provedbu radova iz lanka 28. ovoga Zakona pribavljaju se:

1. osiguranjem sredstava godinjim planom poslovanja Trgovakog drutva za radove bioloke obnove uma iz lanka 28. toke 1. do 9. ovoga Zakona;

2. izdvajanjem sredstava Trgovakog drutva u visini 3 % od vrijednosti prodanog drva za dio radova iz lanka 28. toke 10. do 16. ovoga Zakona;

3. iz naknade za koritenje opekorisnih funkcija uma; 4. iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

(3) Sredstva iz stavka 2. toke 2., 3. i 4. ovoga lanka rasporeuje Trgovako drutvo u skladu sa umskogospodarskim planovima, za zatitu uma, sanaciju uma ugroenih suenjem, ratnim djelovanjem te za znanstvene radove i programe u podruju umarstva.

lanak 62.

(1) Pravne i fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost plaaju naknadu za koritenje opekorisnih funkcija uma. (2) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka plaa se u visini 0,07 % od ukupnog prihoda i uplauju se na poseban raun Trgovakoga drutva za namjene iz lanka 28. ovoga Zakona, tromjeseno i po zavrnome raunu. (3) Trgovako drutvo duno je Vladi Republike Hrvatske jednom godinje podnijeti izvjee o ukupno naplaenim naknadama iz stavka 2. ovoga lanka i njihovu utroku u prethodnoj godini.

lanak 63.

(1) Nadzor nad obraunom i naplatom sredstava iz lanka 62. stavka 2. ovoga Zakona obavlja Financijska agencija po periodinom obraunu i zavrnom raunu. (2) Ako obveznik plaanja naknade ne obrauna ili ne uplati naknadu na poseban raun Trgovakoga drutva, Financijska e agencija iznos naknade obraunati i naplatiti iz sredstava obveznika koji se vode kod poslovnih banaka, tedionica, vlastitih banaka ili Financijske agencije.

22

lanak 64.

(1) Iz sredstava naknade opekorisnih funkcija uma financiraju se:

1. radovi bioloke obnove uma; 2. radovi zatite uma; 3. radovi gospodarenja umama na kru; 4. radovi na sanaciji i obnovi sastojina ugroenih suenjem i drugim nepogodama, izgradnja

umskih prometnica, razminiranje umskih povrina te ostali radovi prijeko potrebni za ouvanje i unapreenje opekorisne funkcije ume,

5. radove sjemenarske i rasadniarske djelatnosti u umarstvu, ouvanje genofonda i podizanje klonskih sjemenskih plantaa;

6. znanstveni radovi iz podruja umarstva; 7. trokovi izrade, obnove i revizije programa gospodarenja umoposjednika.

(2) Sredstva iz lanka 62. ovoga Zakona za provedbu radova iz stavka 1. ovoga lanka rasporeuju se razmjerno udjelu u povrini uma i umskih zemljita Republike Hrvatske u skladu sa umskogospodarskim planovima i programima u podruju umarstva na koritenje Trgovakom drutvu za ume u vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno umoposjednicima. (3) Postupak za ostvarivanje prava na sredstva iz lanka 62. ovoga Zakona za izvrene radove u umama umoposjednika propisuje ministar.

lanak 65.

(1) Pravne osobe koje obavljaju prodaju proizvoda iskoritavanja uma (drvni sortimenti) plaaju umski doprinos u visini 3,5 % od prodajne cijene proizvoda na panju, a u brdsko-planinskim podrujima i podrujima od posebne dravne skrbi 5 % od prodajne cijene proizvoda na panju. (2) Sredstva umskoga doprinosa uplauju se na poseban raun jedinice lokalne samouprave podruja na kojem je obavljena sjea ume i koriste se iskljuivo za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture. (3) Radi namjenskog koritenja i kontrole utroka sredstava iz stavka 1. ovoga lanka, jedinice lokalne samouprave dune su donijeti Program utroka sredstava umskog doprinosa. (4) Nadzor nad uplatama sredstava iz stavka 1. ovog lanka obavlja Financijska agencija.

XII. UME I UMSKA ZEMLJITA NA PODRUJU KRA

lanak 66.

ume i umska zemljita na podruju kra obuhvaene su gospodarskim jedinicama koje su u Popisu uma i umskih zemljita.

lanak 67.

umski poari na podruju kra smatraju se elementarnim nepogodama ako mogu ugroziti ivote ljudi ili prouzroiti tetu, odnosno tetne posljedice veeg opsega bez obzira na visinu izravne tete.

23

XIII. UMARSKA SAVJETODAVNA SLUBA

lanak 68.

(1) Radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti te unaprjeenja gospodarenja umama i umskim zemljitima umoposjednika, osnovat e se umarska savjetodavna sluba.

(2) umarska savjetodavna sluba jest specijalizirana javna ustanova za poslove umarske savjetodavne slube u umama umoposjednika, iji je osniva Vlada.

(3) Sjedite umarske savjetodavne slube je u Zagrebu.

(4) Djelatnosti umarske savjetodavne slube jesu:

1. voenje evidencije o umama umoposjednika i o poslovima iz djelatnosti; 2. provoenje javnih natjeaja za izradu programa gospodarenja umama; 3. predlaganje Ministarstvu odobrenja programa gospodarenja umoposjednika; 4. sudjelovanje u izradi akata zatite od poara uma i umskog zemljita u vlasnitvu drugih

pravnih i fizikih osoba; 5. izrada operativnih godinjih planova sanacije i bioloke obnove uma umoposjednika; 6. predlaganje smjernica gospodarenja i praenje provedbe radova propisanih programom

gospodarenja umoposjednika; 7. za umoposjednike organiziranje izvoenja umarskih radova putem licenciranih izvoaa, ako

ih umoposjednik sam ne obavlja; 8. nakon izvoenja umarskih radova skrb o provedbi umskoga reda; 9. organiziranje nabave umskih sadnica i sjemena za obnovu uma i poumljavanje; 10. pripremanje strunih podloga za izgradnju umske infrastrukture te protupoarnih prosjeka za

ume umoposjednika; 11. planiranje i praenje odravanja umskih prometnica u umama umoposjednika; 12. izvjeivanje Instituta o pojavi tetnih organizama te na temelju naredbe organiziranje

provoenja mjera zatite uma putem ovlatenih osoba; 13. organiziranje osposobljavanja umoposjednika za izvoenje jednostavnijih umarskih radova; 14. organiziranje i pripremanje umoposjednika za koritenje sredstava iz meunarodnih fondova

namijenjenih razvoju umarstva i ruralnom razvitku; 15. izrada prijedloga opsega nune doznake stabala u umama umoposjednika za koje nisu izraeni

programi gospodarenja; 16. odluivanje o upravnim stvarima iz lanka 30. stavka 3., lanka 31. stavka 4. i lanka 37. stavka

5. ovoga Zakona; 17. ostali poslovi iz djelatnosti propisane aktom o osnivanju.

lanak 69.

(1) Unaprjeenje stanja i gospodarenja umama umoposjednika, udruivanje umoposjednika i okrupnjavanje umskih posjeda poticat e se subvencijama i potporama kapitalnim ulaganjima umoposjednika iz Prorauna Republike Hrvatske i drugih izvora sukladno posebnim propisima. (2) Radi ostvarivanja prava na subvencije i potpore, Ministarstvo osniva i vodi Upisnik umoposjednika, a obrazac i nain voenja Upisnika propisuje ministar.

24

XIV. NADZOR

lanak 70.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega, obavlja Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega do stavljanja umskih proizvoda u promet, obavlja umarska inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: umarska inspekcija). (3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju istoga u podruju trgovine obavlja Dravni inspektorat. (4) Nadzor nad provedbom mjera zatite od poara u umama i na umskom zemljitu obavljaju i inspektori zatite od poara Ministarstva unutarnjih poslova koji u obavljanju tih poslova imaju ovlatenja umarskih inspektora utvrena ovim Zakonom. (5) Nadzor nad provedbom mjera iz Programa upravljanja umskim ekosustavima u zatienim podrujima obavljaju i inspektori zatite prirode.

lanak 71.

Poslove umarske inspekcije u prvome stupnju provode umarski inspektori u podrunim jedinicama Ministarstva (u daljnjem tekstu: umarski inspektori) a u drugom stupnju dravni umarski inspektori Ministarstva (u daljnjem tekstu: dravni umarski inspektori).

lanak 72.

(1) Poslove umarskog inspektora moe obavljati diplomirani inenjer umarstva umarskoga smjera s poloenim dravnim strunim ispitom za zvanje umarskog inspektora i s najmanje 5 (pet) godina radnoga staa u struci. (2) Poslove dravnoga umarskog inspektora moe obavljati diplomirani inenjer umarstva umarskog smjera s poloenim dravnim strunim ispitom za zvanje umarskog inspektora i s najmanje 10 (deset) godina radnog staa u struci. (3) Poslove inspekcije u prvom stupnju mogu obavljati i lovni inspektori na temelju rjeenja ministra, ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Program posebnoga dijela dravnoga strunog ispita iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuje ministar.

lanak 73.

(1) umarski inspektor i dravni umarski inspektor imaju slubenu iskaznicu i znaku kojom dokazuju svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. (2) Obrazac iskaznica i izgled znaki iz stavka 1. ovoga lanka te nain njihova izdavanja propisuje ministar.

25

lanak 74.

Pravne i fizike osobe iji rad podlijee nadzoru umarskih inspektora duni su im omoguiti provoenje nadzora te pruiti potrebne podatke i obavijesti.

lanak 75.

umarski inspektor u podrunoj jedinici Ministarstva u provedbi inspekcijskoga nadzora ovlaten je: 1. nadzirati provedbu odredaba dijela umskogospodarskih planova; 2. nadzirati sve umarske radove, umsku infrastrukturu, ureaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se

drvo sijee, uskladitava ili izvozi iz ume do mjesta prerade te drvo i sredstva s kojima se drvo prevozi do kupca, odnosno mjesta prerade;

3. provoditi uvid u umskogospodarske planove; 4. prikupljati podatke i obavijesti o izvrenim radovima bioloke obnove i iskoritavanju uma, o

sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na ureivanju uma, o strunim slubama, kao i druge podatke - radi utvrivanja je li gospodarenje umama i umskim zemljitima u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi istoga;

5. nadzirati kako se utvruje zdravstveno stanje uma i provode mjere za suzbijanje tetnih organizama te narediti provoenje odreenih mjera, ako utvrdi da se Trgovako drutvo ili umoposjednik ne pridravaju propisa i nareenih mjera sukladno propisima o biljnom zdravstvu;

6. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zatite od poara i narediti provoenje odreenih mjera, ako utvrdi da se Trgovako drutvo ili umoposjednik ne pridrava propisa, odnosno nareenih mjera za zatitu uma od poara;

7. nadzirati provedbu i drugih mjera za zatitu uma odreenih ovim Zakonom (umski red, neposredno uvanje uma i dr.) ili propisa donesenih na temelju istoga;

8. narediti obustavu sjee stabala, njihovih dijelova, odsijecanja grana, kresanja lisnika, pustoenja ume, krenja ume, doznake stabala, prometa vozilima izvan umskih prometnica i sakupljanja umskih proizvoda ukoliko se ove radnje obavljaju protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju istoga;

9. narediti zabranu izvoenja umarskih radova koje obavlja osoba bez licence za obavljanje umarskih radova, odnosno ako se uporabljuju tehnika sredstva i provode postupci koji ne udovoljavaju tehnolokim zahtjevima, zahtjevima zatite sigurnosti i zdravlja ljudi;

10. narediti privremeno oduzimanje bespravno posjeenog drva i ostalih dijelova stabla kao i druge bespravno prisvojene ili proizvedene umske proizvode, sukladno Zakonu o prekrajima;

11. narediti privremeno oduzimanje umskih proizvoda etinjaa koje nisu okorane ili prskane, a za koje je koranje ili prskanje propisano, sukladno Zakonu o prekrajima;

12. narediti provedbu radova odreenih umskogospodarskim planovima ije neizvrenje bi prouzroilo tetne posljedice;

13. usmenim rjeenjem narediti obustavu poslovanja ili druge privremene mjere za spreavanje tetnih posljedica, osobito radi zatite interesa Republike Hrvatske;

14. obavjetavati nadlena tijela o zapaenim nepravilnostima i trai njihovo postupanje, ukoliko nije ovlaten neposredno postupiti;

15. prikupljati potrebne podatke i obavjetenja od nadziranih osoba, svjedoka, vjetaka i drugih osoba;

16. podnositi zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka zbog povreda odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega;

17. poduzimati i druge mjere i radnje za koje je ovlaten drugim propisima.

26

lanak 76.

Dravni umarski inspektor u Ministarstvu u provedbi inspekcijskog nadzora ovlaten je:

1. nadzirati gospodarenje umama i umskim zemljitem unutar umskogospodarskog podruja; 2. nadzirati gospodari li se zatitnim umama i umama posebne namjene u skladu sa svrhom radi

kojih su takvima proglaene; 3. nadzirati poduzete mjere preventivne zdravstvene zatite uma propisane Osnovom podruja; 4. nadzirati usklaenost osnova gospodarenja i programa gospodarenja s Osnovom podruja; 5. nadzirati da li se sredstva naknade za prenesena ili ograniena prava u pogledu uma i umskih

zemljita koriste u skladu s namjenom propisanom Zakonom; 6. po potrebi provoditi prvostupanjski nadzor po slubenoj dunosti i s ovlastima umarskog

inspektora iz lanka 75. ovoga Zakona te kontrolno-instruktivni nadzor.

lanak 77.

(1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis, rjeenjem e narediti otklanjanje utvrene nepravilnosti odreujui rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti. (2) Ako je ovim Zakonom ili drugim propisom predvieno da se za utvrenu nepravilnost primjenjuje odreena upravna mjera, inspektor je duan rjeenjem izrei tu mjeru.

(3) Protiv rjeenja umarskih inspektora moe se u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja izjaviti alba Ministarstvu. (4) albe protiv rjeenja inspektora rjeava posebno Povjerenstvo koje imenuje ministar. (5) Protiv rjeenja dravnoga umarskog inspektora nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (6) alba protiv rjeenja inspektora ne zadrava izvrenje rjeenja.

lanak 78. Inspektori u obavljanju inspekcijskog nadzora provode izravan uvid u ope i pojedinane akte nadzirane pravne osobe, utvruju zakonitost poslovanja, pregledavaju poslovnu dokumentaciju, provjeravaju evidenciju o osposobljenosti zaposlenika i ispravnosti radnih sredstava, provjeravaju nain primjene propisanih zatitnih i sigurnosnih mjera, provjeravaju nain organizacije radilita, utvruju potivanje rokova te provode i druge mjere i radnje kojima se ostvaruje uvid u poslovanje nadzirane pravne osobe.

27

XV. KAZNENE ODREDBE

lanak 79.

(1) Novanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. umama i umskim zemljitima na umskogospodarskom podruju gospodari protivno

umskogospodarskim planovima (lanak 21. stavak 1.); 2. ne izradi, obnovi ili revidira umskogospodarske planove (lanak 22. stavak 5.), 3. ne donese godinji plan gospodarenja za iduu godinu u propisanom roku (lanak 23. stavak 2.); 4. ne provodi bioloku obnovu uma, odnosno ne osigurava ili ne izdvaja sredstva za bioloku

obnovu uma (lanak 29. stavak 1. i lanak 61.); 5. poini ili dopusti pustoenje ume, sjeu ili oteivanje stabala te krenje ili istu sjeu ume

(lanak 32. stavak 1. podstavak 1., 2. i 3.); 6. zemljite na kojem je izvreno krenje, odnosno ista sjea ne privede namjeni radi koje je

obavljeno krenje odnosno ista sjea (lanak 35. stavak 4.); 7. u umi ili na umskom zemljitu gradi ili dopusti gradnju objekata protivno odredbama lanka

37. ovoga Zakona; 8. ne poduzima mjere radi zatite uma od poara te drugih elementarnih nepogoda i tetnih

organizama (lanak 38. stavak 1.); 9. otui umu i umsko zemljite u vlasnitvu Republike Hrvatske (lanak 52.); 10. poini ili dopusti neovlateno zauzimanje uma ili umskoga zemljita u vlasnitvu Republike

Hrvatske (lanak 54.); 11. umarskom inspektoru ne omogui provoenje nadzora ili mu ne prui potrebne podatke ili

obavijesti (lanak 74.); 12. ne izvri rjeenje umarskog inspektora (lanak 77. stavak 1.).

(2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna. (3) Ako su prekrajem iz stavka 1. ovog lanka prouzrokovane osobito teke posljedice, moe se Trgovakom drutvu ili drugoj pravnoj osobi izrei kazna do peterostrukog iznosa uinjene tete, odnosno neizvrene obveze.

lanak 80.

(1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. izvri ili dopusti izvrenje doznake stabala u umi protivno lanku 30. stavcima 1., 3.,5. i 6; 2. poini ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika protivno

umskogospodarskim planovima (lanak 32., stavak 1. podstavak 4.); 3. ne nadzire stanje uma, ne prati njihovo zdravstveno stanje ili ne poduzima mjere za suzbijanje

tetnih organizama (lanak 38. stavak 2.); (2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 7.000,00 do 12.000,00 kuna. (3) Ako su prekrajem iz stavka 1. ovog lanka prouzrokovane osobito teke posljedice, Trgovakom drutvu moe se izrei kazna do trostrukog iznosa uinjene tete, odnosno neizvrene obveze.

28

lanak 81.

(1) Novanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba:

1. ako u umi ili na umskom zemljitu te na zemljitu u neposrednoj blizini ume loi otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama lanka 43. stavak 1. ovoga Zakona;

2. ako podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugu graevinu s otvorenim ognjitem te odlae otpad protivno odredbama lanka 44. stavka 1. i 2. ovoga Zakona;

3. ako obavlja promet u umama izvan umskih prometnica bez doputenja Trgovakog drutva i/ili umoposjednika (lanak 46. stavak 5.);

4. ako gradi, odrava ili koristi umsku prometnicu protivno odredbama lanka 47. stavka 4. ovoga Zakona;

5. ako ne oznai umsku prometnicu ili zaprijeenost umske prometnice (lanak 48. stavak 1. i lanak 49. stavak 2.);

6. ako obavlja umarske radove bez registracije i/ili bez licence (lanak 50. stavak 1.).

(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

lanak 82.

(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. doznaku stabala ne obavlja radnik s propisanom strunom spremom (lanak 30. stavak 4.); 2. drvo ili grane posjeene u umi ili izvan ume prevozi, otprema ili pohrani te prodaje, odnosno

kupuje neobiljeeno ili bez popratnice (lanak 31.); 3. poini ili dopusti u umi pau, brst, irenje, skupljanje i odnoenje unja, mahovine, umskih

plodova ili drugih umskih proizvoda, odnoenje humusa, treseta, listinca, ili smolarenje (lanak 32. stavak 1. podstavci 5., 6., 7. i 8.);

4. ne osigura zatitu uma od nezakonitoga prisvajanja, koritenja ili drugih protupravnih radnji ili ne poduzima potrebne mjere i radnje radi zatite uma od poara ili ne provodi umski red (lanak 41. stavak 1.);

5. ako ne osigura izravno uvanje uma (lanak 42. stavak 1.). (2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom od 3.000,00 do 8.000,00 kuna.

lanak 83.

(1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj Trgovako drutvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. ne vodi propisane evidencije (lanak 22. stavak 7.); 2. u propisanomu roku ne uskladi svoje poslovanje ili nain rada s odredbama ovoga Zakona

(lanak 90.). (2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 2.000,00 do 7.000,00 kuna.

29

lanak 84.

Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj umoposjednik ukoliko:

1. umom ili umskim zemljitem na umskogospodarskomu podruju gospodari protivno umskogospodarskim planovima (lanak 20. stavci 1. i 2.);

2. ne provodi bioloku obnovu uma (lanak 29. stavak 1.); 3. sijee ili dopusti sjeu stabala u umi prije njihove doznake (lanak 30. stavci 1. i 3.); 4. drvo ili grane posjeene u umi ili izvan ume prevozi, otprema ili pohrani te prodaje, odnosno

kupuje neobiljeeno ili bez popratnice (lanak 31.); 5. poini ili dopusti pustoenje ume, sjeu ili oteivanje stabala te krenje ili istu sjeu ume

(lanak 32. stavak 1., podstavci 1., 2. i 3.); 6. ne poduzima mjere radi zatite uma od poara, drugih elementarnih nepogoda i tetnih

organizama (lanak 38. stavak 1.); 7. umarskom inspektoru ne omogui provoenje nadzora ili mu ne prui potrebne podatke ili

obavijesti (lanak 74.); 8. ne postupi po rjeenju umarskog inspektora (lanak 77. stavak 1.).

lanak 85.

(1) Novanom kaznom od 1.000 do 7.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba ukoliko:

1. drvo ili grane posjeene u umi ili izvan ume prevozi, otprema ili pohrani te prodaje, odnosno kupuje neobiljeeno ili bez popratnice (lanak 31.);

2. poini ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika; pau, brst ili irenje; sakupljanje i odnoenje unja, mahovine, umskih plodova i drugih umskih proizvoda; odnoenje humusa, treseta, listinca, ili smolarenje protivno umskogospodarskim planovima (lanak 32. stavak 1., podstavci 4., 5., 6., 7. i 8.);

3. u umi, na umskom zemljitu ili na zemljitu u neposrednoj blizini ume loi otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama lanka 43. stavka 1. ovoga Zakona;

4. podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugu graevinu s otvorenim ognjitem te odlae otpad protivno odredbama lanka 44. stavci 1. i 2. ovoga Zakona;

5. obavlja promet u umama izvan umskih prometnica bez doputenja Trgovakog drutva i/ili umoposjednika (lanak 46. stavak 5.);

6. poini neovlateno zauzimanje uma ili umskoga zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske (lanak 54.);

7. umarskom inspektoru ne omogui provoenje nadzora ili mu ne prui potrebne podatke ili obavijesti (lanak 74.);

8. ne postupi po rjeenju umarskog inspektora (lanak 77. stavak 1.).

lanak 86.

Uz kaznu za prekraj iz lanka 79. stavka 1. toke 5. i 7., lanka 80. stavka 1. toke 2., lanka 81. stavka 1. toke 4. i 6., lanka 82. stavka 1. toke 2. i 3., lanka 84. stavak 1. toke 3, 4 i 5 i lanka 85. stavak 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona, izrei e se zatitna mjera oduzimanja predmeta koji su rabljeni ili su bili namijenjeni za poinjenje ili su nastali poinjenjem prekraja.

30

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 87.

Ministar e donijeti propise za donoenje kojih je ovlaten ovim Zakonom u roku od est mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

lanak 88.

Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz lanka 87. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o umama (Narodne novine, broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

lanak 89.

(1) Vlada e osnovati umarsku savjetodavnu slubu u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Do ustroja umarske savjetodavne slube poslove za koje e biti ovlatena obavljat e Ministarstvo i Trgovako drutvo.

lanak 90.

Trgovako drutvo duno je uskladiti svoje poslovanje i nain rada s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 91.

Postupci zapoeti prema odredbama Zakon o umama (Narodne novine broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.) dovrit e se prema odredbama ovoga Zakona.

lanak 92.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o umama (Narodne novine broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.).

lanak 93.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

31

OBRAZLOENJE KONANOGA PRIJEDLOGA ZAKONA O UMAMA I. RAZLOZI RADI KOJIH SE ZAKON DONOSI I OSNOVNA PITANJA KOJA SE

ZAKONOM UREUJU

Ustavna osnova za donoenje Zakona o umama sadrana je u odredbi lanka 2. stavak 4, te lanka 52. Ustava Republike Hrvatske. ume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekoloku i drutvenu funkciju te imaju znatan utjecaj na kakvou ivota. Republika Hrvatska bogata je velikom raznolikou stanita (Jadransko more, pretplaninska podruja i Panonska nizina) i s preko 60 umskih zajednica. Nae su ume meunarodno priznate zbog injenice da je 95 % umskoga podruja prirodnog sastava, to je potvreno i FSC certifikatom, a takoer i zbog velike raznolikosti biljnih i ivotinjskih vrsta, kao rezultat umarske tradicije stare vie od 150 godina (Opi umski zakon iz 1858. godine). Povrina uma i umskih zemljita je sljedea:

- umom obrasle povrine 2 078 289 ha - neobraslo umsko zemljite 345 952 ha - neplodno umsko zemljite 61 370 ha Ukupno 2 485 611 ha

ume i umska zemljita u Republici Hrvatskoj pokrivaju 2,5 milijuna ha ili otprilike 43,5 % povrine. Od ukupne povrine, Republika Hrvatska vlasnik je 2.024.474 ha (81 %) uma i umskoga zemljita, dok je 461.137 ha (19 %) u vlasnitvu fizikih osoba. Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb gospodari umama u vlasnitvu Republike Hrvatske (1.991.537 ha) dok manjim podrujima (32.937 ha) gospodare druge pravne osobe. Prema podacima Osnove podruja iz 1996. godine oko 59 % uma jesu sjemenjae, oko 24 % su panjae, a ostatak su makije, garizi, ikare i drugi razvojni ili degradacijski stadiji uma. Oko 71 % sjemenjaa jesu uglavnom jednodobne ume, a 29 % su preborne ume. Bjelogorine ume prevladavaju na 85 %, a crnogorine na oko 15 % umskogospodarskog podruja. Glavne vrste drvea su bukva (36 %), hrast lunjak (14 %), hrast kitnjak (10 %), obini grab (8 %), poljski jasen (3 %), ostale tvrde bjelogorine vrste (11 %), meke bjelogorine vrste (4 %), jela i smreka (11 %), bor (2 %) i druge crnogorine vrste (1 %).

umama se gospodari po principu prirodne obnove, putem oplodne ili preborne sjee i njege. Specifinost gospodarenja hrvatskoga umarstva jest i u prevoenju degradiranih uma u ume visokog uzgojnog oblika te poumljavanju (proirenom biolokom reprodukcijom) neobraslih umskih povrina. Ovakvim nainom gospodarenja podrava se bioloka ravnotea i udovoljava meunarodnim konvencijama kojih smo potpisnici, iako takav nain gospodarenja iziskuje znatno vii stupanj strunosti i znatno vea financijska ulaganja od suvremenih metoda podizanjem kultura i plantaa koje se primjenjuju u svijetu. umarstvo Hrvatske gotovo je napustilo kultiviranje umskih povrina, emu tee i ostale drave EZ jer je prirodnost njihovih uma znatno ispod razine koju propisuju meunarodne konvencije. Gotovo 86 % ukupne drvne zalihe, procijenjene na 324.256 milijuna m, u vlasnitvu je Republike Hrvatske i njima gospodare Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb, dok s 2 % drvne zalihe gospodare druge pravne osobe. ume umoposjednika ine oko 12 % drvne zalihe. Ukupni godinji prirast iznosi 9,6 milijuna m, a godinji etat 5,3 milijuna m. U umama Republike Hrvatske godinji prirast je 8,1 milijuna m, a i etat 4,9 milijuna m. Proizvodnja je postupno rasla s 3,3 milijuna m u 1995. godini na 4,2 milijuna m u 2003. godini, to je jo uvijek manje od predratne

32

proizvodnje (5,1 milijun m). Od ukupnoga godinjeg etata 1,8 milijuna m je pilanska oblovina, dok je ostalo celulozno i ogrjevno drvo te otpad. Zastupljenost umarskoga sektora u bruto domaem proizvodu u 2000. godini iznosila je 1,4 %, s udjelom industrije namjetaja 0,5 %, industrije celuloze i papira 0,4 % te industrije drva i drvnih proizvoda 0,5 %. Podruje umarstva i drvne industrije znaajan je izvor zapoljavanja, naroito u ruralnim podrujima. U tim djelatnostima je zaposleno oko 49.000 radnika, od ega u Trgovakom drutvu Hrvatske ume d.o.o. 9.500, poduzetnici za radove u umarstvu upoljavaju 6.000, povremeno zaposleni u umarstvu 4.000, u primarnoj preradi drva 11 500, proizvodnji namjetaja 11.600 i industriji celuloze i papira 6.250. Vanost uma u svijetu raste, ne samo zbog njihovih viestrukih koristi, ve i zbog njihove uloge u klimatskim promjenama. Republika Hrvatska neprekidno sudjeluje na meunarodnoj umarskoj sceni, potpisala je i ratificirala veinu meunarodnih sporazuma i konvencija koji, izravno ili posredno, utjeu na gospodarenje umama, od kojih su znaajniji:

- Konvencija o biolokoj raznolikosti; - Konvencija o dalekosenom prekograninom oneienju zraka; - Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje faune i flore; - Konvencija o movarama koje su od meunarodnoga znaaja, naroito kao stanita ptica

movarica; - Meunarodna konvencija o zatiti bilja; - Kyoto protokol; - Rezolucije i deklaracije ministarskih konferencija o zatiti uma u Europi; - Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita; - EEC smjernica 79/409 o zatiti ptica u Europi te - EEC smjernica 92/43 o zatiti stanita divljih ivotinjskih i biljnih vrsta u Europi s

pruzimanjem obveze uspostavljanja ekoloke mree Natura 2000. Provedbom ovih meunarodnih obveza, Republika Hrvatska potvruje svoju opredijeljenost za odrivo gospodarenje svim umama i naputanje tradicionalnoga koncepta odrive proizvodnje drva. Certifikat koji je Republika Hrvatska dobila od Forest Stewardship Councila (FSC - Vijee za upravljanje umama) za 2.000.000 ha uma, kojima gospodare Hrvatske ume d.o.o., Zagreb, dokaz je orijentacije Republike Hrvatske prema potrajnom i odrivom gospodarenju umskim resursima. U tijeku je izrada nacionalnih standarda za certificiranje uma.

Unato svemu nabrojanom, ogroman potencijal uma i umskih povrina jo nije dokraja iskoriten. Poboljano gospodarenje umama moe poveati proizvodnju dobara i usluga, pomaui na taj nain stvaranje dodatnih radnih mjesta i dohodaka te dodatnih vrijednosti. Osobito su mogui veliki pomaci u umama umoposjednika. umskim dobrima, budui su djelomino obnovljivi resursi, mogue je gospodariti na odriv nain, u skladu s naelima ouvanja okolia.

umskim zemljitem i umama u dravnom vlasnitvu gospodarilo je do 2002. godine Javno poduzee "Hrvatske ume", p.o. Zagreb, koje je osnovano temeljem Izmjena i dopuna Zakona o umama ("Narodne novine", broj: 52/90.) te je zapoelo s radom 1. sijenja 1991. godine. Te su izmjene i dopune Zakona bile utemeljene na centralizaciji prava gospodarenja umama u dravnom vlasnitvu (u Direkciji i upravama uma), kao najpovoljniji naina gospodarenja u nadolazeim ratnim vremenima i drutveno-politikim previranjima. Poduzee je funkcionalno i prostorno trostupanjski organizirano: Direkcija sa sjeditem u Zagrebu, 16 regionalnih uprava uma i 171 umarija. umarije su osnovne organizacijske prostorne cjeline gospodarenja umama. Osim umarija, postoje radne jedinice za obavljanja umskoga i daljinskog transporta drva, umskoga graevinarstva i drugih djelatnosti. "Hrvatske ume" d.o.o. imale su 17 tvrtki keri koje su u 2000. godini vraene u portfelj poduzea.

33

Trgovako drutvo "Hrvatske ume" d.o.o. sada imaju oko 10.000 stalnih zaposlenika. Od ukupnoga broja zaposlenih, 13 % je u direkciji i upravama uma, u umarijama 73 % i u radnim jedinicama 14 %. Osim stalnih zaposlenika, u vrijeme intenzivnih uzgojnih radova i provoenja mjera zatite uma od poara tijekom godine zapoljavaju oko 600 radnika na odreeno vrijeme. Oko 50 % zaposlenika je struno-tehniko i administrativno osoblje. Ostali zaposlenici uglavnom su umarski radnici. Pored zaposlenih djelatnika u Trgovakome drutvu oko 700 poduzetnika s priblino 5.000 zaposlenih radi odreene poslove u umarskoj djelatnosti.

Od osnivanja Javnog poduzea "Hrvatske ume" p.o., Zagreb, vie od 90 % ukupnog prihoda inio je prihod od prodanoga drveta s trendom stalnog opadanja u korist ostalih prihoda (u 2004. oko 30 % ostali prihodi). U zadnjim godinama nastale su potekoe u financijskom poslovanju poduzea. Nepovoljni vanjski uvjeti poslovanja (gospodarsko okruenje i poslovni partneri) te unutarnji problemi funkcioniranja poduzea, smanjili su sposobnost poduzea za ostvarenje prihoda. U posljednje vrijeme poduzee posluje s visokom razinom financijske nesigurnosti. Razvojem trita i poduzetnitva centralizacija upravljanja postala je teret javnog poduzea te se ukazala potreba za restrukturiranjem tog poduzea u Trgovako drutvo koje e gospodariti umama iskljuivo po trinim naelima, to u osnovi podrazumijeva decentralizaciju prava i obveza na najnie ustrojstvene jedinice, umarije pa ak i na revire, ovisno o prirodi prava i obveza koje e se decentralizirati. S decentralizacijom prava i obveza, decentralizirati se trebaju i struno-tehnike slube koje prate proizvodnju.

Pojava gubitka u poslovanju, zajedno s ostalim problemima u proizvodno-poslovnom procesu, ubrzali su zahtjev Vlade Republike Hrvatske prema Ministarstvu poljoprivrede i umarstva (sada Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva) za podnoenjem prijedloga reorganizacije i restrukturiranja Javnog poduzea "Hrvatske ume" p.o. Zagreb.

Smjernice razvoja umarstva u okolnostima politike EU, znaaja umskih ekosustava u Kyoto protokolu i sve vea optereenost raznim tetnim imbenicima daju umarskoj politici posebnu dimenziju u koju se treba uklopiti umarska politika i strategija razvoja umarstva nae zemlje. U takvoj dimenziji razvijat e se i proces restrukturiranja Trgovakog drutva. Pojedine djelatnosti Trgovakog drutva koje mogu dati najbolje rezultate u uvjetima slobodnog trita, trebaju biti predmet trine valorizacije.

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva identificiralo je niz kljunih problema u funkcioniranju Javnog poduzea te je predloilo Vladi pokretanje procesa restrukturiranja poduzea. Zakljukom Vlade Republike Hrvatske od 22. veljae 2001. zapoet je proces restrukturiranja.

Godine 2001. donesene su Izmjene i dopunama Zakona o umama kako bi se stvorile zakonske mogunosti za preoblikovanje javnog poduzea u trgovako drutvo koje e na temelju izraene Studije za restrukturiranje "Hrvatskih uma" p.o. Zagreb osposobiti poduzee za preuzimanje kompleksne zadae djelotvornoga i uinkovitoga gospodarenja dravnim umama na podruju cijele drave.

Preoblikovanje javnog poduzea u trgovako drutvo omoguit e se restrukturiranjem kojim e se u poetnoj fazi privatizirati djelatnosti koje nisu izravno vezane za gospodarenje umama te unaprijediti organizacijska, operativna i komercijalna uinkovitost Trgovakoga drutva, kao i optimalizacija njegovoga doprinosa nacionalnomu gospodarstvu, uz uvaavanje naela odrivoga gospodarenja umskim resursima.

Ove funkcionalne promjene unutar poduzea, novonastale drutveno-ekonomske okolnosti, obveza usklaivanja Zakona s direktivama EU te njegovo noveliranje zbog brojnih izmjena i dopuna protekla dva desetljea zahtijevaju promjene Zakona o umama. Novi zakon treba utemeljiti na konvencionalnomu nainu gospodarenja umama uz potivanje odredbi direktiva i konvencija kojih smo potpisnici te ujedno uiniti hrvatsko umarstvo i drvnu industriju konkurentnima na inozemnome tritu. Za razliku od zakona drugih zemalja naega okruenja, Zakon o umama treba pretpostaviti najpovoljniji nain gospodarenja umama u okolnostima denacionalizacije, jaanja privatnog sektora u umarstvu, razvoju drvne industrije, ogranienjima zatite prirode, daljnje agresije prostornih planova na umski prostor i dr..

34

Osnovni postulat i ovoga novog Zakona o umama jest osiguranje potrajnosti prihoda, odnosno odrivo gospodarenje u novonastalim drutveno-ekonomskim i politikim okolnostima. Dosadanji modeli osiguranja gospodarenja, odnosno provedbe planiranih radova jednostavne i proirene bioloke reprodukcije uma nisu bili uinkoviti jer sam model osiguranja sredstava za provedbu planova te model nadzora nisu bili efikasni, a dugoronost planiranja i njegova tromost prilagoavanja dinaminim trinim uvjetima koristila je inozemnom tritu na tetu domaeg. Odrivo gospodarenje takoer treba dodatno osigurati mjerama zatite, ouvanja i unaprjeenja umskih ekosustava zbog sve uestalijih i izraenijih kalamiteta kao posljedica sveopih poremeaja u prirodi. Sanacija oteenih umskih ekosustava zahtijeva nov pristup toj problematici s obzirom na to da su sanacije dugotrajan proces, a moraju zapoeti to prije i to kvalitetnije se izvesti.

Nadalje, novi Zakon o umama utemeljen je na konceptu ouvanja uma i razvoja umarstva u funkcionalnome smislu (odrivi razvoj) te na razgranienju prava upravljanja, raspolaganja, gospodarenja i koritenja umskih resursa. Zakon u tom smislu regulira upravljako pravo vlasnika pri odabiru naina gospodarenja i raspodjele dobiti, dok pravo gospodarenja u dravnim umama ima trgovako drutvo u dravnome vlasnitvu.

U takvim okolnostima, Trgovako drutvo morat e poslovati na trinim naelima, odnosno postati konkurentno na domaemu i stranom tritu. S tim ciljem, privatizirat e se dijelovi drutva ili pojedine djelatnosti. U toj fazi restrukturiranja Trgovakog drutva stvorit e se viak radne snage.

Socijalna dimenzija ovoga Zakona odraava se u zbrinjavanju vika radne snage kroz licenciranje umarskih radova, ime e se po realnim procjenama zadrati sadanja razina strunosti i kvalitete. Osnivanje umarske komore koje je ovim Zakonom predvieno, dodatno e uvesti reda na tritu rada u uvjetima koji se oekuju.

Vlasniko-upravljake ovlasti (Drava) i gospodarske ovlasti ("Hrvatske ume" d.o.o.) trebaju biti ureene na trinim naelima raspodjele prava i obveza to podrazumijeva pravina ulaganja i raspodjelu dobiti na nain koji e poticati odrivo gospodarenje umama i razvoj umarstva kao vodee privredne djelatnosti, posebice u ruralnim podrujima drave. Dosadanji model prikupljanja sredstava za jednostavnu bioloku reprodukciju uma i nain koritenja sredstava naknade za koritenje opekorisnih funkcija uma (OKF) ovim se Zakonom ureuje na nain koji e znatno vie pridonijeti hrvatskome umarstvu. Ta e se sredstva troiti za gospodarenje umama u vlasnitvu drave i umoposjednika dravnim i to na nain kojim e se uravnoteiti potrebe, to postojeim zakonom nije propisano pa se ta sredstva troe prvenstveno unutar Trgovakoga drutva.

Pribliavanjem EU stupanj kapitalnih ulaganja u ume smanjivat e se te se stoga politika umarstva ovim Zakonom postupno usmjerava prema socijalnoj politici zapoljavanja i financiranju ekoloke komponente, kao to su ulaganja u obnovu i zatitu oteenih umskih stanita te podizanje unapreenja gospodarenja i zatite uma umoposjednika