ZATITA I SPAAVANJE

TEORIJSKI I MEUNARODNO-PRAVNI ASPEKTI ZATITE I SPAAVANJA

OPENITO O GENEZI I OBRAZLOENJIMA RAZVOJA ZATITE I SPAAVANJA - Stalna borba u prirodi, s prirodom i drugim ljudima.

- Prosjena materijalna teta u prirodnim nesreama iznosi 30 milijardi dolara.

- Smrtno strada prosjeno 350.000 ljudi.

- Ekstremni sluajevi:Turska je u zemljotresu 1999.g. imala tetu 20 mlrd $,a od cunamija u JI Aziji, 26.12.2004.g. ivote je izgubilo oko 295.000 ljudi.

-Ljudi su vrlo rano spoznali opasnosti i suprotstavljali im se, preduzimanjem:

-preventivnih,

-operativnih i

-asanacionih mjera.

- Aktivnosti ZiS bile su primjerene razvoju pojedinca, zajednice i nivou MT razvoja.

- Velike nesree i epidemije tekih bolesti preivljavali su sposobni,pa se tako ostvarivala svojevrsna prirodna selekcija.

- U ratovima su ginuli slabiji. Zatita i pomo postojali su za privilegirane.

DEAVANJA U PRIRODI - Mnogi procesi u prirodi bili su nepoznanica za ljude, te shodno civilizacijskim dostignuima nisu postojale nikakve mjere zatite.

- Naspram brojnih prirodnih pojava ovjek je nemoan, ne posjeduje znanja niti sredstva da ih prevenira, niti da im se suprotstavi.

- Deavanja u prirodi ovjek nastoji da upozna, da im se prilagodi i s njima ivi (vulkani, zemljotresi, poplave, ekstremno niske temperature i dr.),

- Nekad neizljeive bolesti, koje su unitavale ivote ljudi i ivotinja na velikim prostranatvima, sada su izljeive.

- Aktivnostima u prirodi ljudi je mijenjaju i prilagoavaju svojim potrebama i pri tome izazivaju nove opasnosti prirodnog porijekla, a prouzrokovao ih je ovjek.

- Klimatske promjene su zabrinjavajue, jer je naruena ravnotea u prirodi.

- Da li svojim ponaanjem u prirodi ljudi vode ka samounitenju?

TEHNIKO OBRAZLOENJE

Razvoj tehnikih (ratnih) sredstava doveo je ovjeanstvo do samounitenja i proizveo tezu ako rat pone, sve je izgubljeno, ali je doveo do razvoja sredstava koja omoguavaju zatitu i spaavanje (posebno sklonita), pa je plasirana kontra teza:svima e poi za rukom da preive.

Obje ove krajnosti su nerealne.

Od prve upotrebe nuklearnog oruja Civilnoj odbrani postavlja se pitanje: TA CO MOE UINITI NA UBLAAVANJU POSLJEDICA?

Zato je potrebno odgovoriti na pitanja: Prvo, kakav je obim napada? Drugo, koji tipovi objekata su cilj napada? Tree, gdje se dogodila eksplozija (u zraku, na kopnu, na moru ili pod morem)? etvrto, kakvi su meteoroloki uvjeti?

Svaka Vlada mora imati dobru PROCJENU:

-scenarij napada na urbanu strukturu,

-scenarij politike propagande o razoruanju,

-scenarij poetnih ciljeva napada.

HIROIMA I NAGASAKI svjedoe, da je mogua zatita i opstanak. CIVILNA ODBRANA je za to odgovoran sektor.

POLITIKO OBRAZLOENJE

Pored tehnikog obrazloenja postoji i politiki uspjeh koji se odnosi na sposobnost da se CO potpomogne, finansira i provede. Za to postoje faktori koji mogu djelovati:

a) Finansijski izvori,

b) Geopolitika drave,

c) Ranije iskustvo sa prir. katastrofama,

d) Ranija iskustva iz ratova,

e) Unutarnjja politika,

f) Nuklearno oruje (da li ga posjeduje ili je podrava saveznica koja ga ima).I drugi faktori mogu uticati na Vladu da usmjeri panju u izboru obrazloenja za CO. Opravdanja ili obrazloenja za CO su:

a) Humanitarno osiguranje,

b) Odvraanje,

c) Kontroliranje krize,

d) Opstanak drave.

Ova obrazloenja prvo su primijenjena u SAD, vicarskoj, V.Britaniji i Sovjetskom Savezu.

TEHNIKO-TEHNOLOKI RAZVOJ

Tehniko-tehnoloki razvoj omoguio je opi progres, ali kada se zloupotrijebi ili izmakne kontroli pretvara se u svoju suprotnost donosei degradaciju ovjeka i njegove ivotne sredine.

Akcidenti u tehniko-tehnoloki procesu vrlo su esti: havarije u hemijskoj industriji, nuklearnim i termoelektranama, rudnicima sa podzemnom eksploatacijom, visokim branama na hidroakumulacijama.

Izmeu akcidenta i diverzantsko-teroristike aktivnosti teko se utvruje pravi uzrok nesree u tehniko- tehnolokom procesu (NE ernobil 1986.g. ili Rudnik Dobrnja 1990.god.)

Opim progresom nisu podjednako zahvaeni svi regioni svijeta, ak su se jedni razvijali na raun drugih. tetne posljedice vie osjeaju nerazvijeni dijelovi: tamo su prljave tehnologije, tamo je svijest i mogunosti ZiS na niem nivou.

MEUNARODNO-PRAVNI ASPEKTI ZATITE I SPAAVANJA-Nova etapa historijskog razvoja:

Ishodita razvoja CO nalazimo u programu MKCK u enevi 1883.godine. Tu je donesen Haki pravilnik 1907.godine.

-Rat je prvi put osuen 28.4.1919.godine, Paktom Drutva naroda i Brijan - Kelogovim paktom (Parikim ugovorom) 1928. godine.

ta je Drutvo naroda? Pretea OUN, organizacije drava za mir u svijetu i rjeavanje meudravnih sporova na miran nain. Osniva su drave pobjednice iz Prvog svjetskog rata.

Doneena akta su:

-enevski protokol iz 1925.g. o zabrani upotrebe hemijskih i bakteriolokih sredstava,

-Konvencije o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz 1929. godine;

-Rezolucije o zabrani bombardovanja civilnog stanovnitva

Nasljednik Drutva naroda je OUN u ijoj Deklaraciji o zabrani rata stoji da je agresija nezakonita i da predstavlja rat protiv ovjeanstva.

TA JE BRIJAN-KELOGOV PAKT?

Pokuaj zabrane rata u meunarodnim odnosima. Potpisan 27.08.1928. godine u Parizu (Pariki pakt), a stupio na snagu 25.07.1929. godine uz prihvatanje i potpis 63 drave lanice Drutva naroda.

Osnivai: Brijan, francuski ministar vanjskih poslova i Kelog, dravni sekretar SAD.

Tekovine Pakta:

-osuda pribjegavanja ratu,

-lanice su se odrekle rata, kao sredstva nacionalne politike,

-lanice su se obavezale da e sporove u meunarodnim odnosima rjeavati mirnim putem

-doprinos daljem evoluiranju MHP do donoenja Povelje OUN 24.10.1945.godine

Slabosti:

-nedovoljno definiranje rata,

-nepostojanje sankcija za krenje Pakta.

POKUAJI DA SE RAT ZABRANI, OGRANII ILI HUMANIZIRA:

- Prva enevska konvencija iz 1864. godine

- enevski protokol iz 1925. godine kojim se zabranjuje upotreba zaguljivih i drugih toksinih materija u ratne svrhe;

- enevska konvencija o ratnim zarobljenicima doneena je 1929. godine;

- enevske konvencije od 12. augusta 1949. godine, odnose se na:

-poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu,

-postupanje sa ratnim zarobljenicima koji padnu u ruke neprijatelja i postanu ratni zarobljenici,

-zatita graanskih osoba u vrijeme rata,Konvencije su dopunjene sa dva protokola:

10.06.1977. i 26.12.1977. godine a odnose se na:

-zabranu nasilja nad ivotom, zdravljem, fizikim i mentalnim vrijednostima ljudi;

-vrenje terorizma, torture, kolektivnih kazni, uzimanje talaca, sakaenje, pljakanje, robovanje i trgovinu ljudima.

OGRANIENJA I ZABRANE

U 429 lanova konvencije ograniavaju ili zabranjuju:

-napad na objekte i skladita s agresivnim i toksinim materijama (fabrike, skladita, transporti i sl.);

-napad na objekte na hidroakumulacijama;

-napad na vjerske i kulturno-historijske spomenike;

-napad na medicinske ustanove.

DOPUNSKI PROTOKOL 10.06.1977. godine

-definirana je CZ, organizacija, ciljevi i zadaci;

-utvren meunarodni znak CZ (ravostrani trougao plave boje na narandastoj podlozi);

-utvren status osoba, objekata i transportnih sredstava koja nose znak CZ;

-utvren status CZ na privremeno zaposjednutoj (okupiranoj) teritoriji;

-utvren status neutralnih i drugih drava koje pruaju pomo CZ drava koje su u sukobu;

-utvren nain prestanka statusa pripadnika CZ, objekata i transportnih sredstava, koja mijenjaju namjenu;

-utvren nain zatite vojnih jedinica i drugih snaga koje su pridodate CZ, dok obavljaju zadatke zatite i (spaavanja) snabdijevanja.

( d i g r e s i j a )

STATUS PRIPADNIKA OS PREMA ETVRTOJ HAKOJ KONVENCIJI

-ako im zapovijeda osoba odgovorna za njih, kao potinjene;

-ako nose stalan znak raspoznavanja, vidljiv sa normalne udaljenosti;

-ako otvoreno nose oruje;

-ako se pridravaju meunarodnog humanitarnog (ratnog) prava.

Graanin koji je dobrovoljno stupio u OS ili CZ ili je u njih rasporeen moe mijenjati status u skladu s propisima.

Pripadnici OS mogu pruati pomo CZ bez oruja, a pripadnici CZ ne mogu izvravati zadatke u zoni b/d, niti bilo koje zadatke s orujem.

PROFILIRANJE CIVILNE ODBRANE U CIVILNU ZATITU - VODEU SNAGU SISTEMA ZATITE i SPAAVANJA

Dileme o nazivu:

NARODNA ODBRANA termin u upotrebi u XX st. ukljuuje CIVILNU ODBRANU.

ODBRANA DOMOVINE termin koji se moe nai u literaturi i praksi nekih drava.

DOMOVINSKA STRAA termin u upotrebi u V.Britaniji u II svjetskom ratu.

ODBRANA CIVILAtermin u upotrebi u nekim dravama 60-tih godina XX st.

CIVILNA ODBRANA termin u upotrebi koji se masovno koristi nakon I svjetskog rata u zapadno-europskim dravama. Termin u upotrebi lanica NATO od 1951.-1995. godine.

CIVILNA ZATITA termin u upotrebi od II svjetskog rata preteno u dravama biveg socijalizma.

Svi nazivi koji sadre termin ODBRANA nose hipoteku militantne organizacije, pa je nastao opi zaokret od CIVILNE ODBRANE ka CIVILNOJ ZATITI.

POVEZIVANJE CO-CZ MEU DRAVAMA

U velikim katastrofama i najvee vojne i ekonomske sile su nemone da samostalno i efikasno djeluju: vjetrovi u SAD, zemljotresi u Turskoj, Indiji, Pakistanu ili cunami u jugoistonoj Aziji.

Zajednike nesree povezuju ljude, te se tako i drave povezuju kako bi bile uspjenije u suprotstavljanju prirodnim ili drugim katastrofama.

Globalno povezivanje:

I C D O Meunarodna organizacija Civilne odbrane;

Regionalno povezivanje:

Vijee za regionalnu saradnju u JI Europi,

CMEPC SEE Vijee za civilno-vojno planiranje za vanredne situacije u JIE.

Jadransko-jonska inicijativa za pitanja, ekologije, ekonomije i sigurnosti.

CIVILNA ODBRANA U MEUNARODNOM I DOMICILNOM PRAVU

-Sve drave nalaze ishodite za CO - CZ u MEUNARODNOM HUMANITARNOM PRAVU, a naroito u DOPUNSKOM PROTOKOLU UZ ENEVSKE KONVENCIJE od 10.06.1977.g.

-DOMICILNO PRAVNO UPORITE:

- Ustav,

- Zakoni, a posebno specijalni zakon koji ureuje samo ovu oblast,

- Podzakonska akta,

- Statut pravnog subjekta,

- Ostala pravna akta.

OD CIVILNE ODBRANE KA CIVILNOJ ZATITI

Ve smo naznaili da je pravac razvoja usmjeren od CO ka Civilnoj zatiti.

SADRAJ CIVILNE ODBRANE:

-CIVILNA ZATITA;

-Osmatranje i obavjetavanje;

-Protivgradna odbrana;

-Struni organi i preduzea;

-Proizvoai sredstava i opreme za ZiS;

-Dobrovoljne organizacije graana;

-Dobrovoljne strukovne organizacije graana;

-Vojne snage u funkciji Civilne odbrane;

-Sistem edukacije stanovnitva, omladine i CO;

-Izdavaka djelatnost CO.

CIVILNA ODBRANA BiH:

-CIVILNA ZATITA;

-Osmatranje i obavjetavanje;

-Veze rukovoenja i kriptozatite;

-Planiranje i obuka;

-Odbrambene pripreme pravnih subjekata.

IZVORI I VRSTE UGROAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

VRSTE OPASNOSTIPRIRODNOG PORIJEKLA:

Zemljotresi,

Klizanje,

Slijeganje tla,

Erozije,

Poplave,

Vjetrovi,

Atmosferske pojave.

Registrirano 35 vrsta opasnosti prirodnog porijekla.

GDJE SE DEAVAJU?

atmosfera.........................................20%

hidrosfera.........................................40%

litosfera.............................................15%

biosfera.............................................15%

Promoviraju se KOSMIKE I ASIMETRINE OPASNOSTI

ANTROPOLOKOG PORIJEKLA:

NENAMJERNI: Akcidenti.

NAMJERNI: sabotae, diverzije, terorizam, rat.

PODACI O BiH RELEVANTNI ZA ZiS Povrina: 51.129 km2,

Stanovnitvo: 4.354.911 stanovnika (1991.g.)

Reljef od 0-2.386 mn/m, prosjek 625 mn/m.

Zemljite brdsko-planinsko 80% sa nagibom od 13%. Prema jugu sputa se terasasto u kraka polja, a prema sjeveru u Lijeve polje, Posavinu i Semberiju.

Klima se vee za tri podruja: planinsko, panonsko i primorsko.

Hidrografska mrea: jadranski sliv (26%) i crnomorski sliv 74%.

Jezeraprirodna: Borako, Prokoko i Suho jezero na planini Vranici, Blidinje, Veliko (gornje) i Malo (donje) kod Jajca, Veliko i Crno jezero na Treskavici, atorsko i Vranac na ator pl.

Vjetaka jezera nalaze se na rijekama: Drini, Neretvi, Sprei, Vrbasu, Trebinjici i Plivi.

Vegetacija: veliki crnogorini i bjelogorini umski kompleksi, vonjaci, vinogradi i makija. To osigurava dobru pitku vodu u BiH.

Saobraaj: zrani, eljezniki 1.092 km, drumski 20.500 km sa prvih 50 km auto-puta i pomorski i rijeni saobraaj na Neretvi i Savi.

Rude: ugalj, eljezo, olovo, cink, boksit, so, gips.

UGROENOST BiH U ODNOSU NA REGION JUGOISTONE EUROPE

Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i koritenja hemijskog oruja i o njegovom unitenju (BiH ratificirala 29. 4. 97.)

Konvencija Europske komisije UN za Europu o prekograninim efektima industrijskih nesrea, Helsinki, 17. 3. 92. (BiH jo nije ratificirala);

Konvencija Europske komisije UN za Europu o zatiti i upotrebi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera, Helsinki, 17. 3. 92. (BiH jo nije ratificirala);

Inicijative za spremnost i prevenciju svih oblika katastrofa u JIE (Izvjetaj BiH za Pakt stabilnosti za JIE, februara 2001.godine);

Metodologija i procjene ugroenosti FBiH i Republike Srpske

BOLESTI LJUDI, IVOTINJA I BILJAKAEpidemioloka situacija je nestabilna. Mogue epidemije (parotitisa, variele, hemoragine groznice, hepatitisa, HIV, Q-groznice, i dr. bolesti), u nepovoljnim higijensko-epidemiolokim uvjetima mogle bi dovesti do prekograninog incidenta,

Epizootije mogu uzrokovati pojavu neke od pomenutih zoonoza (bruceloze, antraksa, trihineloze i dr.), Epizootije u razmjerama pandemije, imale su tetne posljedice i u BiH (H5N1 samo izolirani sluajevi),

Biljne bolesti i tetoine prisutne su i brzo se ire s obje strane granica drava.AKCIDENTI HEMIJSKIM SREDSTVIMA

BiH ima hemijsku industriju, skladita i transport hemijskih sredstava u drumskom saobraaju,

BiH nema vojnu proizvodnju niti skladitenje hemijskih borbenih sredstava (utvrdili inspekcijski timovi u skladu sa Konvencijom),

Hemijska industrija iz okruenja moe proizvesti akcidente sa prekograninim efektima,

Plinovod je u BiH dugaak 191 km, poluprenik 406,4 mm, projektiran pritisak je 50 bara, kapacitet je 1 mlrd. metara kubnih godinje. RADIOAKTIVNA KONTAMINACIJA (Nuklearke ponovo u modi)

Termoelektrane oslobaaju 100 puta veu koliinu CO2, veliki su krivac za razaranje ozonskog omotaa (ima ih i u BiH), Struja iz nuklearki duplo je jeftinija, iako je gradnja skuplja za 40%,(BiH nema NE),

U svijetu postoje 443 nuklearne elektrane, u EU ima ih 148 (od 27 lanica, 12 nema NE),

Vijek trajanja NE je 40 god; sadanja starost u prosjeku je 22 g. remontuju se svakih 12 g.

Nuklearke odlau radioaktivni otpad kojem treba 40.000 god. da postane bezopasan.

Dvije nesree svjetskih razmjera: Pensilvanija 28.3.1979.g. i ernobil, 26./27.4.1986.godine.Z A K L J U A K

Katastrofe prirodnog ili antropolokog porijekla ne poznaju granice drava. Nastaju iznenada, brzo se ire i ugroavaju ljude i materijalna dobra. Potreban zajedniki odgovor dimenzioniran prema intenzitetu i ekstenzitetu katastrofe. BiH je dio sigurnosno nedjeljivog prostora i upuena je na regionalno, pa i globalno organiziranje i djelovanje u sastavu regionalnog i globalnog okruenja. Bosna i Hercegovina treba, na dravnom nivou, da posjeduje bazu podataka o rizicima, resursima za njihovu kontrolu i redukciju i dravno tijelo za upravljanje rizicima.MOGUNOSTI NACIONALNOG SISTEMA SIGURNOSTI DA PREVENIRAJU, UBLAE I OTKLONE POSLJEDICE PRIRODNIH I DRUGIH NESREA

Naspram kataklizmikih katastrofa svaka drava pojedinano nedovoljna je za adekvatan odgovor (vjetrovi u SAD, cunami u JI Aziji ili zemljotres u Turskoj);

Zajednike nesree povezuju ljude, rekao je nobelovac Ivo Andri piui o mostovim koji povezuju, ne samo obale rijeka, nego i ljude.

U prirodnim i drugim nesreama drave se oslanjaju, prije svega, na vlastite kapacitete:

a) Vladin sektor - Javne ustanove,

- Ministarstvo sig.i druga ministarstva u VM

b) Pravni subjekti (privredna drutva),

c) Nevladin sektor - Udruenja graana,

- Humanitarne organizacije.

Drave se povezuju da bi se meusobno pomagale u katastrofama:

a) u regionalne organizacije:

- Vijee za regional. saradnju u JIE,

- Vijee za civilno vojno planiranje za vanredne situacije u JIE,

- Jadransko - jonska inicijativa (za ekonomiju, ekologiju i

katastrofe),

b) u globalne organizacije:

- Meunarodna organizacija Civilne odbrane (ICDO),

- Meunarodna federacija Crvenog kria i Crvenog polumjeseca

(IFRC) i

- Organizacija Ujedinjenih Nacija,

Meunarodni instrumenti i mehanizmi u sistemu OUN-a:

UN OCHA (United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affair) Centralni fond pomoi u vanrednim situacijama UN-a (CERF) UNDP-ov Fond pomoi u vanrednim situacijama (godinje se moe odobriti izmeu 50.000 i 100.000 USD za drave koje pogodi neka prirodna nesrea.)

Hyogo Okvirni plan za akciju.

OKVIRNI PLAN ZA AKCIJU IZ HYOGA : 2005. 2015.

Opi cilj: Do 2015.godine znaajno reducirati gubitke zajednica i drava u ljudskim ivotima i socijalno- ekonomskim i prirodnim resursima usljed pojave katastrofa

Potpisan je 2005. godine: BiH je potpisnica.

Redukcija rizika katastrofa (DRR) i Okvirni plan za akciju 2005. 2015.

Strategijski ciljevi Plana za akciju iz Hyoga:

Integriranje upravljanja rizicima katastrofa u odrive politike i planiranje (npr. procjene drutvenog uticaja);

Razvoj i jaanje institucija, mehanizama i kapaciteta za izgradnju otpornosti na uzrone opasnosti (ili hazarde);

Sistematino inkorporiranje redukcije rizika u implementaciju programa pripravnosti, odgovora i saniranja posljedica i oporavka u vanrednim situacijama uzrokovanim katastrofama.

Prioriteti:1. Redukcija rizika katastrofa (DRR) kao dravni i lokalni prioritet ukljuuje politiku obavezu, dravnu platformu, izradu politika i legislative; npr. ukljuiti DRR u strategije razvoja DRR u prostornom planiranju i gradnji, DRR u izradama politika, razvoj relevantnih strunih institucija u monitoringu hazarda (opservatorij rizika, itd);2. Identifikacija, monitoring i procjena rizika katastrofa, u svrhu upoznavanja rizika, identificiranja akcija, ranog upozoravanja (sa naglaskom diseminacije informacije i znanja) npr. Modeliranje i kartografsko projiciranje hazarda prirodnih nesrea, izrada i harmoniziranje planova zatite i spaavanja i njihova dostupnost relevantnoj javnosti3. Izgradnja otpornosti (smanjenje ranjivosti) na svim nivoima poduzima mjera i akcija (podjela informacija, standardizirana terminol, obuka, izgradnja i jaanje javne svijesti),

npr. ukljuenje medija, ukljuenje DRR u kolske programe (u JI Aziji u mjestu Simuele - 7 mrtvih od tsunamija a u Aehu cca. 100,000 mrtvih); takoer, unaprjeenje dijaloga meu ekspertima, planerima i drugim fktorima upravljanja u katastrofama.4. Reducirati postojee faktore rizika poduzimanjem odreenih sistemskih mjera i akcija: Identifikacija ranjivih zajednica, ispravno prostorno planiranje i koritenja zemljita, odrivo upravljanje ekosistemima.5. Provedba mjera pripremanja i pripravnosti za djelovanje, provoenje potrebnih mjera i akcija:

npr. izrada planova za nepredviene situacije, stalno obavjetavanje ranjivih zajednica o planskim mjerama, uspostava fondova za vanredne situacije uzrokovanim katastrofama, dijalog izmeu planera i donosilaca politika, uspostava kapaciteta odgovora na katastrofe, i dr.

Akteri provedbe Okvirnog plana:

a) Drave,

Regionalne i meunarodne organizacije, i ISDR (Meuagencijska radna grupa za Redukciju rizika katastrofa - DRR)

Odgovornosti drave:1. Razvoj dravnih mehanizama koordinacije,

2. Izvoenje osnovnih procjena o statusu DRR (Redukcija rizika katastrofa),

3. Objavljivanje i auriranje saetaka nacionalnih / dravnih programa,

4. Nadzor nad progresom u Hyogo okviru (doprinos Globalnoj platformi),

5. Provedba relevantnih zakon. instrumenata,

b) Regionalne organizacije

1.Promovirati regionalne programe sa mogunou tehnike saradnje, razvoja metodolokih standarda, praenja ranjivosti, razmjene informacija i mobilizacije resursa u duhu Okvira za djelovanje;

2.sainiti i objaviti regionalne i subregionalne osnovne procjene o smanjenju rizika od katastrofa;

3.Koordinirati i objavljivati periodine preglede napretka u regionu i potrebama za pomo;

4.Uspostaviti nove i osposobiti postojee centre za saradnju, obuku, edukaciju i izgradnju kapaciteta u oblasti smanjenja rizika;

5.Podrati razvoj regionalnih mehanizama i kapaciteta za rano upozoravanje na katastrofe

c) Globalne organizacije

1. Totalno podrati implementaciju Meunarodne strategije za smanjenje katastrofa i integriranih drava u toj aktivnosti;

2. Ojaati ukupne kapacitete OUN za pomo dravama u katastrofi, definirati i implementirati odgovarajue mjere za redovno procjenjivanje postizanje ciljeva Okvirnog plana za djelovanje;

3. Identificirati vrstu pomoi dravama u razvoju, a ugroene su katastrofama;

4. Dravama u razvoju pruiti pomo u donoenju vlastite strategije, planova akcije i programa smanjenja rizika od katastrofa;

5. Integrirati aktivnosti podrke u implementacij Okvirnog plana djelovanja;

6. Saraivati na prikupljanju podataka i predvianju opasnosti prirodnog porijekla;

7. Podrati drave u koordiniranoj pomoi;

8. Jaati mehanizme meunarodne pomoi dravama pogoenim katastrofom;

9. Jaati program obuke za upravljanje u katastrofama

ORGANIZACIJA ZATITE I SPAAVANJA U NACIONALNIM SISTEMIMA SIGURNOSTI (pozicija CO-CZ)

Pozicija CO-CZ u sistemima nacionalne sigurnosti prema nekim autorima

ISKUSTVA NEKIH DRAVA U ORGANIZIRANJU CO-CZ

UK VELIKA BRITANIJA

Prva u Europi i u svijetu 1924.g.formirala CO. Do po. 2. svjetskog rata dostigla visok step.razvoja. Nakon 2. svjetskog rata poinje nova epoha razvoja:

-organizacija dobrovoljne samopomoi,

-izgradnja improviziranih sklonita,

-izgradnja podzemnih sklonita,

-promovirano naelo ostati kod kue,

-zatita Vlade i privrede opstanak drave,

-dobra CO faktor odvraanja.

FAZE RAZVOJA:

-doneen Zakon o CO 1948. god.,

-rasformirana je CO 1968.godine,

KONFRONTACIJE STAVOVA O CO:

PROTIVNICI CO TVRDILI SU:

a) hladna, neosjetljiva, okrutna prevara,

b) politika masovnog samoubistva.PRISTALICE CO TVRDILI SU:

a) da CO ima vanu ulogu u planir. odbrane,

b) ona je faktor ouvanja morala,

c) ona je dio politike odvraanja.

1972.g. PONOVO JE USPOSTAVLJENA CO PRI MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA. OBNOVLJENA CO IMALA JE 4 CILJA:

1. osiguranje od svih oblika unutarnjih opasnosti,

2. ublaavanje efekata djelovanja konvencionalnog i nekonvencionalnog oruja,

3. osiguranje Vlade, ustavnog poretka i opstanak drave,

4. poveanje mogunosti oporavka drave od katastrofa prirodnog i antroplokog porijekla.BIVI SSSRRUSKA FEDERACIJA

Na iskustvima 1. svjetskog rata 1926. g. formirana CZ,

Kljuni zadaci:

da osigura stabilno funkcioniranje ekonomije u ratu,

da zatiti objekate i javni ivot u ratu,

da osigura uvjete za ivot civilnog stanovnitva u ratu, a naroito zatitu od djelovanja OMU,

da osigura pomo i spaavanje u kontaminiran. zonama.

u miru CZ se MOE BAVITI OTKLANJANJEM KATASTROFA.

Kljuni uticaj na CZ imalo je:

centralizirano upravljanje,

Komunistika partija SSSR-a,

vojno upravljanje.

Od 1961. god. CZ je promovirana kao strategijska snaga Sovjetske drave.

CZ je imala VOJNO- CIVILNI KARAKTER. VOJNA ORGANIZACIJA CZ ispoljavala se sistemom vojnog rukovoenja i komandovanja i sistemom vojnih jedinica CZ. Civilnom zatitom UPRAVLJA VLADA preko Ministarstva odbrane. Predstavnici politike i drave su izuzetno mnogo govorili o Civilnoj zatiti. To je drava koja je razvila najljepu RETORIKU i prema VERBALIZMU imala najbolju CZ na svijetu. inilo se sve da se u stanovnitvu stvori uvjerenje da vlast misli na svoje graane. Takvu retoriku slijedile su sve socijalist. drave, pa tako i biva Jugoslavija.

VICARSKA

Najbolju CO imaju neutralne drave. vicarska je neutralna od 1815.g. Politika CO vicarske sumirana je u koncept iz 1971. godine i imala je smisao u slijedeim obrazloenjima:

1. Odvraanje kao obrazloenje i zavjetanje Drugog svjetskog rata;

2. Zakon iz 1962./63. i humanitarno osiguranje;

3. Preventivno koritenje sklonita i kontroliranje krize, kao obrazloenje;

4. Jednaka zatita za sve, kao obrazloenje,

5. vicarska CO je namijenjena za mirnodopske katastrofe i dijeli ih na: prirodne i tehnike.

OPA ODBRANA VICARSKE:

Vojna odbrana,

Civilna odbrana,

Privredna odbrana.

VOJNA ODBRANA se nalazi u Ministarstvu odbrane, CIVILNA ODBRANA je konstituirana kao Federalna uprava i nalazi se u Ministarstvu pravde i policije vicarske, PRIVREDNA ODBRANA (TERITORIJALNA ORGANIZACIJA) je u Ministarstvu finansija i carina vicarske. Veina aktivnosti u Civiln. odbrani ostvaruje se po naelu DOBROVOLJNOSTI:

ukljuivanje u organizaciju CO,

obuka i osposobljavanje,

finansiranje sklonita.

JUGOSLAVIJA

Kraljevina SHS je relativno rano, 1932.godine, formirala Civilnu zatitu. Raspad drave 1939.g.,uzrokovao je raspad Civilne zatite, kada je bila najpotrebnija. U ratu 1941.-1945.g. neke forme zatite i spaav. civil. stanovnitva nalazimo u aktivnostima Narodnooslobodilakih odbora. Najvea stradanja civil. stanovnitva u II svj. ratu dogodila su se djelovanjem avijacije.

Novoosloboena DFJ 1948.g. formirala je pri Ministarstvu unutarnjih poslova PROTIVAVIONSKU ZATITU (PAZ). Kada se smirila politika i ekonomska kriza sa bivim SSSR-om zbog Rezolucije Inform- biroa, FNRJ, a kasnije SFRJ slijedila je razvoj odbrane i Civilne zatite SSSR-a do njegovog raspada 1989. i raspada SFRJ 1991./92.god.

S A D

Zato se kasnilo?

1. Nepoznata metoda vlastite koe

2. Izvoz prljavih tehnologija,

3. Mono konvencionalno oruje, prvi imalac i korisnik NUKLEARNOG ORUJA (faktor odvraanja),

4. Vodea vojna sila NATO,

5. Nestabilna federalna struktura CO.

PRVI ZAKON O CO DONESEN 1950. Od 1970.g. naglaava se dvojna upotreba CO: u prirodnim nesreama i u ratu.

REPUBLIKA HRVATSKA

Do 2005.g.CZ u sastavu MUP-a, a od 2006.g. DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU I SPAAVANJE RH

-objedinjava sistem ZiS;

-vri jedinstvene pripreme, planiranje, postupanje, opremanje i osposobljavanje;

-uspostavlja jasne ovlasti i nadlenosti;

-vri jedinstv. koordinac. djelovanje i upravljanje sistemom zatite i spaavanja;

-vri uinkovitu i racion. upotrebu resursa;

-skrauje vrijeme reagiranja;

-vri efikasan nadzor spremnosti.

DUZS JE NADLENA DA:

-priprema, planira i rukovodi operativnim snagama;

-koordinira djelovanje svih subjekata ZiS.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA DUZS:

-Sluba za CZ,

-Sluba za sistem 112,

-Uilite vatrogastva i ZiS,

-Sluba za vatrogastvo i

-Sluba zajednikih poslova.

ZAJEDNIKE AKTIVNOSTI CO U ANALIZIRANIM DRAVAMA

1. Samozatita, samoodbrana, osobna i uzajamna zatita;

2. Uzbunjivanje u sluaju opasnosti;

3. Zatita od poara;

4. Spaavanje od razliitih opasnosti;

5. Raiavanje ruevina;

6. Prva medicinska i sanitetska pomo;

7. Zatita od ABH ugroavanja;

8. Zbrinjavanje nastradalih;

9. Zatita stoke i drugih ivotinja;

10.Zatita prirode: flore i faune;

11.Obavjetavanje stanovnitva o moguim opasnostima

12.Sklanjanje ljudi, ivotinja i vrijednosti;

13.Zatita zdravlja ljudi;

14.Zatita kulturnih dobara;

15.Osiguranje snabdijevanja stanovnitva i privrede;

16.Osiguranje i uvanje Ustavnog poretka i funkcioniranje legalne vlasti;

17.Pomo vojnim snagama;

18.Funkcioniranje privrede u razliitim uvjetima;

19.Organiziranje evakuacije stanovnitva i njihov smjetaj na sigurnija mjesta.

ORGANIZACIJA SISTEMA ZIS U BOSNI I HERCEGOVINI (CO-CZ)

PRAVA I DUNOSTI PRAVNIH SUBJEKATA

l. 32-36 Zakon o ZiS ... (Sl. novine FBiH br. 39/03, 22/06 i 43/10)

U djelatnosti kojom se bave duni su:

- provoditi odgovarajue pripreme za ZiS (raditi planove; osiguravaju MTS; za mjere ZiS; organiziraju JCZ i imenuju povjerenike CZ; provode obuku i vjebe)

- u akcijama ZiS provode odluke i naredbe organa U i R

- dostavljaju podatke operativnom centru

- sarauju sa nadlenim tabom CZ u prirodnim i drugim nesreama i izvravaju zadatke ZiS koji im se naloe

- fakulteti i naune ustanove duni su obavjetavati organe CZ o naunim saznanjima i istraivanjima od znaaja za ZiS

- vlasnici i korisnici telekomunikacionih i informacionih sistema duni su omoguiti prioritetno koritenje tih sistema CZ za potrebe ZiS

- pravni subjekti su duni ustupiti materijalna sredstva CZ za potrebe ZiSUPRAVLJANJE I RUKOVOENJE SISTEMOM ZATITE U BIH

NAPOMENA: Za ovu oblast najpotpunija je knjiga: UPRAVLJANJE SISTEMOM ZATITE I SPAAVANJA, Sarajevo, 2009. godina za studente postdiplomskih studija.

KLJUNI POJMOVI:UPRAVLJANJE - administriranje uprava, od glagola upraviti, isto to i upravljanje, vladanje,to se zasniva na moi kojom neko ograniava neiju samovolju ili bezakonje, voenje poslova (javnih i pravnih). (Dujovi J, 2006:11-12)

RUKOVOENJE u sistemu sigurnosti je djelatnost voa i rukovodnih struktura (operativno - strunih organa) na usmjeravanju pojedinaca, dijelova, jedinica i sistema sigurnosti kao cjeline u kontekstu ostvarivanja ciljeva i zadataka koje su postavili dravni organi pred sistem sigurnosti. (Dujovi J, 2006:7-8)

SUBORDINACIJA - linija dodjele i izvrenja zadataka: Pravo, dunost i odgovo rnost dravnih organa (parlament, vlada, tab, organ upravljanja, menadment i sl) da donose zakone, podzakonska i druga akta i isto tako pravo, dunost i odgovornost niih organa da ih provode. (Huseinbai .2004:153)

SUPSIDIJARNOST je naelo donoenja odluka i njihovog provoenja na najniem moguem nivou uz koordinaciju na najviem pretodnom nivou. (Okvirni zakon o zatiti i spaavanju....Sl.glasnik BiH,50/08:l.2,taka 11)

KOORDINACIJA je osiguravanje vremenske i prostorne usklaenosti u djelo-vanju svih sudionika aktivnosti zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nerea po etapama izvravanja poslova i zadataka, kao i njihovo pravovremeno obavjetavanje. Koordinacijom se, u smislu Smjernica UN, osigurava uspjena komunikacija, uvezivanja i meusobno djelovanje nosilaca i snaga zatite i spaavanja u smislu provoenja zatite i unaprjeenja humanitaranih naela, izbjegavanja konkurenciije i dupliranja, te ostvarivanja zajednikih ciljeva. (Okvirni zakon o ZiS ljudi i materijalnih dobara od prir. i dr.nesr.50/08:2)

SARADNJA - usklaena aktivnost vie uesnika na istom zadatku.

AKTA RUKOVOENJA I UPRAVLJANJA

1. Donoenje kljunih akata upravljanja i rukovoenja:

a) Odluka o proglaenju stanja prirodne i druge nesree,

b) Naredba o upotrebi snaga i sredstava CZ na zatiti i spaavanju.

2. Pravne posljedice donoenja akata upravljanja i rukovoenja,

3. Civilno-vojna saradnja u prirodnim i drugim nesreama.

ODLUKA O PROGLAENJU STANJA PRIRODNE ILI DRUGE NESREE

Pravna radnja zasnovana na Zakonu o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea, procjeni i planu zatite i spaavanja.

- Donosi je nadlean organ upravljaja na nivou opine, kantona, entiteta, Brko Distrikta BiH i drave BiH;

- Moe se odnositi na: prirodnu ili drugu nesreu;

- Obim zahvaene teritorije: dio ili cijela teritorija jedne opine, dvije ili vie opina, dio ili cijeli kanton, vie kantona ili cijelo podruje Federacije BiH;

akt upravljanja - Odluke kada se proglaava stanje prirodne nesree od poplava i klizita, (npr. Odluka opinskog naelnika o proglaenju prirodne nesree od poplava i klizita u mjesnim zajednicama)

akt rukovoenja - NAREDBA O UPOTREBI SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZATITE NA ZATITI I SPAAVANJU

1. Pravni osnov za donoenje: Zakon i Odluka o proglaenju stanja prirodne i druge nesree;

2. Nadlean organ za donoenje Naredbe je tab CZ odreenog nivoa;

3. Na dravnom nivou dunosti taba vri KOORDINACIJSKO TIJELO BiH ZA ZATITU I SPAAVANJE.

PRAVNE POSLJEDICE DONOENJA AKATA RUKOVOENJA I UPRAVLJANJA

Na dijelu ili cjelokupnom podruju koje je zahvatila prirodna ili druga nesrea, kada nadlean organ upravljanja (opinski naelnik ili vlade na viim nivoima vlasti) proglasi takvo stanje nastaje pravna situacija u kojoj se treba i moe:

- vriti aktiviranje snaga i sredstava CZ,

- vriti aktiviranje pravnih subjekata: organa i slubi koji se po prirodi redovne djelatnosti bave zatitom i spaavanjem,

- aktivirati graani na provoenju line i uzajamne zatite i provoenju mjera zatite i spaav.,

- vriti izuzimanje materijanih sredstava koja su u vlasnitvu pravnih subjekata ili graana uz propisanu evidenciju,

- aktivirati rad komisija za evidentiranje i procjenu teta nastalih prirodnom ili dr.nesreom,

- zahtijevati dodatnu finansijsku i MT pomo,

- traiti pomo snaga i sredstava susjednih subjekata,

- traiti pomo Oruanih snaga,

- uspostavit neprekidnu funkciju Operativnih centara CZ,

- uspostaviti stalne oblike odnosa s javnou

CIVILNO-VOJNA SARADNJA U OSTVARIVANJU ZATITE I SPAAVANJA

- Esencijalni dijalog i interakcija izmeu civilnih snaga ZiS, humanitarnih organizacija i vojnih aktera pomoi, koji je neophodno postii da bi se zatitili i unaprijedili humanitarni principi, izbjegla konkurencija, smanjila nekonzistentnost i kada je to god mogue, ostvarili zajedniki ciljevi. (Meuagencijski stalni komitet UN,2004:15; Referentni dokument).

- Interaktivan proces civilnih i vojnih struktura,

- Dopunskim protokolom 1977.g. uz enevske konvencije ureeno je da se nacionalne OS mogu angairati u prirodnim i drugim nesreama kao pomo civilnim strukturama, odnosno CZ,

- Oruane snage BiH mogu se angairati (Zakon o odbrani BiH,Sl.glasn. BiH,br. 88/05; 2005:4):

a) pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne ili druge nesree,

b) protuminsko djelovanje u BiH,

c) ispunjavanje meunarodnih obaveza BiH.

PROCJENJIVANJE, PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE ZATITE I SPAAVANJA

N A P O M E N A: Za studente postdiplomskih studija izdata je skripta: METODE PROCJENJIVANJA, PROGRAMIRANJA I PLANIRANJA ZATITE I SPAAVANJA, Dr.sc. Jago Dujovi, professor emeritus, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2009. g.

KLJUNI POJMOVIPROCJENA - misaoni proces kojim nosioci njene izrade iskazuju sposobnost predvianja prirodnih ili drugih opasnosti na odreenom prostoru i vremenu, pri emu se procjenjuje mogunost njihovog ciklinog pojavljivanja. Procjena se vri u svim segmentima sigurnosti i svim drugim oblastima drutva.

PLANIRANJE - aktivnost na izradi operativnih dokumenata kojma se konkretizira politika, strategija i ciljevi organiziranja i funk cioniranja sistema zatite i spaavanja defi nirani programom zatite i spaavanja za posmatrani nivo drutvenog organiziranja. Planiranje se vri u svim segmentima sistema sigurnosti i svim drugima oblastima drutva za kratkoroni, srednjoroni i dugo roni vremenski okvir.

PROGRAMIRANJE - aktivnost na izradi dokumenta kojim se utvruje: politika, strategija i stanje sistema zatite i spaavanja na odreenoj teritoriji i u odreenom vremenu. Polazei od procjene program je futuristiki dokument koji daje vizije razvoja sist ema zatite i spaavanja u kratkoronom, srednjoronom i dugoronom periodu.

PREVENCIJA - koliina mjera i aktivnosti kojima se smanjuje ili sprjeava mogunost nastanka prijetnji, odnosno smanjuju posljedice prirodne ili druge nesree, (Okvirni zakon o zatiti i spaavanju...2008:411)

REDUKCIJA - smanjena opasnost, ubla-vanje posljedica prirodne ili druge nesre-e angairanjem graana, subjekata, snaga i sredstava sistema zatite i spaavanja.

OPASNOST - hazard, prijetei dogaaj ili vjerovatnoa koja moe uzrokovati gubitak ivota nanijeti tetu vlasnicima ili okolini. (Zbirka propisa CZ, 2007:411)

RANJIVOST - stanje uzrokovano fizikim, socijalnim, ekonomskim i okolinim faktorima ili procesima,koji poveavaju osjetljivost zajednice na uticaj od opasnosti. (UN/Meunarodna strategija za smanjenje rizika, eneva,2004.g.)

ASANACIJA - otklanjanje tetnih posljedi- ca i uzronika koji mogu dovesti do pogoranja stanja na podruju pogoenom katastrofom. U masovnim nesreama asanacija podrazumijeva: pronalaenje, identifikaciju i sahranjivanje poginulih ljudi, uklanjanje uginulih ivotinja, biolokih otpadaka, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; normalizaciju komunalne infrastrukture.PROCJENJIVANJE OPASNOSTI

ta je pravni osnov za izradu i donoenje? (propisi i Metodologija za Procjenu...)

Koji su nivoi procjenjivanja? /svi nivoi/

Ko vri procjenjivanje? /nosioci planiranja i programiranja zato to im je procjena polazite/

Ko uestvuje u izradi procjene? /resorni organi u zajednikom timu/

Koji organ donosi procjenu? /nadlean organ upravljanja/

Kako se vri usaglaavanje? /dostavljanjem izvoda/

ta podrazumijeva auriranje procjene? Uticaj procjene na organizaciju ZiS i obratno.

PLANIRANJE ZiS

Propisi i Procjena ine osnov planiranja

Vrste planiranja prema namjeni:

- planiranje djelovanja u prirodnim i drugim nesreama;

- planiranje razvoja i materijanog opremanja

- planiranje finansiranja (Finansijski plan);

- planiranje obuavanja i osposobljavanja;

- planiranje saradnje sa OS i policijom.

Vrste Planova po vremenu:

- kratkoroni (operativni, godinji),

- srednjoroni (na 5 godina) i

- dugoroni (na 15-20 godina).

Faze Plana djelovanja:

- faza prevencije i pripravnosti,

- faza odgovora (operativnog djelovanja),

- faza asanacije (uklanjanje i oporavak).

U svim fazama Planovi imaju:

- izvrioce mjera, postupaka i zadataka,

- materijalno tehnika sredstva i opremu ZiS.

PLANIRANJE OBUAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA

Ovaj oblik planiranja postoji u oba entiteta i Brko Distriktu BiH. Ovo izlaganje e se temeljiti na PLANIRANJU U FBiH.

Pravni osnov u l.164-167. Zakona o ZiS.

VRSTE PLANOVA:

1. NPP za obuku i osposobljavanje graana;

2. NPP za obuku i osposobljavanje pripadnika CZ u jedinicama, tabovima, za povjerenike i slube;

3. NPP za obuku i osposobljavanje na specijalistikim kursevima za rukovodno osoblje i specijaliste na opremi CZ);

4. NPP obuke i osposobljav. struktura po nivoima, te slubi i namjetenika organa uprave.

TA JE NASTAVNI PLAN? raspored tema po vremenu izvoenja i brojem sati.

TA JE NASTAVNI PROGRAM? operacionalizacija Plana, sadraj, mjesto i vrijeme izvoenja

Specifinosti NPP prema vrsti polaznika.

NASTAVNE METODE:

- usmeno izlaganje i razgovor. Naglaen je princip oiglednosti i praktinog rada. Maksimalno koristiti tehnika sredstva primjereno sluaocima (materijalizacija)

- interaktivna nastava: radionice (workshop) i grupe (working group WG);

- rjeavanje scenarija (supozicija);

- organiziranje samostalnih i zdruenih vjebi.

- vri se evaluacija izvoaa nastave.

NASTAVNI CENTRI (federacija i kanton):

- pripremaju i izdaju strunu literaturu;

- vre obuku pravnih subjekata i nevladinih organizacija

- tampa propise i literaturu za obuku;

- provodi Program svesnosti o minama;

- vri ispitivanje sredstava i opreme ZiS;

- izvodi obuku za potrebe drugih resora

- FUCZ i Federalno ministarstvo obrazovanja odgovorni su za sticanje osnovnih znanja o prirodnim i drugim nesreama i sistemom ZiS u obrazovnom sist.FBiH

PLAN ZATITE I SPAAVANJA FBiH

Dokument kojim je konkretizirana politika i strategijska zamisao priprema i provoenje ZiS u FBiH. Njime se odreuju snage, sredstva, imenuju organi vlasti i pravni subjekti kao nosioci zadataka ZiS.

Dokumenta Plana ZiS FBiH o:

- Federalnom operativnom centru CZ,

- aktiviranju snaga i sredstava CZ,

- provoenju aktivnosti na ZiS,

- mjerama ZiS,

- saradnji sa RS i Brko Distriktom BiH,

- prihvatanju i pruanju meunarodne pomoi. (Zbirka propisa CZ, 2007:444)

Planovi kantona, opina i pravnih subjekata moraju biti usklaeni sa Pl ZiS FBiH.

Usklaivanje se vri pomou izvoda iz plana vieg sa planovima niih nivoa: Federacija-kanton-opina-pravni subjekt.

SKLANJANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

Mjera zatite i spaavanja koja podrazumijeva aktiivnosti:

Planiranje sklonita

Izgradnju sklonita i drugih zatitnih objekata,

Odravanje i Organizirano koritenje.

ta je sklonite?

ta je drugi zatitni objekat?

Ko se sklanja i ta se sklanja?

Kada se grade sklonita, a kada drugi zatitni objekti?

Prostorno i urbanistiko planiranje sklonita.

Prema lokaciji i korisnicima sklonita mogu biti: kuna i javna.

Prema namjeni i zatitnim svojstvima: dopunske zatite (50 osoba), osnovne zatite (300 osoba), pojaane zatite (vie od 300 i borvak dui ood 14 d).

Prema kapacitetu: porodina (3-7 osoba), mala (50 osoba), srednja (200 osoba), velika (do 1000 osoba) i vrlo velika (preko 1000 osoba).

E V A K U A C I J A

Mjera ZiS koja podrazumijeva privremeno premijetanje stanovnitva, materijallnih i drugih dobara sa ugroenog na manje ugroeno ili sigurno podruje.

Prema obimu evakuacija moe biti: djelimina i potpuna.

Prema vremenu evakuacija moe biti: blagovrema i naknadna.

Ko podlijee evakuaciji? ranjene, bolesne i stare osobe, invalidi > 60%, trudnice i majke s djecom < 7 godina, djeca u osnovnoj koli, nauni i kulturni radnici.

Ko nareuje evakuaciju? Opinski tab CZ za opinu, KCZ za podruje kantona, FCZ za vie kantona ili federaciju.

Ko izvrava evakuaciju? svi organi dravne uprave, sarauju vojska i policiija, pomau humanitarne organizacije.

O sklanjanju ili evakuaciji postoje konfrontirannai stavovi.

KONFRONTACIJE STAVOVA O SKLANJANJU I EVAKUACIJI

S K L A N J A N J E

PREDNOSTI NEDOSTACI

____________________ ___________________________

- brzo se izvrava, - ljudi van sklonita ginu,

- brza normalizacija, - rizik od stradanja u sklanjanju

- sklanjanje je jeftinije, - sklanjanje i evakuacija

- brza ZiS van sklonita su nespojivi,

- brzo se uspostavlja - izgradnja sklonita je

proizvodnja i usluge. skupa.

E V A K U A C I J A

PREDNOSTI NEDOSTACI

_____________________ ___________________________

- jeftinija od sklanj. - evakuacija dugo traje,

- sigurnija od skl. - evakuacija je vrlo skupa,

- ljudi su skloni - dugotrajna su odsustva

bjeanju pa je s posla,

evakuacija prirodnija, - teka je normalizacija

- evakuacija je uvijek stanja,

primjenjiva. - osjetljiva na napad.

ZBRINJAVANJE UGROENIH I STRADALIH

Mjera ZiS koja se preduzima prema stanovnitvu koje je u kratkom vremenskom intervalu ostalo bez osnovnih uvjeta za ivot.

Pripremaju i provode tabovi CZ, pomau drugi resorni organi, privredni subjekti i humanitarne organizacije.

Ko snosi trokove?

-domicilna opina, kanton, entitet gdje se dogodila nesrea i vri zbrinjavanje,

-humanitarne organizacije,pravni subjekti i donacije meunarodnih organizacija.

Gdje se vri smjetaj?

-atori za privremeni smjetaj,

-barake i slini montani objekti,

-kole,

-domovi, hoteli.

Ko rukovodi? -domicilni tab CZ.ZAMRAIVANJE

Mjera ZiS koja podrazumijeva svjetlosno maskiranje. Ima li smisla u savrem. elektronskom ratovanju?

Vrste zamraivanja: djelimino i potpuno.

Problem:javna mjesta, javni objekti i motorna vozila

Naredbu donosi tab civilne zatite.

Vrlo znaajna saradnja s POLICIJOM.

R H B ZATITA

mjera ZiS koja ima za cilj ublaavanje djelovanja sredstava za masovno unitavanje:

Zadaci: -D detekcija,

-D dozimetrija,

-D dekontaminacija,

U provoenju zatite od biolokih sredstava opet 3 D:

-D dezinfekcija,

-D dezinsekcija,

-D deratizacija.

Zatita:

-sredstva line zatite:maska, ogrta,zavoj,

-sredstva kolektivne zatite: sklonita i prirodni zakloni.ZATITA I SPAAVANJE OD RUENJA

mjera ZiS ljudi iz ruevina i od ruenja objekata, aktivnosti zemljita ili od eksplozija.

ta je preventiva?

-ispitati geomehaniku strukturu terena,

-izvriti drenau i postaviti potporne zidove,

-prilagoditi konstrukciju objekta.

Vrste gradnje:

-armirano-betonska gradnja,

-objekti zidani opekom,

-stara gradnja sa debelim zidovima,

-bondruk konstrukc sa drvetom ili

erpiima.

Zavisno od gradnje, ruevine mogu biti:

-kosa ruevina,

-V ruevina,

-lastino gnijezdo,(ploe izdr. ulazi zatrp),

-slojevite naslage horizontalne ruevine,

ZiS ima 5 faza tzv.petofazna taktika:

1)procjena obima i izvianje ruevine,

2)istra. ruevine i pronala. zatrpanih,

3)dekontam i pretraiv upljina ruevine,

4)asanacija instalacija i otklanjanje naknadnih opasnosti,

5)raiav. ruevine od periferije ka centru

Pretraga ruev.vri se:geofonima i psima traga.

Oteav. okolnosti: voda, struja, praina, mine.

Objekti se obiljeavaju: P-pregledano; R-za ruenje, S-za sanaciju; O-oteeno.ZiS NA VODI I POD VODOM

Mjera ZiS od poplava, bujinih vodotokova, podzemnih voda, pucanja brana i hidroakumulacija:

-zatita ljudi i objekata na vodi,

-izgradnja i odravanje vodozatitnih objekata,

-planiranje prijellaza preko vode i spaavanje

poplavljenih objekata,

-spaavanje pod vodom.

Nosioci zatite i spaavanja:

-vodoprivredna preduzea,

-sportske organizacije,

-vlasnici plaa i kupalita,

-snage civilne zatite,

-drugi organi i slube.

Prilikom procjene i planiranja zatite i spaavanja od poplava, na vodi i pod vodom treba istraiti i vrijeme ciklinih ponavljanja reima voda na tome podruju.

ZiS OD POARA

ta treba znati? ta je vatra? ta je poar? Uvjeti nastanka vatre. Kako prestaje vatra?

Poari prema obimu: mali, veliki, srednji i blokovski.

Za nastanak i irenje poara utiu:

-vremenske prilike,

-vegetacija (umski kompleksi),

-konfiguracija terena,

-urbanistiki red u gradskim podrujima i naseljenim mjestima.

umski poari mogu biti:

-podzemni,

-prizemni i

-visoki.

Preventivne mjere PPZ:

-pravilna konstrukcija objekata,

-otporan graevinski materijal i oprema,

-oprema za detekciju,

-minimalna sredstva za gaenje poara.

Mjere PPZ organiziraju se u ivotnoj i radnoj sredini u okviru line i uzajamne zatite, dobrovoljne i profesionalne vatrogasne jedinice i snage sistema civilne zatite.

ZATITA OD NUS

mjera zatite koja se sastoji u:

pronalaenju, otkrivanju, obiljeavanju, iskopavanju, prenoenju, utovaru, prevoenju, istovaru, privremenom skladitenju, dezaktiviranju i unitavanju.

Ko provodi zatitu od NUS?

Vladin sektor Civilna zatita,

OS BiH, kao pomo civilnim strukturama,

Nevladin sektor komercijalno.

Ko je vrio pronalaenje i uklanjanje NUS prije rata?

Ko je perspektivni, trajni nosilac aktivnosti zatite od NUS?

Ko moe biti u jedinici NUS?

Miner grijei samo jednom.

PRVA MEDICINSKA POMO

Mjera zatite i spaavanja koja obuhvata:

Preventivnu zatitu: protivepidemioloke mjere, higijenske mjere zatite stanovnitva.

Operativne mjere: prva pomo prirunim i standardnim sredstvima na licu mjesta, trijaa,

sanitetska evakuacija, transport u ustanove.

Ko osigurava rezerve krvi i krvne plazme?

Medicinske ustanove, Crveni kri i humanitarne oranizacije ueem graana,

tabovi civilne zatite koordiniraju ovim aktivnostima.

Edukacijom se postie vii nivo zdravstvene kulture i uea u masovnoj prvoj pomoi.

ZiS IVOTINJA I NAMIRNICA IVOTINJSKOG PORIJEKLA

mjera zatite i spaavanja koja podrazumijeva: sklanjanje, sprjeavanje zoonoza, kontrolu zdravlja ivotinja, kontrolu ispravnosti stone hrane i vode, prvu veterinarsku zatitu oboljelih ivotinja, uklanjanje leeva uginulih ivotinja, kontrolu namirnica ivotinjskog porijekla,

Ko su nosioci zatite i spaavanja? entitetska, kantonalna/regionalna ministarstva nadlena za zatitu ivotinja, instituuti i veterinarski fakulteti, veterinarske javne ustanove,

graani, jedinice i tabovi Civilne zatite.

Nosioci preventivne zatite i NP: proizvodno-preraivake istitucije, inspekcijski organi.

ASANACIJA TERENA

mjera ZiS koja podrazumijeva: sanitarno higijenske i sanitarno tehnike mjere u objektima i na terenu radi sprjeavanja zaraze od smrtno stradalih ljudi, uginulih ivotinja, pokidanih instalacija i sl.

ta obuhvata? identifikaciju, uklanjanje i ukop ljudi, uklanjanje uginulih ivotinja, mjere DDD, asanaciju komunalne infrastrukture.

Ko je nosilac organizacije? kantoni/regije i opine/optine, zdravstvene ustanove, komunalna preduzea, policijski i drugi organi za forenzika ispitivanja, snage i subjekti civilne zatite.

Asanacija je veoma multidisciplinarna aktivnost koja zahtijeva heterogene nosioce zatite i spaavanja.ZATITA IVOTNE OKOLINE

mjera ZiS koja ima naglaenu preventivnu i operativnu sferu djelovanja od posljedica:

tehniko-tehnolokih akcidenata,

industrijskog otpada isputanjem u zrak ili u vodu,

odlaganje komunalnog i dr. otpada,

djelovanje erozionih procesa na okolinu.

Ko su nosioci zatite i spaavanja?

u fazi preventive sprijeiti ili nauiti

ivjeti uz zagaivae.

Nosioci ZiS su dravni organi i slube koje se po prirodi redovne djelatnosti bave zatitom okoline.

Civilna zatita je vladin sektor, tako da ima ingerencije i u ovoj oblasti putem CZ.ZATITA I SPAAVANJE U RUDNICIMA

Mjera ZiS u sistemu CZ novijeg datuma. Prihvaena je u dravama JI Europe. Obuhvata zatitu i spaavanje od:eksplozija, poara, poplava u rudarskim oknima, zaruavanja radilita, zatitu i spaavanje vaenjem, identifikacijom i ukopom, spaavanje rudarske opreme, vraanjem podzemnih radilita u funkciju (u mnjim katastrofama).

Nosioci:

- rudnici sa svojjim profesionalnim ili poluprofesionalnim jedinicama za spaavanje,

- opinske specijalizirane jedinice CZ za: RHB, PPZ,PMP,ZiS od ruenja, spaavanja na vodi i pod vodom, za asanaciju terena.

ZATITA BILJA I BILJNIH PROIZVODA

mjera zatite i spaavanja od RHB sredstava voa, povra, itarica, ljekovitog, ukrasnog, stonog, umskog bilja i proizvoda biljnog porijekla.

Zatita obuhvata:

izbor optimalnih sorti,

izbor i upotrebu zatitnih sredstava,

suenje, silau i skladitenje,

transport sjemena,

zatitu od poara,

zatitu od bolesti i tetoina,

prekrivanje (plastenici),

utrapljivanje,

suenje, konzervaciju,

preradu,

dekontaminaciju i DDD.Nosioci ZiS su graani, dravni organi i preduzea u svim oblicima vlasnitva.

PROGRAMIRANJE ZiS

Programiranje ZiS je zakonska obaveza i vrlo znaajna funkcija sistema savremenih demokratskih drava i integralni dio njiho-ve sigurnosti. Program ZiS na prijedlog Vlade donosi Parlament FBiH na 5 godina.

POZICIJA BIH U ODNOSU NA DRAVE U OKRUENJU I INTEGRACIJA U EURO-ATLANTSKI SISTEM SIGURNOSTI

P I T A N J A

1. Saradnja BiH u zatiti i spaavanju sa dravama u okruenju (potpisani bilateralni sporazumi sa RH, CG, Maked.)

2. Integracijske aktivnosti BiH: uee u regionalnim organizacijama; uee u NATO-u; pripreme za prijem u EU: (BiH nije potpisala konvencije o preko graninim efektima).

CIVILNO VOJNA SARADNJA, POMO OUN, NATO I REGIONALNIH ORGANIZACIJA U KATASTROFAMA

OPENITO O CIVILNO-VOJNIM ODNOSIMA

Dopunskim protokolom uz enevske konvencije od 10.06.1977. godine, utvrena je mogunost djelovanja oruanih snaga u prirodnim ili drugim nesreama, kao pomo civilnoj zatiti, odnosno civlnim strukturama drave. Ova mogunost zastupljena je u nacionalnim legislativama, koje ureuju pitanja angairanja oruanih snaga i propisima o zatiti i spaavanju u katastrofama. U entitetskim propisima sve do okonanja reforme odbrane bila su ureena pitanja saradnje vojski sa civilnom zatitom, kada se proglasi stanje prirodne ili druge nesree i kada se po procedurama zatrai takva pomo.

Uspostavom Oruanih snaga Bosne i Hercegovine u civilno-vojnim odnosima uinjen je znaajan napredak uvoenjem proirene misije:

a. pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree;

b. protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini;

c. ispunjavanje meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. (Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, 2005:4).

NATO od osnivanja 1949. godine, vodi rauna o civilnom stanovnitvu. Tako je, ve 1951. godine u svojoj strukturi uspostavio Komitet civilne odbrane, koji je 1995. godine, preimenovan u Komitet civilne zatite. Dakle, gotovo od osnivanja NATO je prisutan u svim katastrofama prirodnog ili antroplokog porijekla u svojim lanicama. Za ovu aktivnost NATO je razradio mreu centara, formirao Euroatlantsku jedinicu za djelovanje u katastrofi (EADRU) i uspostavio tijesnu koordinaciju sa UNOCHA.

U spremnosti da pomogne dravama pogoenim katastrofom NATO polazi od politika i procedura koje imaju i odreene limite:

Ako drava koja je van Saveza zatrai pomo, proceduralni aranman e biti sasvim normalna stvar izmeu drave lanice koja prua pomo i pogoene drave. Kada drava lanica dobije

informaciju o zahtjevu, katastrofom pogoene drave, ovu informaciju o pruanju pomoi treba da proslijedi dravama lanicama i Generalnom sekretaru Saveza putem komunikacijskih sistema Saveza; na slian nain, meunarodna organizacija koja nastupa s pristankom pogoene drave van Saveza moe kontaktirati Generalnog sekretara radi traenja pomoi. U takvim sluajevima Generalni sekretar aktivira neophodne oorganizacijske jedinice Saveza meunarodnog sastava da poduzmu korake za hitno pokretanje neophodne pomoi. (Pomo NATO-a u katastrofama, prirunik-prijevod sa engleskog jezika, FUCZ, Sarajevo, 2004:3).

Bosna i Hercegovina, kao lanica Partnerstva za mir, moe raunati na pomo NATO-a za sluaj katastrofa.

OS BiH U FUNKCIJI POMOI CIVILNIM STRUKTURAMACIVILNA ZATITA U NATO-u

NATO Sjevernoatlantski savez Atlantska alijansa Vaingtonski ugovor (po mjestu gdje je zakljuen, 04. aprila 1949.godine). Temeljna uloga NATO je uvanje slobode, sigurnosti i zajednikih vrijednosti lanica politikim i vojnim sredstvima. Zajednike vrijednosti su: demokracija, individualna sloboda, vladavina prava i mirno rjeavanje svih sporova u EA podruju. Najvie politiko i izvrno tijelo je NAC Sjevernoatlantsko vijee, predsjedava mu Generalni sekretar Saveza.

Faze priprema za ulazak u NATO:

-Partnerstvo za mir (BiH od 1994.g.)

-1.stepen priprema REFORMA,

-2.stepen priprema DIJALOG I SARADNJA,

-3.stepen priprema OPERACIJE,

-4.stepen priprema PROIRENJE.

Drave-kandidati prolaze faze evaluacije:

-1.Proces planiranja i revizije - PARP

-2.Individualni partnerski akcioni plan - IPAP

-3.Akcioni plan za lanstvo - MAP

NATO je okrenut prema civilnim strukturama. Od 1951.g. postoji KOMITET CIVILNE ODBRANE

NATO SE BAVI POSLOVIMA CZ

a) Operativnim sredstvima u domenu Uprave za planiranje za civilne vanredne situacije,

b) Politikim sredstvima, kroz Komitet Civilne zatite od 1995. godine.

VII KOMITET ZA CIVILNO PLANIRANJE ZA VANREDNE SITUACIJE SCEPC osim KOMITETA ZA CIVILNU ZATITU ima jo 5 komiteta i 2 odbora ZA PLANIRANJE:

1.Zajedniki medicinski komitet (JMC),

2.Komitet za planir. civilne avijac. (CAPC),

3.Komitet za planir.civil.komunik.(CCPC),

4.Komitet za planir.hrane i poljopr.(FAPC),

5.Komitet za industrijsko planiranje (IPC),

6.Odbor za pl.unutar.kopn.transp. (PBIST);

7.Odbor za plan.okeanskog transp.(PBOS),

KOMITETI I ODBORI:

-razvijaju i odravaju aranmane za efektivnu upotrebu civilnih resursa;

-primaju i zadravaju vladine eksperte indust.

-planiraju dodjelu eksperata korisnicima;

-pruaju savjete na poziv eksperata.

NATO pomae lanicama i drav. PfP, a ostalim uz posredov. OUN ili lanice NATO

POMO OUN

OUN Organizacija Ujedinjenih nacija je opa meunarodna organizacija drava osnovana 26.juna 1945.godine u San Francisku radi odravanja i zatite mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje saradnje u svim oblastima ivota i stvaranje humanih odnosa meu ljudima. Za ovo razmatranje bitno je izdvojiti i pruiti informacije o dijelu infrastrukture OUN, nosiocima pruanja pomoi dravama koje je zahvatilla prirodna ili druga katastrofa.

UN OCHA Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova, uspostavljen je decembra 1991. godine, Rezolucijom Generalne skuptine OUN-a, broj 46/182 sa zadatkom da se ojaa koordinacija hummanitarne pomoi UN-a i odluno primijene principi osiiguravanja humanitarne pomoi UN-a, te da se preporue posebne mjere za olakanje brzog i koordiniranog odgovora na sloena stanja u prirodnim i drugim katastrofama (Terenski prirunik o procjeni katastrofa i koordinaciji UN, 2000:4-12). Ured je organizacijski dio Sekretarijata OUN-a, a koordinator za pomo u katastrofama je po dunosti pomonik Generalnog sekretara UN-a za humanitarne poslove, kojem neposredno podnosi izvjetaje o radu.

UN OCHA ima sjedita u Njujorku i enevi. Ured u Njujorku prua direktnu podrku Generalnom sekretaru, stara se o politikim i vojnim pitanjima angamana OCHA, dogovara koordinaciju rada brojnih agencija, planira integracijsku saradnju, rano upozoravanje i zajedniko djelovanje. Ured u enevi ima zadatak da priblii UN OCHA drugim agencijama OUN-a, koje se bave humanitarnim poslovima i time ovaj Ured ini efikasnijim za koordinaciju akcija hitnog odgovora na terenu. Ovaj Ured u enevi upravlja Centralnim fondom za finansiranje akcija i teina taka za podrku operacijama hitnog odgovora na prirodne ili druge katastrofe.

UN OCHA je prva i prava adresa na koju se treba javiti radi dobijanja ili pruanja pomoi dravama zahvaenim katastrofom u kojima OCHA uspostavlja Centar za koordinaciju operacija na mjestu nesree (OSOCC).

UNDAC podsistem UN za procjenu katastrofe i koordinaciju pomoi, globalni je model mobiliziranja timova preko nacionalnih mob.centara, vrenje procjene obima nastale katastrofe i koordiniranja akcije pomoi timova, koji su preko mobilizac. centara pristigli u pogoeno podruje na poziv UN OCHA.

UNDP Program UN za razvoj - bavi se aspektima razvoja drava od nastanka i u toku trajanja katastrofe u pogledu: planova i programa normalnog razvoja, planiranje i provoenje obnove i postkonfliktne rehabilitacije, razvoj naselja za izbjeglice i raseljene osobe, osigurava dugoronu tehniku pomo predstavnicima menadment timova za upravljanje katastrofama. Akcijama UNDP-a usko koordinira UN OCHA.

UNHCR Visoki komesarijat UN za izbjeglice, osigurava zatitu izbjeglim i raseljenim osobama koji su usljed prirodnih ili drugih (ratnih) katastrofa ostali bez krova nad glavom i drugih elementarnih ivotnih potreba. Ovu pomo UNHCR dostavlja na lice mjesta vlastitim kapacitetima ili preko patrnerskih hummanitarnih agencija ili drugih vladinih ili nevladinih organizacija.

nastavak ZIS:t-9/6UNICEF Fondacija UN za djecu, bavi se posebnom zatitom djece i ena u stanju surove i iznenadne prirodne, a naroito ratne katastrofe na principima nepristrasnosti i nediskriminacije za osiguranje integriteta i opstanka porodice.

WHO Svjetska zdravstvena organizacija, primarna specijalizirana agencija OUN sa sjeditem u enevi , osnovana 1946. godine za: procjenu zdravstvenih potreba prema apelima OUN za pomo u katastrofama, osigurava zdravstvene prioritete, posreduje izmeu domaih i meunarodnih partnera u zdravstvenoj zatiti stanovnitva, sstara se o pravilnom rasporedu strunog osoblja na ugroenom podruju i dr

OSTALE REGIONALNE ORGANIZACIJE I INICIJATIVE

VIJEE ZA REGIONALNU SARADNJU U JIE - RCC SEERCC SEE je nasljednik Pakta stabilnosti za JIE sa ciljevima i zadacima koji su postavljeni prilikom osnivanja Pakta u Sarajevu 30. jula 1999.godine.

PSJIE, dananji RCC JIE djeluje putem radnih stolova za oblasti:

-Radni stol I za demokratizaciju i ljudska prava,

-Radni stol II za ekonomsku obnovu razvoj i saradnju,

-Radni stol III za sigurnosna pitanja.

RCC SEE zvanino je poeo s radom 27. februara 2008.g. sa sjeditem u Sarajevu. lanice RCC su izrazile spremnost i volju da meusobno sarauju na pitanjima koja su u izvornoj nadlenosti. Vijee e postupati kao spona saradnje izmeu drava ovoga regiona i ire meunarodne zajednice, olakavati regionalnu saradnju i podravati procese EA integracije svojih lanica.

VIJEE ZA CIVILNO-VOJNO PLANIR. ZA VANREDNE SITUACIJE U JIE CMEPC SEE

Po inicijativi SAD u Varni pokrenuto je formiranje CMEPC SEE, a 2000. god. u Bukuretu formirane su radne grupe, a 03.04.2001.g. opet u Bukuretu potpisan je Sporazum kojem su pristupile: Rumunija, Bugarska, Hrvatska i Slovenija. BiH je potpisala ovaj Sporazum 02. septembra 2005.g. u Ohridu i jednu godinu vrila dunost predsjedavajueg CMEPC.

Aktivnosti se obavljaju putem Radnih grupa, koje su operativno-strune organizac. jedinice Vijea tokom polugodinjih i godinjih sastanaka i izvoenja simulacijskih vjebi. Radne grupe su formirane po oblastima djelovanja:

-Radna gr. za standarde i procedure (SPWG),

-Radna grupa za planiranje i vjebe (PEWG),

-Radna grupa za informativni menadment i informacione tehnologije (ITMWG).

Projektni zadatak ovih radnih grupa odnosi se na: obavijest o nesrei, zahtjev za pomo, ponuda pomoi, prihvatanje pomoi,izvjetaj o situaciji i poruka o koordinaciji aktiivnosti.

JADRANSKO JONSKA INICIJATIVA

JJI je regionalna inicijativa jaanja regiona-lne saradnje u oblasti ekonomije, zatite okolia i sigurnosti.

Ideja je potekla u okviru Radnog stola III PSJIE. Na Konferenciji 20. maja 2000. god. u Ankoni Italija, ministri vanjskih poslova: Albanije, BiH, Grke, Hrvatske, Italije i Slovenije potpisali su osnivaki akt i donijeli ANKONSKU DEKLARACIJU kojom su se la-nice obavezale na saradnju u vie podruja.

Saradnja se temelji na Povelji UN,Zavrnom dokumentu iz Helsinkija, Parikoj povelji, dokumentima OSCE i Pakta stabilnosti za JIE.JJI funkcionira kroz Okrugle stolove za:

1.Okrugli stol za malo i srednje poduzetnit.,

2.Okrugli stol za promet i pomorstvo,

3.Okrugli stol zaturizam, kulturu i meuuniverzitetsku saradnju,

4.Okrugli stol za okoli i zatitu od poara.

Ovoj Inicijat. pristupile su Srbija i Crna Gora.