Seminarski rad

Europska politika zaštite okoliša

Mentor: Narcis Rajić 60/09P

Mr. Namik Čolaković

Travnik, januar 2011

Seminarski rad

Europska politika zaštite okoliša

Mentor: Narcis Rajić 60/09P

Mr. Namik Čolaković

Travnik, januar 2011

Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

UvodUvod

"okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek” (RH)

prirodni resursi abiotski i biotski, kao što su to zrak, voda, tlo, fauna i flora i uzajamno djelovanje među tim faktorima (UN)

skup elemenata koji, svojim složenim vezama, tvore okvir, okolinu i životne uvjete čovjeka i društva (EEC-1991)

"okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek” (RH)

prirodni resursi abiotski i biotski, kao što su to zrak, voda, tlo, fauna i flora i uzajamno djelovanje među tim faktorima (UN)

skup elemenata koji, svojim složenim vezama, tvore okvir, okolinu i životne uvjete čovjeka i društva (EEC-1991)

zaštita okolišazaštita okolišaOsnovne razlikovne

karakteristike Zaštita prirode Zaštita okoliša

Objekt

priroda i krajolik kao sustav

aktivnosti u prirodnim

razvojnim tokovima, uz

naglasak na biotskoj

komponenti po znanstvenim,

etičkim i estetskim kriterijima

okoliš kao sustav odnosa u vezi

s ljudskim potrebama ili

interesima s obzirom na prirodu,

prije svega iz gospodarskih i

zdravstvenih razloga

Mjerila vrijednosti ekocentrična antropocentrično

Ciljevi

-nesmetani razvoj

-prirodna cirkulacija u prirodi

na temelju samoregulacije

-trajan razvoj okoliša kako bi se

mogao koristiti

-materijalna efikasnost

cirkulacije u prirodi

Metodika zaštite ekološka-prirodna-

samoregulacija tehnička rješenja

Osnovne razlikovne

karakteristike Zaštita prirode Zaštita okoliša

Objekt

priroda i krajolik kao sustav

aktivnosti u prirodnim

razvojnim tokovima, uz

naglasak na biotskoj

komponenti po znanstvenim,

etičkim i estetskim kriterijima

okoliš kao sustav odnosa u vezi

s ljudskim potrebama ili

interesima s obzirom na prirodu,

prije svega iz gospodarskih i

zdravstvenih razloga

Mjerila vrijednosti ekocentrična antropocentrično

Ciljevi

-nesmetani razvoj

-prirodna cirkulacija u prirodi

na temelju samoregulacije

-trajan razvoj okoliša kako bi se

mogao koristiti

-materijalna efikasnost

cirkulacije u prirodi

Metodika zaštite ekološka-prirodna-

samoregulacija tehnička rješenja

Poglavlja:Poglavlja:

1. Oblikovanje politike za zaštitu okoliša 2. Akcijski programi za zaštitu okoliša 3. Klimatske promjene 4. REACH – recikliranje i prevencija, čist

zrak

Ključne politike i kontakti

1. Oblikovanje politike za zaštitu okoliša 2. Akcijski programi za zaštitu okoliša 3. Klimatske promjene 4. REACH – recikliranje i prevencija, čist

zrak

Ključne politike i kontakti

1. Oblikovanje politike za zaštitu okoliša1. Oblikovanje politike za zaštitu okoliša

Nijedna europska država do kasnih 60-tih godina prošlog stoljeća nije imala jasno definiranu politiku za zaštitu okoliša.

Međutim, tijekom posljednjih 30 godina ostvaren je značajan napredak u postavljanju opsežnog sustava zaštite okoliša u Europskoj uniji.

Taj sustav pokriva širok spektar pitanja, od sprječavanja buke do otpada, od kemikalija do čestica u zraku, od vode za kupanje do EU mreže za rješavanje prirodnih katastrofa, poput izljeva nafte ili šumskih požara.

Nijedna europska država do kasnih 60-tih godina prošlog stoljeća nije imala jasno definiranu politiku za zaštitu okoliša.

Međutim, tijekom posljednjih 30 godina ostvaren je značajan napredak u postavljanju opsežnog sustava zaštite okoliša u Europskoj uniji.

Taj sustav pokriva širok spektar pitanja, od sprječavanja buke do otpada, od kemikalija do čestica u zraku, od vode za kupanje do EU mreže za rješavanje prirodnih katastrofa, poput izljeva nafte ili šumskih požara.

1972. - Sastanak na najvišoj razini u Parizu: Prepoznato je kako bi se posebna pažnja trebala posvetiti zaštiti okoliša u kontekstu ekonomskog rasta i poboljšanja kvalitete života. Rezultat je bio prvi „akcijski plan za zaštitu okoliša“. Uslijedilo je nekoliko sličnih višegodišnjih programa i niz direktiva.

1987. - Jedinstveni europski akt: Prekretnica u EU politici za zaštitu okoliša, prvo pojavljivanje u sporazumima Zajednice.

1992. - Ugovor iz Maastrichta: Taj se trend nastavio podizanjem statusa zaštite okoliša.

1999. - Ugovor iz Amsterdama: Ojačana je pravna osnova za širu zaštitu okoliša i promoviran je održivi razvoj širom EU.

1972. - Sastanak na najvišoj razini u Parizu: Prepoznato je kako bi se posebna pažnja trebala posvetiti zaštiti okoliša u kontekstu ekonomskog rasta i poboljšanja kvalitete života. Rezultat je bio prvi „akcijski plan za zaštitu okoliša“. Uslijedilo je nekoliko sličnih višegodišnjih programa i niz direktiva.

1987. - Jedinstveni europski akt: Prekretnica u EU politici za zaštitu okoliša, prvo pojavljivanje u sporazumima Zajednice.

1992. - Ugovor iz Maastrichta: Taj se trend nastavio podizanjem statusa zaštite okoliša.

1999. - Ugovor iz Amsterdama: Ojačana je pravna osnova za širu zaštitu okoliša i promoviran je održivi razvoj širom EU.

Danas se politika Europske unije o zaštiti okoliša temelji na ideji da visoki standardi zaštite okoliša stimuliraju inovaciju i poslovne mogućnosti. Politika zaštite okoliša usko je povezana s gospodarskom i socijalnom politikom. Cilj EU jest pružiti adekvatnu razinu zaštite u cijeloj EU, bez zanemarivanja lokalnih čimbenika i gospodarskih ograničenja.

Politika se temelji na načelu „zagađivač plaća“. Zagađivač može „platiti“ ili ulaganjem u više standarde ili kroz oporezivanje poslovanja ili potrošača zbog korištenja proizvoda opasnog po okoliš.

Komisija je predložila i da nezakonite emisije opasnih onečišćivača u zrak, vodu ili tlo, nezakonita pošiljka ili odlaganje otpada te nezakonito trgovanje zaštićenim vrstama bude kažnjivo djelo s kriminalnim sankcijama.

Danas se politika Europske unije o zaštiti okoliša temelji na ideji da visoki standardi zaštite okoliša stimuliraju inovaciju i poslovne mogućnosti. Politika zaštite okoliša usko je povezana s gospodarskom i socijalnom politikom. Cilj EU jest pružiti adekvatnu razinu zaštite u cijeloj EU, bez zanemarivanja lokalnih čimbenika i gospodarskih ograničenja.

Politika se temelji na načelu „zagađivač plaća“. Zagađivač može „platiti“ ili ulaganjem u više standarde ili kroz oporezivanje poslovanja ili potrošača zbog korištenja proizvoda opasnog po okoliš.

Komisija je predložila i da nezakonite emisije opasnih onečišćivača u zrak, vodu ili tlo, nezakonita pošiljka ili odlaganje otpada te nezakonito trgovanje zaštićenim vrstama bude kažnjivo djelo s kriminalnim sankcijama.

2. Akcijski programi za zaštitu okoliša2. Akcijski programi za zaštitu okoliša

Programi za zaštitu okoliša Europske unije, pokrenuti 1972., pomogli su pri integraciji ekoloških aspekata i aspekata zaštite okoliša u sva područja politike Zajednice.

Šesti program – „Okoliš 2010.: Naša budućnost, naš izbor“  koji traje od 2002. do 2012. – usredotočuje se na četiri primarna područja:

Rješavanje problema klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja Zaštita prirodnih staništa i divljih životinja Rješavanje ekoloških i zdravstvenih problema Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje otpadom

Programi za zaštitu okoliša Europske unije, pokrenuti 1972., pomogli su pri integraciji ekoloških aspekata i aspekata zaštite okoliša u sva područja politike Zajednice.

Šesti program – „Okoliš 2010.: Naša budućnost, naš izbor“  koji traje od 2002. do 2012. – usredotočuje se na četiri primarna područja:

Rješavanje problema klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja Zaštita prirodnih staništa i divljih životinja Rješavanje ekoloških i zdravstvenih problema Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje otpadom

Šesti akcijski program naglašava i važnost primjene postojećih zakona o zaštiti okoliša. Utjecaj na okoliš trebao bi se uzeti u obzir u cjelokupnoj politici EU, primjerice prilikom donošenja odluka vezanih uz poljoprivredu, energiju i promet: ekološki problemi trebaju se riješiti na njihovom izvoru, a to je često povezano s više područja.

Trebalo bi se potaći izravno uključivanje cjelokupnog društva: poslovnih subjekata, građana, nevladinih organizacija, socijalnih partnera u rješavanje ekoloških problema.

Program naglašava kako su ekološka pitanja povezana s europskim ciljevima rasta, konkurentnosti i zapošljavanja: gospodarski i socijalni aspekti politike zaštite okoliša uvijek se moraju uzeti u obzir.

Šesti akcijski program naglašava i važnost primjene postojećih zakona o zaštiti okoliša. Utjecaj na okoliš trebao bi se uzeti u obzir u cjelokupnoj politici EU, primjerice prilikom donošenja odluka vezanih uz poljoprivredu, energiju i promet: ekološki problemi trebaju se riješiti na njihovom izvoru, a to je često povezano s više područja.

Trebalo bi se potaći izravno uključivanje cjelokupnog društva: poslovnih subjekata, građana, nevladinih organizacija, socijalnih partnera u rješavanje ekoloških problema.

Program naglašava kako su ekološka pitanja povezana s europskim ciljevima rasta, konkurentnosti i zapošljavanja: gospodarski i socijalni aspekti politike zaštite okoliša uvijek se moraju uzeti u obzir.

3. Klimatske promjene3. Klimatske promjene

„Klimatske promjene su nešto što se uistinu događa. Građani EU očekuju da se vodstvo EU suoči s tim problemom.“, rekao je povjerenik za okoliš Stavros Dimas u proljeće 2007. Prema anketi Eurobarometra, polovina građana EU vrlo je zabrinuta za posljedice klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. 80 posto ispitanika složilo se kako bi EU trebala odrediti minimalni postotak korištenja obnovljive energije za svaku državu članicu kako bi se podržala politika suzbijanja klimatskih promjena.

Europa je preuzela ulogu globalnog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena – ulogu za koju je EU dobila pohvale na međunarodnoj razini. Europska komisija prvu je inicijativu vezanu uz klimatske promjene donijela još 1991. kada je objavljena Strategija Zajednice za ograničavanje emisije ugljičnog dioksida (CO2) i poboljšanje učinkovite potrošnje energije.

„Klimatske promjene su nešto što se uistinu događa. Građani EU očekuju da se vodstvo EU suoči s tim problemom.“, rekao je povjerenik za okoliš Stavros Dimas u proljeće 2007. Prema anketi Eurobarometra, polovina građana EU vrlo je zabrinuta za posljedice klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. 80 posto ispitanika složilo se kako bi EU trebala odrediti minimalni postotak korištenja obnovljive energije za svaku državu članicu kako bi se podržala politika suzbijanja klimatskih promjena.

Europa je preuzela ulogu globalnog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena – ulogu za koju je EU dobila pohvale na međunarodnoj razini. Europska komisija prvu je inicijativu vezanu uz klimatske promjene donijela još 1991. kada je objavljena Strategija Zajednice za ograničavanje emisije ugljičnog dioksida (CO2) i poboljšanje učinkovite potrošnje energije.

U ožujku 2000. Europska komisija pokrenula je prvi  Europski program za klimatske promjene (ECCP). Pokrenut je kako bi se stvorila pravila, mjere i sheme za trgovinu količinom emisije te kako bi EU do razdoblja 2008. – 2012. svoju razinu emisije iz 1990. smanjila za osam posto, u skladu s obvezama prema Protokolu iz Kyota. U razvoj prvog ECCP programa bile su uključene sve skupine koje su surađivale, uključujući predstavnike iz različitih odjela Komisije, država članica, industrije i skupina za zaštitu okoliša. Program je pokrivao širok spektar inicijativa, uključujući promicanje obnovljive energije i energetski učinkovitih vozila.

Druga faza Europskog programa za klimatske promjene (ECCP II) počela je u listopadu 2005. U nju je uključeno nekoliko radnih skupina: revizija ECCP I, zrakoplovstvo, CO2 i vozila, sakupljanje i spremanje ugljika, mjere prilagodbe i revizije sheme za trgovanje emisijama.

U ožujku 2000. Europska komisija pokrenula je prvi  Europski program za klimatske promjene (ECCP). Pokrenut je kako bi se stvorila pravila, mjere i sheme za trgovinu količinom emisije te kako bi EU do razdoblja 2008. – 2012. svoju razinu emisije iz 1990. smanjila za osam posto, u skladu s obvezama prema Protokolu iz Kyota. U razvoj prvog ECCP programa bile su uključene sve skupine koje su surađivale, uključujući predstavnike iz različitih odjela Komisije, država članica, industrije i skupina za zaštitu okoliša. Program je pokrivao širok spektar inicijativa, uključujući promicanje obnovljive energije i energetski učinkovitih vozila.

Druga faza Europskog programa za klimatske promjene (ECCP II) počela je u listopadu 2005. U nju je uključeno nekoliko radnih skupina: revizija ECCP I, zrakoplovstvo, CO2 i vozila, sakupljanje i spremanje ugljika, mjere prilagodbe i revizije sheme za trgovanje emisijama.

4. REACH – recikliranje i prevencija, čist zrak4. REACH – recikliranje i prevencija, čist zrak

Dugo očekivani kompromis vezan uz REACH – registraciju, procjenu, autorizaciju i ograničenje kemikalija – usvojen je u prosincu 2006., a počeo se primjenjivati u lipnju 2007.

Paket REACH od proizvođača i uvoznika zahtijeva podnošenje podataka o učinku na zdravlje, zaštiti okoliša i sigurnoj uporabi za približno 30.000 kemijskih supstanci koje se trenutno koriste u svakodnevnim proizvodima. Te supstance obuhvaćaju sve od plastike koja se koristi za igračke, mobilne telefone i kućanske artikle, do kemikalija koje se koriste u proizvodima za čišćenje, bojama, tekstilu i različitim industrijskim postupcima.

Propisi REACH trebali bi poboljšati zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša te potaći inovativnost i konkurentnost u kemijskoj industriji unutar EU.

Dugo očekivani kompromis vezan uz REACH – registraciju, procjenu, autorizaciju i ograničenje kemikalija – usvojen je u prosincu 2006., a počeo se primjenjivati u lipnju 2007.

Paket REACH od proizvođača i uvoznika zahtijeva podnošenje podataka o učinku na zdravlje, zaštiti okoliša i sigurnoj uporabi za približno 30.000 kemijskih supstanci koje se trenutno koriste u svakodnevnim proizvodima. Te supstance obuhvaćaju sve od plastike koja se koristi za igračke, mobilne telefone i kućanske artikle, do kemikalija koje se koriste u proizvodima za čišćenje, bojama, tekstilu i različitim industrijskim postupcima.

Propisi REACH trebali bi poboljšati zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša te potaći inovativnost i konkurentnost u kemijskoj industriji unutar EU.

Recikliranje i sprječavanje otpada U Europskoj se uniji svake godine stvori približno 1,3 milijarde tona

otpada. Od toga, 40 milijuna tona čine opasne tvari. Svaki građanin EU godišnje proizvede približno preko 500 kilograma otpada, no manje od trećine kućanskog otpada se reciklira, a gotovo polovina završava na deponijima.

Usprkos rastućoj količini otpada, europska rješenja za generiranje otpada dugo su vremena bila fragmentirana. Počevši od 70-tih godina prošlog stoljeća, donijeto je desetak neučinkovitih direktiva. U prosincu 2005., međutim, Europska komisija predstavila je Tematsku strategiju o sprječavanju i recikliranju otpada, novi pristup upravljanju otpadom koji uzima u obzir ukupan vijek trajanja svakog proizvoda. Cilj je smanjiti generiranje otpada te potaći recikliranje i oporavak kroz stvaranje tržišta za reciklirani materijal.

Recikliranje i sprječavanje otpada U Europskoj se uniji svake godine stvori približno 1,3 milijarde tona

otpada. Od toga, 40 milijuna tona čine opasne tvari. Svaki građanin EU godišnje proizvede približno preko 500 kilograma otpada, no manje od trećine kućanskog otpada se reciklira, a gotovo polovina završava na deponijima.

Usprkos rastućoj količini otpada, europska rješenja za generiranje otpada dugo su vremena bila fragmentirana. Počevši od 70-tih godina prošlog stoljeća, donijeto je desetak neučinkovitih direktiva. U prosincu 2005., međutim, Europska komisija predstavila je Tematsku strategiju o sprječavanju i recikliranju otpada, novi pristup upravljanju otpadom koji uzima u obzir ukupan vijek trajanja svakog proizvoda. Cilj je smanjiti generiranje otpada te potaći recikliranje i oporavak kroz stvaranje tržišta za reciklirani materijal.

Čist zrak Europska komisija procjenjuje da je zagađenje zraka izazvano vrlo finim česticama prašine i

ozonom u EU tijekom 2000. godine uzrokovalo 370.000 smrtnih slučaja. Komisija je 2005. predstavila svoju Tematsku strategiju o onečišćenju zrakaTematsku strategiju o onečišćenju zraka, koja bi broj smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka do 2020. trebala smanjiti na 230.000.

Strategija se usredotočuje na smanjenje emisija iz pet ključnih onečišćivača i ozona na razini tla do 2020.:

Krute tvari – fine čestice prašine, koje se izravno emitiraju npr. iz vozila ili formiraju kemijskom reakcijom, najveća su prijetnja onečišćenja opasna po ljudsko zdravlje

Amonijak – uglavnom se emitira iz životinjskog otpada i gnojiva Dušični oksidi – uzrokuju kisele kiše, višak algi u jezerima i ozon na razini tla Sumpor dioksid – nastaje sagorijevanjem ugljena i ulja Hlapivi organski spojevi – emitiraju ih boje, otapala, goriva za prijevoz, a ključna su sastavnica

prizemnog ozona Prizemni ozon – čine ga dušični oksid i hlapivi organski spojevi, potencijalno je smrtonosan za ljude i

uzrokuje teško zagađenje u šumama i poljoprivredi.

Čist zrak Europska komisija procjenjuje da je zagađenje zraka izazvano vrlo finim česticama prašine i

ozonom u EU tijekom 2000. godine uzrokovalo 370.000 smrtnih slučaja. Komisija je 2005. predstavila svoju Tematsku strategiju o onečišćenju zrakaTematsku strategiju o onečišćenju zraka, koja bi broj smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka do 2020. trebala smanjiti na 230.000.

Strategija se usredotočuje na smanjenje emisija iz pet ključnih onečišćivača i ozona na razini tla do 2020.:

Krute tvari – fine čestice prašine, koje se izravno emitiraju npr. iz vozila ili formiraju kemijskom reakcijom, najveća su prijetnja onečišćenja opasna po ljudsko zdravlje

Amonijak – uglavnom se emitira iz životinjskog otpada i gnojiva Dušični oksidi – uzrokuju kisele kiše, višak algi u jezerima i ozon na razini tla Sumpor dioksid – nastaje sagorijevanjem ugljena i ulja Hlapivi organski spojevi – emitiraju ih boje, otapala, goriva za prijevoz, a ključna su sastavnica

prizemnog ozona Prizemni ozon – čine ga dušični oksid i hlapivi organski spojevi, potencijalno je smrtonosan za ljude i

uzrokuje teško zagađenje u šumama i poljoprivredi.

Ključne politike i kontaktiKljučne politike i kontakti

Opće uprave Prometa i energetike DGPrometa i energetike DG

Prometna i energetska DG upravlja razvoj i provedbu politika u transportu i energetsko polje, u rasponu od liberalizaciju tržišta i državne potpore slučajevima sigurnosti, sigurnosti i radnih uvjeta. DG ima osoblje od 1000.

Istraživanje DGIstraživanje DGIstraživanje DG Europske komisije razvija politike EU-a na području istraživanja i tehnološkog razvoja, a time i pridonosi konkurentnosti Europe, koordinira europske istraživačke djelatnosti i podržava politikama Unije u drugim područjima kao što su okoliš, energija, regionalni razvoj i zdravlje. Istraživanje DG je posvećena press kutak s ne samo za tisak, ali i mediji pozivnice usmjeren na specijalizirane znanosti novinarima u Europi: Europska komisija - Press centar istraživanjaEuropska komisija - Press centar istraživanja .

Okoliš DGOkoliš DGOkoliš DG je glavna komisija odjel za pokretanje i definiranja novih ekoloških zakona i osigurati da su dogovorene mjere u praksi u 27 zemalja članica. Njegova je misija uključuje promicanje održivog razvoja, očuvanje prava budućih naraštaja da održiv, zdrav okoliš, raditi na visoku razinu zaštite okoliša i zdravstvene zaštite, poboljšanje građana kvalitetu života i promicanje učinkovitog upravljanja zajedničkih ekoloških resursa.

Opće uprave Prometa i energetike DGPrometa i energetike DG

Prometna i energetska DG upravlja razvoj i provedbu politika u transportu i energetsko polje, u rasponu od liberalizaciju tržišta i državne potpore slučajevima sigurnosti, sigurnosti i radnih uvjeta. DG ima osoblje od 1000.

Istraživanje DGIstraživanje DGIstraživanje DG Europske komisije razvija politike EU-a na području istraživanja i tehnološkog razvoja, a time i pridonosi konkurentnosti Europe, koordinira europske istraživačke djelatnosti i podržava politikama Unije u drugim područjima kao što su okoliš, energija, regionalni razvoj i zdravlje. Istraživanje DG je posvećena press kutak s ne samo za tisak, ali i mediji pozivnice usmjeren na specijalizirane znanosti novinarima u Europi: Europska komisija - Press centar istraživanjaEuropska komisija - Press centar istraživanja .

Okoliš DGOkoliš DGOkoliš DG je glavna komisija odjel za pokretanje i definiranja novih ekoloških zakona i osigurati da su dogovorene mjere u praksi u 27 zemalja članica. Njegova je misija uključuje promicanje održivog razvoja, očuvanje prava budućih naraštaja da održiv, zdrav okoliš, raditi na visoku razinu zaštite okoliša i zdravstvene zaštite, poboljšanje građana kvalitetu života i promicanje učinkovitog upravljanja zajedničkih ekoloških resursa.

ZaključakZaključak

Zakonodavstvo EU-a u zaštiti okoliša pokriva:

proizvode, buka, emisija plinova.... aktivnosti, proizvodni proces zaštita od i kontrola opasnih tvari Politički proces odlučivanja u zaštiti okoliša Krajnji cilj politike zaštite okoliša mora biti 15.000 US$ GDP

per capita, a manje opterećenja za okoliš nego danas.

Zakonodavstvo EU-a u zaštiti okoliša pokriva:

proizvode, buka, emisija plinova.... aktivnosti, proizvodni proces zaštita od i kontrola opasnih tvari Politički proces odlučivanja u zaštiti okoliša Krajnji cilj politike zaštite okoliša mora biti 15.000 US$ GDP

per capita, a manje opterećenja za okoliš nego danas.

HVALA NA PAŽNJI !!! HVALA NA PAŽNJI !!!