ZAŠTITIMO JADRANSKI PUT€¦ · vjeka dirigovani ekosistem, gdje je unaprijed određen termin punjenja bazena morskom vodom, nivo vode u njima i njen salinitet. Nakon 80 godina proizvodnje

ZAŠTITIMO JADRANSKI MIGRATORNI PUT ULCINJSKA

SOLANAOSIJEK, jun 2018.Foto: ©Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

4

UvodJadranski migratorni put je koridor kojeg milioni ptica selica iz Evro-pe i zapadne Azije koriste tokom svoje seobe – u jesen sa sjeve-ra prema jugu, odnosno u proljeće u suprotnom smjeru. Tokom ovog putovanja ptice prelijeću više hiljada kilometara preko planina Balkana i Jadranskog mora, Apeninskog poluostrva, Sredozemnog mora te dolaze do obala sjeverne Afrike. Neke vrste poput čaplje kašikare (Platalea leucorodia) ovdje prezimljavaju, no mnogim vrsta-ma, poput crvene čaplje (Ardea purpurea) ili patke martovke (Spatula querquedula) to nije kraj putovanja, već moraju preći pustinju Saha-ru kako bi se domogle bogatih močvara središnje Afrike, tzv. pojasa Sahel. Tokom duge seobe sve ptice s vremena na vrijeme moraju sletjeti kako bi se odmorile i nahranile prije nastavka svog puto-vanja. Duž Jadranskog seobenog puta postoji niz važnih odmorišta koje ptice redovno koriste i koje su prave oaze za desetine hiljada selica.To su prije svega preostale velike močvare uz obalu Jadrana, u Italiji i Sjevernoj Africi.

Tokom seobe ptice su izložene različitim opasnostima kao što su: nestajanje staništa, širenje pustinjskih područja Sahare, sudari s da-lekovodima itd.. Jedan od faktora koji najviše ugrožava ptice selice je svakako krivolov i ilegalno uzimanje ptica iz prirode, kao i trova-nje. Prema najnovijim procjenama organizacije BirdLife Internatio-nal samo u Sredozemlju se godišnje ilegalno ubije ili uhvati oko 23

voi migr

e Azij

Foto: ©Igor Stojović

5

miliona ptica. Takve gubitke, uz sve ostale prijetnje kojima se ptice suočavaju, mnoge vrste ne mogu kompenzovati pa dolazi do pada njihovih populacija, kako na područjima gdje gnijezde, tako i na seobi, odnosno zimovalištima. Tragičan primjer kako krivolov može dovesti do istrebljenja cijele vrste je kratkokljuna car-ska šljuka (Numenius tenuirostris), vrsta močvarice koja je iz sibirskih gnjezdili-šta preko Balkanskog poluostrva dolazila do zimovališta u Maroku. No, danas se smatra izumrlom zbog posljedica velikog krivolovnog pritiska na migratornom putu.

Projekat „Jadranski migratorni put 3“ (Adriatic Flyway 3), koji se implementira uz podršku njemačke organizacije EuroNatur i švajcarske fondacije MAVA, okuplja niz nevladinih organizacija s područja Balkana, koje zajednički rade na tome da se krivolov iskorijeni, odnosno na edukaciji javnosti o problemu krivolova i na-činima kako se protiv njega uspješno boriti. „Crne tačke“ krivolova su vrlo če-sto upravo močvarna područja gdje se ptice okupljaju u najvećem broju, te se

aktivnosti projekta fokusiraju se upravo na preostala velika močvarna područja kao što su: Labudovo okno u Srbiji, Delta Neretve u Hrvatskoj, Livanjsko polje i Hutovo blato u BiH, te Ulcinjska solana u Crnoj Gori. Projekat ima za cilj spriječa-vanje krivolovnog pritiska na ptice kao i uspostavljanje nelovnih područja (engl. hunting ban areas) na spomenutim močvarama – tj. mjesta gdje će lov na ptice biti u potpunosti zabranjen. Ova serija brošura predstavlja pojedina projektna područja tj. njihove glavne prirodne vrijednosti, prijetnje po opstanak staništa i ptica kao i moguća rješenja postojećih problema.

Foto: ©Tibor Mikuska/arhiva HDZPP

NA MEDITERANU se godišnje ilegalno

ubije ili uhvati oko 23 miliONA ptica[ ]

6

Položaj

Ulcinjska solana se nalazi na krajnjem jugu Crne Gore, zauzimajući površinu od 1.492 ha. Izgrađena je u regionu sa najvećom insolacijom na Jadranu – do

2.567 sunčanih sati i najvećim brojem tropskih dana u bivšoj Jugoslaviji. Dakle, idealno mjesto za solanu, koja je proizvodnju soli zasnovala isključivo na evapo-raciji uz pomoć sunca i vjetra.

Solana je od Jadrana odvojena Velikom plažom, a od Bojane kanalom i nasipi-ma protiv poplava. Površina u Solani pod plitkom slanom vodom iznosi 1.383 ha (92.2%), dok nasipi, pregrade i kanali zauzimaju 109 ha (7.8%).

Ulcinjska solana nalazi se između najznačajnijih ornitoloških lokaliteta na Jadra-nu, pa i šire: to su područja od međunarodnog značaja za boravak ptica: Velika plaža, Ada Bojana, Šasko i Skadarsko jezero, te Velipoja u Albaniji. Ulcinjska sola-na je jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu.

Prije njene izgradnje na ovom prostoru se nalazilo Zogajsko blato („zog“ na alban-skom jeziku znači „ptica“), močvara sa bočatnom vodom. U namjeri da, u zaleđu Velike plaže, stvori plodnu ravnicu, kraljica Milena Petrović, 1890. godine naloži-la je da se jezero poveže sa morem i na taj način isuši. Pošto je nivo jezera bio niži od srednjeg nivoa mora, kada je kanal prokopan, more je poplavilo jezero i potpuno zaslanilo vodu i okolno zemljište. U tom trenutku jedina korist od ovog poduhvata ogledala se u činjenici da je na ovaj način smanjen broj komaraca, koji su predstavljali opasnost zbog širenja malarije. Iako je greška u hidrološkim posljedicama ovog poduhvata nekoliko desetina godina kasnije dovela do izgrad-nje solane „Bajo Sekulić“, kanal koji je povezivao i dan danas povezuje Ulcinjsku solanu i more, u čast kraljice, nosi naziv Port Milena.

Opis područja

Foto: ©Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

7

Kratka istorija Ulcinjske solane Današnja solana, svoj oblik je počela poprimati 1926. godine, kada su i započeti prvi radovi. Ulcinjska solana je uspješno poslovala, kao vještački, od strane čo-vjeka dirigovani ekosistem, gdje je unaprijed određen termin punjenja bazena morskom vodom, nivo vode u njima i njen salinitet. Nakon 80 godina proizvodnje soli, berba iz 2013. godine je bila posljednja, a njen izostanak do danas dovodi u opasnost cjelokupan ekosistem.

Ulcinjska solana, u odnosu na većinu tradicionalnih solana na Mediteranu, ima istoriju manju od stotinu godina. U vrijeme izgradnje, solana je projektovana po uzoru na druge solane na Mediteranu. Međutim, kasnije se razvila u polu-indu-strijsko postrojenje.

Uprkos tome, solana i dalje zadržava posebne predione odlike, prirodne i kul-turne karakteristike jedne tradicionalne solane i može se smatrati jednom od najvažnijih vrijednosti Crne Gore.

Istorija transformacije bivšeg Zoganjskog jezera i susjednih močvara u solanu je sažeto prikazana na sljedeći način:


Tokom 80 godina rada, Ulcinjska Solana je bila

primjer spoja pri-vredne proizvodnje

i zaštite prirode. [ ]

8

Proizvodnja soliDo posljednje berbe soli 2013. godine, solana je skoro neprekidno funkcionisala gotovo 80 godina. Bazeni su se punili vodom iz mora dok su jake pumpe (3.000 l/sec) početkom aprila iz mora izvlačile vodu i morske organizme u svim njihovim stadijumima razvoja.

Voda se prelivala po plitkim bazenima prosječne dubine 20-30 cm. Po salinitetu ravna morskoj, voda se prevodila iz bazena u bazen uglavnom gravitacijom. Od ulaza u Solanu do njene kristalizacije, prelazila je više desetina kilometara i pod uticajem jakog sunca i uvijek umjerenog do jakog vjetra, isparavala. Od početnih 3.8 g/l soli, na kraju proizvodnje tj. u kristalizacionim bazenima, voda je dostizala

koncentraciju iznad 235 g/l soli. Nakon proizvodnje soli, bazeni su ostajali suvi i pripremani su za narednu godinu. Jedna trećina Solane je uvijek pod vodom i ti bazeni nisu uključeni u proizvodni proces, čime se omogućavalo konstantno bu-janje života u vodama ove lagune. Solana je projektovana za proizvodnju 30.000 tona soli godišnje, sakupljana je ručno i bila je visokog kvaliteta.

U ekološkoj Crnoj Gori, Solana je predstavljala najbolji primjer spoja privredne proizvodnje i zaštite prirode.

Tablica 1 Istorijat razvoja solane

Period Opis

1920–1926 Godine 1920. monopolska uprava bivše Jugoslavije pozvala je Antuna Koludrovića i Gvida Grizogona da izvrše selekciju pogodnog zemljišta za izgradnju solane na obali Jadrana od slovenačkog Ankarna do Ulcinja. Izabrano je Ulcinjsko polje, tzv. Zoganjsko jezero (na albanskom jeziku „Ptičje jezero“) u delti Bojane.

1926–1934 Izgradnja prve faze solane sa potrebnom infrastrukturom: zgradama, opremom, bazenima za isparavanje (8.6 km2).

1935 Prva berba soli, ca. 6.000 tona.

1952 Rekordna berba soli, 41.882 tona.

1959 Rekonstrukcija i proširenje solane (9.3 km2).

1979 Zemljotres 15. aprila 1979. Jako oštećena infrastruktura.

1980 Izgradnja novih bazena za evaporaciju koji su oštećeni u zemljotresu i proširenje solane na susjedne močvare - knete (14.5 km2).

2001 CZIP počinje intenzivna ornitološka istraživanja ovog prostora.

2003 CZIP počinje saradnju sa njemačkom organizacijom Euronatur na zaštiti i turističkoj valorizaciji ovog ekosistema.

2005 Privatizacija Ulcinjske solane. Proizvodnja soli postepeno prestaje. Preduzeće „Bajo Sekulić“ kasnije uvodi stečaj.

2013 Proizvodnja soli je obustavljena, a ovaj jedinstveni ekosistem započinje proces ekološke sukcesije i fi zičke degradacije.

9


10


11

Karakteristike i vrijednosti biodiverziteta

FloraDo sada je na solanskim bazenima opisano 201 biljna vrsta. Pored prostranih livada halofi ta (60 ha), na Solani se nalaze velika polja pod trskom Phragmites, više od 8 ha. Tamariks i ostale drvenaste vrste pokrivaju 13 ha nasipa. Nasipi predstavljaju plodno tlo za čitave livade orhideja tokom proljeća, najčešće prisu-tan šarenbubac (Ophrys bertolonii) i veliki kaćunak (Orchis laxifl ora), dok se tokom vrućih, gotovo tropskih ljetnjih dana smjenjuje kseromorfna vegetacija.

Zajednice halofi ta solana su vrlo interesantne jer su prilagođene životu u veoma teškim fi ziološkim uslovima zaslanjenosti podloge, samim tim i vode. Solnjača ili caklenjača (Salicornia herbacea) je dominantna vrsta u zajednici Salicornietum her-baceae koju pravi sa primorskom jurčicom (Sueda maritima), travuljom (Limonium angustifolium) i primorskom pepeljugom (Atriplex portulacoides). Ova zajednica je u Crnoj Gori prisutna samo na Ulcinjskoj Solani i tivatskim Solilima. Značajno je i prisustvo sodne solnjače (Salsola soda) i omakline (Atriplex prostrata). Uz ovu za-jednicu, u jako zaslanjenoj zoni može se registrovati i zajednica Arthrocnemetum fruticosi.

Vegetacija koja raste na solanskom mulju najprisutnija je u kanalima solane gdje je salinitet vode i podloge znatno niži. Ova vegetacija se mijenja tokom godiš-njih doba, a počinje sa višecvjetnim sunovratom (Narcissus tarzetta) i dugovačom (Romulea bulbocodium). Kasnije ih smjenjuju: bradata zob (Avena barbata), trska (Phragmites communis), oštrika (Carex sp.) i dr. Trska je prisutna u kanalima i grupi bazena gdje je voda ili jedanaka ili duplo slanija od morske. Prilično je agresivna i širi se iz godine u godinu sve više. Uz trsku rastu: tamarika (Tamarix africana), oš-tri sit (Juncus acutus) i primorski sit (Juncus maritimus). Morska repa (Beta vulgaris ssp. Maritime) je vrsta koja u Crnoj Gori živi jedino na Ulcinjskoj solani. Na nasipi-ma je dominantna ruderalna vegetacija kao indikator prisustva čovjeka, košenja trave i stalne ispaše.

Fauna

RibeSolana je zatvoren sistem i ne postoji mogućnost da ribe iz okolnih kanala upli-vaju u solanske bazene. Njihovo prisustvo moguće je ako pređu nasipe bazena, što može jedino jegulja, ili da dođu direktno iz mora upumpavanjem: jake pumpe koje napajaju Solanu vodom iz mora upumpavaju uglavnom jaja, larve ili mlađ morskih organizama.

Pumpama unešene životinje razvijaju se u bazenima sve do juna mjeseca, kada voda počinje naglo da se zagrijava, a kiseonika u vodi biva sve manje. Neke se vrste, kao što je jegulja, zakopavaju u muljevito dno i čekaju prvu povoljnu priliku za dalji razvoj, a druge uginu ili na samoj površini vode, pokušavajući da uzmu vazduh, postaju lak plijen hiljadama ptica.

Veći organizmi ne mogu preživjeti prolazak kroz propelere pumpi pa su najčešće stradali tokom aprila, kada se tokom proizvodnje soli, upumpavalo na stotine hiljada kubika morske vode.

U bazenima Solane, zavisno od saliniteta, do sada je registrovano 23 vrste riba. U bazenima čiji je salinitet jednak morskom i koji zauzimaju najveću površinu Solane registruju se ekonomski značajne vrste skakavica ili cipola (Mugilidae: Liza ramada, Liza saliens, Liza aurata, Chelon labrosus, Mugil cephalus), jegulje (Anguilli-dae: Anguilla anguilla), brancini (Moronidae: Dicentrarchus labrax), te gavuni (Athe-rinidae) i tvrdoperke (Cyprinodontidae), koje dominiraju po brojnosti. Sa poveća-njem saliniteta (preko 100%), u bazenima i kanalima se uglavnom srijeću samo cipoli, jegulja i solinarka (Aphanius fasciatus). Sa daljim povećavanjem saliniteta, od riba ostaje samo solinarka koja kraće vrijeme može da podnese i salinitete preko 250 %.

12

Vodozemci i gmizavciBogatstvo herpetofaune ogleda se u prisustvu 12 vrsta vodozemaca i 28 vrsta gmizavaca, kojima odgovaraju izuzetno visoke temperature karakteristične za solane. Obzirom da vodozemci teško izdržavaju u slanoj vodi ili u slatkovodnim solanskim kanalima, gdje su lak plijen brojnim pticama, za idealno stanište biraju bočatne močvare, odnosno djelove bazena koji su zarasli rastinjem. Solana je bogato stanište i za gmizavce jer tu nalaze mnoštvo hrane poput insekata, malih sisara i riba. Većina vrsta gmizavaca i vodozemaca na Solani su ranjive, ugrožene ili kritično ugrožene prema standardima IUCN-a.

OrnitofaunaUlcinjska Solana posljednjih 15 godina predstavlja predmet posebne pažnje orni-toloških istraživanja, koja jasno ukazuju da je ovo područje jedno od najznačajni-jih za ptice na istočnoj obali Jadrana, kako za gniježđenje i zimovanje, tako i kao odmorište tokom njihove seobe ka Africi i obratno.

Na Solani su registrovane 252 vrste ptica, što je oko 50% ukupnog broja vrsta re-gistrovanih u Evropi. Brojno stanje više od dvadesetak vrsta ptica (zavisno od go-dine) kao što su: morski žalar (Charadrius alexandrinus), muljača (Limosa limosa), srebrni vivak (Pluvialis squatarola), šarena utva (Tadorna tadorna), crni sprudnik (Tringa erythropus), čaplja kašikara (Platalea leucorodia), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), crnotrba sprutka (Calidris alpina) koje solanske bazene koriste za gni-ježđenje, zimovanje ili kao stanicu za odmor, prilikom jesenje ili proljećne seobe, dostiže ili prelazi prag od 1% ukupne regionalne ili globalne populacije.

Na Solani gnijezdi oko 55 vrsta ptica. Neke od njih, kao što su vlastelica (Himan-topus himantopus), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), mala čigra (Sternula albi-frons), crvenonogi sprudnik (Tringa totanus), solana privlači zbog svojih plitkih voda i muljevitih obala koje koriste kao hranilište i kao zaštitu od predatora. S druge strane, široka i suva prostranstva sa slabom vegetacijom odgovaraju noć-nom potrku (Burchinus oedicnemus) i zijavcu (Glareola pratincola). Veliki trstenjak

(Acrocephalus arundinaceus) je najčešći predstavnik ptica koje se gnijezde u tršća-cima na Solani.

70 vrsta registrovanih na Solani od posebnog je interesa za zaštitu na nivou Evropske Unije i nalazi se na Aneksu I Ptičje direktive. Rezultati cenzusa ptica u zimskim mjesecima, koji se na Solani sprovodi od 1999. godine, ukazuju na prisu-stvo do 20 000 ptica tokom pojedinih godina, među kojima se brojnošću ističu vr-ste: patka zviždarka (Anas penelope), šiljkan (Anas acuta), vivak (Vanellus vanellus), zlatni vivak (Pluvialis apricaria), barska šljuka/bekasina (Gallinago gallinago) itd.

Vrsta po kojoj je Solana postala “prepoznatljiva” u posljednjih nekoliko godina je fl amingo (Phoenicopterus roseus) koja privlači ljubitelje prirode iz zemlje i ino-stranstva. Kudravi pelikan (Pelecanus crispus) je još jedna jedinstvena i prepoznat-ljiva vrsta koja redovno posjećuje područje Solane, a u jesen se može uočiti u jatima do 100 jedinki.

Socio-ekonomski aspektNacionalni i lokalni značaj Ulcinjske Solane, pored već gore pomenutih prirodnih karakteristika, ogleda se i u njenom socio-ekonomskom aspektu. Solana „Bajo Sekulić“ zapošljavala je i do 450 radnika i time bila bitan i stabilan izvor fi nansija za veliki broj domaćinstava na teritoriji Opštine Ulcinj. Pored toga, ulcinjska so predstavljala je prepoznatljiv brend Crne Gore i regiona kao proizvod nastao iz ljubavi sunca i mora.

Stanovnici Opštine Ulcinj (19.921 stanovnika prema popisu iz 2011. godine) pre-težno se bave trgovinom i turizmom, dok je poljoprivreda zastupljena u okolnim područjima koja gravitiraju ka Albaniji.

13 Karta 1. Granice područja Ulcinjska solana (Izvor: GoogleEarth, 2018)

Donji Štoj

14

Prestanak rada fabrike soli

Solana je predstavljala idealan primjer sinergije ekonomskog iskorišćavanja prostora, kroz proizvodnju soli, i zaštite prirode. Primjer je održive proizvod-

nje, zasnovane na djelovanju sunca i vjetra ali direktno zavisi od intervencije čo-vjeka, čime se pored proizvodnje soli obezbjeđuju i optimalni uslovi za postojanje bogatog biodiverziteta.

Prostrane vodene površine (bazeni) sa različitim koncentracijama saliniteta, du-binom i sezonskom dinamikom plavljenja i isušivanja su veoma važni za održa-vanje biološkog diverziteta i bogatstva Ulcinjske solane. Područje se karakteriše

visokom produkcijom biomase beskičmenjaka (račića, insekata) u plitkoj vodi ili mulju, a upravo su oni važni za privlačenje i veliku brojnost migratornih i gnjez-dećih vrsta ptica.

Međutim, zbog dugova, fabrika soli je vrlo kratko nakon privatizacije pala pod stečaj (2005. godine). Finansijski upitno upravljanje fabrikom od strane većinskog vlasnika - Eurofonda, uticalo je na ubrzano propadanje infrastrukture. Godine 2013. fabrika zvanično prestaje sa radom, kada je obavljena i posljednja berba soli.

Problemi upravljanja vodnim režimom Da bi se održalo bogatstvo biodiverziteta, Ulcinjska solana, zahtjeva isti režim upravljanja vodama kao u procesu proizvodnje soli. Kako je fabrika prestala sa radom, neodržavana infrastruktura propala, što je dovelo do nemogućnosti ade-kvatnog upravljanja vodama, tako je i došlo do negativnih uticaja na ekosistem. Jedan od velikih problema u pogledu hidrološkog režima, predstavlja konstantna erozija nasipa kao posljedica nekontrolisane ispaše stoke.

Ovakva situacija dovela je do drastičnog pada brojnosti ptičjih vrsta koje gnijezde na Solani, kao i na smanjenje broja jedinki koje koriste ovo područje kao hrani-

PRijetnje području

biomazam

deć


15

lište i odmorište tokom proljećne i jesenje migracije i tokom zimovanja. S druge strane, povećana količina slatke vode, koja se neredovno ispumpava, uticala je na povećanje brojnosti vrsta, koje su karakteristične za slatkovodna staništa kao što je npr. baljoška ali i na smanjenje onih reprezentativnih za slana staništa poput fl amingosa, zijavaca, noćnih potrka, vlastelica, sabljarki itd. Primjera radi 2015. godine na Solani je tokom jeseni boravilo 2500 jedinki fl amingosa dok je danas njihova brojnost na solanskim bazenima desetkovana, upravo zbog promjene kvaliteta staništa.

Krivolov na Solani Većina nezakonitog lova tj. krivolova u Opštini Ulcinj se dešava na Ulcinjskoj sola-ni, glavnom staništu za vodene ptice.

Krivolov predstavlja nelegalan način lova, počinjen od strane lovaca sa važećom dozvolom za lov, tokom kojeg se ubijaju lovne vrste ptica izvan lovne sezone, kao i nelovne vrste ptica. Krivolov se najčešće obavlja pomoću nedozvoljenih sred-stava kao što su automatske ili poluautomatske puške, farovi, zvučne ili plastične

vabilice itd. Ptice se nelegalno ubijaju i lovokrađom, tj. lovom od strane lica koja nijesu registovani kao lovci.

Kao rezultat toga, močvarna područja brzo gube ulogu, područja važnog za gni-ježđenja ptica i odmaranje migratornih vrsta. Uznemiravanje od strane čovjeka, u kombinaciji sa izostankom upravljanja vodnim režimom, negativno se odražava na ptice, koje imaju sve manje prostora da pronađu mirno mjesto za gniježđenje, odmor i zimovanje na Solani.

Kako bi solana u potpunosti bila pod lovnim zabranom, Centar za zaštitu i prou-čavanje ptica je inicirao zabranu lova na području Nove Solane, pripojene 80-tih godina prošlog vijeka širenjem prostora fabrike, a koja je odlukom Opštine Ulcinj proglašena lovištem. I pored deklarativne spremnosti ove Opštine da Novu So-lanu izuzme iz opštinskih lovnih osnova, takva odluka već tri godine nije realizo-vana.

Sa druge strane, u cilju smanjenja pritiska krivolova na području Solane, CZIP je u okviru projekta „Funkcionalni sistem odmorišta i zimovališta duž Jadranskog migratornog koridora (Adriatic Flyway)“ uspostavio monitoring ilegalnih aktivno-sti, koji se vrši tokom i nakon završetka lovne sezone, u periodu od oktobra do marta.


ni kao, tj.

odručjasornih

an

16


17

Veliki problem u praćenju svih aktivnosti krivolovaca predstavlja velika površi-na područja, kao i 16 ilegalnih ulaza koje krivolovci koriste. Takođe je evidentna nezainteresovanost „JP za uzgoj i zaštitu divljači“, da valjano obavlja nadležnost lovočuvarske kontrole, s obzirom da mali broj lovočuvara kontroliše prostor Sola-ne, a i najčešće negira evidentne krivolovne aktivnosti koje se u jesenjem periodu intenziviraju. Primjera radi u toku monitoringa proljećne migracije u martu 2016. godine, zabilježeno je 157 pucnjeva u periodu od 40 minuta u okolnim knetama.

Prisutvom zaposlenih CZIP-a, volontera, kao i odnedavno uspostavljene fi zičke zaštite od strane privremenog upravljača JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“, sma-njen je broj krivolovnih aktivnosti na teritoriji Ulcinjske solane. Ipak i pored sin-hronizovane akcije svih aktera izostaje primjena kaznenih mjera protiv krivolova-ca, jer iste nikada ne stignu do suda, obzirom da ih tužilaštvo mahom odbacuje, već u prvoj fazi ispitivanja. Problem krivolova istaknut je i u Strateškom planu razvoja Opštine Ulcinj za period od 2015. do 2020. godine.

Uzroci prijetnji • Rast broja stanovnika, veća potrošnja, materijalna stremljenja

Uticaji ovih prijetnji ogledaju se u nekontrolisnom razvoju masovnog turizma u područjima sa plažama, u blizini Solane, te u napuštanju nekih tradicionalnih praksi korišćenja zemljišta koje su, takođe, bile od važnosti za očuvanje biodiver-ziteta. Posljedice se, takođe, ogledaju u povećanom stvaranju otpada, koji vodom dospjeva i u kanale i bazene Ulcinjske solane.

• Neadekvatni ekonomski, pravni i politički sistemi, neodgovarajući socio-eko-nomski, politički i mehanizmi upravljanja

Evidentan je nedostatak političke volje da se prevaziđu problemi koji se odnose na vlasništvo Ulcinjske Solane, što je jedna od najvećih prepreka za proglašenje ovog područja zaštićenim, čime bi se osiguralo dugoročno očuvanje ekosistema i vrsta.

• Nedostatak informacija, znanja i obrazovanja

Nizak nivo svijesti lokalnog stanovništva i zainteresovanih strana o vrijednostima i prijetnjama području, može dovesti do nedostatka interesovanja i, samim tim, odsustva političkog pritiska za zaštitu ovog područja.

Urbanizacija Prije nego što će prestati proizvodnja soli, većinski vlasnik fabrike Eurofond je po-čeo urgirati da se zemljište Solane iz industrijske zone prenamjeni u građevinsko, pogodno za izgradnju turističkih kompleksa. U tu svrhu izrađeni su idejni urba-nistički projekti koji su uključivali marinu, golf terene i luksuzne hotele. Upravo tada je zvanično i počela borba za očuvanje ovog vrijednog lokaliteta, jer je do tog trenutka proizvodnja soli išla u korist bogatstva biodiverziteta.

Zahvaljujući civilnom sektoru naročito MANS-u i peticiji Centra za zaštitu i prou-čavanje ptica pokrenutoj 2012. godine, usvojeni su amandmani na Prostorni plan


18

Crne Gore, kojim su osujećene namjere većinskog vlasnika da se na Solani gradi. Ipak 2015. godine, odlukom Ustavnog suda, udovoljava se zahtjevu Eurofonda i predloženi amandmani koji su Solanu prepoznali kao zaštićeno područje odba-cuju kao neustavni.

Te godine zahvaljujući podršci Ambasade Savezne Republike Njemačke, Ulcinjska solana predstavlja prioritet na agendi donosioca odluka te se njena sudbina više ne može ignorisati. Inicijativi za zaštitu pridružuju se i druga diplomatska pred-stavništva u Crnoj Gori kao i brojne nacionalne i međunarodne organizacije.

Uključivanje međunarodne zajednice u rješavanje problematike Ulcinjske solane, povećalo je stepen transparentnosti vođenja postupka zaštite, stvarajući konti-nuiran pritisak na Vladu Crne Gore, da se ovo vrijedno područje zaštiti. Ulcinjska solana je jedini lokalitet čija se hitna zaštita zahtijeva u godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2015. i 2016. godinu, što se takođe potvrđuje i kroz Rezolucije Evropskog parlamenta.

Kako bi ostvarili konstruktivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, CZIP je u partnerstvu sa organizacijama Euronatur i BirdLife International, organizovao tri „Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane“, na kojima su učestvo-vali brojni predstavnici ambasada, međunarodnih, nacionalnih i lokalnih NVO, predstavnici lokalne uprave, resornog ministarstva, Vlade, kao i eksperti u oblasti zaštite prirode. Nažalost, realizacija obećanja o zaštiti područja na nacionalnom i međunarodnom nivou, je izostala, iako je bila predmet usvojenih zaključaka već na prvoj konferenciji.

Nakon pritiska Evropske unije da se pitanje zaštite Solane riješi, Vlada Crne Gore je 2015. godine imenovala Javno preduzeće „Nacionalni parkovi Crne Gore“ za privremenog upravljača ovim područjem, zaduženog za održavanje i unaprijeđe-nje ekološkog sistema područja.

U cilju ubrzanja samog procesa CZIP i EuroNatur su iste godine izradili prijedlog nacrta Studije zaštite, koja je revizijom usvojena od strane Agencije za zaštitu životne sredine. I pored toga, pozivajući se na nedostatak ekonomske analize Mi-nistarstvo održivog razvoja i turizma nije odobrilo Studiju već je zatražilo pomoć Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori da pomogne izradu nove Studije koja bi

obuhvatala i ekonomsku analizu odnosno isplativost proizvodnje soli. Ova studija dala je nekoliko alternativnih rješenja od onog da se proizvodi so do njenog pot-punog izostanka uz obavezu održavanja istog hidrološkog režima u cilju očuvanja vrsta i staništa.

Odluka Ministarstva po pitanju predloženih modela upravljanja Ulcinjskom so-lanom se još uvjek čeka i nije izvjesno kada i za kakvu će se viziju Solane, Vlada opredijeliti.

Pitanje vlasništvaPored narušavanja ekosistema usljed neadekvatnog upravljanja vodama, erozi-je nasipa, uništene infrastrukture, težnje za urbanizacijom, prijetnju za formal-no-pravnu zaštitu Ulcinjske solane predstavlja i nerješeno pitanje vlasništva. Upravo to pitanje bilo je i povod da se pokrene peticija upućena Predsjedniku Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, premijeru Dušku Markoviću.

Naime, još od 2013. godine, Privredni sud čeka na mišljenje Savjeta za privati-zaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer Marković, kako bi se pra-vosnažno okončao sudski postupak pokrenut u cilju utvrđivanja vlasništva nad zemljištem nekadašnje fabrike soli „Bajo Sekulić“. Mišljenje Savjeta za privatizaci-ju odnosi se na zvanično tumačanje odnosno stav Vlade o spornim odredbama privatizacionog ugovora odnosno prenosa prava svojine na zemljištu fabrike.

Ovom peticijom, Centar za zaštitu i proučavanje ptica i Društvo „Dr Martin Šnaj-der Jakobi“ zatražili su od Savjeta, na čijem čelu se nalazi premijer Marković, da postupi po zahtjevu suda i dostavi traženo mišljenje kako bi se konačno utvrdilo da li je zemljište Ulcinjske solane državna svojina ili je u privatnom vlasništvu. Pitanje vlasništva predstavlja pravnu prepreku ne samo zaštiti ovog lokaliteta već i ulaganju zainteresovanih investitora, u ponovno pokretanje proizvodnje soli.

19


20

Uspostavljanje zaštićenog područja

Solana je zbog bogatstva biodiverziteta i značaja zaštite već duži niz godina u fokusu nacionalne i međunarodne javnosti. Prvi akt o zaštiti Solane donešen

je 1984. godine, kada je odlukom Radničkog savjeta zabranjen lov. Već davne 1989. godine, na osnovu podataka o fendaku (Microcarbo pygmeus) i zijavcu (Gla-reola pratincola), Solana je prepoznata kao međunarodno značajno područje za boravak ptica (Important Bird Area - IBA).

U cilju zaštite bogatstva fl ore i faune, očuvanja tradicije i imidža ovog područ-ja, kao i proširenja aktivnosti kao što su posmatranje ptica i razvoj ekoturizma,

Upravni odbor Solane je 2004. godine ovo područje proglasio prvim privatnim Parkom prirode u Crnoj Gori u kojem je zabranjen je lov, ribolov kao i kretanje lica na terenima solane. Ova odluka je donijeta zbog prevencije uticaja navedenih aktivnosti na proces proizvodnje soli. Od 2006. godine Solana je uvrštena na li-stu Emerald područja Bernske konvencije, a potencijalno je Natura 2000 stanište. Kao izuzetno područje za boravak ptica, Solana zadovoljava šest od devet alterna-tivnih kriterijuma za upis na Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja.

Inicijativa za proglašenje ovog područja zaštićenim na nacionalnom nivou po-kretana je nekoliko puta ali bez uspjeha. Tek je uključenjem Evropske komisije, formalni proces zaštite ovog područja ozbiljnije shvaćen 2015. godine, podno-šenjem zahtjeva Opštine Ulcinj, Agenciji za zaštitu životne sredine za izradu Stu-dije zaštite. Međutim, uprkos značaju ovog područja za biodiverzitet, održanim brojnim sastancima, međunarodnim konferencijama, izrađenim studijama, ovo područje još uvijek nije proglašeno zaštićenim.

U cilju pružanja pomoći samom procesu zaštite, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori fi nansirala je izradu sveobuhvatne studije koja sadrži prijedlog mjera, odno-sno modele upravljanja i obezbjeđivanja održivosti. Vlada Crne Gore još uvjek nije odlučila koji od ponuđenih modela će odabrati kao razvojnu viziju lokaliteta, proizvodnju soli sa komplementarnim aktivnostima ili isključivu zaštitu koja traži hidrologiju identičnu onoj kod same proizvodnje.

Proglašavanjem područja Ulcinjske solane zaštićenim, obezbjediće se pravna i stručna zaštita prepoznatih vrijednih prirodnih i kulturnih karakteristika. Samim tim, obezbjediće se da, kroz adekvatno upravljanje, resursi budu korišćeni na održivim osnovama koje mogu povećati turističku atraktivnost područja i obez-bjediti dobrobite za lokalnu zajednicu.

Takođe, zaštićeno prirodno dobro postaće atraktivno za implementaciju projek-tnih aktivnosti i podršku donatorskih organizacija, koje se bave zaštitom prirode i podsticajem razvoja poljoprivrede i tradicionalnih zanata u zaštićenim područ-jima.

Za sada Ulcinjska solana je u okviru Lokalnog Prostornog Plana Opštine Ulcinj, prepoznata kao budući park prirode, te u Prostornom planu obalnog područja Crne Gore.

Potencijalna rješenja za prijetnje

oe zabr

04ri u

roodru

Inikreta

zašpštine

uprkonaro

Bernskborava

R

oOd 20

U

ak

zeiter

va za prog

pod


21

Ponovno pokretanje proizvodnje soli Koncept zaštite biodiverziteta Ulcinjske solane počiva na sinergiji proizvodnje soli i očuvanja stvorenog biodiverziteta. Upravo cjelokupna biološka raznolikost na ovom prostoru, nužno i isključivo, zavisi od aktivnosti čovjeka koje sprovodi u procesu proizvodnje soli. Ukoliko dođe do trajnog prestanka ovog procesa, doći će do nesagledivih posljedica koje će kroz kontinuirano negativno djelovanje, ne-sumnjivo dovesti do uništenja cjelokupnog biodiverziteta ovog područja.

U cilju očuvanja područja Solane tj. spriječavanja dalje degradacije ekosistema, potrebno je najprije obezbjediti sredstva za ponovno uspostavljanje rada fabrike, kako bi se njenim funkcionisanjem uspostavili optimalni uslovi za ptice. Prije toga svakako je važan preduslov riješeno pitanje vlasništva.

Prijedlog Studije koju je fi nansirala Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori prepo-znaje nekoliko modela komplementarnih sa zaštitom biodiverziteta. Ponuđeni su proračuni za proizvodnju soli u industrijske, prehrambene svrhe, kao i proizvod-nja visoko kvalitetne soli na ograničenom području. Opcija bez proizvodnje soli nalaže održavanje vodnog režima na identičan način kao da proizvodni proces postoji sa pokaznim područjem za berbu soli kao turističku ponudu.

Održavanje nasipa i druge infrastruktureBez obzira koji od modela će Vlada Crne Gore odabrati kao viziju opstanka Ul-cinjske solane, održavanje nasipa i pumpnih postrojenja je od izuzetnog značaja za kontrolu vodnog režima. Za zaštitu prirode svi nasipi moraju biti u funkciji, posebni oni koji služe za industrijsku namjenu, proizvodnju soli.

Danas je situacija znatno drugačija u odnosnu na idelanu, ljeta prati manjak vode, a zimi su poplave, što u krajnjem dovodi do negativnih uticaja na sezonu gniježđenja. Tako su tokom proljeća zbog suše gnijezda izložena predaciji ili biva-ju potopljena tokom iznenadnih kiša po čemu Ulcinjska Solana može imati ulogu i ekološke klopke za mnoge značajne vrste.

Da bi se omogućilo uspješno gniježđenje vrsta kao što su fl amingosi i čigre, po-trebno je napraviti vještačka ostrva obzirom da su prirodna gnijezda na Solani ugrožena zbog neregulisanog vodnog režima, uznemiravanja, predatorstva i is-paše.


22

U cilju očuvanja područja Solane tj. spriječavanja dalje degradacije ekosistema, potrebno je najprije

obezbjediti sredstva za ponovno uspostavljanje rada fabrike, kako bi se njenim funkcionisanjem

uspostavili optimalni uslovi za ptice.[ ]


23

Uspostavljanje lovnog zabrana na Solani Prvi i najvažniji korak u uspostavljanju funkcionalne zaštite ovog lokaliteta jeste lovni zabran na čitavoj površini solane i njegova striktna kontrola. Danas na skoro polovini Ulcinjske Solane lov je dozvoljen što dodatno otežava napore radnika obezbjeđenja Solane i zaposlenih Centra za zaštitu i proučavanje ptica da se bore protiv krivolova.

Otežavajuća okolnost je i prostranost Solane sa velikim brojem nelegalnih ulaza koje je nemoguće u brzom roku iskontrolisati. Naročito brine činjenica da je do-zvoljen lov u direktnoj koliziji sa inicijativom za zaštitu Ulcinjske solane, te da oba-vezane stranke sa prve međunarodne konferencije nisu ispunile zaključke i lov na teritoriji solane zabranile. Na taj način bi se svakako dokazala politička volja za uspostavljanjem zaštite, posebno u trenutku kada taj proces pretenduje da traje.

Razvoj ekoturizmaMasovni turizam generalno nije kompatibilan sa ciljevima zaštite prirodnih do-bara. Međutim, ako bi se razvijao poštujući principe očuvanje prirode, turizam bi mogao biti komplementarna aktivnost koja doprinosi ekonomskoj održivosti za-štićenog područja. Obzirom da su za upravljanje zaštićenim područjem neophod-ni i resursi, ekoturizam predstavlja idealno rješenje, naročito što se kroz posjete vrši i jedan vid edukacije posjetilaca.

Trenutno na Ulcinjskoj solani ne postoji organizovani oblik turističkih posjeta, iako je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, u cilju promocije bogatstva biodiver-ziteta i potrebe zaštite, organizovao brojne posjete.

Na Ulcinjskoj solani, postoji infrastruktura za posjetioce: dvije osmatračnice za posmatranje ptica, table sa mapama područja, staze za šetnju i za bicikliste sa in-formativnim tablama, kao i Muzej soli i suvenirnica koja je postavljena radi razvo-ja aktivnosti posmatranja ptica, kao nadopuna turističkoj ponudi grada Ulcinja.

U cilju razvoja održivog turizma tj. ekoturizma na Solani potreban je prvenstveno plan upravljanja područjem koji bi pored zaštite sadržao i strategiju upravljanja posjetama uz uključivanje svih zainteresovanih strana, a naročito Lokalne Turi-stičke Organizacije Ulcinj. Strategija za posjetioce može se nadovezati na već po-stojeći brend koji je osmislio CZIP: „Ptičji aerodrom – Ulcinjska solana“. U nastoja-nju da približimo građanima značaj Solane, došli smo do računice da je Ulcinjska Solana 7 puta značajnija za ptice nego što je najtranzitniji aerodrom Hitrou u Londonu za ljude u Evropi.

Naročito interesantna sa aspekta razvijanja dodatnih proizvoda, pored klasičnih edukativnih tura, svakako je upotreba ljekovitog blata. Jedinstveni klimatski uslo-vi i način funkcionisanja Solane stvorili su velike količine ovog blata vrhunskog


24

Najvažniji korak u uspostavljanju

funkcionalne zaštite Ulcinjske solane jeste

lovni zabran na čitavoj površini područja i njegova

striktna kontrola.[ ]Foto (pelikan, gore desno): ©Borut Rubinič Foto: ©Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

25

kvaliteta. Iz godine u godinu koncentracija minerala u blatu raste, što je proces koji traje već 80 godina, u stalnoj interakciji vode, rastvorenih soli, tla, bakterija i izumrlih algi.

Ljekovito blato - peloid je prirodne oligomineralne strukture, a sadrži biološki ak-tivne supstance i žive mikrorganizme te je njegova primjena u estetici i medicini, kao pomoćno sredstvo u liječenju kožnih i reumatskih bolesti odavno poznato.

Čuveni Institut u Igalu, koji je u Jugoslaviji pa i danas ostao jedan od uglednijih rehabilitacionih centara, koristio je ovo blato u svojim tretmanima upravo zbog izuzetne ljekovitosti. Davanjem koncesije ili korišćenjem blata u izradi ljekovitih maski ili krema za njegu, obezbjedio bi se dodatan prihod budućem upravljaču ovog zaštićenog područja.

Uspostavljanjem formalno-pravne zaštite Ulcinjske solane, otvara se put ka una-pređenju turističke atraktivnosti područja, a samim tim kreiraju se uslovi za ra-zvoj ekoturizma, te sprovođenje edukativnih i naučnih programa.

Poseban podstrek za razvoj ekoturizma na Ulcinjskoj solani, predstavlja uspjeh solane u Piranu (Slovenija), koja važi za jednu od ekonomski najodrživijih tradi-cionalnih solana na Jadranu. Naime, godišnje ovu solanu, posjeti i do 50.000 po-sjetilaca, a pored prehrambene soli razvili su čitav dijapazon kreativnih suvenira kao što je cvijet soli, slana čokolada, te Spa & Wellness tretmana baziranih na morskoj soli.

U kontekstu razvoja eko turizma, važno je naglasiti da je Ulcinj važio za jedan od najposjećenijih turističkih gradova na crnogorskom primorju, sa najdužom pje-ščanom plažom na Jadranu, Velikom plažom koja je duga 12.5 kilometara, sa naj-fi nijim pijeskom izuzetnog biološkog sastava, sa oko 30 minerala od kojih su neki veoma rjetki (Rubidium, Cezium, Stroncium i dr.), a biološki vrlo aktivni.

Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“

26

Stari grad u Ulcinju je jedna od najstarijih arhitektonsko-urbanističkih cjelina na Jadranu. Već 25 vijekova tu se smjenjuju civlizacije od kojih je svaka ostavila i da-nas vidljiv trag. Jedinstveno je mišljenje da Stari grad predstavlja u cjelosti kultur-no-istorijski spomenik od neprocjenjivog značaja, koji oplemenjuje ponudu ovog mjesta.

Riječ je o antičkom gradu sa slikovitim srednjovjekovnim, uskim i krivudavim uli-cama, gusto zbijenim dvospratnim i trospratnim kamenim kućama i sa dekora-tivnim elementima renesansnog i baroknog stila, te nizom veoma vrijednih gra-đevina iz osmanskog perioda. Legenda kaže da je baš u starom gradu, krajem 16. vijeka robovao slavni španski pisac Miguel de Servantes. Neki istraživači su u Dulčineji od Toboza, glavnoj junakinji romana, prepoznali Ulcinjanku. Naime, njegovo znamenito djelo “Don Kihot” je nastalo poslije Servantesovog robovanja


u Starom gradu, koji se u romanskim državama, kako tada tako i danas, naziva Dulcinio. Narodno predanje pominje izvjesnog Serveta, čija se sudbina, ali i osno-va imena, poklapa sa Servantesovim.

Ulcinj je takođe poznat i kao gusarski grad u kojem se trgovalo robovima koje su ulcinjski gusari zarobljavali u svojim pohodima. Većina robova bili su iz Italije i iz Dalmacije. Ulcinjski gusari su na obalama Apulije i Sicilije uglavnom pljačkali bogate vile, a sa sobom su odvodili njihove vlasnike koje su potom prodavali kao robove.

Ulcinjani su robove držali kao zarobljenike ne bi li dobili otkup od njihovih srod-nika ili prijatelja. Od sredine 18. vijeka Ulcinjani robove počinju kupovati i na oba-lama sjeverne Afrike. Oni bi potom bili preprodavani ili dovođeni u Ulcinj, gdje bi

27Foto: ©Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Pored Svača, za opštinu Ulcinj od izuzetnog značaja za razvoj turizma predstav-lja i uvala Valdanos, najveći živi spomenik maslinarstva u Crnoj Gori, sa oko 18 hiljada stabala maslina, prosječne starosti oko 800 godina, dok su neka stara i preko hiljadu godina. Zakonom o maslinarstvu Crne Gore, Valdanos je stavljen pod poseban režim zaštite.

Imajući sve ove atrakcije u vidu, kao i potencijal Velike plaže za kite surfi ng, po-sjeta Ulcinjskoj Solani mogla bi doprinijeti produžetku turističke sezone obzirom da je zbog velikih vrućina tokom ljeta nemoguće vršiti turističke posjete. Upravo uvezivanje posjete Solani, u postojeći sadržaj omogućio bi dodatne prihode lo-kalnom stanovništvu tokom proljećne i jesenje seobe, kada je turista manje, a brojnosti ptica više.

ubrzo postajali slobodni građani i bavili se zemljoradnjom i pomorstvom. Mala zajednica njihovih potomaka živi i danas u Ulcinju.

Pored Starog grada kao glavne turističke atrakcije Ulcinja ne treba zaboraviti ni ruševine Starog grada Svača iznad Šaskog jezera koje se nalazi u zaleđu Ulcinjske Solane. Najranije otkriveni ostaci govore da je prvo naselje u Svaču formirano u četvrtom vijeku prije nove ere, odnosno da su ga osnovali Iliri iz plemena Labeati, koji su živjeli oko Skadarskog jezera.

Svač je dosegao vrhunac svog razvoja u srednjovjekovnom periodu, iako je ne-koliko puta bio okupiran od strane različitih osvajača. 1242. godine ovaj grad su porušili Mongoli. Po legendi imao je crkava koliko i godina dana, 365. Danas Svač spada u kategoriju najpoznatijih „mrtvih gradova” na istočnoj obali Jadrana i predstavlja neiscrpno vrelo za arheologe i istoričare.

28

Ulcinj Salina is located in the southernmost part of Montenegro and covers approx. 14,5 km2 of salty basins. This is an artifi cial, human-managed system

where the rhythm of fi lling and emptying the basins with sea water, the water level and salinity are predetermined.

The high species diversity of the Ulcinj Salina’s fauna and fl ora as well as the she-ar extent of its salt habitats are unique in the eastern Adriatic region. In addition, situated on the Montenegrin side of the Bojana-Buna Delta, the Salina is surro-unded by almost undisturbed alluvial forests, marshlands, meadows and pastu-

relands. From a total of some 252 species, which are on record for Bojana-Buna Delta, more than 70 or 28% protected under the Bird Directive of the European Union. One quarter (more than 50 species) of the total number of breeding birds of Montenegro also nests in the saline.

The Salina in Ulcinj is the most important wintering, resting and nesting site for a number of species of water birds along the eastern coast of the Adriatic Sea, and key site for resting of birds during autumn and spring migration. Again waders are dominant, but in contrast to autumn migration and winter large numbers of ducks are present in spring. Millions of birds use Salina as transite area, and more than 20 000 birds spend the winter on the site.

Despite its importance and many international designation such as Important Bird Area (IBA), Emerald site under Bern Convention, potential Natura2000 site no appropriate measures were taken to designate this area protected on natio-nal level. Furthermore the Ulcinj Salina qualifi es as Ramsar site and although all documents were prepared years ago, the Government of Montenegro did not apply for the nomination of Ulcinj Salina as Ramsar site.

SUMMARY


29

Despite all, the conservation status itself will not ensure the protection of the biodiversity of Ulcinj Salina. Salt factory faced bankruptcy which caused the can-cellation of the salt production, and still no eff orts have been made by the Gover-nment of Montenegro to re-establish it. Despite the fact that even the bankrup-tcy management indicated that the saline is to be hunting ban, the responsible Ministry for agriculture and rural development is not willing to change the regi-stration of hunting areas in Montenegro.

Center for Protection and research of birds in 2012 started the intensive campa-ign for the protection of Ulcinj Salina. Due to good cooperation with EU instituti-ons and support of the Embassies of France, Poland and Germany, Ulcinj salina has become closing benchmark for the opening of the Chapter 27-Environment within negotiations of Montenegrin Government with European Commission for the accession to EU. The issue of protection of Salina is included in the Progress reports for Montenegro for both 2015 and 2016, where it is emphasised that the-re is signifi cant delay in establishing protection over the potential Natura 2000 site of Ulcinj Salina and that resolute eff orts and urgent actions are needed to ensure protection of this site.


The Salina in Ulcinj is the most important wintering,

resting and nesting site for a number of species of water birds along the eastern co-

ast of the Adriatic Sea.[ ]

30

LiteraturaAgencija za zaštitu životne sredine (2015): Studija zaštite područja “Ulcinjska Solana”, Podgorica, pp. 39-87.

Caković D., Milošević, D. (2013) : Studija biodiverziteta i zaštite prirode obalnih područja Crne Gore. Podgorica.

European Commission (2015): Montenegro 2015 Report, Brussels, pp. 69.

European Commission (2016): Montenegro 2016 Report, Brussels, pp. 76.

Hadžiablahovic, S., Redžic, S., Bulic, Z. & S. Trakic. (2011): Chorological additions to the fl ora of Montenegro. Glas. Rep. Zavoda Zašt. Prir. Podgorica, 31-32: 95-100.

MPVŠ (2010): Pravilnik o izmjeni i dopuni pravilnika o lovnim vrstama i lovnim sezonama. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Podgorica.

Sackl, P., Bordjan, D., Basle, T., Božic, L., Smole, J., Denac, D., Stumberger, B. (2017): Spring migration of ducks in the Bojana-Buna Delta – a comparison of migration volumes and conventional count iformation for a key wetland site within the Adriatic Flyway. In: Sackl, P., Ferger, S.W. (eds.): Adriatic Flyway – Bird Conservation on the Balkans. Euronatur, Radolfzell.

Saveljić, D. (2002): Changes in population size of some shorebirds breeding at Ulcinj salt-pans in Montenegro. Acrocephalus 26 (126): 41-44.

Saveljić, D. (Ed.) (2007): Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. Monografi ja CZIP br. 1. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. Podgorica.

Saveljić, D. (2008): Tra Terra e Mare: Eco-guide to the ecosystems of Montene-gro. Universita del Salento. pp. 80-113.

SLCG (2008): Zakon o divljači i lovstvu, Službeni list Crne Gore, broj 52.

SLCG (2015): Zakon o izmjenama i dopunama zakona o divljači i lovstvu, Službeni list Crne Gore, broj 48.

Sovinc, A., Tome, D., Hosek, M. (2017): Protection study for Ulcinj salina.

Stešević, D. & D. Caković. (2013): Katalog vaskularne fl ore Crne Gore, Tom I. Crnogorska Akademija Nauka i Umjetnosti, Podgorica.

Stumberger, B., Schneider-Jacoby, M., Schwarz, U., Sackl, P., Dhora, D., & Saveljic (2005): The ornithological value of the Bojana/Buna Delta. Bul. Shk., Ser. Shk. 55:136-158.

Stumberger, B., Sackl, P., Saveljic, D., Schneider-Jacoby, M. (2007): Management plan for the conservation and sustainable use of the natural values of the priva-tely owned Nature park “Solana Ulcinj”, Montenegro. Joannea-Zoologie 10.

Radović, V. (2008): Solana Ulcinj, Ulcinj.

31

Web izvori:

http://ulcinj.travel/me/zanimljivosti (pristupljeno 26.02.2018)


32

IMPRESSUM

Naslov: Stanišić, M., Zaštitimo Jadranski migratorni put – Ulcinjska solana

Izdavač: NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Veliše Mugoše bb, 81000 Podgorica;Tel: +382 (0)20 272 051E-mail: [email protected]

Tekst: Marija Stanišić, NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Prevod i lektura: Jovana JanjuševićNVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Tehnički urednici: Adrian Tomik i Tibor MikuskaHrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirodeNVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Fotografi je: Arhiva Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode

Dizajn: Davorin Palijan, Grafi ka d.d., Osijek

Prelom i štampa: Grafi ka d.d., Osijek

Nakladnik: Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirodeGundulićeva 19a, 31000 Osijek

Tiraž: 1000 primjeraka

ISBN 978-953-8212-00-0 (cjelina)

ISBN 978-953-8212-07-9 (sv. 4 – meki uvez)

ISBN 978-953-8212-08-6 (sv. 4. – e-knjiga-PDF)

Osijek, 2018

Preporuka za citiranje:

Stanišić, M. (2018) Zaštitimo Jadranski migratorni put – Ulcinjska solana. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Podgorica. 36. str.

Projekt „Zaštitimo Jadranski migratorni put“ fi nansiran je sredstvima švajcarske fondacije MAVA i njemačke fondacije EuroNatur.


33


34

O organizacijiCentar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) osnovali su u decembru 2000. godine ornitolozi Republičkog zavoda za zaštitu prirode, Prirodnjačkog muzeja, JP Na-cionalni parkovi i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta, odsjek biologija iz Podgorice.

Misija Centra je zaštita ptica i ostalih biljnih i životinjskih vrsta, njihovih staništa, monitoring biodiverziteta, edukacija građana, popularizacija naučnih istraživanja, kao i saradnja sa drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu, koje se bave zaštitom prirode. Vizija Centra je harmonija u odnosu između ljudi i prirode i eko-nomski razvoj baziran na principima održivog korišćenja resursa.

Centar je do sada uspješno realizovao preko 70 projekata. Naročito smo ponosni na nacionalnu i međunarodnu zaštitu Tivatskih solila, kao i na prepoznatljivost kampanje za zaštitu Ulcinjske solane, koja je trudom i zalaganjem našeg tima postala uslov pregovora (benchmark) za Poglavlje 27 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom komisijom.


35


36

37


Documents

ZAŠTITIMO JADRANSKI PUT€¦ · vjeka dirigovani ekosistem, gdje je unaprijed određen termin punjenja bazena morskom vodom, nivo vode u njima i njen salinitet. Nakon 80 godina proizvodnje