ZAŠTITIMO JADRANSKI PUT · vgrad i Bosansko Grahovo, koje se nalaze unutar Zapadnobosanskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Livno je najveći grad u regiji i sjedište kulturnih,

ZAŠTITIMO JADRANSKI SEOBENI PUT LIVANJSKO

POLJEOSIJEK, OŽUJAK 2018.Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“

4

UvodJadranski seobeni put je migracijski koridor koji milioni ptica selica iz Evrope i zapadne Azije prate tokom svoje seobe – u jesen sa sje-vera prema jugu odnosno u proljeće u suprotnom smjeru. Tokom ovog putovanja od više hiljada kilometara ptice prelijeću planine Balkana i Jadransko more, prelaze Apeninski poluotok i Sredozem-no more te dolaze do obala Sjeverne Afrike. Neke vrste poput žli-čarke Platalea leucorodia ovdje prezime, ali mnogim vrstama, poput čaplje dangube Ardea purpurea ili patke pupčanice Spatula querque-dula to nije kraj putovanja, već moraju preći pustinju Saharu kako bi se domogle bogatih močvara središnje Afrike, tzv. pojasa Sahel. Tokom duge seobe sve ptice s vremena na vrijeme moraju sletjeti kako bi se odmorile i nahranile prije nastavka svog putovanja. Duž Jadranskog seobenog puta postoji niz važnih odmorišta koje ptice redovno koriste i koje su prave oaze za desetine hiljada selica. To su prije svega preostale velike močvare uz obalu Jadrana, u Italiji i Sjevernoj Africi. Seoba je za ptice prepuna opasnosti – pored ne-stajanja staništa, širenja pustinjskih područja Sahare, ili sudara s električnim vodovima. Jedan od faktora koji najviše ugrožava ptice selice je svakako krivolov i ilegalno uzimanje ptica iz prirode, te tro-vanje. Prema najnovijim procjenama organizacije BirdLife Interna-tional samo u Sredozemlju se godišnje ilegalno ubije ili uhvati oko 23 miliona ptica. Takve gubitke, uz sve ostale prijetnje sa kojima se ptice suočavaju, mnoge vrste ne mogu kompenzirati pa dolazi

voi seob

padn

Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“

5

do pada brojnosti njihovih populacija, kako na područjima gdje gnijezde, tako i na seobi, odnosno zimovalištima. Tragičan primjer kako krivolov može dovesti do istrebljenja cijele vrste je tankokljuni pozviždač Numenius tenuirostris, vrsta močvarice koja je iz sibirskih gnjezdilišta preko Balkanskog poluotoka dolazila do zimovališta u Maroku, no danas se smatra izumrlom zbog posljedica velikog krivolovnog pritiska na seobenom putu.

Projekat Jadranski seobeni put 3 (Adriatic Flyway 3), pod vodstvom njemačke fon-dacije EuroNatur i uz fi nansiranje švicarske fondacije MAVA, okuplja niz nevla-dinih udruženja sa područja Balkana, koje u zajedničkoj saradnji rade na tome da se krivolov iskorijeni, odnosno da se javnost educira o problemu krivolova i načinima kako se protiv njega uspješno boriti. „Crne tačke“ krivolova su vrlo često upravo močvarna područja gdje se ptice okupljaju u najvećem broju, te se aktiv-nosti projekta upravo fokusiraju na preostalim velikim močvarnim područjima – Labudovo okno u Srbiji, Delta Neretve u Hrvatskoj, Livanjsko polje i Hutovo blato

u Bosni i Hercegovini, te Ulcinjska solana u Crnoj Gori. Glavni ciljevi projekta su spriječiti krivolovni pritisak na ptice te uspostaviti tzv. nelovna područ-ja (engl. hunting ban areas) na spomenutim močvarama – mjesta gdje će lov na ptice biti u potpunosti zabranjen te će se desetine hiljada ptica u miru odmarati tijekom svoje seobe ili zimovanja. Ova serija brošura predstavlja po-jedina projektna područja – njihove glavne karakteristike i prirodne vrijednosti te prijetnje opstanku staništa i ptica, kao i moguća rješenja postojećih problema.

Livanjsko polje Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“

u Sredozemlju se godišnje ilegalno

ubije ili uhvati oko 23 miliONA ptica[ ]

6

Livanjsko polje je smješteno u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, između kraških planina Dinare i Kamešnice na jugozapadu, krečnjačke površi-

ne sa Grabovičkom planinom na jugoistoku, Tušnice na istoku, Krug planine i Cin-cara na sjeveroistoku, Golije na sjeveru, te Šatora i Staretine na zapadu, na nad-morskoj visini od 700-720 metara. Zauzima površinu od 458,7 km², što ga čini najvećim močvarnim kompleksom u Bosni i Hercegovini i najvećim plavnim kraškim poljem na svijetu.

Na jugozapadnom dijelu Livanjskog polja je tokom 1960-ih godina formirana vje-štačka akumulacija Buško jezero, što je dovelo do toga da su kontinentalnu klimu, koja se odlikuje hladnim snježnim zimama i žarkim ljetima zamijenile kišovite zime i vlažnija i hladnija ljeta. Polje je i pod uticajem mediteranske klime, koja

se odlikuje minimalnim oborinama u ljetnim mjesecima i maksimalnim za vrije-me zimskog perioda mirovanja vegetacije. Srednje godišnje temperature zraka (na osnovu podataka za Meteorološku stanicu Livno) iznose 8,87 °C; apsolutne minimalne dostižu vrijednosti od blizu -20 °C, a apsolutne maksimalne blizu 40 °C. Godišnja količina padavina kreće se oko 1200 mm.

Livanjsko polje ima veoma bogatu mrežu površinskih i podzemnih voda u po-vremenim i stalnim tokovima (Sturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča i Jaruga) koji jedino u zimskom periodu imaju obilje vode, a tokom ljeta svi osim Bistrice, Sturbe i Žabljaka presuše. Sve ove rijeke pripadaju slivu rijeke Cetine, odno-sno Jadranskom slivu, a osim njih se u Livanjskom polju nalaze još i površinski i podzemni izvori, jezera, riječni rukavci, estavele i ponori, od kojih treba spome-nuti Čajički, Opaki i Kameniti ponor. Plavljenje redovno zahvata najmanje jednu trećinu polja na više od 10.000 ha. Polje je ispresijecano mrežom kanala koji višak vode tokom jesenje-zimskog perioda odvode u Buško jezero, koje se nalazi na jugoistočnom dijelu polja. Vode Buškog jezera koriste se za potrebe HE „Orlovac“ kao i za potrebe vodosnabdjevanja u Republici Hrvatskoj.

Posebna obilježja i ekološke vrijednosti Livanjskom polju daje prisustvo treset-nih zemljišta, koja ovdje pokrivaju najveće površine u Bosni i Hercegovini, a

Opis područja


7

najbolje su razvijena u Ždralovcu, na sjeverozapadnom dijelu Livanjskog polja. Procesi nastanka treseta se odvijaju uglavnom u bazičnoj sredini, u anaerobnim uslovima, dugotrajni su i spori i mogu se odvijati samo u uslovima nesmetanog vodnog režima i odsustva antropogenog uticaja.

Prirodnu vegetaciju unutar poplavnog dijela Livanjskog polja čini vegetacija ni-skih tresetišta reda Caricetalia davallianae i vegetacija bara i močvara reda Phragmitetalia. Na dijelu polja u kojem nivo podzemne vode značajno varira u toku godine razvijene su mezofi lne i higrotermofi lne livade Molinio-Arrhenathere-tea, a na rubu polja, izvan uticaja podzemnih voda termofi lne livade Festuco-Bro-metea i kamenjare Thero-Brachypodietea. Rub polja obrastao je šumama hrasta lužnjaka Quercetum roboris, cretne breze Betuletum pubescentis, crne johe Alne-tum glutinosae i barske vrbe Salicetum pentandrae. Na dubljim aluvijalnim nano-sima prisutni su fragmenti nekada dobro razvijenih šuma bijele vrbe Salicetum albae, a na malo većim visinama i manje vlažnim tlima razvijene su šuma cera Quercetum cerris mediterraneo-montanum i šuma crnog jasena i cera Fraxino or-ni-Quercetum cerris; šuma cera i hrasta kitnjaka Quercetum petraeae-cerris, šuma medunca i sitnolisnog hrasta Quercetum pubescentis-daleschampi, a na izraženi-jim nagibima terena i najtoplijim staništima niske šume i šikare sa bjelograbićem Carpinetum orientalis.

Prirodne poplave su važan dio ekoloških procesa Foto: ©Tibor Mikuska/HDZPP

Livanjsko polje je najveće plavno

kraško polje na svijetu[ ]

8

Buško jezero je važno okupljalište ptica močvarica Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“

9

Na području Livanjskog polja dosadašnjim istraživanjima zabilježeno je preko 700 vrsta vaskularnih biljaka, uključujući i niz endema vezanih isključivo za kraška polja: Molinia coerulea, Peucedanum pospichalii, Gladiolus illyricus, Carex panicea, Scilla littardierei, Hieracium pavichii, Edraianthus dalmaticus, Gentianella crispata i Getianella poljensis, kao i veliki broj ljekovitih, aromatičnih i medonosnih biljaka. Bogatstvo biodiverziteta Livanjskog polja ilustruje i podatak o preko 100 vrsta algi i cijanobakterija, preko 30 vrsta beskičmenjaka u sastavu zooplanktona, 42 vrste vilinskih konjica i 39 vrsta leptira.

U vodama Livanjskog polja, prema ranijim istraživanjima, živi 16 vrsta riba, od kojih su četiri isključivo vezane kako za kraške vode: oštrulj Aulopyge hugeli, podbila Chondrostoma phoxinus, turski klen Leuciscus turskyi i gaovica livanjska Phoxinellus alepidotus, vrsta koja isključivo živi u podzemnim vodama. U sastavu faune vodozemaca registrovano je 6 vrsta. Moguće je da se na sjevernom dijelu Livanjskog polja nalaze i populacije čovječje ribice Proteus anguinus, koja je zabi-lježena u izvorima rijeka Ruda i Grab, lijevim pritokama Cetine, koji se napajaju vodama iz Livanjskog polja, ali do sada istraživanja na ovu temu na području Livanjskog polje nisu rađena.

Livanjsko polje sa svojom raznovrsnom okolinom je i stanište brojnim vrstama sisara, od kojih su najbrojniji glodari (rovke, ježevi, krtice, zečevi, vjeverice, miše-vi, puhovi i voluharice), divlje svinje, jeleni, kune, medvjedi, a na rubu Livanjskog polja, na padinama Cincara živi populacija od oko 150 divljih konja.

Na prostoru Livanjskog polja, uključujući i vještačku akumulaciju Buško jezero u njegovom jugoistočnom dijelu, do sada je registrovano 235 vrsta ptica. Kao izuzetno brojna izdvaja se gnjezdeća populacija kosca Crex crex koja je naj-brojnija u Bosni i Hercegovini, ali i jedna od najbrojnijih u cijelom balkanskom regionu. U periodu gniježđenja između ostalih su zabilježeni i eja livadarka Circus pygargus, orao zmijar Circaetus gallicus, bukavac Botaurus stellaris, siva čaplja Ar-dea cinerea, čapljica voljak Ixobrychus minutus, štekavac Haliaetus albicilla, velika ušara Bubo bubo, ćuk Otus scops, patka njorka Aythya nyroca, glavata patka Ayt-hya ferina, krunata patka Aythya fuligula, zviždara Anas penelope, patka kreketalj-ka Anas strepera, patka lastarka Anas acuta, patka gogoljica Netta rufi na, mlaku-ša Gallinula chloropus, liska Fulica atra, veliki ronac Mergus merganser, pčelarica

Merops apiaster, pupavac Upupa epops, rusi svračak Lanius colurio, mali svračak Lanius minor, kokošica Rallus aquaticus, riđa štijoka Porzana porzana, siva štijoka Porzana parva, vivak Vanellus vanellus i veliki pozviždač Numenius arquata, a za-nimljivo je da je Livanjsko polje najjužnije gnjezdilište u Evropi za šljuku kokošicu Gallinago gallinago.

Nekada je na području Livanjskog polja gnijezdio i sivi ždral Grus grus, po kojem je najznačajniji dio polja dobio ime Ždralovac, ali su drastični zahvati isušivanja i uništavanja staništa na ovom području, vršeni od kraja 19. do sredine 20. sto-ljeća, uvjetovali to da se ova vrsta danas može vidjeti samo u vrijeme proljetne i jesenje seobe. Osim za ždrala, Livanjsko polje je izuzetno značajno odmorište za žličarku Platalea leucorodia i druge vrste koje migriraju duž Jadranskog mi-gratornog puta, a na zimovanju je zabilježeno 70000 močvarica, od kojih su

Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“

10

najbrojnije liska Fulica atra, glavata patka Aynthya ferina, ćubasti gnjurac Podiceps cristatus, divlja patka Anas platyrhynchos i galeb klaukavac Larus cachinnans.

Livanjsko polje je 2008. godine proglašeno za močvaru od međunarodnog značaja pod okriljem Ramsarke konvencije, a 2011. godine uvršteno je i na listu područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA - Important Bird Areas). Trenutno se nalazi i na listi potencijalnih Natura 2000 područja u Bosni i Hercego-vini. Međutim, Livanjsko polje još uvijek nije obuhvaćeno niti jednom kategorijom zaštite na prostoru Bosne i Hercegovine, uprkos činjenici da, zbog velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta.

Područje Livanjskog polja administrativno pripada općinama Livno, Tomisla-vgrad i Bosansko Grahovo, koje se nalaze unutar Zapadnobosanskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Livno je najveći grad u regiji i sjedište kulturnih, političkih, zdravstvenih, umjetničkih i drugih dešavanja. Uz rubove Livanjskog polja, van uticaja podzemnih i plavnih površinskih voda, smještena su sela i za-seoci (Guber, Grborezi, Podhum, Prolog, Čuklić, Zabrišće, Bila, Čelebić, Lusnić,

Strupnić, Kovačić, Vrbica, Bojmunte...). Veliki broj stanovnika je tokom cijelog 20. stoljeća privremeno ili trajno napustio okolinu Livanjskog polja. Slaba mogućnost zapošljavanja, koju ilustruje i podatak da je 2008. godine stopa nezaposlenosti u Livnu iznosila 46,6%, jedan je od osnovnih razloga zbog kojih se veliki broj mladih nakon sticanja univerzitetske diplome ne vraća na područje Livanjskog polja i okoline.

Poljoprivredna proizvodnja predstavlja glavni izvor prihoda u ovom područ-ju. Nedostatak industrije i mogućnosti drugih oblika zapošljavanja sve više upu-ćuju stanovništvo na ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju, a uslovi klime omogu-ćavaju uspješan razvoj stočarstva, proizvodnje krme za stoku, uzgoj sjemenskog krompira, sjemenskog žita, pivarskog ječma, konzumnog krompira i kupusa, ali je uzgoj povrća i voća manje rentabilan, zbog niskih temperatura koje se javljaju u kasno proljeće i ranu jesen.

Najpoznatiji tradicionalni proizvodi sa područja Livanjskog polja su jagnjeće meso i Livanjski sir, koji svoje tržište ima i u Bosni i Hercegovini i u susjednoj Hrvatskoj. Najveći broj proizođača sira proizvodi Livanjski sir samo od kravljeg, ili sa dodatkom od 20% ovčijeg mlijeka.

Općine Livno, Tomislavgrad i Bosansko Grahovo, kojima pripada Livanjsko polje, imaju ogroman poljoprivredni i turistički potencijal. Iako je priroda ovom područ-ju podarila velike resurse, oni su djelomično ili potpuno neiskorišteni, ili se njima gazduje na pogrešan i neodrživ način. Mali proizvođači meda, kupinovog vina, kupusa, krastavaca i vina i sakupljači lješnjaka i ljekovitog bilja nude svoje pro-izvode turistima, ali neorganizovano i bez promocije putem lokalnih turističkih vodiča i suvenirnica. Razvoj lokalnih zajednica okoline Livanjskog polja može se bazirati na proizvodnji zdrave hrane i različitim vidovima turizma, koji su mogući na ovom podneblju.

Livanjsko polje još uvijek nije

obuhvaćeno niti jednom kategorijom zaštite na prostoru Bosne i Hercegovine[ ]

11

Karta 1. Granice i predloženo zoniranje Ramsarskog područja Livanjsko polje

12

Pritisak na životnu sredinu na području Livanjskog polja je veoma izražen, što se ogleda kroz neodrživo upravljanje vodama, koje za posljedicu ima pro-

mjene u režimu vode tresetišta, koja su značajna za biodiverzitet poplavnih i su-hih livada, intenzivnu i neuravnoteženu eksploataciju treseta i uglja, pojave požara i samozapaljenja tresetišta, poremećaje vodnog režima odvodnjom i mijenjanjem toka pojednih vodotoka u polju, prekomjernu sječu u okolnom pojasu bukovih i hrastovih šuma, prirodnu sukcesiju livadske vegetacije zbog odsustva košenja i ispaše, neuravnoteženo upravljanje otpadom, zagađivanje podzemnih voda vještačkim gnojivima i pesticidima.

Sve navedeno, uz pojavu krivolova, uvjetuje izraženu ugroženost populacija ptica kao najboljih indikatora stanja i očuvanosti ekosistema Livanjskog polja.

Eksploatacija treseta u ŽdralovcuNa sjeverozapadnom dijelu Livanjskog polja nalazi se najvažniji i najočuvaniji dio močvare i tresetišta - Veliki Ždralovac, a jugoistočno od njega, na površini od oko 700 ha, trenutno se vrši eksploatacija treseta, koja je započela 1970-ih godina sa ciljem proizvodnje supstrata za uzgoj biljaka. Ekstrakcija treseta se trenutno provodi na neodrživ način koji prijeti da uništi najveće tresetište na Balkanu, s obzirom na to da se vegetacija na napuštenim eksploatisanim poljima vrlo sporo obnavlja. Iskopavanjem treseta i dreniranjem dolazi do veoma nega-tivnih utjecaja na samo na tresetište u vidu slijeganja i mineralizacije, ali i do pro-mjene hidrologije, što se ogleda u smanjenju nivoa podzemnih voda i promjena-ma u visini i trajanju poplava, što za posljedicu ima promjene staništa i ukupnog stanja biljnog i životinjskog svijeta, s obzirom na činjenicu da nakon isušivanja tla dolazi do ubrzane smjene vegetacije i pojave drvenastih biljaka koje smjenjuju i potiskuju močvarnu vegetaciju.

Na prostoru tresetišta Mali Ždralovac nalaze se površine hidromelioracionog sistema sa sistemom brana po ugledu na austrougarske sisteme kontrolisane odvodnje, izgrađenih s ciljem prenamjene korištenja prirodnog tresetišta u poljo-privredne svrhe, koji onemogućava spontanu obnovu prirodne vegetacije. Iako je za sada Veliki Ždralovac očuvan, zbog navedenih aktivnosti u ostalim dijelovima tresetišta, i on je izložen riziku, s obzirom na to da se vrlo intenzivno odvodnjava cijelo područje.

Dreniranjem tresetišta produžava se suhi period i isušivanje treseta što pogoduje izbijanju požara koji su posljedica samozapaljenja treseta, ali i namjernog palje-nja vegetacije tokom ranog proljeća, čime se nastoji suzbiti razvoj korova na po-ljoprivrednim površinama. Kao posljedica niskog nivoa podzemnih voda nasta-log odvodnjom i male količine padavina, od januara do marta 2007. godine je u podzemnom požaru izgorjela ogromna količina treseta (nikad nije učinjena službena procjena) na površini od oko 200 km2, uključujući i 73 km2 tresetišta u Ždralovcu.

PRijetnje području

ta

odgodi

dm na to

skopana tres

jaelu Livan

a u ŽEečva700 ha, trena cilj

mjen

Nakon krivolova Foto: ©Dražen Kotrošan/ O.D. „Naše ptice“

13

Neodrživo upravljanje vodamaPrvi sistemi odvodnje u centralnom dijelu Livanjskog polja su izgrađeni početkom dvadesetog stoljeća, a izgradnjom sistema hidroelektrane Orlovac 1970-ih ova površina u centralnom dijelu Livanjskog polja je povećana na oko 2500 ha. Uz sistem kanala, izgrađen je i rezervoar Buško jezero (55 km2), kao i regulacijsko je-zero Lipa od kojega se vode skupljene putem mreže kanala tunelom kroz planinu Dinaru dovode na HE Orlovac.

Izgradnja odvodnih kanala i Buškog jezera je dramatično promijenila sta-nje vodnog režima na oko 50% ukupne površine Livanjskog polja, posebno u njegovom jugoistočnom dijelu i uticala kako na biljne zajednice u polju, tako i na aluvijalne šume hrasta na rubu polja.

U planskoj dokumentaciji postoji druga faza sistema HE Orlovac, koja podrazu-mijeva isušivanje Ždralovca, izgradnju akumulacije Brežine i spajanje na posto-jeći sistem kanala u Jagmama, kao i izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo, za koju je 2011. godine izrađena studija uticaja na okoliš, u kojoj je u prvoj verziji navede-no da „nema podataka o zaštićenim, ugroženim i rijetkim životinjskim vrstama na promatranom području“ kao i to da se na području Livanjskog polja nalazi

„oko 90 vrsta ptica“, bez navođenja konkretnih vrsta. U dopunama studije koja je urađena nakon javne rasprave taj broj je promijenjen na 206 vrsta, ali se i dalje tvrdi kako se „tokom izgradnje ne očekuju negativni uticaji na faunu ptica“, da će „izgradnja bazena imati povoljan uticaj na faunu riba, vodozemaca i ptica“, očito ne uzimajući u obzir vrste vezane za plitka močvarna i travnata staništa.

Izgradnja ovog sistema bi sigurno imala negativne posljedice po cijeli ekosistem Livanjskog polja, zbog izmjene hirdološkog režima. Bilo kakvo remećenje procesa prirodnog sezonskog plavljenja, koji je najzaslužniji za oblikovanje ovog područja, mora biti popraćeno znatno detaljnijim istraživanjem nego što je to urađeno za potrebe gorenavedene studije, pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na ende-mične vrste riba i populacije ptica močvarica.

Paljenje staništa Foto: ©Kenan Pašić/O.D. „Naše ptice“

14

Isušivanje Livanjskog polja Foto: ©Dražen Kotrošan/ O.D. „Naše ptice“

15

Eksploatacija uglja, krečnjaka i šljunkaNa području jugoistočnog dijela Livanjskog polja se na oko 400 ha površine vrši eksploatacija uglja, krečnjaka i šljunka koja ima ozbiljan uticaj na ekosisteme ovo-ga područja. Ekonomska opravdanost eksploatacije uglja još uvijek nije dokaza-na u postojećim uslovima, ali su negativni uticaji na ekosistem očigledni, pa bi se prije nastavka i eventualnog proširenja ovih aktivnosti one morale detaljno preispitati i sučeliti sa svim mogućim utjecajima na okoliš i cjelokupni ekosistem Livanjskog polja.

Uklanjanje tla i biljnog pokrova na mjestima eksploatacije krečnjaka i šljunka jedan je od razloga zagađivanja podzemnih voda, jer se šljunčani sloj nerijetko uklanja do nivoa pojave podzemnih voda.

Divlje deponije i neodržive poljoprivredne prakse Pretvaranje šljunčara u divlje deponije, među ostalim i za razne rizične ambalaže (kante od mineralnih ulja, boce od sredstava za zaštitu bilja, vreće od mineralnih gnojiva), i direktno utiče na zagađivanje tla, jer štetne materije putem oborinskih voda dospijevaju u vodotoke. Na području općine Livno je evidentirano 87 divljih deponija, čiju sanaciju onemogućava nepostojanje plana upravljanja otpadom na nivou općine, a treba spomenuti i zagađenje vodotoka iz domaćinstava i sa pol-joprivrednih površina, zbog nepostojanja kanalizacionog i vodovodnog sistema i odvodnje otpadnih voda.

Formiranje monokulturnih zasada i nedovoljna educiranost poljoprivrednih pro-izvođača uzrokuju korištenje nepotrebno velike količine vještačkih đubriva i pe-sticida, koji se ispiraju u podzemne vode i značajno utiču na fl oru i vegetaciju, ali i ukupan živi svijet ovog područja, tako što podstiču rast određenih grupa biljaka koje zagušuju prirodnu vegetaciju. Rezultati istraživanja vršenih u proteklih neko-liko godina pokazuju značajan porast koncentracije nitrata i koliformnih bakterija u Buškom jezeru.

Smanjenje i nedostatak ispaše na livadama Livanjskog polja dovodi do zara-štavanja ovih ekosistema i njihovog pretvaranja u šibljake, što smanjuje ukupan diverzitet prostora. To se pokušava spriječiti paljenjem vegetacije, što u značajnoj mjeri inhibira proces pedogeneze, odnosno odvijanje procesa nastanka treseta i drugih tipova tala, a i predstavlja stalnu opasnost za razvoj podzemnih požara. Specifi čno zagađenje tla je defi nirano uslijed ratnih djelovanja na prostoru opći-ne, koje se ogleda se u kontaminaciji zemljišta minsko-eksplozivnim sredstvima i ostacima streljiva proizvedenog od osiromašenog urana.

Požar u Ždralovcu Foto: ©Kenan Pašić/O.D. „Naše ptice“

16

KrivolovZbog miniranosti terena problem krivolova na većem dijelu Livanjskog po-lja nije toliko izražen kao na drugim područjima duž Jadranskog migrator-nog puta. Lovačka udruga iz Livna je proglasila dijelove Ždralovca za zonu u kojoj je lov zabranjen, a EuroNatur je uputio prijedlog kantonalnom ministru da se ta odluka i ozvaniči, ali to još nije učinjeno. Na južnom dijelu polja, oko Buškog jezera redovno se nalaze čahure i bilježe slučajevi ilegalnih aktivnosti. Krivolovci obično koriste čamce sa jakim motorima, uznemiravajući jata na cijelom mo-čvarnom području.

Mete krivolovaca su uglavnom ptice močvarice, najčešće šljukarice i patke, koje love zadržavajući se oko močvarnih staništa Ždralovca i vodenih prozora kod Prologa, pucajući iz automobila, čime se krši član 57 Zakona o lovstvu FBiH.

Aktivnosti krivolova bilježene su i na akumulaciji Lipa, gdje su na nasipu redovno pronalažene lovačke čahure. Primijećeno je i da su jata ptica vrlo plašljiva, tako da je u nekoliko slučajeva bilježeno da ptice na izlazak posmatrača iz automobila reaguju brzim premještanjem na udaljenost od najmanje 300 metara. To ukazuje na dugotrajno uznemiravanje ptica u njihovom staništu, čime se ne osigurava provedba međunarodnih konvencija i propisa o zaštiti ptica, a istovremeno uzro-kuje indirektni mortalitet zbog gubitka energije i rezervi za zimu.

Na Buškom jezeru su u više navrata pronalaženi plastični mamci za gavke So-materia mollissima, a bilježen je i lov iz brzih motornih čamaca, što je zabranjeno Članom 57 Zakona o lovstvu FBiH.

Sve aktivnosti krivolova bilježene su prije nego što je Livanjsko polje proglašeno za međunarodno značajno močvarno stanište Ramsarske konvencije, ali nesma-njenim intenzitetom i nakon toga. U posljednjih par godina stopa krivolova je smanjena zbog čestog prisustva članova Ornitološkog društva “Naše ptice” i partnerskih organizacija, ali je još uvijek na zabrinjavajućem nivou.

Nedostatak industrije i niska stopa zaposlenosti doprinose vrlo lošoj ekonomskoj slici okruženja Livanjskog polja i razvoju ilegalnih aktivnosti, pa lokalno stanov-ništvo pomaže krivolovcima koji dolaze uglavnom iz Italije. Posljednjih godi-na je izraženo ubijanje kormorana Microcarbo pygmeus i Phalacrocorax carbo, što lokalno stanovništvo donekle opravdava, smatrajući da te ptice čine ogromne štete ribljem fondu. Evidentna je i općenito niska javna svijest o potrebi zaštite ptica, što se ogleda u tome da do sada nije bilo slučajeva prijave krivolova i drugih nelegalnih aktivnosti od strane lokalnog stanovništva.

Nedostatak zakonske zaštiteNajveći problem za područje Livanjskog polja predstavlja to što ono, unatoč cje-lokupnom bogatstvu fl ore i faune i nizu međunarodno priznatih dezignacija, još uvijek nema nikakvu zakonsku zaštitu na nivou Bosne i Hercegovine.

Ne postoji plan upravljanja ovim područjem, a u nacrtu prostornog plana Her-Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“

17

Neodrživa eksploatacija treseta Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“

ceg-Bosanske županije navodi se da se treba preispitati opravdanost stavljanja cijele površine Livanjskog polja na Ramsarsku listu, i da se predlaže da vlada HBŽ kod mjerodavnih institucija Bosne i Hercegovine pokrene postupak za preispiti-vanje i promjenu granica Ramsarskog područja Livanjskog polja tako da ono obu-hvati samo “onaj dio ili dijelove koji su močvara i stanište rijetkih ptica močvarica

i područja značajna za ptičije vrste”, očito ne uzimajući u obzir da, zbog tipičnog kraškog karaktera, sve aktivnosti koje se vrše u jednom dijelu Livanjskog polja imaju direktne ili indirektne posljedice na druge njegove dijelove ili na polje u cjelini. U lokalnom ekološkom akcionom planu Općine Livno prepoznat je značaj Livanskog polja za ptice, ali se uglavnom fokusira zaštita populacije divljih konja.

18

Sanacija lokaliteta na kojima se obavlja eksploatacija tresetaZaštita močvare i tresetišta Ždralovac, na kojem se trenutno obavljaju aktivnosti eksploatacije treseta, podrazumjeva i odgovarajuće projekte za rehabilitaciju devastiranih dijelova. S obzirom na to da se eksploatacija treseta (iz ekonom-skih razloga) nameće kao aktivnost koja se na ovom području provodi i provodit će se, neophodno je iznaći ekološki održiv način za te aktivnosti, što podrazumi-jeva kontrolisanu eksploataciju uz ograničeno ali i značajno očuvanje ekosistema, i restauraciju područja na kojima je taj proces već izvršen.

U sadašnjim okolnostima, prostor tresetišta Ždralovac moguće je podijeliti na tri cjeline: očuvani dio Velikog Ždralovca, na kojem nije vršena eksploatacija trese-ta niti je bio podvrgnut hidromelioracionim zahvatima, dio Velikog Ždralovca na kojem se vrši eksploatacija treseta dugi niz godina i Mali Ždralovac, koji je pred-stavljen površinama pod tresetom i tresetno-glejnim tlom hidromelioracionog sistema, koji se koristi u poljoprivredne svrhe.

Najbitnija aktivnost koju treba poduzeti je spriječiti daljnju degradaciju trese-tišta, a zatim izvršiti rehabilitaciju močvare i tresetišta Ždralovac, revegetacijom prirodnih ploha i površina zahvaćenih požarima. Hidrološki režim je potrebno vratiti u prirodno stanje, što se može postići povećanjem nivoa podzemnih voda usporavanjem oticanja voda iz močvare blokiranjem Ždralovačkog kanala i ve-ćeg broja sekundarnih kanala, posebno u dijelu u kojem je završena eksploa-tacija tokom devedesetih godina prošlog stoljeća. Ključni faktor u rehabilitaciji eksploatacionih bazena tresetišta je prirodna regeneracija trske i šaši na dnu ek-sploatacionih bazena, a za taj proces potrebno je 5-10 godina. Hidrološki uslovi u eksploatacionim bazenima relativno su povoljni za trsku i ostale močvarne biljke, a u cilju brže regeneracije potrebno je prilikom ekstrakcije ostavljati sloj treseta od 20 cm na dnu bazena, što za sada nije slučaj. Obaveza kompanije „Finvest“ koja trenutno vrši eksploataciju treseta morala bi biti da u dijelove polja u kojima je završena eksploatacija izvrši vraćanje ostataka treseta skinutog kao jalovina i izvrši reuspostavu hidroloških uvjeta koji bi omogućili obnovu vegetacije Reus-postava hidroloških uvjeta na tom dijelu podrazumijeva uvođenje vode u napu-štena polja i blokiranje njenog oticanja. Projektom koji je radio Institut za hidro-tehniku iz Sarajeva planirano je da se oticanje vode blokira nasipima od lokalnog materijala (iskopanog treseta i jalovine).

Prijedlozi mjera zaštite

U sadio

rgnut htacija t

trese

njim o

siste

Trčka, Perdix perdix Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“

19

Sanacija požarištaRehabilitacija površina tresetišta nakon izbijanja požara i smjene prirodne mo-čvarne vegetacije sastoji se iz nekoliko uobičajenih akcija, uključujući uklanjanje grmolike i drvenaste vegetacije koja je smijenila prirodnu vegetaciju trske, za vri-jeme vegetacijskog mirovanja.

Podsticanje tradicionalne i ekološke poljoprivredne prakseKako je geomorfologija područja Livanjskog polja kraška, što znači da na ovom prostoru dominiraju krečnjačko-dolomitne stijene s kojima je podzemna voda koja izvire u vrelima i estavelama stalno u dodiru, aktivnosti u jednom dijelu po-lja imaju direktan ili indirektan uticaj na njegove druge dijelove. Glavni izvori onečišćenja sa poljoprivrednih površina su pesticidi i mineralna i organska gnojiva, što predstavlja poseban problem na područjima izloženim požarima i sa smanjenom količinom organske materije u tlu.

Na području Livanjskog polja neophodno je uspostaviti sistem održive „eko-loške“ poljoprivredne prakse, koja podrazumijeva održavanje plodnost tla kroz smanjenje oštećenja okoliša, uz visok kvaltet i nivo proizvodnje agroekosistema. Na ovaj način se može prozvoditi hrana visokog kvaliteta, atraktivna domaćim i stranim turistima kao prepoznatljiv proizvod Livanjskog kraja. Na ovaj način već funkcioniše najveći dio poljoprivrednih gazdinstava na području Livanjskog po-lja. Pod održivom i tradicionalnom poljoprivrednom praksom podrazumijeva se gazdinstvo na kojem se uzgaja stoka, primjenjuje se tradicionalna obrada tla bez učešća teške mehanizacije, za prihranu biljaka se koristi stajnjak i minimalne koli-čine mineralnih gnojiva, uzgajaju se stare sorte, ali i moderni hibridi žitarica, voća i povrća. Umjesto monokulturnih zasada, biljke se uzgajaju u plodoredu, tako da površina tla nikada ne ostaje bez biljnog pokrova, a obavezna je sjetva mahu-narki, bilo da se usijavaju u okopavinske usjeve, ili kao pokrovni usjevi, koje osi-guravaju dodatne količine biološki vezanog azota i smanjuju opasnost njegovog štetnog uticaja na podzemne vode u obliku nitrata. U zaštiti bilja primjenjuju se samo prirodna sredstva, a forsira se sjetva i sadnja otpornijih ili povratak starih, napuštenih sorata biljaka.

Crvenonoge vjetruše, Falco vespertinus Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“

20

Ekološka poljopri-vreda je optimalno rješenje za zaštitu

tla i voda Livanjskog polja[ ]


21

Tokom toplijeg dijela godine stoka se napasa na otvorenom, spriječavajući zara-stanje travnjaka i njihovu konverziju u šibljake i potrebu za namjernim paljenjem vegetacije u proljeće. Ekološka poljoprivreda je optimalno rješenje za zaštitu tla i voda Livanjskog polja, ali joj treba prethoditi zakonska regulativa i opća pot-pora društva, pa ovaj sistem gospodarenja treba dodatno afi rmirati i podupi-rati u interesu ruralnog razvoja Livanjskog polja. Zakonom i pravilnicima treba predvidjeti registar poljoprivrednih proizvođača, rad nadzornih stanica i ovlašte-nih laboratorija za kontrolu uzgoja bilja i proizvodnje, s obzirom na činjenicu da trenutno ne postoji popis poljoprivrednih proizvođača na ovom području. Jedan od ograničavajućih faktora razvoja poljoprivrede na području Livanjskog polja je veličina posjeda (prosjek ispod 3 ha), pa je prije razvoja poljoprivredne proizvod-nje preporučljivo formirati asocijaciju ili zadrugu proizvođača i obezbijediti rad stručne službe.

Od velikog broja farmera na području Livna samo je mali broj markentiški ori-jentisan u proizvodnji mlijeka, sira, i mesa. Najveći dio su mali proizvođači koji proizvode za svoje potrebe, ali i oni mogu razvijati tržišno orijentisanu poljopri-vredu uz primjenu razumnih mjera od strane države kako bi se oduprli nelojalnoj uvoznoj konkurenciji.

Sanacija divljih deponijaS obzirom na činjenicu da je Livanjsko polje zona akumulacije u kršu, da se u nje-mu i na njegovim rubnim dijelovima – podnožju padine, nalaze izvori pitke vode, na čije se korištenje u budućnosti svakako računa, izuzetno je važno spriječiti i sankcionisati korištenje napuštenih kopova tresetišta kao deponije otpada iz do-maćinstva i poljoprivrede, kao i sanirati postojeće deponije u cilju zaštite vode od onečišćenja, čime će se doprinijeti normalnom funkcionisanju i održivosti ekosi-stema na ovom području.

Monitoring ptica i staništaU cilju praćenja stanja ptičijih populacija na području Livanjskog polja, izrađena je baza podataka o lokacijama gniježđenja kosca Crex crex i redovno se prati broj-nost žličarki Platalea leucorodia i ždralova Grus grus, sa nadom da će se ponovo registrovati gniježđenja ovih vrsta, koje se na području Livanjskog polja trenutno vode kao izumrle gnjezdarice. Planirano je da se uspostavi program monitoringa ptica tokom cijele godine, koji bi uključio više indikatorskih vrsta i akcije poput zimskog brojanja ptica, monitoringa grabljivica, praćenja seobe i kartiranja gnjez-darica.

Foto: ©Tibor Mikuska/HDZPP

22

Na prostoru Livanjskog polja

do sada je registrovano

235 vrsta ptica[ ]Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ (2-6,9-15), ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ (7), ©Goran Topić/O.D. „Naše ptice“ (8), ©Tibor Mikuska/HDZPP (1)

23

Podizanje javne svijestiNiti jedna od navedenih aktivnosti ne može se provesti u djelo bez podizanja jav-ne svijesti kroz radionice i kampanje protiv krivolova i paljenja vegetacije i uticati na to da se lokalno stanovništvo uključi u donošenje odluka kada je u pitanju izgradnja brana i elektroobjekata. Već sad je evidentno da većina lokalnog sta-novništva nije upoznata sa tim šta podrazumijeva status močvare od međuna-rodnog značaja, i smatraju da to znači potpunu zabranu poljoprivredne i svake druge djelatnosti.

Razvoj ekoturizmaLivanjsko polje i okolina pružaju jedinstvenu perspektivu za razvoj ekoturiz-ma. Osim izuzetno povoljnog položaja, s obzirom na to da se nalazi na poznatoj trasi ceste iz sjeverne Evrope prema jadranskoj obali, ovo podučje ima i mnoge kulturne, tradicionalne, religijske i prirodne vrijednosti, što ga čini atraktivnim domaćim i stanim turistima. Razvoj turizma podstaći će se postavljanjem infor-macijskih tabli i razvojem turizma na osnovu posmatranja ptica, uz jačanje sa-radnje sa lokalnim zajednicama, sa posebnim fokusom na djecu i mlade kroz edukacijske programe.

Određivanje zona zabrane lovaPrije nekoliko godina članovi lovačke udruge iz Livna samoinicijativno su progla-sili dijelove Ždralovca za zonu u kojoj je lov zabranjen, ali ta odluka nikada nije ozvaničena, niti su defi nisane sankcije za krivolovce. U cilju zaštite faune ptica Livanjskog polja, ali i sveukupnog biodiverziteta ovog područja, neophodno je uspostaviti zone u kojima će lov i sve ostale aktivnosti koje za posljedicu imaju uznemiravanje ptica biti zabranjene. Ove zone bi morale obuhvatiti područje Velikog Ždralovca, na kojem postoji mogućnost ponovnog gniježđenja ždrala Grus grus i žličarke Platalea leucorodia, koje se vode kao izumrle gnjezda-rice na području Bosne i Hercegovine, i dio uz obale Buškog jezera, na kojem se

tokom zimovanja zadržava i do 70000 močvarica. Također, treba obratiti pažnju na vlažne livade na kojima se redovno bilježi velika gnjezdeća populacija kosca Crex crex koja je najbrojnija u Bosni i Hercegovini, ali i jedna od najbrojnijih u cijelom balkanskom regionu i pojas šuma na rubu Livanjskog polja, u kojima se gnijezdi veći broj grabljivica. Zabrana lova predstavlja i značajnu mjeru u zaštiti pitke vode, jer kvalitet vode zavisi od populacije vodenih ptica koje se hrane bio-masom proizvedenom tokom ljeta.


z er, trebpov

ni

24

Zoniranje Livanjskog poljaU cilju zaštite ukupnog biodiverziteta Livanjskog polja, predlaže se da se cjelo-kupno područje podijeli u tri zone, u zavisnosti od trenutnog stanja i postojanja ekološki najvrjednijih područja: nukleus (najvrjedniji dio), prelaznu zonu i zonu u kojoj će biti dozvoljene poljoprivredne i druge aktivnosti. Zonu nukleusa treba či-niti dio sa još uvijek očuvanom močvarnom i polumočvarnom vegetacijom trske, šaševa, močvarnih livada, šuma johe, vrbe, lužnjaka, topole i hrasta lužnjaka na-seljenom mnogobrojnim predstavnicima faune ptica, riba, vodozemaca, gmiza-vaca, sisara i beskičmenjaka, kao i dijelovi polja u kojima se nalaze vrela, estavele, ponori i drugi elementi kraškog područja. Kao nukleus zona u ranijim istraživa-njima prepoznat je jugozapadni dio Livanjskog polja i Veliki Ždralovac u kojem još nisu vršene nikakve aktivnosti i u kojem se nalaze očuvane šume, močvarna staništa i povremeno plavljene livade sa mnogobrojnim reliktnim i endemičnim biljkama i biljnim zajednicama, i nizom gnjezdarica. U ovoj zoni dozvoljena su samo naučna istraživanja i monitoring životne sredine.

U prelaznoj zoni, koja obuhvata rub polja i prelaz između nukleusa i treće zone, nalaze se šume kitnjaka, cera, medunca, i dio poplavnih livada. U prelaznoj zoni dozvoljen je turizam i naučna istraživanja, s tim da aktivnosti koje se tu sprovode ne smiju narušiti primarno stanje ekosistema unutar nukleus zone.

U trećoj zoni nalaze se obradive površine, mezofi lne i termofi lne livade i šumarci po obodu polja, koji su već pretrpjeli određene izmjene zbog sječe, melioraci-je ili nekih drugih aktivnosti. Na ovim površinama dozvoljena je poljoprivredna proizvodnja i drugi oblici privređivanja. Potrebno je potpuno zabraniti intenzivnu poljoprivrednu praksu uz korištenje teške mehanizacije i velikih količina gnojiva i pesticida, sistematsko paljenje vegetacije i bilo kakvu drugu privrednu djelatnost koja negativno utječe na ovo područje.

Zakonska zaštita Livanjskog poljaU cilju očuvanja bogatstva biodiverziteta Livanjskog polja, što podrazumijeva sve-ukupnost staništa, ekosistema i vrsta, ovaj prostor je što prije neophodno pro-glasiti zaštićenim područjem, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da konzervacija staništa u Livanjskom pol-ju, zbog mnoštva migratornih vrsta ptica koje zimuju na ovom području ili se tu odmaraju tokom seobe, predstavlja opći kako lokalni i regionalni, tako i globalni interes. S obzirom na izrazit diverzitet ptica utvrđen na ovom području i identi-fi kovane vrste čija se zaštita zahtijeva kroz Anekse Ptičije direktive, jasno je da

Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ (2,4,5) i ©Tibor Mikuska/HDZPP (1,3)

25

Livanjsko polje, zaslužuje i status u grupi Special Protection Areas (SPAs), a potrebno je naglasiti da u ekološkoj mreži Natura 2000 nijedno područje u Bosni i Hercegovini nije ni blizu tako raznoliko i bogato kao Livanjsko polje sa okolnim planinama Dinarom i Cincarom. Stoga je zaštita (formalna, pravna, suštinska) bar jednog dijela polja (od koga je najbolje očuvan krajnji sjeverozapadni dio) od ogromne važnosti za državu u cjelosti, tim prije što je najveći dio polja već dugi niz godina korišten u najrazličitije svrhe, usljed čega je veći dio iskonskih ekosistema narušen ili potpuno uništen.

Stoga je neophodno pokrenuti izradu studije za proglašenje Livanjskog polja za-štićenim područjem sa akcionim planom za upravljanje tim područjem. Studija treba obuhvatiti odgovarajuću zonaciju i razmotriti pitanje kategorije zaštite, što će ovisiti od toga da li će se u obzir uzeti samo područje Livanjskog polja i Buškog jezera ili će se u okvir zaštićenog područja uključiti i okolne planine, koje su već predmet studija za proglašenje zaštite.

Proglašenje Livanjskog polja za zaštićeno područje znatno bi doprinijelo razvoju lokalnih zajednica. Tu se prije svega misli na područje turizma, gdje bi Livanjsko polje kao najveće kraško poplavno polje trebalo biti brend, a na osnovu njega bi se trebalo razvijati niz aktivnosti koje bi dovele do zapošljavanja (otvaranje kapa-citeta za prijem gostiju, prijevoza, razvoj ekoturizma na bazi posmatranja ptica i fotosafarija, promocije lokalnih prehrambenih brendova, te stimulaciju poljo-privrede i stočarstva na bazi organske poljoprivrede i potreba razvoja turizma). S druge strane, pokretanje projekata za upošljavanje i stimulaciju poljoprivrede omogućilo bi i povratak djela iseljenog stanovništva, ali i aktivaciju mlađe popula-cije koja je trenutno nezaposlena. Prije razvijanja plana upravljanja, neophodno je riješiti probleme zaštite i osnivača. U cilju zaštite ovog područja prije nekoliko godina formirano je Suradničko vijeće za razvoj Livanjskog polja, sa ciljem raspra-ve o problemima, mogućim rješenjima i daljnjem razvoju ovog područja.

Ipak, još jednom treba naglasiti potrebu uspostave legalnog konzervacijskog sta-tusa na nacionalnom nivou, kako bi sve buduće akcije i planovi upravljanja po-dručjem imali zakonitu osnovu, propisanu domaćom legislativom.

Foto: ©O.D. „Naše ptice“ (1,2) i ©Tibor Mikuska/HDZPP (3-5)

26

Livanjsko Polje, the largest periodically fl ooded karst fi eld in the world, is one of the most important wintering, stopover, and breeding sites for waterbirds and

raptors in Bosnia and Herzegovina. It comprises seasonally fl ooded agricultural land, seasonal marshes, temporary and permanent streams, karst springs and sinkholes, peatland, dry grasslands, pastures, wet meadows and alluvial oak, ash and alder forest.

In the past, Livanjsko polje was known for cranes, and the northern part of the polje – Ždralovac – was named after them. Due to peat excavation and change in water regime the breeding activity has stopped, and today this species is only registered during migration, but there is a huge potential breeding area, situated in a fl ooded peat, wood and marsh land in the north-western part of the polje.

Livanjsko polje is an important breeding site for Crex crex, Circaetus gallicus, Lani-us collurio, Circus pygargus, Phalacrocorax carbo, Phalacrocorax pygmeus, Botaurus stellaris and Gallinago gallinago, and has been designated an IBA since 2011 and Ramsar site since 2008. However, most local people are not familiar with what the Ramsar site designation actually means – they believe that it completely prohibits the agriculture production and development of the area, and some of them even want the Ramsar status to be abolished. They also shoot the cormorants because of “the damage caused to the fi sheries”, so it is extremely important to educate local community and visitors about the importance of this site.

Although it has been internationally recognized as a Wetland of international im-portance and Important Bird Area, Livanjsko polje still doesn’t have legal prote-ction in Bosnia and Herzegovina, and a series of activities which threat the fragile biodiversity of this area are being performed: peat excavation, water extracti-on for energy production, intensive agriculture practices with use of pesticides and large amounts of chemical fertilizers. The planned activities, which threat the area of Livanjsko polje include fl ood areas being dried out, with water being collected and kept in reservoirs or transferred through canals to the hydropower

SUMMARY

ko poljeas nam

g acn wareg


27

plants. The activities that threaten the biodiversity of this area, including water extraction, unsustainable peat excavation and lignite mining, intensive agricultu-re with use of large quantities of pesticides and fertilizers are being conducted. The changes in water regime and levels of water lead to aboveground and under-ground fi res, which destroy vegetation and have negative impact to the overall biodiversity of Livanjsko polje.

In order to preserve values of Livanjsko polje, it is necessary to initiate the pro-cess of protection and zoning of Livanjsko polje, in cooperation with local sta-keholders. There is already a proposal of zoning of Livanjsko polje, which was made in 2009 by EuroNatur and based on a vegetation map and distribution maps for several indicator bird species, which will provide a good basis for con-servation planning and future monitoring in Livanjsko polje. The development of sustainable organic agricultural practices in the area and promotion of birdwatc-hing-based tourism will contribute to the preservation of Livanjsko polje through involvement of local communities.


Livanjsko polje still has no legal

protection in Bosnia and Herzegovina[ ]

28

LITERATURA

Beck-Mannagetta, G. (1897): Ein botanischer Ausfl ug auf den Troglav (1913 m) bei Livno. Wissenschaftl. Mittlg. Aus Bosnien und der Hercegovina, Wien.

Beck-Mannagetta, G. (1903): Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, Gym-nospermae i Monocotyledones, I dio Državna štamparija, Sarajevo.

BirdLife International, (2004): Birds in Europe: population estimates, trends and conserva-tion status. BirdLife International (BirdLife Conservation Series No.12), Cambridge.

Bjelčić, Ž. (1987): Endemi u biljnom svijetu Bosne i Hercegovine i problem zaštite. ANUBiH, posebna izdanja, knjiga LXXXII, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 14: 95-102, Sarajevo

Čengić, I., Čabaravdić, A. (2002): Watershed managment in mountain regions in Bosnia and Herzegovina – a general overview. In: Achouri M. and Tennyson L. (eds.): Watershed research in Europe, Part 3. Proccedings of the European Regional Workshop on Watershed Managment, Megeve (France), FAO/EOMF.

Cvijić, J. (1900): Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glasnik srp. Akad. Beograd.

Fukarek, P., 1954: Istraživanja fl ore i vegetacije Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, vol. 7(1-2): 111-168. Sarajevo

Grubač, B., Gašić, B. (2001): Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.

Hamzić, A., (2011): Livanjska gaovica (Phoxinelus alepidotus) Pregled vrsta i staništa, NATU-RA 2000. Centar za održivi razvoj, 326-327.

Horvat, I. (1949): Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb.

Katzer, F. (1909): Karst und Karsthydrographie. Zur Kunde der Balkanhalbinsel, Sarajevo.

Kotrošan, D., Dervović, I. (2007): Gniježđenje sive čaplje u Visokom i na Livanjskom polju. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 56.

Kotrošan, D., Štumberger, B., Sackl, P. (2008/2009): Prva registracija šarenog kulika (Cha-radrius morinellus) na Livanjskom polju. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercego-vini, 4-5(4-5): 117-118.

Lakušić, R., Pavlović-Muratspahić, D., Redžić, S. (1982): Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta, XXXV: 81-92, Sarajevo

Mesić, M., Flajsig-Ćosić, G., Bašić, F., Kisić, I. (2003): Pokazatelji onečišćenja voda iz poljopri-vrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st: 599-612, Zagreb

Mulaomerović, J. (2005): Dva opažanja pupavca (Upupa epops) u 2005. godini Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 49-50.

Obratil, S. (1984): Naselja ptica (Aves) u kopnenim biocenozama kraških polja Hercegovi-ne. GZM BiH (PN) NS 23: 147-184.

Obratil, S. (1992): Prilog poznavanju avifaune Buškog jezera (Bosna) i užeg priobalnog po-dručja. GZM BiH (PN) NS 30, 155-168.

Obratil, S. (2006): Ekološka diferencijacija faune ptica Livanjskog polja. GZM BiH (PN) NS 32: 45-81.

Obratil, S., (1967): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine I (Passeriformes). GZM BiH (PN) NS 5: 191-268.

Obratil, S., (1968): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II (Gaviiformes, Podicipediformes, Pelacaniformes, Ciconiiformes, Anseriformes). GZM BiH (PN) NS 6: 227-254.

Obratil, S., (1972): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III (Falconiformes). GZM BiH (PN) NS 10: 139-155.

Obratil, S., (1975): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine IV (Galliformes, Gruiformes). GZM BiH (PN) NS 13: 153-161.

Obratil, S., (1976): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine V (Charadriifor-mes). GZM BiH (PN) NS 15: 221-241.

Obratil, S., (1977): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine VI (Columbiformes, Cuculiformes, Strigiformes, Caprimulgiformes, Apodiformes, Coraciformes, Piciformes). GZM BiH (PN) NS 16: 203-223.

Obratil, S. (1992): Prilog poznavanju avifaune Buškog jezera (Bosna) i užeg priobalnog po-dručja, GZM (PN), NS, sv. 39 (1991) : 155-168.

Redžić, S. (2003): Plant resources in the creation of the new values. Third internatio-nal Balkan botanical congress «Plant resources in the creation of new values», Book of Abstracts, 1-2, Sarajevo

Reiser, O. (1939): Materialien zu einer Ornis balcanica. I. Bosnien und Herzegowina nebst Teilen von Serbien und. Dalmatien. Ann. Naturhistorisches Museum, Wien.

Riter-Studnička, H., Grgić, P. (1973): Neke promjene u strukturi biljnog pokrivača uzroko-vane isušivanjem kraških polja, Acta Biologica Yugoslavica, Društvo ekologa Jugoslavije, Beograd, časopis Ekologija, Vol. 8, No. 2:277-282, Beograd

Riter-Studnička, H., (1954): Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Go-dišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, vol. 7(1-2): 25-109. Sarajevo

Sackl, P., Kotrošan, D., Stumberger, B., (2008/2009): Procjena veličine populacija i navike gniježđenja španskog vrapca (Passer hispaniolensis, Temminck) u Livanjskom polju, Bosna i Hercegovina – novo gnjezdilište na visoravnima dinarskog krša. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 16-30.

Schneider-Jacoby, M., Rubinič, B., Sackl, P., Stumberger, B. (2006): A preliminary assess-ment of the ornithological importance of Livanjsko Polje (Cetina River Basin, Bosnia and Herzegovina). Acrocephalus 27 (128-129): 45-57.

29

Stumberger, B., Šarac, M., (2010): Kudravi pelikan (Pelecanus crispus) na Buškom Blatu kod Tomislavgrada (Livanjsko polje). Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 6(6): 60.

Svensson, L., Mullarney, K., Zetterstrom D., Grant, J. P. (2010): Collins Bird Guide: The Most Complete Guide to the Birds of Britain and Europe.

Šilić Č. (1992-1995): Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine, Glasnik zemaljskog muzeja BiH, PN, NS, sv. 31:323-367, Sarajevo


Schneider-Jacoby, M., Štumberger, B., (2003): Rapid Assement of the Livanjsko polje, Ceti-na River basin (Bosnia and Herzegovina). FAKT – Informationen der Stiftung Europisches Naturerbe, Septembar 2003, internal draft.

Stambuk-Giljanović, N. (2001): The Quality of Water in the Buško Blato Reservoir. Environ-mental Monitoring and Assessement 71 (3): 279-279.

Stumberger, B., Schneider-Jacoby, M., Gotovac, M. (2008): Livanjsko polje. Information Sheet on Ramsar Waetlands (RIS). Prepared by EuroNatur, Radolfzell.

Stumberger, B., Schneider-Jacoby, M., Schwarz, U., Sackl, P. (2010): Zonation concept for the Livanjsko Polje Ramsar Site. pp 125-134. In: Denac D., Schneider-Jacoby M. and Stum-berger B. (eds.): Adriatic fl yway – closing the gap in bird conservation. Euronatur, Radolf-zell.

Stumberger, B., Sackl, P., (2008/2009): Rezultati brojanja ptica močvarica i njihov gnijezdeći status na Livanjskom polju 2007. – 2009. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Herce-govini, 4-5(4-5): 38-54.

Stumberger, B., Schneider-Jacoby, M., (2010): International importance of three Adriatic Flyway priority sites: Livanjsko polje, the Neretva Delta and Lake Skadar-Shkoder with Bojana-Buna Delta. In Denac, D., Schneider-Jacoby, M. & Štumberger, B., 2010: Adriatic fl yway-closing the gap in bird conservation, Euronatur, 53-59.

30

IMPRESSUM

Naslov: Sarajlić, N.; Kotrošan, D., Zaštitimo Jadranski seobeni put – Livanjsko polje

Izdavač: Ornitološko društvo “Naše Ptice“; Semira Frašte 6, 71000 SarajevoTel: +387 61 783 203 E-mail: [email protected]

Tekst: Nermina Sarajlić i Dražen Kotrošan, Ornitološko društvo “Naše Ptice“

Prijevod i lektura: Nermina Sarajlić, Ornitološko društvo “Naše Ptice“

Tehnički urednici: Adrian Tomik i Tibor MikuskaHrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

Slike: Arhiva Ornitološkog društva “Naše Ptice“ i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode

Dizajn: Davorin Palijan, Grafi ka d.d., Osijek

Prijelom i tisak: Grafi ka d.d., Osijek

Nakladnik: Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirodeGundulićeva 19a, 31000 Osijek

Naklada: 1000 primjeraka

ISBN 978-953-8212-00-0 (cjelina)

ISBN 978-953-8212-05-5 (sv. 3 - meki uvez)

ISBN 978-953-8212-06-2 (sv. 3 – e-knjiga-PDF)

Osijek, 2018

Preporuka za citiranje:

Sarajlić, Nermina i Kotrošan, Dražen (2018) Zaštitimo Jadranski seobeni put – Livanjsko polje. Ornitološko društvo “Naše Ptice“, Sarajevo. 32. str.

Projekt „Zaštitimo Jadranski seobeni put“ fi nanciran je sredstvima švicarske zaklade MAVA i njemačke zaklade EuroNatur.


31


32

Ornitološko društvo ‘’Naše ptice’’Ornitološko društvo ‘’Naše ptice’’ je nevladina, neprofi tna, nepolitička i dobrovolj-na organizacija osnovana 2003. godine u Sarajevu, koja djeluje u oblasti ornitolo-gije, ekologije, prstenovanja i zaštite ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini.

Aktivnosti Društva obuhvataju edukacijski program, koji ima za cilj edukaciju javnosti o značaju zaštite ptica i njihovih staništa, obuku za posmatranje ptica i načine praktične pomoći pticama, kroz seminare, konferencije, radionice, preda-vanja, prezentacije i izložbe; istraživački i konzervacijski program, koji uključuje različite akcije i projekte putem kojih se nastoje prikupiti podaci o značajnim po-dručjima za ptice u Bosni i Hercegovini, stanju populacija rijetkih i ugroženih vr-sta, pojavama koje ugrožavaju ptice i njihova staništa i izdavačku djelatnost, koja se ogleda u tome da od 2005. godine redovno izlazi “Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini”, kao i niz brojnih edukativnih materijala, monografi ja i drugih publikacija u sklopu različitih projekata. Ornitološko društvo „Naše ptice” aktivno učestvuje u javnim raspravama i tribinama ukazujući na probleme zaštite biodiverziteta i uključuje se u u niz regionalnih i internacionalnih projekata u sa-radnji sa partnerima iz drugih zemalja.

Društvo se bavi i turističkom promocijom prirodnih vrijednosti Bosne i Herce-govine kroz razvijanje programa posmatranja ptica, a od 2005. godine redovno izdaje „Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“, jedini stručni orni-tološki časopis u Bosni i Hercegovini.


33


34

35


Documents

ZAŠTITIMO JADRANSKI PUT · vgrad i Bosansko Grahovo, koje se nalaze unutar Zapadnobosanskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Livno je najveći grad u regiji i sjedište kulturnih,