3
Ženski rodoslov Ljiljana Habjanović Đurović Priča o ženama, njihovom nasleđu, bakama i prabakama – ženama uopšte kroz vekove i teška vremena, muke sa kojima su se nosile, o predrasudama, neprihvatanjima, o večitom pitanju zašto je žena ženi najveći neprijatelj, govori knjiga Ženski rodoslov, poznate srpske spisateljice Ljiljane Habljanović Đurović. Kroz istoriju priča je pokazala isto: žena je ta koja rađa, muči se. Ali zar nije tako zapisano u Svetom Pismu – “ Tebi ću mnoge muke zadati kad zatrudniš, s mukama ćeš decu rađati , i volja će tvoja stajati pod vlašću muža tvog, i on će ti biti gospodar.” I upravo je to sudbina žena. Uprkos svim feminističkim pokretima, borbama žena za prava istih, mali je pomak od tada do sada. Ovo se ne može odnositi na glubalnu sliku, ali Ženski rodoslov oslikava veliki deo toga. To je priča u kojoj će svaki muškarac pronaći ženu svojih snova, ali i žena barem deo sebe. Neko će se poistovetiti, neko će reći da je glupost svaka reč, ali to je jezik kojim piše Lj.H.Đurović, žena koja se nije bojala da svoju životnu, surovu priču pretoči na papir. Njen rodoslov je krvav, bolan, sraman, od samog začetka ženske linije pa do dana današnjeg. Teško je reći kolika je granica ženskog bola, i koliko su one u stanju da se ponize pred svojim muževima, gospodarima tela i duše. One vole. Maštaju. Sanjaju. Brižne su uprkos prevarama, batinama i netrpeljivosti. One rađaju kao zečice ali žive kao vučice. Hrabro, ponosno,

Ženski rodoslov

Embed Size (px)

DESCRIPTION

...

Citation preview

enski rodoslovLjiljana Habjanovi urovi

Pria o enama, njihovom nasleu, bakama i prabakama enama uopte kroz vekove i teka vremena, muke sa kojima su se nosile, o predrasudama, neprihvatanjima, o veitom pitanju zato je ena eni najvei neprijatelj, govori knjiga enski rodoslov, poznate srpske spisateljice Ljiljane Habljanovi urovi.Kroz istoriju pria je pokazala isto: ena je ta koja raa, mui se. Ali zar nije tako zapisano u Svetom Pismu Tebi u mnogemukezadati kad zatrudni, s mukamae decu raati, i volja e tvoja stajati pod vlau mua tvog, i on e ti biti gospodar. I upravo je to sudbina ena. Uprkos svim feministikim pokretima, borbama ena za prava istih, mali je pomak od tada do sada. Ovo se ne moe odnositi na glubalnu sliku, ali enski rodoslov oslikava veliki deo toga.To je pria u kojoj e svaki mukarac pronai enu svojih snova, ali i ena barem deo sebe. Neko e se poistovetiti, neko e rei da je glupost svaka re, ali to je jezik kojim pie Lj.H.urovi, ena koja se nije bojala da svoju ivotnu, surovu priu pretoi na papir. Njen rodoslov je krvav, bolan, sraman, od samog zaetka enske linije pa do dana dananjeg. Teko je rei kolika je granica enskog bola, i koliko su one u stanju da se ponize pred svojim muevima, gospodarima tela i due. One vole. Mataju. Sanjaju. Brine su uprkos prevarama, batinama i netrpeljivosti. One raaju kao zeice ali ive kao vuice. Hrabro, ponosno, vrsto se probijaju kroz ivot. Nisu njima jedini neprijatelji muevi. ene su njihova veita briga. U romanu ete, na veoma ratrkan nain, pronai delove enske ljubomore i zavisti. Kada spojite rasute delove, doi ete do odgovora na jo neodgovoreno pitanje: Ko su najvei neprijatelji ena i zato?Ova knjiga je pria o najviem cilju svih ena potrebi da same odaberu svoj cilj i smisao ivota. Pria o tome koliko su ene spremne daleko da idu zarad opte volje i elje, ali u svakom trenutku gledajui da ne ugroze porodicu. Da ne rasparaju ono to je Bog sklopio, kao da je upravo brak najvii smisao ivota. Mnoge od njih bile su slukinje, mnoge dame, neke su se udavale za plemie, umetnike a neke za lovokradice i varalice, kockare i preljubnike. I ma kakvo god mesto da su zauzimale u drutvo, ivele su isto bedno i jadno. Ponieno i podinjeno. Sa samo jednim, jedinim ciljem ostati dosledna svoga mua i biti prava majka svome detetu, jer tako su bile vaspitane. Tako su i svoje erke vaspitavale, a one svoje erke, ako ih je bilo a uvek ih je bilo. Kao da je prokletsvo bilo baeno. A nije. Mone i nemone, srene i nesrene, ene su ene.Danas teko da se moe pronai knjiga sa slinom tematikom. Tanije nema je. Jer vreme je takvo da skriva pravu istinu od ljudi. Iako je sve vie nasilja u porodicama, prevara i lai, ene se dre ponosno i skrivaju istinu od ostalih, ba kao to su inile junakinje Ljiljaninog romana, pre toliko godina, vekova Kao da se nita nije promenilo, i kao da se nikada nee promeniti. A samo na prvi pogled deluje da jeste. Ipak, unutranjost je ostala ista. Nepromenjena.Roman enski rodoslov moete voleti, ili ne, ali on e svakako barem nekim delom dotai najskrivenije okove vae due, ukazae na granice ljudske snage i smelosti, ali i cenu koju plaa svaki ovek ako pokua da se izjednai sa bogovima. Ova pria pokazee vam da je ena bila i ostala deo svakog oveka. Sr postojanja. Ono to se ceni i potuje. Da moe uvek biti prijatelj, domaica, ljubavnica i majka. Jer sve uloge joj odlino lee.