ZGRADE ZA RAD I TRGOVINU

RAZVOJ ROBNE KUĆE OD POJAVE DO DANAS

Robna kuća je trgovina koju čini mnoštvo raznih odjela. Prvom robnom kućom na svijetu

smatra se ''Bon Marche'' u Parizu koju je stvorio Aristide Boucicaut. Izvorna zgrada bila je

dućan iz 1838.g., a tek 1852.g. se razvio u robnu kuću kakvu ju danas znamo.

Louis Auguste Boileau je 1867. započeo izgradnju proširenja zgrade koja se nalazila na uglu

dviju ulica, a nastavio ga je njegov sin Louis Charles Boileau uz pomoć inženjera Gustave

Eiffela. Volumen. U interijeru dominira veliki zračni prostor pokriven staklenom kupolom koji

osvijetljava zgrade zauzima površinu cijeloga gradskog bloka sa visinom od 4 etaže. Visoko

prizemlje se razlikuje od ostalih gornjih etaža sa svojim velikim staklenim plohama u

željeznom okviru s ciljem da privuče kupca u nutrašnjost u koju ne može doprijeti svijetlo iz

prozora. Ono što je ''Bon marche'' učinilo tako uspješnim su principi koje je slijedio

Boucicaut-stalne cijene, vidljiva izloženost, dopuštenje za zamjenu kupljene robe, malena

zarada koja osigurava brzo postizanje prometa.

Slika 1. Aristide Boucicaut Slika 2. „Bon Marche“, Pariz

Po sličnom principu kao sklop nekolikih dućana razvila se velebna robna kuća ''Hotel du

Louvre'', a kasnije 1882. i ''Carrefou du Havre'' arhitekata Sedillea. Kostur je bio od željeza, a

vanjska zidna stijena s tipičnim velikim ostakljenim područjima i s vidljivim željeznim

gredama.

Skoro jedno stoljeće kasnije, točnije 1968., gradi se trgovački centar u Saint-Laurent-du-Var-u

kod Nizze. U sklopu dvoetažne zgrade nalaze se robna kuća, supermarket i trgovina sa

pratećim prostorijama i bazen za plivanje i kino. Parkirališna mjesta su raspoređena oko tog

sklopa na dvije etaže radi kosog terena, a planirani su tako da na istočnoj strani ne ometaju

pješački pristup objektu. Supermarket i robna kuća su odvojeni buticima i skladištama, a na

gornjem katu planiran je dodatan prostor za odmor i osvježenje.

U isto vrijeme razvile su se robne kuće u SAD-u. Prvom robnom kućom smatra se ''A.T.

Stewart & Co'', kasnije preuzet od lanca ''Wanamaker's'' od Johna Wanamakera. No,

najpoznatiji je još danas postojeći ''Carson, Pirie, Scott'' iz 1899.-1904. od Louisa Sullivana.

Ugaona zgrada je uskrsnuće Čikaške škole. Karakteristično mu je dobro osvijetljenje iznutra i

sistem čelične strukture. Pročelja donjih i gornjih etaža se razlikuju u materijalu. Prozori

jednoliko strukturiraju sve etaže, ali donje dvije etaže su u lijevanom željezu sa ukrasima u

željezu tipičnim za arhitekata Louisa Sullivana-lisna ornamentika. Na gornjim je katovima

konstrukcija prekrivena terakota

pločama.

Slika 3. ''A.T. Stewart & Co''

Slika 4. ''A.T. Stewart & Co'', interieur

Slika 5. ''Carson, Pirie, Scott'' nakon izgradnje

Slika 6. ''Carson, Pirie, Scott'', 1940 ih Slika 7. ''Carson, Pirie, Scott'', detalj pročelja

Harboe Architects su preuzeli vodeći ulogu u obnovi povijesnog lijevanog željeznog pročelja

koji je jedna od glavnih oznaka samog objekta. Da bi to učinili, lijevano željezo biva pažljivo

odvojeno od zgrade, a sve prethodne boje, premazi i korozija bit će uklonjeni i stanje svakog

od komada će ići na procjenu štete. Ukoliko je potrebno, oštećeni komadi će biti popravljen,

a oni koji su nepopravljivi će se pretopiti.Nakon što je svaki komad lijevanog željeza očišćen,

bit će oslikan odgovarajućim originalnim bojama te reinstaliran u svoj prvotni položaj. Uz

obnovu lijevanog željeza, Harboe Architects su zamijenili, na prvom i drugom katu, nove

prozore. Osim toga, dovršili su pregled svih povijesnih interijera drva i obloge na vanjski zid.

Od najpoznatijih robnih kuća s Istočne obale su ''Bloomingdale's'' te ''Macy's'' koje nisu imale

arhitektonsku vrijednost.

Izražajniji, u arhitektonskom smislu su, primjeri robnih kuća u Njemačkoj. Na prijelazu iz 19.

na 20. stoljeće nalazimo robnu kuću ''Wertheim'' u Leipziger Strasse u Berlinu arhitekata

Messela. Ugaona zgrada je sa većim pročeljem orijentirana prema glavnoj prometnici.

Izražena mu je dugačka fasada (od 985 stopa) sa svojim velikim stupovima na pročelju koji se

uzdižu preko nekoliko etaža te staklom između stupova. Svrha staklenih ploha i istaknutog

središnjeg ulaza na glavnom pročelju je da privlači kupca u robnu kuću.

Slika 8. ''Wertheim'' u Berlinu, 1925.

Slika 9. ''Wertheim'' u Berlinu,interieur

Wertheim na Kurfrstendamm izgrađena je 1969-1971. 1980. godine, dućan je remodeliran uz

proširenje fasada. Kuća je (prema natpisima KaDeWe&Karstadt na Hermannplatzu ), treća

najveća robna kuća od robne kuće Karstadt u Berlinu. Leži na središnje mjesto

Kurfrstendamm, u blizini Breitscheidplatz i Spomen Crkve. Stranice se prostire na području

zatvara Kurfrstendamm, Augsburgu i Rankestrasse. Wertheim, ova kuća je površine od

33.000 m² i prodajni prostor od 28.500 četvornih metara na osam katova.

Primjer ekspresionističkog oblikovanja na temelju Sullivanovog koncepta čikaške škole je

robna kuća ''Schocken'' u centru Stuttgarta iz 1926. čiji je arhitekt Erich Mendelson. Izrazito

je istaknut ugaoni položaj zgrade staklenim valjkom te se bočni volumeni prilagođavaju padu

terena, a ulazi se s glavne prometnice. Otvoreno i ostakljeno prizemlje se odvaja od gornjih

zatvorenijih katova. Staklene plohe izrazito se ističu u igri sa interijerskim osvjetljenjem.

Primjer dvoetažne robne kuće u

zapadnom Berlinu prikazuje potrebu

parkirališnih mjesta za ispravno

funkcioniranje prometa oko robne

kuće i tako povećani komfort za

kupca.

Projekt je iz 1971. od arhitekata

Waldemara Poreike i Waltera

Pawlika. Koncept je da zgrada sa

parkiralištem tvori zasebnu cijelinu

odvojenu pješačkim prolazom od

robne kuće. Robnoj kući pristupa se

sa juga dok se na sjeveru nalazi

dostava kao i sve pripadajuće

prostorije za izravno funkcioniranje

zgrade. Skoro 2/3 robne kuće

zauzima prodajna površina a 1/3

prostor za skladište i manipulaciju.

Slika 10. ''Schocken'' u Stuttgartu, skice E. Mendelsona

Slika 11. ''Schocken'' u Stuttgartu, 1926.

U primjeru 6-ero etažne robne kuće ''Innovation'' u Bruesselu u Belgiji (arhitekta Victora

Horte), koja je izgrađena 1968., nalazimo prostor za parking i samu robnu kuću u jednom

sklopu. Ali unutar sklopa prostor za prodaju sa svoja 3 glavna ulaza za pješake zauzima

polovicu tlocrtne površine, dok drugu polovicu zauzimaju prateće prostorije. Specifično je to

što se veliko skladište nalazi na zadnjem, odnosno 4. katu, a zauzima površinu koja je inače

predviđena za prodaju. Drugačije nego u prethodnom primjeru, ovdje prodajna površina

zauzima 1/3 ukupne bruto površine, parking drugu trećinu, a sve ostale funkcije se nalaze u

zadnjoj trećini.Pravac u kojem je ova zgrada građena naziva se Art Nouveau.

U njemu su se novi industrijski materijali koristili u privatnim zgradama, no i kod javnih.

Istovremeno je napravljen pokušaj stvoriti skladan stil uz čestu uporabu i arabeskama,

simbola ženstvenosti i energije.

Slika 12. ''Inovation'' u Brusselesu

Istovremeno se u SAD-u gradi trgovački centar ''Beaver Valley'', a kasnije (1971.) trgovački

centar ''Exfon'' u Pennsylvaniji. Ovdje je zanimljiv koncept zgrade u koji su ukomponirane

pješačke staze te razne trgovine i sama robna kuća u jedan sklop. Zgrade nisu visoke, ali

zauzimaju veliku tlocrtnu površinu. Veliko parkiralište se nalazi ispred zgrade. U primjeru

''Beaver Valley'', robna kuća je smještena oko trgovačkih sadržaja i spojena sa pješačkim

putevima. U drugom primjeru nalazimo robnu kuću u središtu sklopa, a pješački put i

trgovine centrično su položene oko nje.

Daljni razvoj nakon robnih kuća bio je lanac trgovina. Thomas Lipton otvorio je trgovinu

mješovitom robom u Glasgowu 1872.g., a godine 1898. postojalo je 245 trgovina.

''Mark & Spencer'' započeli su pomalo 1884.g., a godine 1960. imali su već 240 trgovina.

Potpuno međunarodni je bio ''Woolworth's'' koji je osnovan na principima robe niske cijene.

F. W. Woolworth je 1879.g. otvorio trgovinu u Lancesteru u Pennsylvaniji u kojoj ništa nije

koštalo više od 5 centi. Druga trgovina u Utici u New Yorku otvorena je iste godine. Slijede

trgovine brzo jedna za drugom. Godine 1890. postojalo je 12 dućana, 1899.g. 54 dućana, a

1909.g. 238 dućana.

''Woolworth's'' si je mogao tada

priuštiti najveći neboder.

''Woolworth's Building'' je

projektirao Cass Gilber, a

izgrađen je 1912.-1913.g. Godine

1919. je postojao 1081 dućan, a

1909. je počela invazija na

Britaniju gdje je za 20 godina

izgrađeno 766 Woolworth-a. U

Njemačkoj se napad zbio

1936.g., a već 1941. je bilo 82

dućana. Poučna paralela lanaca

Slika 13. Prvi ''Woolworth's“ (Woolworths Bros), Pennsylvania

trgovina, prvo u Americi pa zatim u Europi, je lanac hotela.

F.W. Woolworth&Co je bio među prvih five and dime dućanima, koji je prodaovao

diskontiranu opću robu po stalnim cijenama, obično po pet ili deset centi, te umanjene

cijene ostalih lokalnih trgovaca. Woolworth, je postao poznat kao i same trgovine njegova

izgleda, bio je jedan od prvih američkih trgovaca koji su stavili robu u slobodnu prodaju bez

pomoći prodavača. Nakon rada na suho dućan u Watertown, New York, Frank Winfield

Woolworth otvorio svoj prvi dućan u Woolworth's Utica, New York, 1878, no ovaj projekt je

Slika 14. ''Woolworth's Building'' u New Yorku

propao u roku od godine dana. Međutim, drugi dućan je otvoren 21. lipnja 1879. Lancaster,

Pennsylvania, postao uspjeh. Frank Woolworth i njegov brat Charles Sumner Woolworth

zajedno su otvorili više trgovine, često u suradnji s drugim poslovnim suradnicima.

Woolworth braća su ušli u partnerstvo sa "prijateljske suparnika", kako bi se povećala

inventar kupovne moći za obje strane.

Slika 15. ''Woolworth's Building'' u New

Yorku, 1970-ih

Dizajniran do tada najvjerojatnije 55 katova, izlazi samo kratko od 241 m na vrhu piramidalne

spirala. Kao što je i Flagg učinio, Gilbert je toranj osovine koja se diže iz pratećeg bloka baze,

ali kako bi se povećala izraz visine (i pridružiti se drugim povijesno visokim zgradama) koristi

gotičke motive.Na vrhu je gotika.

Slika 16. ''Woolworths“

danas, tlocrt

Ovaj poznati neboder, 241 metar visok, naručio je Frank W. Woolworth, Neboder je "U"

oblika, plana sa 29 katova na dnu i sa 30 katova visoka četverokutna kula diže se iz središta

ispred. Cijeli je obložen sa terakotom krem boje. Detalji na ulazu, zastojima, i vrh posuditi od

gotičke arhitekture. Nadimak ovog nebodera bio je "komercijalna katedrala", koji jasno

opravdava i lobby s zasvođenim mozaikom koji pokriva stropove i raskošnim neo-gotičkim

detaljima.

Tri nedavne inovacije u prodaji moraju se zapamtiti: trgovački prostor, supermarket te

podružnice robnih kuća u predgrađu. Automobil je prouzročio sve tri. Trgovački prostor je

područje gdje su trgovine samo s pješačkim pristupom. Može biti skupina ulica i pasaža ili

mogu biti arkade bez svog krova. Prvi takav primjer je bio ''Lijnbaan'' u Rotterdamu iz 1951.-

1953.g. od van den Brock & Bakema. Lijnbaan je glavna shopping ulica u Rotterdamu. Biva

otvorena 1953. godine, kao dio glavne pješačke ulice u novom shopping distriktu, nakon što

je stari distrikt potpuno uništen tijekom bombardiranja Rotterdama od strane njemačke

Luftwaffe. To je bio dizajniran od strane tvrtke Van den Broek & Bakema predvođeni

arhitekata Jo van den Broek i Jakov B. Bakema.

Slika 17. ''Lijnbaan'' u Rotterdamu

''Yorkdale Shopping Plaza'' izvan Toronta je tipičan primjer velikog trgovačkog centra na rubu

grada ili u unutrašnjosti zemlje. Otvoren je 1964.g., zauzima 72 akra, a čine ga 4 glavna i 120

manjih dućana. Postoji parkirališni prostor za 6736 automobila.

Slike 18, 19 i 20. „Yorksdale shopping Plaza“, Toronto, 1964.

Yorkdale Shopping Centar je upscale shopping centra u gradu of Toronto, Ontario, Canada.

Sadrži više od 250 trgovina i nalazi se u zajednici Downsview, u bivšoj City of North York, bivši

dio predgrađu Toronta. To je peti najveći trgovački centar u Kanadi i ima najviše prodaje po

kvadratnoj stopi od bilokojeg centra u Kanadi, sa sadašnjim razinama prodaje robe na oko $

1,000 (CAD) / četvorna stopa. Centar posjeti oko 400.000 kupaca tjedno.

Centar otvoren na 26.2.1964, u vlasništvu od Trizec Corporation. To je bio prvi centar koji

uključuje dvije glavne kanadske robne kuće: Simpson i Eaton pod istim krovom. U vrijeme

njezina otvaranja, biva najveći trgovački centar na svijetu. Međutim, Ala Moana Center u

Honolulu, Hawaii uzeo ovaj naslov kao najveći trgovački centar na svijetu, samo dvije godine

nakon Yorkdale je otvoren. Yorkdale je bio na rubu urbaniziranog dijela grada, sa samo

poljoprivrednom zemljom u okolici. Biva na strateši važnom potezu prometnica te počinje

grad orijentirat prema periferiji, kasnije spojenim s Yorkdale putem pješačkog mosta.

Slika 21. „Ala Moana Center“, Honolulu, 1966.

Supermarket je trgovina samoposluživanjem prvobitno uglavnom mješovitom robom.

Nalazimo ih u gradovima, ali isto tako i na mjestima kao što su podružnice robnih kuća u

predgrađima ili vanjskim trgovačkim centrima. Prvi supermarket, pozivajući se na tradiciju, je

bio ''King Kullen'' u New Yorku koji se otvorio 1930.g., a dvije godine kasnije, točnije 1932.g.,

se otvorio supermarket ''Big Bear'' također u New Yorku.

Slika 22. „King Kullen“, New York, 1930.

King Kullen Grocery Co. je regionalni lanac supermarketa usmjeren na Long Islandu, s 45

prodavaonica u 1995. Često se opisuje kao prvi svjetski lanac supermarketa (i priznata od

strane Smithsonian Institution kao Amerika prva samoposluga), on je osnovao Michael J. i

Cullen 1930. Sredinom 1990-ih, bio je još uvijek u vlasništvu i pod njegovim potomstvom.

King Kullen, preko povezanih kompanija, je ušao u nonfood linije poslovanja u početkom

1990-ih, uključujući nekretnine i obrade podataka. Michael Cullen pridružio Great Atlantic &

Pacific Tea Co. (A&P) lanac trgovine kao službenik u dobi od 18 godina i ostao u tvrtku

sljedećih 17 godina. Deset godina kasnije, u 1929, bio je general menadžer prodaje

podružnice KROGER prodavaonice u Herrin, Illinois, kada je predstavljena tvrtka koja

promovira prototip self-service, gotovinu i supermarkete "monstruozne veličine." Zbog

visokog volumena poslovanja i nisko nad glavom, ustvrdio je on, poput trgovine mogao

zaraditi profit oznake s puno niži nego što su prethodno bili misli moguće.

Slika 23. „King Kullen“ danas, tlocrt

Kullen podnio ostavku na svoj položaj i preselio se u New Yorku. Sa partnerom, je iznajmio

napuštenu garažu u varošu Queensa i u kolovoz 1930. otvorio prvi King Kullen trgovinu.

Imala je 6.000 kvadratnih metara i bila opskrbljena s oko 1.000 predmeta, uključujući

hardver i automobilsku opremu. Pomoglo je i parkiralište, privlačio je kupce ne samo iz

susjedstva.U vrijeme kad je umro godine 1936. bilo je 17 King Kullena s ukupno 6 milijuna

dolara vrijedanim poslovanjem godišnje.

Slika 24. ''King Kullen“ danas, izgled centra

Big Bear prodavaonica osnovana je u studenom 1933. , a osnivač je Wayne E. Brown. Prvi

Big Bear Store otvoren je u 15. veljača 1934. u West Lane Avenue u Columbusu, Ohio, u hali

gdje je nekad bila plesna dvorana, te klizalište valjka. Početak je to self service

supermarketing u Midwestu. Ovo je prvi dućan u susjedstvu campus Ohio State University

(sada su na tome mjestu Riverwatch Tower apartmani) U roku od godinu dana, drugi je

dućan otvoren u Columbus. Do kraja druge godine su još dva dućana bila otvorena, a slijede

trgovine u Lancasteru, Marion, Newark i Toledo.

To je bio prvi samouslužni supermarket u Midwestu i bio je prvi supermarket u zemlji za

korištenje blagajnika rukovođen motoriziranim transportnim trakama, te je uvodio nekoliko

inovativnih usluga, uključujući i vlastitu liniju kolica. Big Bear predstavio kolica s njihovim

trgovinama 1937.

Do danas se robna kuća se razvila do mjere velikih shopping centara s nizom različitih

trgovina. Još uvijek nailazimo na te lance robnih kuća koji se se uspjeli održati do danas. Neki

primjeri za naše područje su ''Müller'' u Njemačkoj (pa i kod nas u Zagrebu), ''Nama'',

Woolworth, ''Bloomingdale's'', ''Harrods'' u Londonu itd. Neki su zaštićeni svojom tradicijom

pa se država brine za njezino održavanje, a neki još uvijek prosperiraju. Ostali su značajni

arhitektonski primjeri robne kuće koji sadrže elemente kao što su središnji atrij sa staklenom

kupolom, vidljiva komunikacija i dr.

Kada je tvrtka Müller 1953. osnovana nitko nije očekivao da će postati jedna od

najzanimljivijih maloprodajnih lanaca u Njemačkoj. Danas, 50 godina kasnije, nudimo svojim

kupcima više od 450 poslovnica sa ugodnom atmosferom.1976. je izgrađena prva zgrada za

upravu i prvo skladište

Sedamdesetih godina 19. stoljeća Zagreb prvi put posjećuju bečki trgovci gospoda Carl

Kastner i Hermann Ohler, tražeći način da svoje ime i trgovačko poslovanje iz Beča prenesu i

u Zagreb.Trgovinska radna organizacija "Narodni Magazin" osnovana je odmah nakon rata, a

robna kuća u Ilici otvorena je 6. 12. 1945. godine. Tada je "Narodni Magazin" imao 17

podružnica u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu. Do godine 1970. otvoreno je čak devet

robnih kuća, a s izgradnjom novih i proširivanjem starih robnih kuća se nastavilo

Slika 25. „Harrods“, London

Harrods je osnovan 1834. u londonskom East Endu, kada je osnivač Charles Henry Harrod

odlučio postaviti trgovine u Stepney uz poseban interes za čaj. U 1849., kako bi izbjegao

nečistoće unutrašnjega grada i iskoristio trgovinu na Velikoj Izložbi 1851. u blizini Hyde

Parka, Harrod preuzima malu trgovinu u distrikt Knightsbridge, na mjestu sadašnje trgovine.

Počevši u jednokrevetnoj sobi zapošljava dva asistenta i glasnik dječaka, Harrod's sin Charles

Digby Harrod koji je imao izgrađen posao i uspješan rad u maloprodaji, prodaje lijekove,

parfeme, tiskanice, voće i povrće. Harrods se brzo proširio, kupio susjedni zgrade, i ima

zaposlenih stotinu ljudi od 1880.

Bloomingdale's počeo 1861 kada braća Josip i Lyman G. Bloomingdale počeo prodavati

hoop-suknje u njihovu dućanu za žene na Manhattanu Lower East Side, dok je njihov otac

proizvodio visoko mondene hoop-suknje duž istočne obale.Par su bili sinovi Benjamin

Bloomingdale, bavarski prodavač koji je živio u Sjevernoj Karolini.

1872. Bloomingdale braća otvorio svoj prvi dućan u Third Avenue s filozofijom da, ako oni

već nisu bili prvi s idejom, onda su jednostavno morali napraviti veći i bolje nego itko drugi.

Slika 26. '' Bloomingdale's'', New York

Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina)

Slika 27 i 28. Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina), prikazi

Projekt za novi svjetski trgovački centar u Chongqingu u Kini koji će uključivati luksuzno

stanovanje, poslovni toranj s hotelom s 5 zvjezdica. Novi svjetski trgovački centar nalaziti će

se na sjecištu rijeka Jialing i Yangtze. Unatoč depresiji od 40 metara, trgovački raj je raširen

na 4 terasaste razine, zatvoren je zaštitnim staklom radi zaštite od onečišćenja iz grada,

koristi prirodne dobrobiti vjetra, svjetla, vode i krajolika, stvarajući tako ugodnu atmosferu i

omogućujući multifunkcionalno korištenje prostora.

Uz trgovački centar se nalazi potez luksuznih zgrada za stanovanje te super-neboder koji

sadrži i luksuzni hotel. Ovaj će toranj postati prepoznatljiv znak Chongqinga i okolnog

područja.

Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu postati će 13. najveći trgovačko-zabavni centar

na svijetu.

Slika 29. Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina), situacija

Slika 30. Novi svjetski trgovački centar u Chongqingu (Kina), prostor trgovačkog centra