DRU5. ISTAAl. ZAGREBGOD. 18 12009),BR. 6 (104),STR. 1219-1236

se obnovljivi izvori energije mogu zamije-niti i u brzini kojom se to moze postici.Zato nam realno, u sadasnjem trenutku,na raspolaganju ostaju tek uobieajeni poli-tieki alati namijenjeni poboljsanju proble-ma: protokoli vezani uz emisiju i potros-nju plinova, trgovanje kvotama, kvote u-voza i izvoza, porez na ugljik i drugi.

Heinberg istiee da su u eri fosilnihgoriva populacija i potrosnja toliko naraslida postoji mogucnost sloma velikih raz-mjera, no ipak smo pokusali sami sebe u-vjeriti u mit 0 progresu - vjerovanje da jerast uvijek blagotvoran i da praktieki ne-ma graniea velieine ljudske populacije ikolieine obnovljivih iIi eak neobnovljivihprirodnih resursa koje iskoristavamo. Mo-ze Ii se ukrotiti rast i sprijeCitimozebitnakatastrofa? Autor smatra da je to teoretskimoguce. Nairne, ljudi se mogu prilagoditinovim uvjetima i promijeniti kolektivno po-nasanje u roku od nekoliko mjeseci ili go-dina uz pomoc jezika, medija i pozivanjana etiku. Ipak, ne moze se predvidjeti je Iito moguce i u ovoj situaciji. Vjerojatno cebiti nuzan etieki utemeljen apel da sesmanji potrosnja te da se promijeni pona-sanje i teznje Ijudi. Taj se apel mora te-meljiti na racionalnim argumentima, jer biiskljuCivoemocionalno obracanje odbaeilinajinteligentniji i najutjeeajniji elanovidrustva. Sto se tiee problema koji ce se po-javiti nakon dosezanja maksimuma potro-snje nafte, nuzno je brzo djelovanje, kojebi trebalo zapoeeti naglasavanjem ekonom-skih i geopolitiekih prijetnji proizaslih izdrustvene ovisnosti 0 fosilnim gorivima.

Ako nesto hitno ne poduzmemo,autor nas upozorava da bismo se moglisuoCitisa situacijom koju opisuje u odjelj-ku naslovljenom A Letter From the Future,koje je napisano u prvom lieu, iz pozieijeeovjeka rodenog 2007. godine. Cijelo topoglavlje predstavljeno je kao pismo toga

eovjeka napisano 2107. godine, koje saljeljudima koji zive u 2007. godini, a koje bitrebalo posluziti eovjeeanstvu kao upozo-renje na sumornu buducnost koja ga eekaako ne poduzme nesto da se suoCi s pro-blemima i ne pokusa ih rijesiti ili barem u-blaziti njihove posljediee.Timpismom, kaouostalom i eijelom ovom knjigom, autor jezelio potaknuti ljude da promisle 0 svije-tu, svojem ponasanju i postupcima te dapokusaju nesto promijeniti.

Heinbergovo je djelo vazno za znan-stvenike koji se bave promjenama i pro-eesima na globalnoj razini, za vodecesvjetske politieare koji donose odluke odstrateske vaznosti te za sve Citateljeu po-trazi za novim znanjirna. ono ima prak-tienu i znanstvenu vrijednost jer su u nje-mu razradene aktualne teme 0 kojirna segovori vec nekoliko desetljeca, a koje susada postale nasa svakodnevnica. Pritomje, naglasavajuCi njihovu vaznost, autorupao u zamku ueestala ponavljanja glav-ne poruke knjige, koja govori 0 tome kakosmo dosegli maksimum proizvodnje i po-trosnje resursa, kao i maksirnum povecanjapopulaeije, te da eovjeeanstvo mora pro-mijeniti odnos prema resursima na plane-tu. Da bismo se uspjeli snaCiu stvarnostikoja nas oeekuje u iducim desetljeCima,moramo se prilagoditi i prijeCis upotrebefosilnih goriva na neke druge, obnovljiveizvore energije.

Zrinika Peruiko (ur.)MEDIJI, KULTU~I CIVILNO DRUSTVO

Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socio-losko druslvo, Zagreb, 2008., 230 sir.

"Mediji,kultura i eivilno drustvo" knjiga jekoju je uredila Zrinjka Perusko, a pokusa-va odgovoriti na pitanja koja se tieu ci-vilnoga drustva, analizirajuci povezanostikomunikacijskih, medijskih i kulturnih as-

DRUS. ISTRAl. ZAGREBGOD. 1B (2009).BR. 6 (1041,STR. 1219- 1236

pekata s njegovim djelovanjem. Knjiga jerezultat istraZivackogaprojekta "Mediji,ko-munikacije i kulturni aspekti civilnog dru-stva", koji se provodio u Institutu za me-dunarodne odnose, IMO, iz Zagreba od2002. do 2006. godine. CiviInim drustvomurednica i autori odlucili su se baviti sobzirom na aktualnost koju ima kao nu-zan temeIj za razvoj demokracije, pose-bno u zemljama "zapadnoga BaIkana",kojesudjeluju u procesu stabilizacije i pridru-zivanja Europskoj uniji. Pozornost je, prijesvega, posvecena primjeru Hrvatske teulozi i razvoju civilnoga drustva kod nas,s pokusajima davanja odgovora na pita-nja sto je civilno drustvo i ima Ii ga u Hr-vatskoj. Ovom knjigom otvoreni su pri-stupi analizi civilnoga drustva koji su kodnas manje cesti.

Knjiga je podijeljena na tri dijela,tri iariSta, kroz koja se analizira civilnodrustvo. Prvi je fokus komunikacija, drugifokus kultura, a treCifokus civiInoga dru-stva. Takav visestruki pristup i mogucno-sti uklapanja u razne teorijske pristupe ci-viInom drustvu raskriva se u tekstovimaautorice i autora zastupljenih u knjizi.Oni, prije svega, produbljuju pitanja kojaobraduju, na pojedina od njih daju kon-kreme odgovore i otvaraju one pristupe,koji nisu bili toliko oCitiu Hrvatskoj.

U prvom dijelu knjige, Fokus komu-nikacija, tri teksta analiziraju aspekte ko-munikacijske i medijske povezanosti s dje-lovanjem civiInoga drustva i odnose iz-medu masovnih medija/komunikacija, jav-nosti, publike i civilnoga drustva. U tekstu"Mediji i civilno drustvo" Zrinjke Peruskoraspravlja se 0 odnosu medija i civilnogadrustva, koji se potkrepljuju iscrpnim te-orijskim postavkama i konkretnim poda-cima, proizaslima iz istrazivanja, a pose-

bna usredotocenost usmjerena je na prilikei stanje u Hrvatskoj.

"Medijska pismenost i medijska e-tika u civilnomdrustvu" tekst jeNade Zgra-bljic Rotar, koja temom medijske pisme-nosti otvara onu komunikacijske kompe-tencije. Autorica raspravlja 0 vaznosti ra-zvoja medijske pismenosti, u svojim pro-misljanjima analizira l11edunarodne doku-mente, a znacenje njezina teksta raskrivase u zakIjucnil11preporukama za Hrvat-sku. Ulogu civiInoga drustva Zgrabljic Ro-tar vidi u kontroli medija, kako bi se osi-gurao njihov pozitivni doprinos.

Civilno drustvo danas je definiranoinformacijskim drustvom, procesima glo-balizacije, l11edunarodnim organizacijal11ai okruzenjem interneta, pa je i na tim pod-rucjima nuzno osigurati prava govora iizrazavanja te l11ogucnost da grad ani u-tjecu na razvoj informacijskoga drustva.o ovome raspravlja tekst Aleksandre Uze-lac "Informacijsko drustvo - triiste iIicivil-no drustvo". Autorica piSe 0 informacij-skom drustvu, proucavaju6 mogucnosti iposljedice njegove triisne ViIicivilneusmje-renosti. Svoje zanimanje Uzelac je usredo-tociIa na javnu sferu i internet, naglasava-juCi vainost upravljanja i odlucivanja utehnologijskom smislu i onome drustve-nih odnosa, u ovom novom komunikacij-skom podruCju.Informacijskodrustvo, pak,definira kao civilno drustvo u kojem aktiv-no sudjeluju gradani koji imaju izbora.

Drugi fokus, Fokus kllitura, kroz dvateksta analizira ulogu civilnoga drustva ukulturnom sektoru, njegov utjecaj na jav-nu kulturnu politiku i kakvu ulogu civilnodrustvo ostvaruje u kulturnom turizmu.

Nina Obuljen i Ana Zuvela Busnjau tekstu "Civilno drustvo i proces dono-senja odluka u hrvatskoj kulturnoj politi-ci",analiziranim primjerima pokazuju vai-nost i ulogu koju civilno drustvo ima uprocesu formiranja kulturnih politika uHrvatskoj. Ti primjeri pokazuju da je or-ganizacija civiInoga drustva u donosenjuodluka na lokalnim razinama u Hrvatskojod velike vaznosti. Autorice na primjeru

DRUS. ISTRAZ. ZAGREBGOD. 1B 12009).BR. 6 1104).STR. 1219-1236

kulturne politike u Hrvatskoj prikazuju ipraucavaju primjere kako se zaduzenjaddave dislociraju na civilno drustvo, koje,onda, preuzima dijelove driavnih obveza.Drugi aspekt koji su autorice obradile jestonaj u kojem civilno drustvo spontanim ak-tivnostima nadomjesta neaktivnost drzave.

U tekstu "Kulturni turizam izmedudriave i civilnog drustva" Daniela Angeli-na Jelin6c raspravlja 0 suradnji medusudionicima kulturne politike i kulturno-ga turizma. Kulturni turizam prikazan jekao podrucje izmedu ddave i civilnogadrustva, odnosno kao podrucje koje ih po-vezuje. Autorica solidarnost i uzajamnost,koji su povezani sa suradnjom, smatrakljucnim obiljezjima civilnoga drustva.Na temelju prijasnjih istrazivanja Jelin6cje pokazala da ne postoji dovoljna strate~gijska suradnja izmedu sektora kulture 1

turizma, naglasavajuCi nuznost njegovedecentralizacije. Autorica naglasava da seodnos civilnoga drustva u kulturi i drzavetrosi kroz odnos financijera i financiranogte da civilni sektor preuzima one aktivno-sti koje bi drzava trebala obavljati, a to neCini.

Naposljetku, treCi dio knjige, Fokuscivilno drustvo, empirijski obraduje civilnodrustvo u Hrvatskoj, odnosno njegovo zna-cenje i ulogu u kulturnom sektoru u Hr-vatskoj, sto je provedeno metodom fokus-nih grupa. Na takav na6n zeljelo se u-tvrditi kako se danas u Hrvatskoj razumi-jeva znacenje pojma civilnoga drustva, ka-ko pripadnici razlicitih profesija definirajucivilno drustvo i koje se drustvene i ci-vilne vrijednosti povezuju s civilnim dru-stvom, kakav je odnos civilnoga drustva sdriavom, a kakav s medijima i javnosti. Ierezultate prikazala je i 0 njima raspravilaHelena Popovic u tekstu "Civilno drustvo

u Hrvatskoj", ministudiji u kojoj je anali-zirala rasprave fokusnih grupa u svjetlu su-vremenih teorijskih pristupa. Na temeljutoga, Popovic je dala definiciju civilnogadrustva koju je sazela sa stajalista sudionikarasprava, zakljui'ivsi da dobiveni rezultatina teorijskoj i praktii'noj razini predstav-ljaju diverzificirano razumijevanje civilno-ga drustva.

Ovaj dio knjige zakljucuje prilogHrvoja Butkovica i Snjezane Ivanovic, kojisu napisali selektiranu i anotiranu biblio-grafiju hrvatskih autora 0 civilnom dru-stvu, objavljenu od 1980-ih godina do da-nas, sto predstavlja vrijedan doprinos bu-duCim istrazivanjima i analizama proble-ma civilnoga drustva.

Knjiga "Mediji, kultura i civilno dru-stvo", proizasla iz znanstvenog istraziva-nja, rezultirala je teorijski i metodoloskidobra utemeljenim radovima, a aktual-noscu obradene teme predstavlja vrijedanstrucni prilog u kojem je raspravljena u-loga civilnoga drustva u razvoju demo-kracije, pramatranog s aspekata njegovihdoprinosa demokratizaciji kulturnoga i me-dijskoga prostora u Hrvatskoj. Ova knjigaotvoriIa je niz pitanja vezanih uz civilnodrustvo, koji su dobar poticaj buduCimistrazivanjima i daljnjoj razradbi ove, 6nise, uvijek aktualne teme, koja ne moze za-obiCi stalne promjene koje donosi vrijeme.Rijec je 0 zanirnljivoj i potrebnoj zbirci tel<s-tova, dobrodoslom prirucniku, koji buduceanalize civilnoga drustva nece moB zaobiCi.

Damir Demonja