1

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE 2007.-2013.“

Revizija dokumenta, ožujak 2008. godine, veljača 2009. godine

2

PREDGOVOR Ovaj rad predstavlja dopunu i doradu Regionalnog operativnog programa “Dubrovačko- neretvanske županije 2007.-2013.“ To je ujedno prvi korak u provedbi sveobuhvatne revizije postojećeg ROP-a koju će biti nužno provesti nakon usvajanja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, Zakona o regionalnom razvoju, provedbenih mjera, izrade operativnih programa na razini NUTS 2 te nastavaka provedbe IPA programa i priprema za strukturne fondove. Dopune i dorade ROP-a zasnivaju se na standardima i metodologiji za regionalne razvojne programe u EU i iskustvima i znanju stručnjaka IMO-a u procesu priprema, izrade, evaluacije i provedbe strategija i operativnih programa regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. Sukladno projektnom zadatku ovaj rad se sastoji od dva dijela: Osnovne analize stanja i Baze projekta Dubrovačko- neretvanske županije (DNŽ). U Osnovnoj analizi težište je na utvrñivanju i ocjeni ključnih razvojnih problema i razvojnih mogućnosti u pojedinim glavnim razvojnim područjima te je uz ažuriranje podataka i novih pokazatelja provedeno i usporeñivanje s drugim županijama. Osnovna analiza sadrži stavove i ocjene sadašnjeg razvojnog položaja u odnosu na mogući razvoj i predstavlja sveobuhvatnu osnovu za buduću reviziju i izradu SWOT analize te za propitivanje i redefiniranje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera, a time i za pripremu razvojnih projekata u sklopu buduće revizije ROP-a. Baza projekta je službeni registar svih projekata u DNŽ i služi za sustavno prikupljanje, praćenje, vrednovanje i predlaganje projekata županijskoj skupštini i poglavarstvu za financijsku potporu i preporuke. Baza projekta je osnovni alat za početak primjene ROP-a, za učinkovitu i djelotvornu pripremu projekata za kandidiranje na natječaje, a ujedno je temelj za izradu i provedbu Akcijskog plana koji je sastavni dio buduće revizije ROP-a. O ovom radu DUNEA-i je organizirala konzultacije i raspravu sa stručnjacima iz uprave Dubrovačko-neretvanske županije. Autori su unijeli u ovaj rad suglašene prijedloge i dopune. Autori ovog rada su suradnici Instituta za meñunarodne odnose: Dr. Sanja Maleković, Mario Polić, Mr. Jakša Puljiz i Dr. Sanja Tišma.

3

SADRŽAJ I. OSNOVNA ANALIZA STANJA

1. PROSTORNA OBILJEŽJA.......................................................................................... 7 1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Dubrovačko-neretvanske županije............ 7 1.2. Površina......................................................................................................................... 8 1.3. Osnovne geološke osobine, te karakteristike tla, vegetacije i faune ............................. 9 1.4. Klimatska obilježja...................................................................................................... 11 2. STANOVNIŠTVO, DOBNA I OBRAZOVNA STRUKTURA....... ......................... 12 2.1. Broj stanovnika............................................................................................................ 12 2.2. Dobna struktura ........................................................................................................... 13 2.3. Obrazovna struktura .................................................................................................... 14 3. RADNA SNAGA, MIGRACIJSKA KRETANJA STANOVNIŠTVA I NEZAPOSLENOST..................................................................................................... 17 3.1. Radna snaga................................................................................................................. 17 3.2. Migracije i kretnja stanovništva .................................................................................. 18 3.3. Nezaposlenost.............................................................................................................. 18 4. KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA ...................................................................... 21 5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ...................................................................... 23 5.1. Vodni resursi ............................................................................................................... 23 5.2. Vodnogospodarski sustav............................................................................................ 24 5.3. Pomorsko dobro .......................................................................................................... 24 6. PROMETNA INFRASTRUKTURA......................................................................... 26 6.1. Cestovni prometni sustav ............................................................................................ 26 6.2. Pomorski promet ......................................................................................................... 27 6.3. Zračni promet .............................................................................................................. 28 6.4. Željeznički promet....................................................................................................... 28 6.5. Pošta, telekomunikacije i informatičke tehnologije ................................................... 28 6.6. Energetika.................................................................................................................... 30 6.7. Granični prijelazi......................................................................................................... 30 7. ZAŠTITA OKOLIŠA U DUBROVA ČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI .......... 33 7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sustav okoliša, planiranje zaštite okoliša........ 33 7.2. Vode ............................................................................................................................ 33 7.3. Tlo ............................................................................................................................... 34 7.4. Zrak ............................................................................................................................. 34 7.5. Otpad ........................................................................................................................... 35 7.6. Buka............................................................................................................................. 36 7.7. Bioraznolikost ............................................................................................................. 36

4

8. GOSPODARSTVO ...................................................................................................... 38 8.1. Bruto domaći proizvod................................................................................................ 38 8.2. Poslovanje poduzeća ................................................................................................... 40 8.3. Razvijenost informacijsko-tehnološkog sektora (IT) .................................................. 45 8.4. Poslovanje malih i srednjih poduzeća ......................................................................... 46 8.5. Regionalni indeks konkurentnosti ............................................................................... 47 8.6. Položaj lokalnih gospodarstava................................................................................... 48 8.7. Poduzetničke zone....................................................................................................... 50 8.8. Izravna inozemna ulaganja.......................................................................................... 51 9. TURIZAM..................................................................................................................... 52 10. POLJOPRIVREDA.................................................................................................... 58 11. PRORAČUNI ŽUPANIJE I LOKALNIH JEDINICA................... ........................ 61 12. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ................................................................................ 65 12.1. Obrazovanje............................................................................................................... 65 12.2. Zdravstvo i socijalna skrb.......................................................................................... 68 12.3. Kulturne i športske djelatnosti................................................................................... 71 13. UPRAVLJANJE RAZVOJEM................................................................................. 73 13.1. Upravna tijela županije i gradova i općina................................................................ 73 13.2. Razvojna agencija DUNEA....................................................................................... 75 13.3. Privatni sektor kroz svoja udruženja ......................................................................... 77 13.4. Civilni sektor ............................................................................................................. 77 13.5. Ostali subjekti............................................................................................................ 77 14. MEðUŽUPANIJSKA, PREKOGRANI ČNA I MEðUNARODNA SURADNJA............................................................................... 80 14.1. Meñužupanijska suradnja .......................................................................................... 80 14.2. Prekogranična i meñuregionalna suradnja Dubrovačko-neretvanske županije......... 80 14.3. Projekti meñunarodne suradnje u pripremi ............................................................... 82

II. BAZA PROJEKATA DUBROVA ČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

UVOD ................................................................................................................................ 84 1. BAZA PROJEKATA DNŽ.......................................................................................... 85 1.1. Što je Baza projekata .................................................................................................. 85 1.2. Cilj Baze projekta ....................................................................................................... 86 1.3. Vrste projekata koji se prikupljaju u Bazu projekata .................................................. 87 1.4. Područja iz kojih se prijavljuju projekti u Bazu projekata ......................................... 87 1.5. Predlagatelji projekata u Bazu projekata.................................................................... 88 1.6. Uvjeti koje projekti moraju zadovoljiti za uvrštenje u Bazu projekata....................... 90

2. POSTUPAK UVRŠTAVANJA PROJEKATA U BAZU PROJEKATA. ............... 91 2.1. Prikupljanje projekata u Bazu projekata .................................................................... 92 2.2. Postupak uvrštenja projekata u Bazu projekata........................................................... 92 2.3. Prihvaćanje projekata u Bazu projekata ...................................................................... 94

5

3. KRITERIJI I POSTUPAK ZA VREDNOVANJE PROJEKATA ZA SUFINANCIRANJE I DAVANJE PREPORUKA ...................................................94 3.1. Kriteriji za vrednovanje projekta iz Baze projekata.................................................... 94 3.2. Postupak vrednovanja projekta iz Baze projekata...................................................... 96 3.3. Rangiranje projekata iz Baze projekata....................................................................... 96 3.4. Savjetnička uloga DUNEA-e pri odlučivanju o listi prvenstva .................................. 96

4. PRAĆENJE BAZE PROJEKATA............................................................................. 96 4.1. Aktivnosti u praćenju projekata koji su u pripremi..................................................... 96 4.2. Praćenje provedbe projekata iz Baze projekata........................................................... 96 4.3. Isključivanje projekata iz Baze projekata....................................................................97 5. IZVJEŠTAVANJE O BAZI PROJEKATA .............................................................. 97 5.1. Izvještavanje o prikupljanju i prihvaćanju projekta .................................................... 97 5.2. Izvještavanje o vrednovanju, rangiranju i utvrñivanju prijedloga rang

liste projekata .............................................................................................................. 97

6. PREUZIMANJE PROJEKATA IZ POSTOJEĆE BAZE ROP-A DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE 2007-2013.................................. 98

PRILOZI .......................................................................................................................... 99 Prilog 1. Obrazac za prijavu na javni poziv za prikupljanje županijskih razvojnih projekata u Bazu projekata i za vrednovanje, odabir i predlaganje za financijsku potporu i preporuke županijske skupštine (s uputama za popunjavanje)............................................................................. 100 Prilog 2. Izjava o pripremljenosti projekata ..................................................................... 119 Prilog 3. Formular za javni poziv za prikupljanje projekata za Bazu projekata .............. 120 Prilog 4. Programska specifikacija za izradu Baze projekata DNŽ ................................. 122

6

I. OSNOVNA ANALIZA STANJA

7

1. PROSTORNA OBILJEŽJA 1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Dubrovačko-neretvanske županije

� Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija Županija u Republici Hrvatskoj, periferno smještena, te najudaljenija od središta, grada Zagreba.

� Obalni pojas je uzak i nehomogen, te planinskim masivom odvojen od unutrašnjosti.

Na području Neum – Klek kopneni teritorij DNŽ razdvojen je državnom granicom s Bosnom i Hercegovinom, a samo na području Donjoneretvanske doline ima prirodnu vezu s unutrašnjošću i spoj prema sjeveru sve do panonskoga dijela Hrvatske.

� Današnji teritorij Županije velikim je dijelom područje uz državnu kopnenu ili

morsku granicu. Teritorijalno more koje pripada Županiji je skoro dvostruko veće od kopnenog dijela, ali obzirom da se gospodarska zona na moru proteže do središnjeg dijela Jadrana, površina akvatorija DNŽ je i znatno veća, tj. čini oko 80% cjelokupnog područja Županije.

� DNŽ graniči u kopnenom dijelu s Bosnom i Hercegovinom (najveći dio teritorija) te

Crnom Gorom. � Državna granica teritorijalnoga mora (morska granica) je s Crnom Gorom (u općini

Konavle), Bosnu i Hercegovinu (područje oko Neuma), te Italiju. Dubrovačko-neretvanska županija kopnom i morem graniči sa Splitsko-dalmatinskom županijom.

Slika 1: Udio morske, kopnene i ukupne površine DNŽ u morskoj, kopnenoj i ukupnoj površini RH

12,40%

23,00%

3,00%

POVRŠINA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE U ODNOSU NA

RH

Ukupno

Morski dio

Kopneni dio

Izvor : DZS

8

Slika 2: Položaj, gradovi i općine DNŽ

1.2. Površina

� Dubrovačko-neretvanska županija ukupne je površine 9.272,37 km2 (10,32% ukupne površine Hrvatske), od čega 1.782,49 km2 (3.1% površine RH) otpada na kopneni dio, a 7.489,88 km (80,78% površine Županije ili 23% mora Republike Hrvatske) na morski dio. Obalna duljina Županije je 1.024,63 km. Detaljniji uvid u duljinu ovih granica vidljiv je iz naredne tablice.

Tablica 1: Prikaz vrsta površine DNŽ u odnosu na iste površine u RH

Vrsta površine

Površina RH Dužina državne granice

Površina Županije

Duljina državne

granice u Županiji

Duljina granice DNŽ

ukupno

% površine u odnosu na Republiku Hrvatsku

Kopneni dio 56.609,59

km2 950,00 km 1.782,49 km2 164,29 km 189,58 km 3,15 %

Morski dio 33.200,00

km2 2.028,00 km 7.489,88 km2 253,42 km 372,08 km 22,56 %

Ukupno 89.809,59

km2 2.978,00 km 9.272,37 km2 417,71 km 561,66 km 10,32 %

� DNŽ je teritorijalno organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno 5 gradova (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) i 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka). Županijsko središte se nalazi u Gradu Dubrovniku.

� Najveću površinu meñu gradovima Županije imaju Dubrovnik (8,05%) i Ploče

(7,23%), a najmanju Opuzen (1,35% površine DNŽ).

9

� Od 17 općina, najveću površinu u DNŽ imaju Konavle (11,77%) i Ston (9,5%), a

najmanju površinu imaju Lumbarda (0,61), te Smokvica (1,38% površine DNŽ). Odnos veličine površina ostalih gradova i općina vidljiva je iz narednog grafičkog prikaza

Slika 3: Odnos površina gradova i općina u Županiji

Korčula

Metkov ić

Ploče

Blato

Dubrov ačko primorje

Janjina

Mljet

Orebić

Pojezerje

Sliv no

Smokv ica

Ston

Dubrov nik

Konav le

Župa dubrov ačkaZažablje

Opuzen

Lumbarda

Vela Luka

Trpanj

Kula Norinska

Lastov o

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, Županijski zavod za prostorno ureñenje Dubrovnik, 2003.godina, 14 str.

� Osnovne prostorne cjeline (područja) Županije su: zagorsko; priobalno, te otočno područje, a svako od spomenutih se bitno razlikuje u odnosu na osnovne prirodne, te gospodarske i kulturne karakteristike.

� U Županiji se nalazi 223 otoka, otočića, hridi i grebana.

1.3. Osnovne geološke osobine, te karakteristike tla, vegetacije i faune Geološke osobine i tlo

� Osnovne geološke osobine: na obalnom području prisutna je vrlo složena tektonska graña te se razlikuje nekoliko tektonskih jedinica: paraautohton, visoki krš i dalmatinski otoci. Osnovna značajka: velika tektonska aktivnost – boranje, rasjedanje, navlačenje i ljuskanje što uzrokuje jake i razorne potrese.

� Delta Neretve izgrañena je od aluvijalnih nanosa. Zbog visoke razine podzemne vode,

velike površine još uvijek pokrivaju zamuljeni močvarni, povremeno plavljeni tereni.

� Vapnenačko-dolomitski sastav otoka prouzročio je poroznost terena, pa na njima nema površinskih tokova ni izvora, već atmosferska voda ponire u dubinu, da bi se zbog antiklinalne grañe otoka ponovno pojavila uz obalu i ispod površine mora u obliku podmorskih izvora ili vrulja.

10

� Zaštitom tla od poplavljivanja i melioracijskom odvodnjom stvorene su velike površine obradivoga tla. Intenzivnom obradom kraških polja i poljica, te uzgojem vinove loze i nasada drvenastih kultura stvorena su tla vinograda, voćnjaka, vrtova i oranica.

� Analize i ispitivanja svojstava tla, kao osnova za provoñenje sanacije i drugih

potrebnih mjera se ne obavlja na sustavnoj i redovitoj osnovi.

� Korišteno poljoprivredno zemljište županije iznosi 7.243,73 ha, što čini o,7 % od ukupnog iskoristivog poljoprivrednog zemljišta Hrvatske. Brojne su mogućnosti uzgoja poljoprivrednih kultura: voće povrće, vijeće, vinova loza, masline

Vegetacija

� Prema vegetacijskim obilježjima, područje DNŽ pripada eumediteranskoj zoni jadranske provincije mediteranske regije u kojoj se, kao klimazonalna vegetacija, razvija šumska zajednica hrasta crnike (česvine) i crnoga jasena. Neka su mjesta niske obale prekrivena bujnim sastojinama šuma alepeskog bora. Vazdazelena klimazonalna šumska vegetacija na tom je području najčešće razvijena na dubokim i slabo posmeñenim crvenicama Na područjima više nadmorske visine zastupljeniji su listopadni elementi, pa prethodno spomenutu zajednicu postupno smjenjuje hrast-grabova šuma koja uglavnom nigdje nije sačuvana kao visoka šuma.

� Degradacijom šuma crnike nastaje prvo istoimena zajednica makije crnike, a zatim i

heliofilne zajednice gariga (bušika). Većim dijelom razvijaju se na plićoj podlozi, a neznatno na dubljim tlima. Najveći dio gariga ovog područja pripada zajednicama resike i kapinike, te vazdezelenim garizima ružmarina i sivog bušinca.

� Prostrano područje visoke obale uvjetuje nazočnost svojstvenih biljnih zajednica.

Halofilna vegetacija obrubljuje skoro čitavu obalu, a izostaje u nekim naseljenim mjestima (Luka Šipanska, Suñurañ). Na istočnoj, blagoj i niskoj obali većine otoka, taj rub širok je samo 2–3 m, dok na zapadnoj, najčešće strmoj i visokoj, zauzima desetak i više metara. Unutrašnjost otoka Lopuda, poglavito Šipana, prekrivena je travnjačkom vegetacijom, bilo da predstavlja kamenjarski pašnjak, travnati pokrov u masliniku ili livadu košanicu. Na južnim, visokim stijenama uz more otoka Lokruma, Koločepa, Lopuda i Šipana, u vegetacijskoj zoni divlje masline, najčešće dominira drvenasta mlječika.

Fauna

� Meñu kopnenom faunom prednjače ptice sa zabilježenih 308 vrsta, koliki broj otprilike nastanjuje i donji dio rijeke Neretve. Zbog blage klime ovdje obitava velik broj stanarica, čak 115 gnjezdarica. Pretpostavlja se da je područje Županije zbog povoljnih ekoloških uvjeta, vodenih područja i udaljenih pučinskih otoka jedan od najvažnijih putova za selidbu ptica iz srednje i sjeveroistočne Europe prema Africi. Neretvansko područje je stoga uvršteno u Ramsarski popis močvara meñunarodne važnosti, te u projekt Bird Life International: Important Bird Areas in Europe. Takoñer, otoci Mrkan, Bobara i Supetar zaštićeni su još od 1975.g. kao specijalni ornitološki rezervat.

11

Tablica 2: Osnovni razvojni problemi i potrebe uvezi sa tlom RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Analize i ispitivanja svojstava tla, kao osnova za razvoj poljoprivrede i provoñenje sanacije i drugih potrebnih mjera se ne obavljaju na sustavnoj i redovitoj osnovi.

- Iskoristivost poljoprivredne površine je samo 70% u odnosu na prosjek za RH koji iznosi 95%, a osnovni problem su isparcelirana zemljišta te slaba iskorištenost raspoloživih poljoprivrednih površina od strane poslovnih subjekata.

- Ugroženost vegetacije - poglavito kao posljedica čestih požara ali i naglašene erozije tla.

- Sustavno provoditi analizu kvalitete tla kao razvojnog resursa DNŽ.

- Predložiti i provesti mjere za poboljšavanje kvalitete tla na održiv način.

- Sustavno pošumljavati i obnavljati vegetaciju opožarenih tala, te kao preventiva eroziji.

- Primijeniti kontinuirane mjere za očuvanje rijetkih šumskih i biljnih vrsta.

1.4. Klimatska obilježja

� DNŽ ima sve značajke sredozemne klime. Ljeta su vruća s razdobljima suše, a ostala godišnja doba s obilnijim oborinama i umjerenim temperaturama. Najviše godišnje temperature su u srpnju ili kolovozu.

� Na otocima i južnim kopnenim područjima vrlo su rijetki mrazevi, dok se na

područjima izloženim utjecaju jake bure tijekom siječnja, preko noći temperatura zraka zna spustiti i do -7 0C.

� Godišnji hod oborina je suptropski, s najviše oborina krajem jeseni i početkom zime

(prosjek za prosinac je oko 200 mm/m²,), sa sušnim ljetnim mjesecima.

� Sunčanih je dana prosječno godišnje 106-111, a oblačnih 87-101.

� Najučestaliji su vjetrovi jugo (do 30%), bura (do 29%), maestral do 24%, te levant do 15%

12

2. STANOVNIŠTVO, DOBNA I OBRAZOVNA STRUKTURA 2.1. Broj stanovnika

� Prema broju stanovnika, Dubrovačko-neretvanska županija petnaesta je po veličini od

dvadeset Hrvatskih županija, sa 122 870 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001.g., što čini 2,8% stanovništva RH. U odnosu na popis stanovništva iz 1991.g., broj stanovnika smanjio se za 2,7%.

� U pet gradova županije, živjelo je 79.119 stanovnika (64,4% ukupnoga broja

stanovnika županije), dok je preostalih 43.751 stanovnika živjelo u 17 općina (najmnogoljudnija je općina Konavle, dok je najmanje stanovnika u općini Janjina) /prema popisu stanovništva iz 2001./.

� Trend kretanja broja stanovnika DNŽ u odnosu na druge hrvatske županije je

pozitivan s obzirom na procijenjen prirast u drugim županijama u razdoblju 2000. -2007. Naime, u 12 županija zabilježen je blagi pad broja stanovnika 2007. godine u odnosu na 2000. godinu, a DNŽ se nalazi meñu 8 županija u kojima je zabilježen postepen porast.

Tablica 3: Dobna struktura stanovništva DNŽ

(Podaci zadnjeg cenzusa)

Dob stanovnika

Ukupan broj

stanovnika

Ukupno odsutni na školovanju

Županija 122 870 4.006 0-5 7 115 0 5-10 7 473 68 10-15 7 879 137 15-20 8 385 1 349 20-25 8 665 1 925 25-30 7 915 397 30-35 7 895 79 35-40 8 320 17 40-45 8 871 9 45-50 9 091 3 50-55 8 333 2 55-60 5 733 0 60-65 7 075 0 65-70 6 578 1 70-75 5 412 0 75-80 4 055 0 80-85 1 786 0 85-90 1 213 0 90-95 446 0

95 i više 74 0 Nepoznato 556 10

Izvor: DZS

13

2.2. Dobna struktura

� Dobna struktura stanovništva ukazuje na trend smanjenja broja stanovnika u nižim dobnim skupinama, što potvrñuje postupan proces starenja stanovništva. Oko 16% stanovništva starije je od 65 godina, dok je 18,3% stanovništva u 2001.g. bilo mlañe od 14 godina.

� Po dobnoj skupini, najbrojnije je stanovništvo u dobi od 4-50 godina.

Tablica 4: dobna struktura stanovništva DNŽ po općinama i gradovima Ime Broj stan. u dobi

15-19 g. 2001.g. Broj stan. U dobi 20-24 g.

2001.g. Dubrovačko primorje 116 112 Župa dubrovačka 500 562 Ston 167 147 Konavle 562 603 Pojezerje 88 91 Kula Norinska 129 119 Zažablje 45 72 Blato 268 235 Janjina 22 18 Kor čula 394 411 Lastovo 56 38 Lumbarda 83 79 Mljet 56 50 Orebić 258 274 Smokvica 65 68 Trpanj 37 41 Vela Luka 292 318 Dubrovnik 2825 3159 Metković 1194 1069 Opuzen 273 267 Ploče 819 813 Slivno 136 119 Dubrovačko-neretvanska županija

8.385 8.665

RH 298.606 305.631

� Prosječna starost stanovnika (39 godina) je neznatno ispod državnoga prosjeka, što ukazuje da dob u doglednom razdoblju ne bi trebala predstavljati veći ograničavajući faktor razvoja. Dodatno, prosječna starost stanovnika u općinama veća je nego u gradovima, a prosječna starost na otocima veća je nego u ostalom dijelu Županije.

� Osnovna značajka Županije je neujednačeno demografsko stanje i nepovoljni

demografski procesi uslijed izraženih razlika u razvijenosti na razini Županije ali i u odnosu na Hrvatsku. Ovakvo stanje rezultira odlaskom mladih iz manje razvijenih općina, poglavito otoka, u razvijenija gradska središta u Županiji te na školovanje i rad u razvijenija područja Hrvatske. Ovakvi procesi dijelom su posljedica nepostojanja adekvatne demografske politike na razini Županije, kao i poticajnih mjera za zadržavanje postojećeg ali i privlačenje mladog školovanog stanovništva iz drugih krajeva Hrvatske.

� Uslijed posljedica rata, odreñena područja u nekim općinama i gradovima su gotovo

napuštena što značajno otežava bilo kakve zahvate u svrhu poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja.

14

Tablica 5: Prirodni prirast stanovništva DNŽ od 1998. do 2007. – usporedba sa RH Živoroñeni

(RH) Živoroñeni

(DNZ) Umrli (RH)

Umrli (DNZ)

Prirodni prirast (RH)

Prirodni prirast (DNZ)

1998. 47068 1587 52311 1323 -5243 264 1999. 45179 1392 51953 1234 -6774 158 2000. 43746 1359 50246 1233 -6500 126 2001. 40993 1282 49552 1183 -8559 99 2002. 40094 1187 50569 1225 -10475 -38 2003. 39668 1123 52575 1283 -12907 -160 2004. 40307 1264 49756 1211 -9449 53 2005. 42492 1251 51790 1256 -9298 -5 2006. 41446 1340 50378 1216 -8932 124 2007. 41910 1308 52367 1238 -10457 70

� Prirodni prirast u DNŽ je pozitivan u posljednjih desetak godina, s izuzetkom 2002.,

2003. i 2005. godine, te Županija u ovom pogledu ima bolje pokazatelje u usporedbi sa prirodnim prirastom na razini RH, (negativni pokazatelji od 1998-2007. godine). Meñutim, razina ostvarenog pozitivnog prirodnog prirasta u proteklom desetljeću postepeno se smanjuje, te je ostvaren pozitivan prirast danas trostruko manji u odnosu na 1998. godinu.

� Gustoća naseljenosti u DNŽ je 69 stanovnika/ km², što je ispod prosjeka RH. Najmnogoljudnije mjesto je grad Dubrovnik, u kojemu živi 43.770 stanovnika (procjena 2007), odnosno više nego u svim općinama u Županiji zajedno - činjenica koja najviše naglašava neravnomjernost regionalnog razvitka Županije.

� Broj mlañeg stanovništva (15- 24. godine) najizraženiji je u gradovima i razvijenijim

općinama, te najniži u nerazvijenijim općinama i otocima. Mlañe stanovništvo najbrojnije je u gradu Dubrovniku i Metkoviću, te najmanje zastupljeno na Trpnju, Lastovu, Mljetu i opčini Smokvica. Ovo potvrñuje stanje da se mlado stanovništvo radi školovanja i zapošljavanja seli iz nerazvijenih općina, naročito otoka u gradove i razvijenije opčine što dodatno naglašava regionalne razlike u Županiji.

� Stupanj nacionalne homogenosti je visok. Prema nacionalnoj pripadnosti, od

ukupnoga broja stanovnika njih 93,3% hrvatske je nacionalnosti, dok više od 500 pripadnika imaju samo dvije nacionalne manjine (Srbi i Bošnjaci).

2.3. Obrazovna struktura

� Od ukupno sposobnoga radnog stanovništva (prema popisu iz 2001.g., njih 100.403 starijih od 15 godina), preko 51% (odnosno 51.337 stanovnika), srednjoškolske je razine obrazovanja. Znatno manje osoba, njih 14% (14.008), ima najmanje višu školu ili stručni studij. Udio osoba s magisterijem i doktoratom znanosti je 0,38%, što je osjetno niže od 0,54% prosjeka u Hrvatskoj. U intelektualni potencijal treba uključiti i preko 4.000 stanovnika koji su odsutni zbog školovanja, od čega se velika većina školuje u zemlji, a preostalih 14,2% školuje se u inozemstvu.

15

Tablica 6: Obrazovna struktura u DNŽ (procjena za 2007) Ime Broj stan.

starog 15 i više godina

Samo osnovna ili bez škole

Udio obrazovanog stan. u stan.

starom 15 i više godina

Udjel više i visokog obrazovanog stan. u

stan. iznad 15 g.

Janjina 543 186 47,5% 13,6% Kula Norinska 1.488 329 49,5% 4,7% Opuzen 2.676 702 59,9% 10,7% Pojezerje 1.004 328 36,7% 2,5% Slivno 1.696 361 50,2% 8,1% Zažablje 741 196 42,1% 2,3% Blato 3.078 1192 53,6% 9,2% Dubrovačko primorje 1.870 514 44,5% 7,2% Lastovo 677 233 56,1% 12,6% Lumbarda 974 189 69,6% 10,8% Metković 11.634 2570 64,7% 11,1% Orebić 3.500 953 60,6% 12,7% Ploče 8.705 1844 64,9% 13,1% Smokvica 849 431 48,9% 9,8% Ston 2.131 526 46,6% 7,2% Trpanj 762 149 54,3% 15,9% Vela Luka 3.730 909 59,1% 9,6% Konavle 6.794 1375 59,6% 10,7% Korčula 4.891 1070 65,5% 14,8% Mljet 941 232 41,4% 6,5% Župa dubrovačka 5.252 910 68,0% 10,7% Dubrovnik 36.467 5878 74,4% 19,5% Dubrovačko-neretvanska županija

100.403 21.077 65,1% 14,0%

Republika Hrvatska 3.681.771 906.490 59,0% 11,9% Izvor: baza podataka IMO-a, 2008.

� Upisan broj studenata 2006/2007. godine pao je u odnosu na 2003/2004. godinu. Meñutim, u usporedbi sa prosjekom na razini RH, Županija bilježi neznatno viši prosjek upisanih studenata u udjelu stanovništva u protekloj godini. Najlošiji pokazatelji su kod opčine Pojezerje i Zažablje, a najpovoljniji u Janjini te na otoku Mljetu.

Tablica 7: Udjel upisanih studenata u stanovništvu Županije Ime Broj upisanih

studenata 2003/2004 Broj upisanih

studenata 2006/2007 Udjel upisanih studenata 2006/2007 u stan. 20-24g.

Dubrovačko primorje 43 46 41,1% Župa dubrovačka 240 233 41,5% Ston 72 80 54,4% Konavle 324 305 50,6% Pojezerje 10 9 9,9% Kula Norinska 28 32 26,9% Zažablje 7 8 11,1% Blato 104 104 44,3% Janjina 7 14 77,8% Korčula 160 187 45,5% Lastovo 19 17 44,7% Lumbarda 21 24 30,4% Mljet 21 30 60,0% Orebić 105 103 37,6% Smokvica 21 27 39,7% Trpanj 26 18 43,9% Vela Luka 97 99 31,1% Dubrovnik 2002 1830 57,9% Metković 474 509 47,6% Opuzen 141 121 45,3% Ploče 406 412 50,7% Slivno 25 35 29,4% Dubrovačko-neretvanska županija 4.353 4.243 49,0% REPUBLIKA HRVATSKA 117.608 136.129 44,5%

16

Tablica 8: Osnovni Razvojni izazovi i potrebe u vezi sa stanovništvom RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

Stanovništvo, naseljenost i dobna struktura

- Postupan i kontinuiran proces starenja stanovništva.

- Prosječna starost stanovnika u općinama veća je nego u gradovima, a prosječna starost na otocima veća je nego u ostalom dijelu Županije što dodatno naglašava prisutne regionalne razlike unutar Županije.

- Postepen kontinuiran pad prirodnog prirasta stanovništva u proteklom desetljeću – trostruko je manji danas u odnosu na 1998. godinu.

- Izražena je prostorno populacijska neravnoteža, neravnomjerna naseljenost i pojedinih dijelova Županije, smanjivanje broja stanovnika poglavito otoka a koncentriranje stanovnika u gradovima, te priobalju.

- Snažna depopulacija otoka i pojedinih dijelova Županije manifestira se osobito u odlasku mladih obrazovanih ljudi i neučinkovitom privlačenju obrazovanih mladih s obiteljima.

Obrazovna struktura

- Nezadovoljavajuća obrazovna struktura.

- Pad broja upisanih studenata u 2006/2007. u odnosu na promatrano razdoblje tri godine ranije.

- Udio stanovnika s magisterijem i doktoratom znanosti je osjetno niži od prosjeka u Hrvatskoj.

Stanovništvo naseljenost i dobna struktura

- Podizati svijest o važnosti potrebnih mjera u svrhu kočenja negativnih demografskih trendova.

- Poticati rast životnog standarda stanovništva s ciljem poticanja porasta nataliteta.

- Omogućiti školovanje na otocima i osigurati dnevne migracije.

- Poboljšati prometnu, gospodarsku i kulturnu povezanost otoka s kopnom s državnim subvencijama i osigurati kvalitetu i dostupnost zdravstvenih, obrazovni, kulturnih i socijalnih usluga.

- Ostanak mladih školovanih osoba na otocima i manje razvijenim općinama Županije podupirati specifičnim mjerama socijalne, gospodarske, stambene politike, zapošljavanjem i drugim politikama.

- Mlade obrazovane ljude s obiteljima stimulirati da doñu raditi i živjeti na otoke pogodnostima stanovanja (npr uspješan model POS na Korčuli i Mljetu), poticanjem razvoja poduzetništva, samozapošljavanja i drugim mjerama.

Obrazovna struktura

- Mjerama financijske i druge potpore podržati rast broja upisanih studenata u DNZ.

- Mjerama gospodarske politike osigurati zapošljavanje najboljim studentima.

- Razvijati pogodno okruženje (uključujući rekreativne sadržaje i socijalne pogodnosti /rješavanje stambenog pitanja, osiguravanje zdravstvene zaštite, organiziranje kulturnih i sportskih sadržaja tijekom cijele godine, osiguravanje brige za malu djecu i sl./) kako bi se zadržalo mlado stanovništvo.

17

3. RADNA SNAGA, MIGRACIJSKA KRETANJA STANOVNIŠTVA I NEZAPOSLENOST 3.1. Radna snaga

� Radna snaga Županije (muškarci 15–65 godina starosti, te žene 15–60 godina), čini 62,3% (odnosno 76.565) u ukupnom broju stanovnika. Preko trećine (36,7%) nalazi se u gradu Dubrovniku, što ukazuje na njegovu dominantnost u ponudi radne snage (procjena 2007).

� Radna snaga koncentrirana je najvećim dijelom u gradovima Županije, s obzirom da

je stanovništvo u općinama u prosjeku starije životne dobi.

� Udio zaposlenih u radnoj snazi (57,4%) u Županiji neznatno je veći od državnoga prosjeka (54,2%, dok je udio nezaposlenih neznatno niži (15,7% naspram 16,8%). Najviše nezaposlenih je sa završenom srednjom školom (procjena 2007).

� Suradnja Županije i lokalne samouprave, te uključivanje drugih županijskih institucija,

vezano za problematiku radne snage, nije zadovoljavajuća – izraženo je pomanjkanje komunikacije i koordinacije, te, uslijed preklapanja, razvidno je odsustvo sinergijskog učinka.

Tablica 9: Stanovništvo i radna snaga Županije po općinama i gradovima

IME BROJ STANOVNIKA - PROCJENA 2007.

RADNA SNAGA Ž(15-59), M(15-65)

Dubrovačko primorje

2.216 1.203

Župa dubrovačka 6.663 4.404 Ston 2.605 1.426

Konavle 8.250 5.099 Pojezerje 1.233 706

Kula Norinska 1.926 1.074 Zažablje 912 507

Blato 3.680 2.223 Janjina 593 307 Korčula 5.889 3.621 Lastovo 835 483

Lumbarda 1.221 731 Mljet 1.111 567

Orebić 4.165 2.538 Smokvica 1.012 589

Trpanj 871 491 Vela Luka 4.380 2.710 Dubrovnik 43.770 28.127 Metković 15.384 9.513 Opuzen 3.242 2.095 Ploče 10.834 6.971 Slivno 2.078 1.180

Dubrovačko-neretvanska

županija

122.870 76.565

REPUBLIKA HRVATSKA

4.435.982 2.827.561

18

3.2. Migracije i kretnja stanovništva

� Većinu unutarnjih migracija čini dobna skupina stanovnika od 20–40 godina starosti.

� 29% zaposlenih u DNŽ (odnosno 11.715 osoba) su dnevni migranti. Migracije se većinom odnose na posao u drugom naselju istoga grada ili općine, ali je vrlo prisutna i dnevna migracija na posao u drugom gradu ili općini (44,8% dnevnih migranta). Manje od 2% dnevnih migranta rade u drugoj županiji ili inozemstvu.

� Daleko najviše dnevnih migranta je evidentirano u gradu Dubrovniku. Slijede opčina

Konavle i Župa Dubrovačka, te gradovi Ploče i Metković. Tablica 10: Dnevni migranti u Županiji Ime Broj stan.

starog 15 i više godina

Dnevni migranti

Janjina 543 44 Kula Norinska 1.488 551 Opuzen 2.676 406 Pojezerje 1.004 163 Slivno 1.696 446 Zažablje 741 237 Blato 3.078 134 Dubrovačko primorje 1.870 514 Lastovo 677 127 Lumbarda 974 268 Metković 11.634 963 Orebić 3.500 327 Ploče 8.705 1257 Smokvica 849 107 Ston 2.131 398 Trpanj 762 75 Vela Luka 3.730 127 Konavle 6.794 2494 Korčula 4.891 787 Mljet 941 204 Župa dubrovačka 5.252 2063 Dubrovnik 36.467 6171 Dubrovačko-neretvanska županija

100.403 17863

Republika Hrvatska 3.681.771 - Izvor: baza podataka IMO-a, 2008. 3.3. Nezaposlenost

� Stopa nezaposlenosti u Županiji 2007. godine je 12.9%, što je niža razina u odnosu na prosječnu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj (13,8%). Najviše stope nezaposlenosti su kod grada Opuzena (22,9%, te općine Janjina (21,8%). Najniže stope su u općini Župa Dubrovačka (8.1%), te u općini Mljet (9.1%). Stopa zaposlenosti 2007. godine bila je viša od Hrvatskog prosjeka (68.2% u odnosu na 58,3% u RH).

� Prosječan broj nezaposlenih pao je 2007 godine u odnosu na 2003. godinu (sa 9.132

na 7.056 stanovnika), te je ukupan broj zaposlenih porastao u istom razdoblju (sa 42.130 na 47.488 stanovnika).

19

Tablica 11: Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti te ukupan broj zaposlenih/ nezaposlenih u Županiji Ime Ukupan

broj zaposlenih

2003.

Ukupan broj

zaposlenih 2007.

Stopa zaposlenosti

2007.

Prosječan broj

nezaposlenih 2003.

Prosječan broj

nezaposlenih 2007.

Stopa nezaposlenosti

2007.

Dubrovačko primorje 795 926 77,0% 190 104 10,1% Župa dubrovačka 3.011 3.866 87,8% 460 339 8,1% Ston 645 813 57,0% 206 153 15,8% Konavle 3.328 3.958 77,6% 573 421 9,6% Pojezerje 289 305 43,2% 35 39 11,3% Kula Norinska 499 570 53,1% 102 135 19,2% Zažablje 245 259 51,1% 64 64 19,7% Blato 1.317 1.373 61,8% 330 242 15,0% Janjina 105 119 38,8% 43 33 21,8% Korčula 2.089 2.296 63,4% 462 318 12,1% Lastovo 300 348 72,0% 85 52 13,0% Lumbarda 407 444 60,7% 108 85 16,1% Mljet 321 387 68,3% 52 39 9,1% Orebić 1.222 1.337 52,7% 212 155 10,4% Smokvica 276 300 50,9% 60 47 13,5% Trpanj 196 229 46,6% 40 28 10,9% Vela Luka 1.447 1.500 55,4% 409 281 15,8% Dubrovnik 16.274 17.856 63,5% 3017 2.105 10,5% Metković 4.501 5.274 55,4% 1093 1.239 19,0% Opuzen 803 1.005 48,0% 290 298 22,9% Ploče 3.704 3.891 55,8% 1191 767 16,5% Slivno 356 432 36,6% 112 114 20,8% Dubrovačko-neretvanska županija

42.130 47.488 62,0% 9.132 7.056 12,9%

REPUBLIKA HRVATSKA

1.507.472 1.649.032 58,3% 329.619 263.788 13,8%

Izvor: DZS, IMO baza podataka

20

Tablica 12: Osnovni razvojni izazovi i potrebe u vezi s radnom snagom, nezaposlenosti i migracijama stanovništva RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Odsustvo istraživanja potreba poslodavaca za radnom snagom u DNŽ.

- Izražena je strukturna nezaposlenost – ponuda ne odgovara potražnji.

- Prisutnost izraženih fluktuacija radne snage vezano za trajanje i uspješnost turističke sezone.

- Poteškoće sa zapošljavanjem visoko obrazovanih kadrova rezultiraju visokim stopama dnevne migracije prema gradovima i razvijenijim općinama, ali i emigracije iz Županije prema drugim područjima Hrvatske.

- Nezaposlenost je izražena kod slabije razvijenih općina te u gradovima, s izuzetkom grada Dubrovnika.

- Nedovoljna je povezanost poslodavaca, obrazovnih ustanova i Zavoda za zapošljavanje u analiziranju potreba tržišta rada i procjeni budućih kretanja.

- Nedovoljna je uključenost gradova i općina u postojeće programe za obrazovanje radne snage, stipendiranje deficitarnih zanimanja i sl.

- Politika izdavanja radnih dozvola, koja je na državnoj razini nedovoljno uvažava županijske i lokalne potrebe i posebnosti za sezonskom radnom snagom.

- Prekvalificirati/dokvalificirati dio radnog stanovništva, te učinkovitije upravljati ljudskim resursima u skladu s potrebama gospodarstva kako bi se smanjile visoke stope nezaposlenosti u gradovima i dijelu nerazvijenijih općina.

- Poticati povoljnije socio-ekonomske uvjete života (stambene, zdravstvene, skrb o djeci, kulturne i rekreativne) radi smanjivanja migracionih kretanja stanovnika.

- Sustavno provoditi istraživanje potreba poslodavaca u Županiji i provesti analize tržišta rada i potreba za zaposlenicima.

- Jačati lokalno partnerstvo poslodavaca, zavoda za zapošljavanje i obrazovnih ustanova radi razvoja ljudskih resursa u Županiji i povećanja.

- Izraditi prijedlog mjera za zapošljavanje mladih u skladu sa potrebama gospodarstva Županije, te poticanja gospodarske konkurentnosti Županije (kroz dodatna ulaganja u školovanje i doškolovanje, cijelo životno učenje, te kroz prekvalificiranje postojeće radne snage u skladu sa gospodarskim razvojnim potrebama i prioritetima Županije.

- Osnaživati uključivanje gradova i općina u programe stipendiranja deficitarnih zanimanja, promocije programa po školama, programe Stipendus, poslovne sajmove i dr. ).

- Intenzivirati uključivanje DUNEA-e kao spone izmeñu županijskih institucija prilikom realizacije postojećih i novih programa razvoja ljudskih resursa i zapošljavanja.

21

4. KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

� U Županiji se nalazi iznimno velik broj registriranih i evidentiranih spomenika kulture, s posebnim naglaskom na vrlo vrijednim urbanim cjelinama. Evidentirano je ukupno 1.893 spomenika kulture, od toga je 259 registriranih, 486 preventivno zaštićenih te 1.145 evidentiranih spomenika. Ističu se i brojna jedinstvena prostorna, urbanistička i arhitektonska rješenja. Odnos registriranih, preventivno zaštićenih i evidentiranih objekata kulturne baštine na području Županije vidljiv je iz sljedećeg grafikona.

Grafički prikaz: Odnos registriranih, preventivno zaštićenih i evidentiranih objekata

kulturne baštine na području Županije

Registrirani12%

Evidentirani62%

Preventivno zaštićeni

26%

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, Županijski zavod za prostorno ureñenje Dubrovnik

� Longitudinalni obalni pojas s otocima organski je urastao u prirodni prostor iznimnih vrijednosti - izrazito bogat spomenicima kulture, pokriven mrežom obalnih naselja s vrlo vrijednim povijesnim urbanim cjelinama. Ističu se ovdje u prvom redu grad Dubrovnik, koji je pod zaštitom UNESCO-a, Korčula i Ston – koji su predloženi za zaštitu UNESCO-a

� te Cavtat, Orebić, Slano i Lumbarda).

� Iako je prema važnosti ili prema zastupljenosti spomeničke baštine teško izdvojiti neka područja iz razloga jer nisu u pravoj mjeri istražena niti valorizirana, s aspekta važnosti lokaliteta moguće je izdvojiti prostor doline Neretve koji je uvršten u Ramsarsku konvenciju (kao vrlo važno močvarno područje) prema važnosti nalaza (iz doba grčke i rimske antike) kao i prostor Dubrovačke Republike.

� Od posebnog je značaja zona sela Vid, za koju se pretpostavlja da je šira lokacija

rimske metropole Narone, te šira zona grada Dubrovnika, dragulja graditeljstva i civilizacije europskoga i mediteranskog kulturnoga kruga iz vremena od XV do XVII stoljeća. Stara jezgra Dubrovnika je spomenik nulte kategorije.

22

Tablica 13: Osnovni razvojni izazovi i potrebe u kulturi RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Spomenička baština, kao jedan od ključnih razvojnih resursa Županije, nije u dovoljnoj mjeri istražena niti valorizirana.

- Zaštita spomenika kulture u Županiji je nedovoljna s obzirom na količinu i raznovrsnost baštine.

- Naglašena je devastacija obale sa ozbiljnim kulturnim i ekološkim posljedicama.

- Dio objekata kulturne baštine je zapušten.

- Najznačajnija kulturna baština nije adekvatno zastupljena u turističkoj ponudi DNŽ.

- Pretjerana koncentracija na sezonsku kulturnu ponudu.

- Odsustvo istraživanja, praćenja i vrednovanja kulturne baštine.

- Neophodno je provesti reviziju oštećenih objekata, s obzirom da je nekima potrebno ukinuti status zaštite, a za dio je potrebno odrediti moguću promjenu motiva zaštite.

- Zaštiti od daljnjeg propadanja dio zapuštenih objekata kulturne baštine.

- Zaustaviti daljnju graditeljsku i ekološku devastaciju obale zbog kulturnih, ali i ekoloških razloga.

- Redovito održavati i obnavljati baštinu, poglavito u staroj gradskoj jezgri grada Dubrovnika.

- Unaprijediti programe za uključivanje objekata kulturne baštine u turističku ponudu Županije.

- Zadržati postojeće te privlačiti nove kvalitetne kadrove u svrhu podizanja kulturne svijesti i očuvanja kulturne baštine Županije.

- Unaprijediti i produžiti kulturnu ponudu na cijelu godinu.

- Intenzivnije širenje kulturnih sadržaja i ponude u manje razvijena i poznata područja Županije.

- Sustavno voditi brigu o spomenicima kulture te ulagati u razvoj ljudskih resursa u ovom razvojnom području.

- Očuvanje kulturne baštine provoditi usporedo sa osmišljavanjem identiteta županije, zasnovanog ne isključivo na kulturnoj baštini, već i vrlo bogatoj tradiciji, običajima i povijesnim znamenitostima Županije.

- Izraditi prijedlog mjera (uključujući akcijski program provedbe) za održivo korištenje kulturne baštine DNZ.

- Koristiti meñunarodne razvojne programe i fondove u svrhu dodatne financijske i stručne potpore prilikom sustavnog očuvanja kulturne baštine Županije (kroz uključivanje županijskih institucija i stručnjaka u pripremu prijedloga meñunarodnih projekata, te njihovu provedbu, praćenje i vrednovanje).

23

5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 5.1. Vodni resursi Vodotoci

� Neretva je najduža rijeka jadranskoga sliva i ujedno se najvećom deltom ulijeva u Jadransko more. Pored glavnoga toka, koji je plovan do Metkovića (21 km), osnovicu tekućica tvori i Mala Neretva. Ona se odvaja od glavnoga toka s lijeve strane kod Opuzena. Zatvorena je branama kod Opuzena i na ušću zapadno od naselja Blace. Plovna je za manja plovila.

� Vodotoci lijevoga zaobalja Neretve su Mislina i Jezerača s izvorom u jezeru Kuti, koji

nakon sastava prelaze u Prunjak koji se ulijeva u Malu Neretvu kod Opuzena.

� Vodotoci desnoga zaobalja su Glibuša, Norin, Matica, Desanka i Crna rijeka. Desne su kotlina koja je izvorska zona gornjih horizonata (Vrgorskoga polja i Rastoka). Čitav niz vrela smješten je na kontaktu doline s krašom, od kojih je najznačajniji Modro oko. Cijeli sliv sakuplja se u središnjem dijelu doline u Desanskom jezeru, a odatle otječe u Neretvu kroz rječicu Desanku i u luku Ploče (jezero Vranjak) kroz Crnu rijeku. Novi kanal luke Ploče smanjio je protok Crne rijeke koja sada još manje osvježava jezero Birinu, pored koga se ulijeva u more.

� Ostali važniji vodotoci u Županiji su:

• Rijeka dubrovačka - Ombla – izvire u Komolcu, dužina toka je 5,5 km. nakon čega utječe u more sjeverno od Gruške luke

• Rijeka Ljuta – izvire kraj Arbanasa u sjevernom dijelu Konavoskoga polja, duga je 6 km., a ponire u južnom dijelu toga polja.

• Rijeka Matica – vodotok Vrgorskoga polja

Jezera

� Regulacijski radovi na toku Neretve pred kraj prošloga stoljeća, te suvremeni melioracijski zahvati, znatno su promijenili broj i prostorni raspored jezera. Površina jezera hrvatskoga dijela delte prije melioracije iznosila je 1.404 ha, a nakon melioracije 635 ha.

� Najvažnija jezera prije melioracije bila su: Modrič, Glogačko jezero, Životina,

Dragače, Timenica i Palinić. Danas još postoje Desansko jezero, jezero Vlaška, Parila i Kuti. Izvan aluvijalne ravnice pozornost privlače Baćinska jezera. Baćinska jezera su kriptodepresija, a sastoje se od pet povezanih jezera: Plitkoga jezera, Podgore, Očuše, Sladinca, Crniševa i odvojenoga jezera Vrbnika. Najprostranije je jezero Očuša (55,4 ha), a najveća dubina je izmjerena u Crniševu (31 m).

� Unatoč blizini mora i propusnom kraškom terenu jezera su ispunjena slatkom vodom.

24

Podzemne vode

� Najveći dio županijskoga tla izgrañuju karbonatne stijene s dominantnom ulogom vapnenaca. Glavna karakteristika kraškoga područja je da sva oborinska voda koja padne na njih odmah ponire u podzemlje.

� Poznata velika kraška vrela u Konavlima, Dubrovačkom primorju i dolini Neretve

dobivaju vodu kroz propusno karbonatno zaleñe iz Popova polja i doline Trebišnjice. Osobito velike količine vode ističu na ovim vrelima tijekom vlažnoga razdoblja, kad se aktiviraju i brojne vrulje, posebno u Malostonskom zaljevu, u uvali Bistrina, na području izmeñu Dola i Slanoga te na području Konavala.

� Najznačajnija vrela, koja su kaptirana za vodoopskrbu naselja i na kojima će se

temeljiti vodoopskrba i u budućnosti, su: izvor Omble, izvor rijeke Norin u Prudu, Klokun, Modro oko, Duboka ljuta, Slano, Konavoska ljuta i Palata u Malom Zatonu.

5.2. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba

� Vodni resursi u praksi još uvijek nisu dovoljno prepoznati kao značajan razvojni resurs Županije (uz opskrbu stanovništva vodom, za potrebe navodnjavanja, turizma, rekreacije i dr.).

� Opskrbljenost stanovništva vodom na području Županije je 85–90%. S obzirom da su

vodoopskrbni sustavi vezani za gradove i veća naselja, sljedeća područja Županije su ostala nepokrivena vodoopskrbnim sustavom – istočni dio Konavala, Konavoska brda, Dubrovačko primorje, središnji dio otoka Pelješca, središnji dio otoka Korčule, otoci Mljet i Lastovo.

� Zapadni dio Županije, koji pripada neretvanskom slivu, opskrbljuje se s nekoliko

izvora (Klokun, Modro oko, Prud, Doljani, Butina). 5.3. Pomorsko dobro

� Pomorsko dobro predstavlja znatan potencijalni razvojni resurs DNŽ, koji do sada nije dovoljno iskorišten. Nedostaje cjelovita i pouzdana inventarizacija stanja u pogledu korištenja pomorskog dobra te analiza procjena mogućih gospodarskih, društvenih i financijskih doprinosa i učinaka razvoju DNŽ.

25

Tablica 14: Osnovni razvojni problemi i potrebe komunalne infrastrukture RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Buduće potrebe razvoja stanovništva i gospodarstva zahtijevaju veće uključivanje izvora Modro oko i regionalnog vodovoda u vodoopskrbu ovog područja.

- Dio Županije nepokriven je vodoopskrbnim sustavom (istočni dio Konavala, Konavoska brda, Dubrovačko primorje, središnji dio otoka Pelješca, središnji dio otoka Korčule, otoci Mljet i Lastovo).

- Nezadovoljavajuće je zaštita od poplava.

- Vodno gospodarstvo ne gospodari na adekvatan način s financijskim sredstvima za ulaganje u vodoopskrbni sustav.

- Izmeñu lokalnih mreža vodovoda nije odgovarajuća suradnja što ograničava razvoj planiranje na razini Županije.

- Županija nema ingerencije niti odgovarajuću ulogu u razvoju komunalne infrastrukture (osim za zbrinjavanje otpada) koju oblikuju i vode pojedinačno JLS i državna poduzeća i agencije (npr Hrvatske vode).

- Neučinkovito korištenje i upravljanje pomorskim dobrom za razvoj DNŽ.

- Dovršiti vodoopskrbni sustav kako bi se osigurala vodoopskrba za preostalih 10-15% stanovnika Županije.

- Predložiti i provesti mjere za kontinuirano osiguravanje kvalitete županijskih voda te zaustavljanje pada kvalitete površinskih voda.

- Osigurati izgradnju cjelovitog sustava odvodnje otpadnih voda za cijelu županiju s odgovarajućim pročišćavanjem.

- Osigurati efektivno korištenje raspoloživih vodnih resursa te provoditi istraživanje novih vodonosnika.

- Dovršiti izgradnju Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovsko-mljetskog vodovoda.

- Izraditi program zajedničkog razvoja komunalne infrastrukture na razini Županije i JLS i uz pomoć DUNEA-e, Baze projekta i PUR-ova osigurati meñuopćinsku suradnju i koordinaciju pripreme i realizacije komunalnih projekata.

- Izraditi analize stanja i procjena korištenja pomorskog dobra te mogućih rezultata i učinaka po razvoj DNŽ i početi s iskorištavanjem.

26

6. PROMETNA INFRASTRUKTURA

� U sklopu državne cestovne prometne mreže, Županija se nalazi na kraju Jadranske turističke ceste koja je u vrlo lošem stanju uslijed neredovitoga održavanja, razorenosti tijekom Domovinskoga rata, loših prometno-tehničkih elemenata s malim radijusima i velikim uzdužnim nagibima.

� Nisu adekvatno riješeni prolazi kroz naselja, poglavito na području gradova Ploče i

Dubrovnik, te Općine Župa dubrovačka. � S obzirom na povezanost Županije s ostalim dijelovima u Hrvatskoj i izvan nje

pomorskim prometnim sustavom, postoji pomorska infrastruktura koja bi, uz odgovarajuće intervencije i uvoñenje brzih brodskih (brzina kretanja plovila najmanje 30 nautičkih milja) te trajektnih linija, mogla na primjeren način povezati Županiju.

� S obzirom na broj prevezenih putnika, zračni promet je najznačajniji oblik prometa

koji Županiju povezuje s ostalim dijelom Hrvatske i svijeta preko zračne luke Dubrovnik.

6.1. Cestovni prometni sustav

� Cestovna prometna mreža na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji se od 17 državnih cesta, 31 županijske ceste, te 65 lokalnih cesta.

Tablica 15: Državne ceste koje prolaze kroz Županiju

D-8 Ploče – Dubrovnik – G.P.Karasovići (gran. Crne Gore)

D-223 D 8 – Ivanica (gr. BiH)

D-9 Metković (gr. BiH) – Opuzen – D 8 D-413 Ploče (D 8) – Luka Ploče D-62 Mali Prolog – Metković – D 9 D-414 D 8 - Ston – Orebić (trajekt) D-118 Vela Luka – Smokvica – Korčula D-415 D 414 – Trpanj (trajekt) D-119 Ubli – Lastovo D-416 D 414 – Prapratno (trajekt) D-120 Pomena – Polače – Sobra – Saplunara D-420 Sustjepan (D 8) – Gruška

obala D-122 Šipanska Luka – Suñurañ D-513 Ploče (D 8) – Mali Prolog D62 D-123 Trajektna luka Sobra – D 120 D-516 D 8 – Rt Kobila D-222 D 62 – Mali Prolog (gr. BiH)

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, Županijski zavod za prostorno ureñenje Dubrovnik, 2003.godina, 86 str.

� Većina županijskih cesta je u lošem stanju. Sve su većinom u funkciji internoga županijskog povezivanja.

� Ceste koje se nalaze na području većih naselja (sjedišta gradova i općina) u boljem su

stanju od ostalih.

� Nedostatna su parkirališta, biciklističke i pješačke staze, izuzetno bitno s aspekta sigurnosti kretanja te razvoja turizma.

27

Tablica 16: Županijske ceste na području Županije

Ž-6208 Vrgorac (D 62) – Staševica – D 513 Ž-6229 Ošlje – Ž 6228 Ž-6211 Ž 6208 - Dusina – Otrći seoci – D 513 Ž-6230 Pasadur – Ubli (D 119) Ž-6215 Lovište – Viganj – Orebić Ž-6231 Luka – Hodilje – Ston (D 414) Ž-6216 D 8 – Ploče (D 413) Ž-6232 Gr. BiH – Slano (Ž 6228)

Ž-6217 Rogotin (D8) – Komin – Krvavac – Kula Norinska (D62)

Ž-6235 Osojnik – D 8

Ž-6218 Prud (gr. BiH) – Metković (D 62) Ž-6236 Dubrovnik – Lapad – Ž 6237

Ž-6219 Buk Vlaka – Podgradina – Opuzen (D 9) Ž-6237 Dubrovnik (D420) Obala S.Radića – Put od Republike – V. Nazora – P. Bakića – D 8

Ž-6220 Metković(D9) – Mlinište – G.P.Brestica (gran. BiH)

Ž-6238 Cavtat - Zvekovica (D 8)

Ž-6221 Vela Luka – D 118 Ž-6239 Zvakovica (D 8) – Drvenik – Ž 6241 Ž-6222 D 118 - Blato – D 118 Ž-6240 D 8 – Radovčići – Mikulići – D 516

Ž-6223 Blato (Ž 6222) – Prižba – Brna – Smokvica (D 118)

Ž-6241 Dubravka – Gruda (D 8)

Ž-6224 Račišće – Korčula (D 118) Ž-6242 Ž 6240 – Molunat

Ž-6225 D 118 – Lumbarda Ž-6243 Brgat (Barbara D223) – Grbavac – Petrača – D 8

Ž-6226 Žuljana – Dubrava (D 414) Ž-6244 Korčula (D 118) – Luka Ž-6227 Sv. Nikola(Ž 6228) – Most Bistrina (D 8) Ž-6251 Vela Luka: D 118 (trajektna luka) – Ž6221 Ž-6228 G.P. “Duži” (gr. BiH) – Slano – Trsteno (D 8)

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, Županijski zavod za prostorno ureñenje Dubrovnik, 2003.godina, 89 str.

� Cestovna mreža nije dovoljno razvijena. Osnovni razlog zbog kojega prometna mreža ne pruža pravu razinu usluge svojim korisnicima je u tome što još uvijek nije dovršena dionica autoceste do Dubrovnika. Kako se radi o prioritetu Vlade, najavljeno je da se očekuje dovršenje ove dionice autoceste koncem 2008 godine.

� Prometna povezanost općina autobusnim linijama je nezadovoljavajuća. Poseban je

probleme financiranje: Zbog konfiguracije terena i znatne prostorne raštrkanosti naselja, JLS a niti Županija nisu u mogućnosti osigurati odgovarajuću meñuopćinsku povezanost.

6.2. Pomorski promet

� Pomorski promet vrlo je značajan za Županiju s obzirom da je, uz zračni promet, pomorskim prometnim sustavom Županija najbolje povezana s Hrvatskom i Europom.

� Vrlo izražena razvedenost Županije, znatan broj otoka uz mali broj stanovnika, rezultira specifičnim problemima za sustavno rješavanje učinkovitog i rentabilnog prometnog povezivanja.

� Izražen je nedostatak brzih brodskih linija sa svih otoka prema središtu Županije, kao i

vrlo slaba meñuotočna povezanost.

28

� Luke u DNŽ od osobitog (meñunarodnog) značaja za Republiku Hrvatsku su putnička luka Gruž te teretna luka Ploče.

� Od županijskog značaja su slijedećih 5 putničkih luka: Gradska luka Dubrovnik, luka

Korčula, luka Trpanj, luka Vela Luka i luka Orebić te teretna luka Metković.

� 74 luke su lokalnoga značaja a većina luka nije redovito održavana. 6.3. Zračni promet

� Preko zračne luke Dubrovnik (koja spada u sekundarne meñunarodne zračne luke “4E” kategorije, Županija je nabolje (u odnosu na druge oblike prometa) povezana sa Zagrebom, te s Europom i svijetom.

� U Pločama se nalazi tercijarna zračna luka “2C” kategorije, te je igrañen i heliodrom.

� Heliodromi su izgrañeni na Korčuli i Blatu, a u prostornom planu su predviñeni

dodatni heliodromi na Lastovu, Konavlima, te na Pelješcu (Janjina)

� U planu je izgradnja zračne luke u Opuzenu, na Mljetu, na Prevlaci, u Orebiču /Perna/ te još dvije zračne luke na Korčuli /Vela Luka i Smokvica/.

� Važnosti zračnoga prometa u prometnom sustavu Županije potvrñuje podatak da

preko zračne luke Dubrovnik u Čilipima dolazi više od 60% turista od ukupnoga broja turista na ovom području.

� Na području Županije djelomice je ureñen heliodrom na Lastovu, a heliodromi u Blatu

i na Korčuli su osposobljeni za noćno slijetanje. U tijeku je odreñivanje lokacija za smještaj heliodroma na području Županije (Dubrovnik-bolnica, Pelješac i Mljet).

6.4. Željeznički promet

� Na području Županije postoji samo jedna željeznička pruga, od Ploča preko Metkovića prema Sarajevu i dalje prema Srednjoj Europi. Spada u pruge prvoga reda, dio je paneuropskog koridora 5C i ima veliku važnost, budući da predstavlja najbližu vezu Srednje Europe i Sredozemnoga mora i zapravo jedini prirodni izlaz na more Bosne i Hercegovine.

6.5. Pošta, telekomunikacije i informatičke tehnologije Pošta

� Postojeća mreža poštanskoga sustava veza na području županije sastoji se od centra pošta s tri organizacijske jedinice. Centar pošta obuhvaća 35 poštanskih ureda, Organizacijska jedinica Korčula obuhvaća 26 poštanskih ureda, Organizacijska jedinica Metković obuhvaća 9 poštanskih ureda, dok Organizacijska jedinica Ploče obuhvaća 5 poštanskih ureda. Mreža poštanskih ureda na području Dubrovačko-

29

neretvanske županije u potpunosti je izgrañena i optimalna i u odnosu na razmještaj stanovništva i u odnosu na planirane potrebe ovoga područja

Telekomunikacije

� Na području Dubrovačko-neretvanske županije telekomunikacijski promet se odvija preko 66 područnih centrala i četiri mjesne centrale. Mjesne centrale, na koje se vežu područne centrale, su Dubrovnik, Mokošica, Korčula i Ploče.

� Telekomunikacijski promet na dubrovačkom području odvija se preko tranzitne

centrale Dubrovnik, na koju su vezane automatske telefonske centrale pojedinih naselja Konavala, Župe dubrovačke, grada Dubrovnika, Dubrovačkoga primorja, Pelješca, Mljeta i Elafita.

� Modernizacija, koja je u tijeku, teži povezivanju svih centrala i s mjesnim centralama i

s ostalim centralama u Hrvatskoj i u svijetu preko svjetlovodnih veza, koje pružaju optimalnu vezu. Dubrovačko područje, kao i cijela županijska mreža, vezano je u državni i meñunarodni telekomunikacijski promet preko meñunarodne centrale u Splitu.

� Telekomunikacijska infrastruktura na području doline Neretve sastoji se od 14

područnih centrala spojenih na mjesnu centralu u Pločama, koja funkcionira kao čvorna centrala, dok su ostali objekti krajnje centrale. Ovo područje je povezano u državni i meñunarodni telekomunikacijski sustav.

� Telekomunikacijski sustavi otoka Korčule i Lastova uklopljeni su u državni i

meñunarodni telekomunikacijski sustav preko tranzitne centrale “Dubrovnik”.

� U cjelini, stanje razvijenosti telekomunikacija je dobro, te se može usporeñivati sa stanjem u razvijenim zemljama.

� Fiksna telefonska mreža i mobilna telefonija, te ostale mreže, zadovoljavaju postojeću

potražnju korisnika i na razini su razvijenih zemalja. Klasična (žičana) i mobilna telefonija su dostupne u svim mjestima županije. Time je omogućeno spajanje računala ISDN-ureñajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s.

� U skoro svim većim naseljima u DNŽ dostupna je i puno brža računalna komunikacija

putem ADSL-veze. Prema podacima za ožujak 2008. DNŽ prema relativnom broju ADSL pristupa nadmašuje nacionalni prosjek. U odnosu na ostale primorske županije, samo Primorsko-goranska i Istarska bilježe veću rasprostranjenost ADSL priključaka. Vrlo je važno što se broj ADSL pristupa brzo povećava. Tako je u svega četiri mjeseca broj priključaka povećan za 10,2%, čime je nadmašen rast kod svih ostalih primorskih županija, osim Splitsko-dalmatinske. Stoga se može zaključiti, kako u županiji postoje vrlo solidni preduvjeti za nastavak dinamičkog razvoja telekomunikacijskih usluga.

30

Tablica 17: Broj ADSL priključaka na 100 stanovnika

Županija (12/2007) (3/2008) Rast broja pristupa

Dubrova čko-neretvanska 9,8 10,8 10,2%

Primorsko-goranska 11,6 12,7 9,5%

Zadarska 7,7 8,2 6,5%

Šibensko-kninska 6,5 7,0 7,7%

Splitsko-dalmatinska 8,2 9,2 12,2%

Istarska 10,8 11,7 8,3%

RH 8,5 9,4 10,5% Izvor: Hrvatski telekom, obrada autora 6.6. Energetika Županija ima uglavnom zadovoljavajuću elektroenergetsku infrastrukturu. Izgradnjom magistralnog plinovoda do 2011. stvorit će se mogućnosti i za korištenje plina kao energenta u gospodarstvu i u kućanstvima, što će uz ostalo biti i veliki doprinos zaštiti okoliša čitave regije. U Županiji postoje prirodni potencijali za proizvodnju električne energije iz alternativnih izvora , vjetar i sunce. Od planiranih 19, u izgradnji su 2. Značajne su mogućnosti za provoñenje mjere energetske učinkovitosti kako u javnom tako i privatnom sektoru i u kućanstvima. 6.7. Granični prijelazi

� U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalaze se sljedeći granični prijelazi:

Granični prijelazi izmeñu Republike Hrvatske i Republike BiH: - Stalni meñunarodni granični cestovni prijelazi I. kategorije: Metković –

Doljani, - granični prijelazi II. kategorije: Klek – Neum 1; Zaton Doli – Neum 2; Mali

Prolog – Crveni Grm; te Gornji Brgat – Ivanic - Stalni meñunarodni granični željeznički prijelaz I. kategorije: Metković – Čapljina

Zračni granični prijelazi:

- Stalni meñunarodni granični zračni prijelaz I. kategorije u Republici Hrvatskoj: Dubrovnik

Pomorski granični prijelazi:

- Stalni meñunarodni granični pomorski prijelazi I. kategorije su:Ubli (Lastovo); Vela Luka; Ploče; Korčula I Dubrovnik

- Granični prijelaz II. kategorije: Metković - Sezonski meñunarodni granični pomorski prijelaz II kategorije: Cavtat

31

Granični prijelaz izmeñu Republike Hrvatske i Republike Crne Gore:

- Karasovići – Sutorina

Ostali granični prijelazi - privremene kontrolne točke na državnoj granici s Republikom BiH: Prud – Bijača; Čepikuće – Trebimlja; Slano – Zavala; Dubravka – Grab; Gabela Polje I – Čapljina; Gabela Polje II – Čapljina; Vukov Klanac – Radež; te Imotica – Neum II.

32

Tablica 18: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s prometom i prometnom infrastrukturom RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Prilikom strateškog planiranja razvoja prometa i prometne infrastrukture ne uzimaju se u obzir druge razvojne dimenzije - ekološke, gospodarske, dr. (prevladava sektorski pristup).

- Vrlo izražena razvedenost Županije, uz mali broj stanovnika, što rezultira specifičnim problemima za sustavno rješavanje učinkovite i rentabilne prometne povezanosti.

- Dio županijskih cesta je u lošem stanju, te pretežito u funkciji internoga županijskog povezivanja. Većina županijskih cesta ima loše prometno-tehničke elemente.

- Povećavanje zagušenja gradskog prometa u Dubrovniku, osobito u turističkoj sezone, do njegove disfunkcije.

- Pješačke zone (s izuzetkom užih gradskih središta), nisu formirane niti lako dostupne a biciklističke staze ne povezuju manja turistička mjesta unatoč izraženim potrebama. Uz nedostatan broj parkirališta pometana infrastruktura nedovoljno je prilagoñena potrebama osoba s invaliditetom.

- Nedostatne su alternativne prometnice koje bi se koristile u slučaju elementarnih nepogoda, požara i sl.

- Županija je još uvijek neadekvatno povezana autocestom s ostalim dijelovima Hrvatske i izvan nje.

- Starost teretnih plovila mogući je izvor ekoloških nesreća.

- Izražen je nedostatak brzih brodskih linija sa svih otoka prema središtu Županije.

- Obalna plovidba od strateškog značaja za razvoj otoka nije dovoljno razvijena a najkritičnije je stanje u pogledu meñuotočne povezanosti, osim za Elafite.

- Pomorska infrastruktura (pristaništa na otocima) nije adekvatna, tj. prilagoñena nepovoljnim vremenskim uvjetima.

- Razvoj lučke infrastrukture predstavlja promjenu krajolika te zauzimanje izuzetno vrijednog obalnog prostora Županije.

- Potencijalan problem uvoñenja schengenskog režima na granici sa Bosnom i Hercegovinom.

- Rekonstruirati i modernizirati županijske ceste te osigurati nedostatna parkirališta, pješačke i biciklističke staze.

- Realizirati ulaganja u pomorsku infrastrukturu radi poboljšanja uvjeta i podizanja kvalitete pomorskog prometnog sustava.

- Obnoviti županijske ceste koje su u lošem stanju (u prvom redu hitna obnova asfalta), te predvidjeti izgradnju alternativnih prometnica koje bi se koristile u slučaju elementarnih nepogoda.

- Sustavno rješavati gradski promet u Dubrovniku.

- Izgraditi potrebne pješačke zone, naročito za osobe s invaliditetom.

- Izraditi plan razvoja usluga i gospodarskih aktivnosti vezanih za daljnji razvoj željezničkog prometa.

- Izraditi pregled potrebnih autobusnih linija i svih potrebnih subvencija za one nerentabilne te plan realizacije tih linija.

- Izgraditi planirane zračne luke koje su predviñene prostornim planom županije.

- Dovršiti izgradnju interventnih heliodroma koji su predviñeni prostornim planom županije.

- Ubrzati proces osiguravanja sve potrebne dokumentacije /dozvole/ za heliodrome koji još nisu u funkciji.

- Osigurati obnovu i ispravnost dotrajalih postojećih teretnih plovila.

- Osigurati daljnji razvoj obalne putničke plovidbe te bitno unaprijediti povezanost otoka i centra, kao i same otoke meñusobno.

- Izgraditi pomorsku infrastrukturu (pristaništa na otocima) koja bi bila prikladna za promet po nepovoljnim vremenskim uvjetima.

- Unaprijediti željeznički promet od Ploča do državne granice.

33

7. ZAŠTITA OKOLIŠA U DUBROVA ČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI 7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sustav okoliša, planiranje zaštite okoliša

� Sustavno praćenje, informacijski sustav zagañivača za vodu i otpad postoji, dok za zrak, tlo i buku ne postoji ili je izrazito manjkavo.

� Nema jedinstvenog informacijskog sustava koji bi omogućio praćenje stanja okoliša i informiranje javnosti o okolišu.

� Program zaštite okoliša za Dubrovačko-neretvansku županiju je izrañen.

� Izvješće o stanju okoliša planira se u 2009.

Tablica 19: Osnovni razvojni problemi i potrebe praćenja stanja okoliša RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

− Nepostojanje informacijskog sustava praćenja i dojavljivanja o stanju u okolišu I informiranja javnosti.

− Uspostava informacijskog sustava praćenja i dojavljivanja o stanju u okolišu.

7.2. Vode � Područje donjeg toka Neretve predstavlja značajno močvarno područje uvršteno na

Ramsarsku listu vlažnih staništa.

� U Dubrovačko-neretvanskoj županiji voda za piće je zadovoljavajuće kakvoće (oko 90%). Neispravnost dezinficirane vode uglavnom se odnosi na kemijske pokazatelje koji su uvjetovani porijeklom vode i nisu opasni po zdravlje.

� Dotrajala vodovodna mreža zahtjeva osuvremenjivanje (zamjena zastarjelih cijevi, posebice na otocima).

� Voda za vodoopskrbu se ne prerañuje ni na jednom vodocrpilištu, nego se samo tretira klorom ili klornim preparatima i na taj način dezinficirana pušta u mrežu.

� Niska je razina izgrañenosti sustava javne odvodnje (kanalizacija i ureñaji za pročišćavanje). Većina stanovništva koristi septičke jame koje se grade bez nadzora, neredovito čiste te na taj način zagañuju more i podzemne vode. Postojeći zajednički ispusti u more često nisu dovoljno udaljeni od kopna. Problem ispusta neobrañenih otpadnih voda u more ima za posljedicu pogoršanu kakvoću mora. Takoñer, problemi nastaju kada se novoizgrañeni hoteli ne mogu spojiti na kanalizaciju, jer ona još nije izgrañena.

34

Tablica 20: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s vodom

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

− Neuspostavljena sanitarna zaštita vode na izvorištu.

− Nedostatna izgrañenost sustava odvodnje.

− Nekontrolirano ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u podzemlje, vodotoke i more.

− Konfiguracija i sastav tla, velika raspršenost naselja s malim brojem stanovnika.

− Nepostojanje plana upravljanje i zaštite riječnog sliva.

− Uspostavljanje sustavnog monitoringa za praćenje kakvoće vode na izvorištima, vodotocima i jezerima.

− Kontrola održavanja cisterni i vodonosnika na otocima.

− Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda i ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda.

− Uspostava katastra septičkih jama.

− Izrada odgovarajućih županijskih planova zaštite i održivog gospodarenja voda.

7.3. Tlo

� Tla su izložena onečišćenju od erozijskog djelovanja, intenzivne poljoprivrede, istjecanja netretiranih otpadnih voda iz urbanih sredina, te iz objekata gospodarske namjene, odlaganja otpada na nesanitarna odlagališta, divlje gradnje te eksploatacije mineralnih sirovina.

� Nema sustavne kontrole kakvoće tala te nije izrañena agroekološka osnova za potrebe vrednovanja, zaštite i optimalnog gospodarenja tlima.

Tablica 21: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s tlom RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

− Onečišćenje tala intenzivnom poljoprivredom, otpadom, otpadnim vodama.

− Gubitak tala erozijom.

− Izrada karte erozije za područje Županije.

− Uspostavljanje praćenja kvalitete tala na poljoprivrednim površinama.

− Pošumljavanje opožarenih površina kako bi se smanjio učinak erozije tla.

− Poticanje ekološke poljoprivrede, ograničavanje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji.

7.4. Zrak

� U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne postoji niti jedna postaja za kontinuirano praćenje kakvoće zraka.

� Povremene kontrole pokazuju da zrak na području Županije nije značajno onečišćen.

� Postojeći izvori onečišćenja zraka su motorna vozila te difuzni izvori (kamena prašina i prašina različitog sastava iz kamenoloma, asfaltne baze, emisije stakleničkih plinova iz neureñena odlagališta otpada i freoni iz rashladnih ureñaja).

35

� Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na županijskoj razini nije izrañen.

Tablica 22: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s zrakom

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

− Nema sustava praćenja kakvoće zrak, osim postaje u luci Ploče.

− Izrada Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na županijskoj razini.

− Postavljanje postaja za praćenje kakvoće zraka.

− Informatizirani sustav katastra onečišćujućih emisija tvari u zrak.

− Osigurati dostupnost javnosti podatcima o obavljenim mjerenjima kakvoće zraka.

7.5. Otpad

� 95% stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije pokriveno je organiziranim prikupljanjem otpada (7 komunalnih poduzeća prikuplja otpad na području Županije).

� Nema sustava odvojenog prikupljanja otpada na području Županije.

� Otpad se odlaže na osam službenih odlagališta, ali je smo jedno od njih sanitarno odlagalište prve kategorije – Grabovica. Općine Ston, Janjina i Orebić komunalni otpad odvoze na odlagalište pokraj Neuma u BiH.

� Donešen je Plan gospodarenja otpadom za Dubrovačko - neretvansku županiju (do 2015. godine).

� Još nije definirana lokacija za izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom (Istražene lokacije Badovinje rupe i Grabovica nisu zadovoljile obzirom na postojeće izvore pitke vode u području). U tijeku su istraživanja na lokaciji Banjevica u Dubrovačkom primorju.

Tablica 23: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s otpadom

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

− Od osam službenih odlagališta otpada samo jedno zadovoljava kriterije sanitarnog odlagališta.

− Nepostojanje kulture i sustava odvojenog prikupljanja otpada.

− Izostanak odluke oko lokacije za izgradnju regionalnog odlagališta otpada.

- Praktično nema primjerne lokacije u Županiji za odlaganje i zbrinjavanje otpada.

− Definiranje lokacije i izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom.

− Sanacija i zatvaranje trenutno korištenih deponija do 2011.

− Onemogućavanje obnavljanja već saniranih divljih deponija.

− Uspostava sustava odvojenog skupljanja otpada, recikliranja, kompostiranja i sl.

− Izgradnja reciklažnih dvorišta.

− Podizanje svijesti i odgovornosti grañana u vezi važnosti i prednosti odvojenog prikupljanja otpada.

36

7.6. Buka

� Na području Dubrovačko-neretvanske županije nema značajnijih izvora buke. Postojeći izvori vezani su za prometnice (nepostojanje obilaznica oko naselja), gradilišta (mehanizacija), miniranje u kamenolomima, rad ugostiteljskih objekata, zračnu luku Dubrovnik u Čilipima i Ploče u Pločama. Potencijalna je opasnost od buke planiranih zračnih luka Korčula u Brni i Lastovo na Lastovu.

� Karta buke za područje Županije (sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03, Članak 9) nije izrañena.

Tablica 24: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s bukom

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

− Nepostojanje svijesti o buci kao vrlo štetnom obliku narušavanja kvalitete životnog prostora.

− Neuspostavljen sustav praćenja „onečišćenja bukom“.

− Nepostojanje informacija o onečišćenju bukom.

− Izraditi karte buke te akcijske planove za dovoñenje buke ispod dopuštenih/preporučenih razina, a potom i njihova provedba.

− Objekte i postrojenja koji su izvor buke potrebno je planirati na dovoljno udaljenim lokacijama od naselja, stambenih i rekreacijskih zona.

7.7. Bioraznolikost

� Na području Županije zaštićeni dijelovi prirode i potencijalno vrijedna područja obuhvaćaju 29,9% kopnene i 7,75% morske površine županije. Zaštićena područja su: Nacionalni park Mljet, Strogi rezervat Malostonski zaljev, 7 posebnih rezervata, 9 park šuma, 8 zaštićenih krajolika, 7 spomenika prirode, 9 spomenika parkovne arhitekture.

� Obzirom na bogatstvo i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta planirana je zaštita još nekih dijelova prirode: 3 parka prirode, 5 posebnih rezervata, 1 park suma, 4 zaštićena krajolika, 1 spomenik prirode te 3 spomenika parkovne kulture.

� Najveća prijetnja zaštiti prirode su požari.

� Očuvanjem prirodne baštine bavi se Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području DNŽ, ali nedostaju resursi (ljudski i financijski) za sustavno upravljanje prirodom.

37

Tablica 25: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s bioraznlikostima RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

− Obzirom na bogatstvo bio-raznolikosti u području Županije i gospodarskih aktivnosti potreba redefiniranja postojećih zaštićenih područja i omogućavanja daljnje zaštite vrijednih područja.

− Nedovoljni resursi (ljudski i financijski) za sustavnu zaštitu prirode.

− Omogućavanje kvalitetne prevencije od požara.

− Država nije osigurala sredstva za zaštitu zaštićenih dijelova prirode koji nisu NP i PP.

− Nedovoljno razvijena svijest u JLS važnosti i potencijalnih koristi od zaštite prirode.

− Edukacija djelatnika za upravljanje zaštitom prirode.

− Uspostava informacijskog sustava biološke i krajobrazne raznolikosti.

− Izrada planova upravljanja zaštićenim dijelovima prirode i akcijskih planova za zaštićene dijelove prirode.

− Ispitati i odrediti obuhvat i razinu zaštite za potencijalno vrijedna područja.

− Prirodni krajobraz potrebno je pošumljavati autohtonim vrstama.

− Jačanje sustava zaštite od požara.

38

8. GOSPODARSTVO 8.1. Bruto domaći proizvod

� Bruto domaći proizvod Dubrovačko-neretvanske županije iznosio je u 2005. godini 6.109 milijuna kuna što predstavlja 2,6% ukupnog BDP-a Hrvatske pa se prema veličini BDP-a Županija nalazi na 10. mjestu. Ako se udjel županije u BDP-u Hrvatske usporedi sa udjelom u ukupnom stanovništvu koji iznosi 2,8%, očito je da DNŽ bilježi ispodprosječnu razinu BDP-a po stanovniku. Meñutim, kao što pokazuje slijedeća tablica, i sa ispodprosječnom razinom BDP-a po stanovniku, DNŽ se nalazi na visokom četvrtom mjestu u odnosu na ostale županije.

Tablica 26: Bruto domaći proizvod na županijskoj razini, 2005.

Bruto domaći proizvod po stanovniku,

EUR

Bruto domaći proizvod po stanovniku, (RH=100)

BDP po stanovniku

2005 u PPS

BDP po stanovniku 2005, PPS

(EU-27=100) Grad Zagreb 12.908 183 20.524 92 Istarska 9.126 130 14.510 65 Primorsko-goranska 8.376 119 13.318 59 Dubrova čko-neretvanska 6.615 94 10.518 47 Koprivničko-križevačka 6.452 92 10.259 46 Ličko-senjska 6.363 90 10.117 45 Varaždinska 5.928 84 9.426 42 Zadarska 5.526 79 8.786 39 Sisačko-moslavačka 5.525 79 8.785 39 Zagrebačka 5.446 77 8.659 39 Splitsko-dalmatinska 5.395 77 8.578 38 Karlovačka 5.335 76 8.483 38 Meñimurska 5.323 76 8.464 38 Osječko-baranjska 5.313 75 8.448 38 Šibensko-kninska 5.299 75 8.425 38 Krapinsko-zagorska 5.172 73 8.223 37 Bjelovarsko-bilogorska 5.149 73 8.187 37 Požeško-slavonska 4.834 69 7.686 34 Virovitičko-podravska 4.803 68 7.637 34 Vukovarsko-srijemska 4.028 57 6.405 29 Brodsko-posavska 3.785 54 6.018 27 Republika Hrvatska 7.038 100 11.191 50

Izvor: DZS, Eurostat

� U odnosu na ostale jadranske županije, DNŽ se prema razini BDP-a po stanovniku nalazi iza Istarske i Primorsko-goranske županije, ali značajno ispred Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Takoñer, treba istaknuti da od svih županija koje su zabilježile znatna ratna stradanja DNŽ bilježi najvišu razinu BDP-a po stanovniku. Navedeni rezultati potvrñuju da se županija prilično uspješno uspjela oporaviti od ratnih stradanja i ponovno zauzeti poziciju jednog od najrazvijenijih područja Hrvatske. U europskim okvirima županija pripada slabo razvijenim regijama, budući da zaostaje za prosjekom EU-27 više od 50%.

39

� U razdoblju 2001.-2005. DNŽ je ostvarila iznadprosječne stope rasta BDP-a po stanovniku. Tako se nominalni BDP po stanovniku županije povećao za 46,4%, dok je povećanje na nacionalnoj razini iznosilo 40,8%, pa se prema rastu BDP-a županija nalazi na petom mjestu. U odnosu na ostale primorske županije, DNŽ se prema prosječnoj stopi rasta nalazi na trećem mjestu iza Šibensko-kninske i Zadarske županije, a ispred Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Proizlazi da DNŽ sustiže dvije vodeće jadranske županije prema razini BDP-a po stanovniku.

Slika 4: Prosječna godišnja stopa rasta nominalnog BDP-a na županijskoj razini 2001.-

2005.

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

14%

16%

Virovit

ičko-

podr

avsk

a

Brods

ko-p

osav

ska

Kopriv

ničko

-križ

evač

ka

Varaž

dins

ka

Karlov

ačka

Sisačk

o-m

oslav

ačka

Meñ

imur

ska

Požeš

ko-s

lavon

ska

Krapin

sko-

zago

rska

Bjelov

arsk

o-bi

logor

ska

Istar

ska

Osječk

o-ba

ranj

ska

Vukov

arsk

o-sr

ijem

ska RH

Splitsk

o-da

lmat

insk

a

Primor

sko-

gora

nska

Grad

Zagr

eb

Dubro

vačk

o-ne

retv

ansk

a

Zada

rska

Ličko

-sen

jska

Zagr

ebač

ka

Šibens

ko-k

nins

ka

Struktura ukupne bruto dodane vrijednosti ukazuje na izrazitu dominaciju uslužnog sektora.

40

Slika 5: Sektorska struktura bruto dodane vrijednosti u 2005.g.

Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo;

5%

Prerañivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i

vodom; 12%

Grañevinarstvo; 7%

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih

vozila; 9%

Hoteli i restorani; 13%Prijevoz, skladištenje i

veze; 20%

Financijsko posredovanje,

poslovanje nekretninama, poslovne usluge, iznajmljivanje;

13%

Javna uprava, obraz., zdrav. zaštita, soc.

skrb, itd.; 21%

Izvor: IMO, na osnovu podataka DZS-a

� 75% ukupnog BDP-a se stvara u uslužnom sektoru, što je najveći udjel od svih županija, uključivši i grad Zagreb. S druge stane, županija ima najmanji udjel industrije u ukupnom BDP-u od svih županija. Najveću važnost imaju sektor javne uprave, obrazovanja, zdravstvene zaštite i ostalih usluga te sektor prijevoza, skladištenja i veza, sa udjelima od oko 20%. Udjele iznad 10% bilježe još sektor hotela i restorana, financijskog posredovanja te industrije. U odnosu na 2001.g. najveće promjene su se dogodile u javnom sektoru čiji se udjel u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti smanjio za oko 7,5%. Slična se promjena bilježi i u sektoru poljoprivrede čiji se udjel smanjio za značajnih 3,6%. S druge strane, najveći porast udjela bilježi sektor hotela i restorana (4,5%), grañevinarstva (2,7%) i trgovine (2%). Porast udjela sektora hotela i restorana nije u skladu sa najnovijim podacima FINA-e o poslovanju poduzeća, prema kojima se važnost navedenog sektora smanjuje. Jedan od razloga za razlike u rezultatima je taj što su podaci FINA-e noviji od podataka DZS-a, budući da se ovi prvi odnose na 2007.g.

8.2. Poslovanje poduzeća

� Prema podacima za 2007., poduzeća sa područja županije koja su dostavila godišnje izvješće o poslovanju FINA-i prijavili su ukupne prihode u visini od 10,9 milijardi kuna, što predstavlja 1,65% ukupnih prihoda poduzeća u Republici Hrvatskoj. Dobit prije oporezivanja je iznosila oko 900 milijuna kuna, odnosno oko 2% ukupne dobiti svih poduzeća. U slijedećoj tablici su prikazani relativni pokazatelji razvijenosti županijskih poduzeća kao i komparativni podaci ostalih primorskih županija, s izuzetkom Ličko-senjske županije.

41

Tablica 27: Razvijenost županijskog gospodarstva u 2007. (RH=100)

Prihodi po stan. u 2007.

Aktiva po stan. u 2007.

Dobit prije oporez. po stan. 2005.-2007.

Gubitak prije oporez. po stan. 2005.-2007.

Investicije po stan. 2005-2007

Izvoz po stan. u 2007.

Dubrova čko-neretvanska

60 77 83 103 154 114

Splitsko-dalmatinska 68 63 56 138 58 62

Šibensko-kninska 45 42 50 83 27 45

Zadarska 50 55 63 87 69 71

Primorsko-goranska 81 76 68 116 73 94

Istarska 102 121 153 181 127 174 Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-e

� Prema većini pokazatelja razvijenosti poduzeća županija bilježi ispodprosječne rezultate. Meñutim, takav rezultat je dijelom posljedica metodologije prikupljanja podataka od strane FINA-e.1 Stoga je usporedba sa ostalim primorskim županijama kvalitetna nadopuna u cilju što objektivnijeg sagledavanja relativnog položaja županije. Najbolje rezultate županijsko gospodarstvo bilježi u pogledu razine investicija poduzeća koje gotovo za 50% nadmašuju državni prosjek. Vrlo visoku razinu bilježi i izvoz, što je posljedica snažnog rasta uslužnog sektora orijentiranog na izvoz u proteklim godinama, prije svega sektora brodarstva i turizma. S druge strane, najlošiji rezultat se bilježi u pogledu razine prihoda poduzeća što pokazuje na još uvijek nezadovoljavajuću razinu ukupne poduzetničke aktivnosti. Takoñer, zabrinjavajuće je da razina gubitaka poduzeća nadmašuje nacionalni prosjek, što pokazuje kako je dio gospodarstva još uvijek suočen sa značajnim poteškoćama. DNŽ bilježi uglavnom bolje rezultate prema većini pokazatelja u usporedbi sa ostalim primorskim županijama, s izuzetkom Istarske županije. Meñutim, zaostatak u pogledu razine prihoda poduzeća po stanovniku za Istarskom i Primorsko-goranskom županijom je značajan.

� Pored razvijenosti gospodarstva, vrlo je važno ocijeniti njegovu učinkovitost. Za

ocjenu relativne snage lokalnog gospodarstva koristili su se per capita pokazatelji, dok će se za ocjenu učinkovitosti poslovanja koristiti pokazatelji po zaposlenom.

Tablica 28: Učinkovitost poduzeća u 2007.g. (RH=100)

Prihod po zaposlenom

Aktiva po zaposlenom

Dobit po zaposlenom

prije oporez.

Investicije po

zaposlenom

Izvoz po zaposlenom

Dubrova čko-neretvanska 70 90 87 126 133 Splitsko-dalmatinska 85 78 80 76 78 Šibensko-kninska 83 78 148 42 83

Zadarska 87 94 94 121 122 Primorsko-goranska 80 74 65 77 92 Istarska 90 107 136 96 153

Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-e

� Pokazatelji učinkovitosti, kao i u slučaju pokazatelja razvijenosti gospodarstva, daju meñusobno različite rezultate. S jedne strane bilježi se iznadprosječna razina

1 Treba uzeti u obzir da podaci FINA-e ne uzimaju u obzir poslovne aktivnosti poduzeća koja imaju sjedište izvan županije, a proizvode odnosno pružaju usluge na području županije. Stoga podaci FINA-e predstavljaju djelomičnu sliku ukupnog županijskog gospodarstva.

42

investicija i izvoza po zaposlenom, dok je, s druge strane, dohodovnost poduzeća mjerena prihodima po zaposlenom najmanja od svih promatranih županija. Takav rezultat se samo dijelom može protumačiti činjenicom da se DNŽ u većoj mjeri oslanja na radno-intenzivne djelatnosti poput turizma u odnosu na ostale županije. Meñutim, očito je da uzroke treba tražiti i na drugoj strani, a to je slabijoj konkurentnosti poduzeća, neovisno o tome u kojem sektoru posluju. Da konkurentnost poduzeća značajno zaostaje u pojedinim sektorima za vodećim županijama, pokazuju rezultati sa slike 3. Na njoj su usporeñeni prihodi poduzeća po zaposlenom u DNŽ i Istarskoj županiji prema svim sektorima.

Slika 6: Usporedba prihoda poduzeća po zaposlenom u Dubrovačko-neretvanskoj i

Istarskoj županiji po sektorima

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

A B C D E F G H I J K L-O Ukupno

000

knP

rihod

po

zapo

slen

om

Dubrovačko-neretvanska Istarska

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo G Trgovina na veliko i malo

B Ribarstvo H Hoteli i restorani

C Rudarstvo i vañenje I Prijevoz, skladištenje i veze

D Prerañivačka ind. J Financijsko posredovanje

E Opskrba el. energijom, plinom i vodom K Poslovanje nekretninama, iznajmlj.

F Grañevinarstvo L-O Ostale usluge

Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-e

� Samo u sektoru prijevoza, skladištenja i veza DNŽ bilježi veću razinu dohodovnosti od Istarske županije. Najveći zaostatak za Istarskom županijom je evidentiran u proizvodnji i opskrbi električne energije, vodi i plina, što se može pripisati značajnim elektroenergetskim postrojenjima smještenim u Istarskoj županiji. Takoñer, značajan je zaostatak u području rudarstva i vañenja mineralnih sirovina. Meñutim, ono što je posebno zabrinjavajuće jest veliki zaostatak DNŽ u sektoru financijskog posredovanja te prerañivačke industrije, gdje DNŽ bilježi čak 80,8%, odnosno 52,8% nižu razinu prihoda po zaposlenom od Istarske županije.2 Konačno, u jako važnom sektoru hotela i restorana DNŽ zaostaje značajnih 33,7%, a u sektoru poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i ostalih poslovnih usluga 26,5% za Istarskom županijom. Može se zaključiti da DNŽ značajno zaostaje prema dohodovnosti poduzeća za Istarskom

2 Budući da podaci FINA-e ne uključuju podatke o poslovanju banaka i osiguravajućih društava, podaci za sektor financijskog posredovanja nisu dovoljno reprezentativni za ocjenu stvarne situacije u sektoru.

43

županijom u cijelom nizu sektora. Vrlo su slične razine zaostajanja i prema dobiti po zaposlenom, što samo potvrñuje slabiju konkurentnost poduzeća u DNŽ u odnosu na Istarsku županiju. Tek je u slučaju investicija po zaposlenom situacija značajno bolja, budući da DNŽ bilježi značajnu prednost u sektorima grañevinarstva, hotela i restorana te poslovanja nekretninama.

� Još jedan važan pokazatelj profitabilnosti gospodarstva jest udjel dobiti u ukupnih

prihodima. U tablici 4. su usporeñene vrijednosti pokazatelja za DNŽ, Istarsku županiju i nacionalnu razinu po sektorima, te ukupno na razini gospodarstva.

Tablica 29: Profitabilnost gospodarstva po sektorima u 2007.

Udjel dobiti u prihodima (u %)

Sektori Dubrova čko-neretvanska Istarska RH

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 1,8 1,9 6,4

Ribarstvo 4,6 0,7 8,6

Rudarstvo i vañenje 2,3 10,0 10,4

Prerañivačka industrija 5,2 11,1 6,5 Opskrba el. energijom, plinom i vodom 0,9 3,3 3,3

Grañevinarstvo 6,8 6,1 5,6

Trgovina na veliko i malo 4,9 5,1 4,2

Hoteli i restorani 6,2 8,9 8,1

Prijevoz, skladištenje i veze 13,0 8,9 13,8

Financijsko posredovanje 18,3 57,9 7,3 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje, druge poslovne usluge 23,6 31,4 12,0

Ostale usluge 6,8 4,8 8,6

Ukupno sve djelatnosti 8,3 10,3 6,7 Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-e

� Rezultati iz tablice potvrñuju da DNŽ bilježi ukupno gledano iznadprosječne rezultate prema profitabilnosti poduzeća u odnosu na RH, ali da još uvijek zaostaje za profitabilnosti gospodarstva Istarske županije. Od značajnih sektora vrijedi istaknuti da sektori hotela i restorana, te prerañivačke industrije, bilježe nižu razinu profitabilnosti od prosječne, dok sektori poslovanja nekretninama i iznajmljivanja, trgovine i grañevinarstva bilježe iznadprosječnu profitabilnost. Sektor prijevoza, skladištenja i veza bilježi profitabilnost sličnu onoj na nacionalnoj razini. Meñutim, dok na nacionalnoj razini visoka razina profitabilnosti dolazi iz područja veza odnosno telekomunikacija, u DNŽ je ona rezultat dobrih rezultata u području prijevoza (Atlantska plovidba).

� Dinamiči pokazatelji poslovanja poduzeća su uglavnom jako dobri. Županija prema

većini pokazatelja nadmašuje dvije vodeće primorske županije, što znači da se jaz u razvijenosti i učinkovitosti poduzeća smanjuje. DNŽ bilježi iznadprosječne stope rasta u pogledu prihoda poduzeća, broja zaposlenih i dobiti poduzeća. S druge strane, ispodprosječni rezultati su zabilježeni u pogledu rasta aktive i smanjivanja gubitaka. U posljednjem slučaju je čak zabilježen rast gubitaka u 2007. u odnosu na 2000. što ukazuje na i dalje prisutne probleme u jednom dijelu gospodarstva.

44

Tablica 30: Godišnje stope rasta pokazatelja poslovanja poduzeća 2000.-2007.(u %)

Prihodi Broj

zaposlenih Aktiva

Dobit prije

oporez.

Gubici prije

oporez. Dubrova čko-neretvanska 12,0 3,8 10,3 26,7 1,7 Splitsko-dalmatinska 12,1 4,4 13,0 28,7 4,8 Šibensko-kninska 12,9 0,0 8,5 29,4 -11,3 Zadarska 8,9 3,2 10,7 8,1 -6,9 Primorsko-goranska 10,2 3,5 10,0 16,3 -0,5 Istarska 6,4 2,1 8,9 15,6 10,4 Republika Hrvatska 11,5 3,1 12,7 20,2 -1,2

Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-e

� U odnosu na županije sa područja Dalmacije, DNŽ bilježi vrlo slične rezultate prema većini pokazatelja. Gotovo svi pokazatelji bilježe pozitivnu dinamiku, a u većini slučajeva vrijednosti su iznadprosječne, što sugerira kako je u promatranom razdoblju prisutan značajan oporavak gospodarstva na području cijele Dalmacije. Uočljivo je da su poduzeća u DNŽ posebno poboljšala profitabilnost u promatranom razdoblju. Dok je 2000.g. zabilježen konsolidirani gubitak od oko 838 milijuna kuna, u 2007. je višak dobiti nad gubicima iznosio 428 milijuna kuna. To je vrlo važan rezultat, posebno u kontekstu investicija u narednim godinama, odnosno zadržavanje prilično visoke razine investicija iz 2007.g.

� Sektorska analiza dinamike poslovanje ukazuje na „pobjednike“i „gubitnike“ meñu

sektorima. Tako su u razdoblju izmeñu 2003. i 2007. najveći porast udjela u ukupnim prihodima zabilježili sektori grañevinarstva, prijevoza, skladištenja i veza te poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i drugih poslovnih usluga. S druge strane, najveći pad udjela u ukupnim prihodima je zabilježio sektor trgovine te u nešto manjoj mjeri sektor hotela i restorana. Slabljenje važnosti trgovine te jačanje više drugih sektora ukazuje na postupno diverzificiranje strukture gospodarstva, što je svakako pozitivan smjer razvoja gospodarstva. Razina sektorskih promjena je puno slabija kada je u pitanju struktura zaposlenosti. Najveći pad udjela opet bilježi trgovina, te u puno manjoj mjeri, prerañivačka industrija. S druge strane, najveći rast udjela bilježi sektor grañevinarstva. Porast udjela veći od 1% bilježe još sektori hotela i restorana te poslovanja nekretninama. Kod dobiti, najveći rast udjela bilježe sektori prijevoza, skladištenja i veza, poslovanja nekretninama, i grañevinarstva. Daleko najveći pad udjela u ukupnoj dobiti bilježi sektor hotela i restorana, koji je od vodećeg sektora došao tek na petu poziciju. Opisan rezultati potvrñuju snažan pad važnosti trgovine i hotela i restorana u ukupnom gospodarstvu županije. Ovaj pad ne treba tumačiti kao stagnaciju sektora, već je jednostavno riječ o tome da su neki drugi sektori u meñuvremenu rasli po znatno bržim stopama.

45

Tablica 31: Promjene u sektorskoj strukturi županijskog gospodarstva

Udjel u ukupnom prihodu

Udjel u ukupnoj zaposlenosti

Udjel u ukupnoj dobiti prije

oporez. Sektori 2003 2007 2003 2007 2003 2007 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 2,0% 1,5% 2,0% 2,0% 1,7% 0,4% Ribarstvo 0,2% 0,2% 0,4% 0,3% 0,1% 0,1% Rudarstvo i vañenje 1,3% 2,5% 1,0% 1,7% 0,3% 0,7% Prerañivačka industrija 7,0% 6,4% 11,9% 9,6% 5,6% 4,0% Opskrba el. energijom, plinom i vodom 0,9% 0,9% 1,9% 1,8% 0,5% 0,1% Grañevinarstvo 9,7% 14,3% 10,6% 14,4% 4,0% 11,5% Trgovina na veliko i malo 41,0% 29,9% 26,5% 19,3% 16,3% 18,0% Hoteli i restorani 16,7% 13,9% 23,0% 24,4% 48,2% 10,6% Prijevoz, skladištenje i veze 16,8% 22,3% 13,6% 14,5% 18,0% 34,9% Financijsko posredovanje 0,2% 0,3% 0,2% 0,8% 0,2% 0,6% Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje, druge poslovne usluge 2,9% 6,0% 5,3% 6,8% 4,5% 17,5% Ostale usluge 1,2% 1,8% 3,7% 4,5% 0,7% 1,5%

Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-e 8.3. Razvijenost informacijsko-tehnološkog sektora (IT)

� Razvijenost IT sektora jedan je važnijih parametara kod ocjenjivanja konkurentnosti država i regija. U slučaju Hrvatske, IT sektor, na žalost, još uvijek ima relativno malu ulogu u ukupnom gospodarstvu.3 Slična se ocjena može ponoviti i za Dubrovačko-neretvansku županiju. Prema podacima FINA-e, poduzeća u IT sektoru su u 2007.g. ostvarila oko 70 milijuna kuna prihoda i zapošljavala oko 200 radnika, što pokazuje kako se još uvijek radi o prilično slabom sektoru. Usprkos tome, zbog njegove strateške važnosti, potrebno je ocijeniti dinamiku njegova razvoja i tako dobiti sliku o potencijalnoj perspektivi sektora.

Tablica 32: Razvijenost IT sektora u Županiji

Broj IT poduze ća na 1000 stan.

Broj zaposlenih u IT sektoru na 1000 stanovnika

Prosje čan prihod po IT poduze ću (mil. HRK)

2007.

Prosje čna stopa rasta 2003-2007 2007.

Prosje čna stopa rasta 2003-2007 2007.

Prosje čna stopa rasta 2003-2007

DNŽ 0,48 12,5% 1,59 5,6% 1,18 -2,9% RH 0,55 4,6% 2,68 6,9% 4,86 5,5%

Izvor: FINA, obrada autora

� Podaci pokazuju kako DNŽ uglavnom zaostaje za nacionalnim prosjekom prema razvijenosti IT sektora. Najmanji je zaostatak u pogledu relativne brojnosti IT poduzeća, dok je najveći u pogledu prosječnog prihoda po poduzeću. Niski prosječni prihodi ukazuju kako su postojeća IT poduzeća uglavnom vrlo mali subjekti. S druge

3 Pod IT sektorom u Hrvatskoj misli se na slijedeće djelatnosti: Proizvodnja računala i druge opreme za obradu podataka, Trgovina na veliko računalnima, perifernom opremom i softverom, Trgovina na malo računalima i uredskom opremom, Iznajmljivanjem uredske strojeva, opreme i računala, Pružanje savjeta o računalnoj opremi, Izrada softvera, Obrada podataka, Izrada i upravljanje bazama podataka, Održavanje računalne opreme, Ostale srodne djelatnosti.

46

strane, stopa rasta broja IT poduzeća višestruko nadmašuje onu na nacionalnoj razini. Očito je da lokalni poduzetnici pokazuju sve veću zainteresiranost za radom u ovom sektoru, čime se pokazuje da su novi poduzetnici prepoznali atraktivnost i budući potencijal ovog sektora. Razina zaposlenosti u sektoru se takoñer povećava, premda s manjom dinamikom u odnosu na nacionalni prosjek. Veliki broj novih poduzeća je vjerojatno glavni razlog padu prosječnih prihoda poduzeća u promatranom razdoblju, što je u suprotnosti sa trendom na nacionalnoj razini, gdje prosječni prihodi rastu.

8.4. Poslovanje malih i srednjih poduzeća

� Mala i srednja poduzeća imaju posebno značajnu ulogu u gospodarstvu županije. Prema podacima iz 2007. malo i srednje gospodarstvo ostvaruje 75% ukupnih županijskih prihoda i zapošljava 86% svih zaposlenih u poduzećima. Ako bi se tome pridodao još broj zaposlenih u obrtu, onda bi ukupan udjel zaposlenih u malom i srednjem gospodarstvu bio veći od 90%. Za usporedbu, malo i srednje gospodarstvo na nacionalnoj razini ostvaruje oko 50% ukupnih prihoda i zapošljava oko 63% svih zaposlenih. Takoñer, mala i srednja poduzeća su glavni generator investicija, budući da su u 2007. realizirali više od 90% ukupnih investicija poduzeća. Sasvim je suprotna situacija na nacionalnoj razini, gdje se na mala i srednja poduzeća odnosi 40% svih investicija.

� Meñutim, mala i srednja poduzeća znatno zaostaju za velikima u pogledu

profitabilnosti, budući da na njih otpada tek 55% ukupne dobiti te čak 97,5% ukupnih gubitaka županijskog gospodarstva. Očito je da brojna mala i srednja poduzeća još uvijek imaju značajnih problema sa konkurentnosti poslovanja, zbog kojih ne uspijevaju ostvariti profitne stope poput onih na nacionalnoj razini. Na žalost, dostupni podaci nisu dovoljni da bi se moglo detaljno analizirati razloge niske profitabilnosti. Ipak, neki uzroci se mogu pronaći u rezultatima studije o konkurentnosti regija u Hrvatskoj koju je priredilo Nacionalno vijeće za konkurentnost. Premda se rezultati odnose na cjelokupno gospodarstvo, oni sasvim sigurno dobrim dijelom reflektiraju položaj malog i srednjeg gospodarstva, upravo zbog njegove iznadprosječne zastupljenosti u gospodarstvu županije. Izmeñu ostalog, posebno treba istaknuti loše rezultate poduzeća u pogledu ulaganja u opremu i nove tehnologije, što je vjerojatno jedan od važnijih uzroka slabije konkurentnosti.

47

Slika 7: Usporedba važnosti malog i srednjeg gospodarstva za DNŽ i RH u 2007.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

DNŽ RH DNŽ RH DNŽ RH DNŽ RH DNŽ RH

Zaposleni Prihodi Dobit Izvoz Investicije

Mali Srednji Veliki

Izvor: FINA 8.5. Regionalni indeks konkurentnosti

� Studija o konkurentnosti regija u Hrvatskoj pod nazivom „Regionalni indeks konkurentnosti“ pruža niz korisnih podataka o ključnim čimbenicima konkurentnosti. Analizom je obuhvaćen veliki broj čimbenika, ne samo iz poslovnog sektora već i poslovnog okruženja, za koje su prethodne studije pružile dokaze da su posebno važni za stjecanje i održavanje konkurentnosti. U nastavku će se predstaviti ključni rezultati iz studije, s posebnim naglaskom na položaj poslovnog sektora.

Slika 8: Rangiranje Dubrovačko-neretvanske županije prema konkurentnosti

4

7 7

13

11

899 9

1

5

9

13

17

Poslovni sektorPoslovnookruženje

Ukupnakonkurentnost

Statistički rang

Anketni rang

Ukupni rang

Izvor: NVK, Regionalni indeks konkurentnosti

� Prema indeksu konkurentnosti županija se nalazi na 9. poziciji. To je puno lošija pozicija u odnosu na rangiranje prema BDP-u po stanovniku, što ukazuje na problem dugoročne održivosti sadašnje pozicije prema BDP-u po stanovniku ukoliko ne doñe

48

do znatnijih promjena u poslovanju poduzeća, odnosno kvaliteti poslovnog okruženja. Anketni pokazatelji su puno lošije ocijenjeni u odnosu na statističke pokazatelje. Ispitanici su posebno loše ocjene dali na pitanja o korištenju najmodernijih tehnologija u poslovnim procesima, licencama kao načinu stjecanja tehnologije, delegiranju ovlasti nižim menadžerima, nagrañivanju menadžera prema rezultatima, kvaliteti opskrbe električnom energijom, strogoći standarda kvalitete te strogoći ekoloških propisa. S druge strane, ispitanici su se vrlo pozitivno izjasnili, izmeñu ostalog, o kvaliteti poslovnih škola u županiji, raspoloživosti znanstvenika i inženjera, razvijenosti zrakoplovnog prijevoza, kvaliteti pravnog okvira, razini korupcije, kvaliteti luka, lokalnoj raspoloživosti strojeva i opreme, te zahtjevnosti kupaca.

� Prema statističkim pokazateljima, županija je vodeća u Hrvatskoj po dinamici broja

pravnih osoba i investicijama poduzeća. Takoñer, bilježi se vrlo visoka razina izravnih inozemnih investicija. Izrazit je rast potražnje za radnicima te visok rast dohodaka. Izvrsna je i dinamika izvoza. Ipak, izrazito je zaostajanje prerañivačke industrije u odnosu na ostale županije. Takoñer, bilježi se relativno visoki udjel visokoobrazovanih u ukupnom broju nezaposlenih. Općenito se može zaključiti da su ispitanici uglavnom kritičniji prema čimbenicima konkurentnosti, nego što to pokazuju statistički podaci. Ključni rezultati iz studije su sažeti u tablici 10.

Tablica 33: Ključni rezultati u području poslovnog sektora iz studije o regionalnoj

konkurentnosti

Pozitivni aspekti Negativni aspekti

���� Dinamika broja poduzeća ���� Slaba prerañivačka industrija ���� Razina i dinamika investicija ���� Niska razina investicija u opremu ���� Vlastita kontrola izvozne distribucije i

marketinga ���� Slabo korištenje najmodernijih tehnologija

���� Visoka zapošljivost osoba sa evidencije HZZ-a ���� Slabo korištenje licenci kao načina za stjecanje novih tehnologija

���� Dinamika izvoza ���� Značajan udjel visokoobrazovanih meñu nezaposlenima

8.6. Položaj lokalnih gospodarstava

� Analiza pokazatelja na lokalnoj razini pokazuje da su Grad Dubrovnik, Konavle, Metković i Ploče najveća gospodarska središta. Poduzeća u tim jedinicama ostvaruju 83% ukupnih prihoda i zapošljavaju 77,8% svih zaposlenih u pravnim i fizičkim osobama. Konavle se posebno ističu visokom razinom gospodarske razvijenosti. Konavle se prema razini prihoda poduzeća po stanovniku nalaze na prvom mjestu, a isto tako bilježe najveće isplaćene plaće kod pravnih osoba. S druge strane, postoji niz jedinica sa vrlo slabim lokalnim poduzećima. Čak 6 jedinica bilježi prihode lokalnih poduzeća manje od 10 milijuna kuna u 2007.g.. Većina najslabijih lokalnih gospodarstava je smještena na Pelješcu i u neretvanskoj dolini.

49

Tablica 34: Usporedba gospodarskih rezultata na lokalnoj razini u 2007.g.

Ime Prihodi

pravnih osoba

Prihodi pravnih

osoba per capita

Prosje čna neto pla ća

kod pravnih osoba

Broj zaposlenih

kod pravnih osoba

Broj zaposlenih

kod fizičkih osoba

Dubrovnik 6.041.649.930 138.032 4.413 17.558 2.567

Konavle 1.518.395.607 184.048 5.242 2.278 497

Metković 988.802.093 64.275 3.032 3.092 1.424

Ploče 484.274.251 44.699 3.717 3.028 572

Župa dubrovačka 387.841.143 58.208 3.686 745 339

Korčula 313.893.153 53.302 3.924 1.370 492

Opuzen 268.346.095 82.772 2.995 752 211

Orebić 228.846.036 54.945 3.402 453 287

Blato 228.100.585 61.984 3.934 911 265

Vela Luka 136.560.141 31.178 3.344 803 267

Ston 52.356.326 20.098 2.595 259 203

Mljet 42.955.642 38.664 3.112 221 46

Smokvica 42.836.559 42.329 2.950 129 109

Dubrovačko primorje 41.334.631 18.653 3.131 135 123

Lastovo 36.844.717 44.125 3.462 142 46

Lumbarda 17.992.909 14.736 3.110 53 55

Trpanj 9.432.207 10.829 2.727 71 61

Janjina 9.172.688 15.468 3.072 35 45

Slivno 8.719.007 4.196 2.560 30 41

Kula Norinska 5.954.665 3.092 2.321 38 40

Zažablje 5.750.875 6.306 3.865 19 18

Pojezerje - - - 13 29

Županija 10.870.059.260 88.468 4.115 32.122 7.737 Izvor: FINA za podatke o prihodima i neto plaći kod pravnih osoba, MIORH za podatke o broju zaposlenih

kod pravnih i fizičkih osoba

� Jedino Dubrovnik i Konavle bilježe razinu plaća kod pravnih osoba iznad županijskog (4.115 kn) i državnog prosjeka (4.228 kn). Slično je stanje i u pogledu prihoda poduzeća po stanovniku, što ukazuje da su relativno dobri gospodarski rezultati županije zapravo posljedica uspješnosti vrlo malog broja jedinica. Drugim riječima, unutar-županijske razlike u uspješnosti lokalnih poduzeća su vrlo značajne. Posebno niske plaće bilježe jedinice u zapadnom dijelu županije kao što su Kula Norinska, Slivno, Ston, itd. Meñutim, realno je pretpostaviti da bi se evidentne razlike meñu jedinicama smanjile kada bi se uključili podaci o prihodu u poljoprivredi te o prihodima fizičkih osoba.

� Podaci iz tablice takoñer pokazuju da je značajan dio radne snage zaposlen kod

fizičkih osoba. Prema podacima iz Mirovinsko-invalidskog osiguranja, oko 20% svih zaposlenih radi kod fizičkih osoba, što je u skladu sa nacionalnim prosjekom. Navedeni je postotak u pravilu veći kod malih lokalnih jedinica, dok veće jedinice uglavnom bilježe niže udjele zaposlenih kod fizičkih osoba. Izuzetak je donekle Metković, u kojem fizičke osobe zapošljavaju oko 31% svih zaposlenih.

50

� Najveći relativni porast prihoda u razdoblju 2003.-2007. ostvarila su lokalna poduzeća u općinama Zažablje (1834%) i Slivno (402,3%), čiji je ekstremno visoki rast posljedica vrlo niske početne osnovice. Od većih gospodarstava, najveći rast prihoda bilježe poduzeća u Opuzenu (230,8%) i Konavlima (132,3%). S druge strane, poduzeća iz Metkovića (9,0%) i Korčule (11,3%) bilježe vrlo mali rast. Poduzeća iz Dubrovnika su, pak, povećala prihode za 52,1%. Prihodi poduzeća kod točno polovice svih lokalnih jedinica su u promatranom razdoblju porasli za više od 40%, a za usporedbu prosjek na nacionalnoj razini je iznosio 45%. Spomenuti rezultat ukazuje da je dinamika gospodarstva kod značajnog dijela jedinica jako dobra, ali da isto tako postoji značajan dio jedinica sa ispodprosječnom dinamikom lokalnih poduzeća.

8.7. Poduzetničke zone

� Prema podacima ministarstva gospodarstva iz lipnja 2008.g. u Dubrovačko-neretvanskoj županije je do sada osnovano sedam zona, s tim da dvije još nisu aktivne. Prema broju osnovanih zona DNŽ se nalazi na pretposljednjem mjestu u Hrvatskoj. Manji broj zona bilježi jedino Požeško-slavonska županija. Meñutim, za razliku od Požeško-slavonske županija u kojoj se nalazi tek 10 jedinica lokalne samouprave, DNŽ bilježi znatno veći broj lokalnih jedinica, pa je rezultat tim lošiji. Prema osnovnim podacima o površini, broju poduzetnika i broju zaposlenih u zonama, može se zaključiti da zone još uvijek nemaju posebno značajnu ulogu u ukupnom gospodarstvu županije, odnosno barem u dijelu koji se tiče zaposlenosti.

Tablica 35: Poduzetničke zone u županiji u 2008.

R. b

roj

Grad/Općina Naziv zone

Površina zemljišta

(ha)

Broj

aktivnih poduzetnika

Broj

zaposlenih

1. Općina Blato Poduzetnička zona Krtinja 5 6 19

2. Općina Vela Luka Industrijsko servisna zona Vela Luka 21,2 10 254

3. Općina Lumbarda Servisna zona Humac Pudarica 8 0 0

4.

Općina Dubrovačko Primorje

Poduzetnička zona Banići 29,6 2 25

5. Grad Opuzen Poduzetnička zona Opuzen 5 0 0

6. Općina Župa Dubrovačka Servisna zona Čibaća 21 5 222

7. Grad Ploče Poduzetnička zona Vranjak 38,4 12 143

Dubrova čko-neretvanska županija 128,2 35 663 Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

� Ukupna površina zona tako iznosi 128,2 ha. Odnos broja hektara i stanovnika pokazuje da na 1000 stanovnika postoji 1,04 hektara zone, što je gotovo dvostruko slabije od nacionalnog prosjeka (1,84 hektara na 1000 stanovnika). Prema pojedinačnim podacima proizlazi da se uglavnom radi o malim i srednje velikim zonama. Četiri zone bilježe površinu veću od 20 hektara, od kojih se najveća nalazi u

51

Pločama (38,4 ha). Meñutim, samo tri zone bilježe više od 100 zaposlenih kod poduzeća u zoni. Bilježi se tek 35 poduzetnika smještenih u zonama, sa ukupno 663 zaposlena. Udjel zaposlenih u zonama u ukupnom broju zaposlenih iznosi 2,0%, što je manje od nacionalne razine gdje taj prosjek iznosi 2,5%. S druge strane, broj zaposlenih po poduzeću u zoni (18,9) je nešto povoljniji od omjera na nacionalnoj razini (17,5), što pokazuje da je prosječna veličina poduzeća nešto veća nego na nacionalnoj razini. Navedeni podaci ukazuju kako se u županiji nalazi mali broj aktivnih zona, posebice većih te da prema razvijenosti zona DNŽ zaostaje u odnosu na ostale županije.

8.8. Izravna inozemna ulaganja

� Analiza izravnih inozemnih ulaganja u Županiju pokazuje da su prva ulaganja zabilježena 1997.g., te da je u idućih nekoliko godina taj iznos bio relativno malen. Tek u posljednjih par godina bilježe se veće investicije. Tako je od 2004. do 2007. na području županije uloženo oko 108 milijuna eura, odnosno 82,7% svih dosadašnjih ulaganja, što pokazuje da županija postaje sve privlačnija za inozemna ulaganja. Ukupna vrijednosti svih inozemnih ulaganja od 1997. iznosi 131,4 milijuna eura, što predstavlja oko 1.070 eura po stanovniku. To je za oko 44% manja razina investicija od nacionalnog prosjeka u istom razdoblju. Struktura ulaganja u razdoblju 1997.-2007. ukazuje da je interes ulagača bio primarno u sektoru hotela i restorana i poslovanja nekretnina. Obzirom na prisutnu financijsku krizu na svjetskim tržištima, za očekivati je usporavanje inozemnih investicija u narednih nekoliko godina.

Tablica 36: Osnovni razvojni problemi i potrebe u gospodarstvu RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Niska profitabilnost malog i srednjeg gospodarstva.

- Niska profitabilnost turističkog sektora.

- Slabo razvijena prerañivačka industrija osobito u sektoru proizvodnje hrane.

- Slabo razvijene poduzetničke zone.

- Nizak stupanj ulaganja u nove tehnologije i inovacije.

- Općenito niska kvaliteta poslovnog okruženja.

- Značajne unutaržupanijske razlike u razvijenosti gospodarstva.

- Razvijati i provoditi programe za jačanje konkurentnosti MSP-a.

- Poticati promjena u poslovanju poduzeća kroz uvoñenje modernih procesa i ulaganja u razvoj i stvaranje proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti.

- Izraditi županijsku strategiju razvoja poduzetničkih zona (programi ulaganja, upravljanja, inoviranja poslovanja).

- Sustavno poboljšavati poslovno okruženje u Županiji i JLS za razvoj poduzetništava i privlačenje ulaganja.

- Izraditi županijski program za poticanje razvoja slabije razvijenih područja.

52

9. TURIZAM Premda podaci o strukturi BDP-a pokazuju da je sektor hotela i restorana tek na trećem mjestu po važnosti, turizam je svakako najvažnija gospodarska grana županije. Njegova važnost proizlazi iz njegova utjecaja na poslovanje subjekata u nizu drugih sektora kao što su grañevinarstvo, poslovanje nekretninama, usluge prijevoza, poljoprivreda, itd. Stoga se zaključci o važnosti turizma ne mogu donositi isključivo na osnovu rezultata sektora hotela i restorana. Prema podacima FINA-e, poduzeća u sektoru hotela i restorana su povećala prihode u 2007. u odnosu na 2003. za 23,2%, dok je rast prihoda na razini države iznosio 34,1%, što upućuje na odreñeno zaostajanje u dinamici razvoja turizma. Takoñer, na razini županije, došlo je do pada relativne važnosti sektora hotela i restorana u ukupnom gospodarstvu, budući da su sva poduzeća u istom razdoblju povećala prihode za 48,3%. Podaci o profitabilnosti su pokazali da je sektor hotela i restorana ispodprosječno profitabilan u odnosu na nacionalni prosjek. Takoñer, sektor zaostaje za županijskim prosjekom profitabilnosti na razini svih djelatnosti. Navedeni rezultati pokazuju kako je turizam kao strateška grana suočen sa značajnim izazovima koji se odnose na nužnost povećanja profitabilnosti sektora. Povećanje profitabilnosti je potrebno kako bi se sačuvala atraktivnost za daljnja ulaganja i osigurao svoj povoljni multiplikativni utjecaj na ostale grane i u budućnosti. Budući da je nedovršena privatizacija sigurno jedan od važnih razloga slabijoj poslovnoj učinkovitosti na razini sektora, nastavak i kvalitetan završetak privatizacijskih procesa u turizmu je od posebnog značaja. Pozitivno je da županijska poduzeća iz sektora turizma značajno ulažu u nove investicije. Vrijednost investicija u 2007. iznosila je 1,06 milijardi kuna, što je predstavljalo 47,5% svih investicija županijskih poduzeća. Za usporedbu, poduzeća sa područja Istarske županije su u istoj godini investirala 819 milijuna kuna. Usprkos značajnom investiranju, podaci o dolascima turista ukazuju na usporavanje fizičkog obujma turističkog prometa u 2006. i 2007. Tablica 37: Dolasci turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Dolasci turista ukupno (u 000)

Godišnja promjena

Dolasci stranih turista (u 000)

Godišnja promjena

Dolasci domaćih turista (u 000)

Godišnja promjena

2000 507,7 - 399,4 - 108,6 -

2001 563,6 11% 459,4 15% 104,2 -4%

2002 597,2 6% 500,9 9% 96,4 -7,6%

2003 697,0 16,7% 593,3 18,5% 103,6 7,5%

2004 796,8 14,3% 698,3 17,7% 98,5 -4,9%

2005 909,4 14,1% 806,9 15,6% 102,4 3,9%

2006 928,6 2,1% 819,4 1,5% 109,2 6,6%

2007 978,4 5,4% 859,2 5,0% 119,2 9,2% Izvor: DZS

Usporavanje turističkih dolazaka je rezultat sporog rasta dolazaka stranih turista, dok su domaći turisti ostvarili najveću stopu rasta dolazaka upravo u 2007.g. Ipak, zahvaljujući prije

53

svega iznimno visokim stopama rasta u ranijim godinama, broj turističkih dolazaka je u proteklih osam godina gotovo udvostručen. Podaci o broju noćenja potvrñuju zaključak o stagnaciji u protekle dvije godine. Za razliku od dolazaka, kod noćenja je čak zabilježen i pad u 2006.g. Rezultat bi bio još nepovoljniji da nije došlo do značajnog porasta noćenja domaćih turista. Meñutim, udjel domaćih turista u ukupnim noćenjima je još uvijek prilično malen, pa su i efekti domaćih turista na turističku bilancu i dalje prilično ograničeni.

Tablica 38: Noćenja turista u Dubrovačko–neretvanskoj županiji

Dubrova čko-neretvanska

županija

Noćenja turista

ukupno (u 000)

Godišnja promjena

Noćenja stranih turista

(u 000)

Godišnja promjena

Udjel noćenja stranih turista

Noćenja domaćih turista

(u 000)

Godišnja promjena

Udjel noćenja domaćih turista

2000 2.844,4 2.380,2 83,7% 460,7 16,2%

2001 3.128,8 10% 2.737,2 15% 87,5% 391,6 -15% 12,5%

2002 3.260,1 4,2% 2.897,6 5,9% 88,9% 362,6 -7,4% 11,1%

2003 3.657,0 12,2% 3.280,3 13,2% 89,7% 376,7 3,9% 10,3%

2004 3.944,6 7,9% 3.613,2 10,1% 91,6% 331,4 -12,0% 8,4%

2005 4.478,5 13,5% 4.117,4 14% 91,9% 361,1 8,9% 8,1%

2006 4.385,3 -2,0% 3.985,7 -3,2% 90,8% 399,6 10,6% 9,2%

2007 4.414,0 0,7% 3.983,2 -0,01% 90,2% 430,7 7,8% 9,8% Izvor: DZS Podaci o smještajnim kapacitetima pokazuju kako su privatne sobe i apartmani još uvijek dominantni oblik ponude, kako u samoj Županiji tako i na razini Hrvatske. Pozitivno je da hoteli, aparthoteli i turistička naselja sa udjelom od 31,5% su iznadprosječno zastupljeni u odnosu na nacionalni prosjek koji iznosi 21,1%. Od ostalih tipova smještaja važnu ulogu zauzimaju kampovi.

Tablica 39: Broj kreveta i noćenja po smještajnim kapacitetima u 2007.

Smještajni kapaciteti

Hoteli, aparthoteli i turisti čka

naselja Kampovi

Privatne sobe-

apartmani Luke NT Ostalo Ukupno Hrvatska 177.651 215.070 363.282 58.045 28.597 842.645 Udio 21,1% 25,5% 43,1% 6,9% 3,4% 100% Dubrovačko-neretvanska županija 18.952 8 838 27.940 3.060 1.349 60.139 Udio 31,5% 14,7% 46,5% 5,1% 2,2% 100% Udio DNŽ u Hrvatskoj 10,7% 4,1% 7,7% 5,3% 4,7% 7,1% Noćenja Hrvatska 21.024.465 13.357.720 13.844.653 1.135.265 1.743.304 51.105.407 Udio 41,1% 26,1% 27,1% 2,2% 3,4% 100% Dubrovačko-neretvanska županija 2.886.449 347.207 1.283.099 102.942 4.320 4.624.016 Udio 62,4% 7,5% 27,8% 2,2% 0,1% 100% Udio DNŽ u Hrvatskoj 13,7% 2,6% 9,3% 9,1% 0,3% 9,1% Izvor: DZS

Važnost hotelskog smještaja potvrñuju podaci o noćenjima, gdje je vidljivo kako se upravo na hotele odnosi daleko najveći dio ukupnih noćenja turista. Tako hoteli bilježe dvostruko veći

54

udjel u ukupnim noćenjima u odnosu na smještajne kapacitete, dok se druge strane svi ostali oblici smještaja imaju puno manju popunjenost u odnosu na kapacitete kojima raspolažu. Navedeni podaci samo potvrñuju važnost koju hoteli imaju u ukupnom turističkom prometu, a posebice sa aspekta produžetka turističke sezone, gdje su upravo hoteli i njihova ponuda ključni čimbenik. Osim strukture smještajnih kapaciteta, posebno je važno ocijeniti kvalitetu postojećeg smještaja. U slijedećoj se tablici nalaze podaci ministarstva turizma o broju i kapacitetima objekata sukladno kategorizaciji objekata sa stanjem 18.8.2008. Tablica 40: Broj i kapaciteti kategoriziranih turističkih objekata u Županiji u 2008.

Turisti čki objekti prema broju zvjezdica

Vrsta objekta 2 3 4 5 Ukupno

Broj objekata 12 39 8 8 67

Broj kreveta 2.185 4.022 1.284 2.658 10.149 Hoteli Udjel u broju kreveta 21,5% 39,6% 12,7% 26,2% 100,0%

Broj objekata 3 1 - - 4

Broj kreveta 1.242 339 - - 1.581 Turističko naselje Udjel u broju kreveta 78,6% 21,4% - - 100,0%

Broj objekata 1 2 - - 3

Broj kreveta 200 280 - - 480 Turistički apartmani Udjel u broju kreveta 41,7% 58,3% - - 100,0%

Broj objekata 16 42 8 8 74

Broj kreveta 3.627 4.641 1.284 2.658 12.210 Ukupno Udjel u broju kreveta 29,7% 38,0% 10,5% 21,8% 100,0%

Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr

Najviše smještajnih kapaciteta se nalazi u objektima sa tri zvjezdica (38%) i dvije zvjezdice (29,7%). S druge strane, objekti sa 5 zvjezdica zauzimaju respektabilnih 21,8% ukupnog broja kreveta i po tome je Županija, uz grad Zagreb, vodeća u Hrvatskoj. U pogledu broja kreveta u objektima sa 5 zvjezdica, Županija je apsolutni lider. Ovakva dualna struktura kapaciteta pokazuje da se jedne strane niže kategorizirani objekti još uvijek dominiraju u ukupnoj ponudi, ali da istovremeno postoji vrlo jaka ponuda vrhunskih turističkih objekata. Istovremeno, uočljivo je mali kapacitet objekata sa 4 zvjezdice. Poseban nedostatak sadašnje strukture jest izostanak visoko-kategoriziranih objekata kod turističkih naselja i apartmana. Upadljiva je razlika u odnosu na Istarsku županiju u kojoj se nalaze 4 turistička naselja i 3 turistička apartmana sa četiri zvjezdice i sa kapacitetom od 2709 kreveta. Nautički turizam predstavlja značajan potencijal u ukupnoj turističkoj ponudi županije kao i ostalom cijele jadranske Hrvatske. Prirodne ljepote Jadrana su već odavno prepoznate meñu nautičarima, tako da nautički turizam predstavlja jedan na najbrže rastućih segmenata ukupnog turizma. Meñutim, interes nautičara nije praćen odgovarajućom razinom ulaganja u nautičku infrastrukturu, posebice u slučaju Županije. Prema podacima DZS za 2007. u Županiji se nalazi svega 5 luka za nautički turizam, od kojih su samo 2 kategorizirane, i to kao marine druge kategorije. Radi se o ACI-jevim marinama u Komolcu i Korčuli. Ukupan broj vezova u svih 5 luka je 664, što ni izbliza ne zadovoljava potrebe nautičara u sezoni. Prema broju vezova Županija značajno zaostaje za ostalim jadranskim županijama.

55

Slika 9: Broj vezova u nautičkim lukama u 2007.

1.581

2.795

3.228

3.676

3.890

664

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000

Dubrovačko-neretvanska

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Primorsko-goranska

Zadarska

Istarska

Izvor: DZS Prijavljeni prihod ostvaren od strane luka nautičkog turizma je još uvijek relativno mali. Tako je za 2007. prijavljeni prihod iznosio svega 23,8 milijuna kuna, što je daleko manje od 102,2 milijuna kuna koliko su prijavile luke u Zadarskoj županiji. Ipak, važno je da ostvareni prihod od nautičko turizma kontinuirano raste. Tako je u 2007. prihod porastao za 23,2% u odnosu na 2005.g. Meñutim, treba voditi računa da ovdje nije uključena potrošnja nautičkih turista na ostale turističke usluge. Za budući razvoj nautičkog turizma najvažnije je povećati kapacitete nautičkih luka. Takoñer, vrlo je važno unaprijediti njihovu kvalitetu, budući da u županiji trenutno nema ni jedne luke prve kategorije. Bogato povijesno naslijeñe, prirodne ljepote i kulturne manifestacije važni su čimbenici koji doprinose uspješnosti turizma županije. Podaci DZS-a potvrñuju kako su stari gradovi, a što se prvenstveno odnosi na Dubrovnik, posebno važan segment turističke ponude. Tablica 41: Posjetitelji važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija u 2007.

Dubrovačko-neretvanska

županija

Ukupno 1.009.148

Stari gradovi 708.280

Posebni rezervati 105.788

Akvariji 65.914

Festivali 61.200

Spomenici parkovne arhitekture 30.923

Rodni domovi poznatih osoba 28.289

Spomenici kulture 8.924

Izvor: DZS

Dubrovačko-neretvanska županija je lider u segmentu broja posjeta brodova sa kružnih putovanja. Od županijskih mjesta, na prvom je mjestu Dubrovnik, a zatim slijede Korčula i Mljet. Dubrovnik je inače lider u Hrvatskoj po broju posjeta i na njega se u 2008. odnosilo 46,5% svih posjeta.

56

Turistički dominantna središta prema broju turističkih noćenja u 2007. su Dubrovnik, Konavle i Orebić. Na njih otpada gotovo dvije trećine (64,0%) svih noćenja u Županiji. S druge strane, u pojedinim jedinicama, turizam gotovo da i nije prisutan. Najslabije turistički razvijene jedinice su gradovi i općine u neretvanskoj dolini. Usprkos prisutnim prirodnim atrakcijama poput doline rijeke Neretve i blizini mora, ozbiljnog turizma kod njih još uvijek nema. Tablica 42: Noćenja turista po gradovima i općinama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

u 2007.

Broj no ćenja Udjel (%)

Dubrovnik 1.790.015 40,6 Orebić 553.579 12,5 Konavle 480.598 10,9 Korčula 363.342 8,2 Župa dubrovačka 341.788 7,7 Vela Luka 120.789 2,7 Lumbarda 118.975 2,7 Ston 95.738 2,2 Trpanj 92.365 2,1 Slivno 88.297 2,0 Dubrovačko primorje 82.635 1,9 Blato 80.069 1,8 Mljet 70.426 1,6 Lastovo 51.571 1,2 Janjina 34.243 0,8 Smokvica 32.805 0,7 Metković 10.741 0,2 Ploče 3.983 0,1 Kula Norinska 1.391 0,0 Opuzen 659 0,0 Zažablje - - Pojezerje - - Dubrovačko-neretvanska županija 4.414.009 100,0

Izvor: DZS

Dio koji se ne može naći u podacima službene statistike, a jako je važan za ukupni razvoj turizma jest kvaliteta upravljanja turizmom. Suvremeni pristup razvoju turizma podrazumijeva postojanje odreñenog konsenzusa izmeñu poslovne zajednice, grañana i lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti oko načina razvoja turističkog sektora. DNŽ još uvijek nema razvijen sustav strateškog upravljanja razvojem turizma (master plan) niti potrebnu strukturu za provoñenje strateških aktivnosti Stoga nisu ni dovoljno artikulirani ciljevi budućeg razvoja turizma koji bi bili usmjereni na racionalno i postupno korištenje raspoloživih resursa za razvoj turizma uz poseban naglasak na očuvanje prostora, restrukturiranje postojećeg turističkog gospodarstva u pravcu razvoja kvalitetnijih oblika turizma, pozicioniranja županijskog turističkog gospodarstva na meñunarodnom tržištu te povećanja ukupne sektorske učinkovitosti i makroekonomskih učinaka turizma na sve gospodarske aktivnosti Županije.

57

Tablica 43: Osnovni razvojni problemi i potrebe u turizmu RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Nepostojanje strateških i cjelovitih razvojnih planova (master plana i provedbenih planova) u turizmu.

- Niska profitabilnost turističkog sektora.

- Slaba ponuda visoko kvalitetnih objekata u turističkim naseljima i apartmanima.

- Iznimno slaba razvijenost turizma u pojedinim lokalnim jedinicama.

- Mali broj vezova u nautičkim lukama.

- Izraditi master plana i provedbene planove.

- Privlačiti investicije usmjerene ka poboljšanju turističke ponude kampova i turističkih naselja i apartmana.

- Razviti turističke ponude u turistički slabije razvijenim područjima županije.

- Povećati ulaganja u razvoj nautičkih luka.

58

10. POLJOPRIVREDA S obzirom na povoljne klimatske uvjete Županija ima mogućnost uzgoja brojnih vrsta poljoprivrednih kultura (voće, povrće, vinova loza, masline, cvijeće...). Meñutim, relativno mala površina županije i njen specifični geografski oblik dijelom ograničavaju mogućnosti za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju, osim u području ušća rijeke Neretve. Prema popisu poljoprivrede iz 2003.g., poljoprivredna kućanstava raspolažu s 22.625 ha, od čega je manje od trećine iskorišteno. Poslovni subjekti raspolažu sa 177 ha, pri čemu je korišteno 124 ha, odnosno samo 70%, što je niže od 95% koliko iznosi prosjek u RH. Pored niskog stupnja iskorištenosti, drugi veliki problem je usitnjenost parcela. Uz sve to, znatan dio zemljišta u dolini Neretve je u državnom vlasništvu, a zakup i otkup zemljišta provodi se bez osmišljane cjelovite strategije razvoja poljoprivrede i sveukupnog razvoja ovog dijela DNŽ. To je osobito osjetljivo pitanje s obzirom na brojnost malih nepovezanih poljoprivrednika/proizvoñača s malim zemljištem s jedne strane i s velikim i dobro organiziranim i velikim otkupiteljem većeg dijela proizvoda, trgovačkim lancem, s druge strane. U takovoj situaciji razvojne impulse i pravce (ulaganja, vrste proizvodnje i prerade, izbor tehnologija, profitabilnost i dr.) u poljoprivredi sve više će odreñivati spomenuti veliki trgovački lanac. Pri tome se razvojni interesi poljoprivrednih proizvoñača te sveukupni interesi lokalnih zajednica u dolini Neretve i trgovačkog lanaca neće uvijek poklopiti. Prosječna veličina zemljišta u posjedu poljoprivrednog gospodarstva u DNŽ iznosi svega 0,9 ha što je gotovo 7 puta manje od prosječne površine na nacionalnoj razini. Ovakva je situacija vrlo slična onoj u Splitsko-dalmatinskoj (0,8 ha) i Šibensko-kninskoj (0,6 ha), a lošija od one u Zadarskoj (2,2 ha), Istarskoj (3,3 ha) i Primorsko-goranskoj županiji (3,6 ha). U ukupnom broju gospodarstava dominiraju ona najmanja, sa zemljištem u posjedu manjim od 3 hektara (obuhvaćaju 79,6% cjelokupnog zemljišta). Udjel posjeda sa veličinom izmeñu 3 i 20 hektara u ukupnoj veličini zemljišta je relativno mali (16%), naročito ako se usporedi sa udjelom na nacionalnoj razini (41%). Udjel poljoprivrednih gospodarstava sa zemljištem iznad 20 hektara u ukupnoj površini je minoran (4,4%), za razliku od situacije na nacionalnoj razini gdje ova kategorija dominira (50,5% ukupnog zemljišta). Tablica 44: Poljoprivredna gospodarstva i zemljište u posjedu, po razredima, 2007.

razredi, ha

<3 3-20 >20 ukupno PG

broj PG ha broj PG ha broj PG ha broj PG* ha Ø ha

Dubrovačko-

neretvanska

6.437 5.196 212 1.048 7 288 7.274 6.532 0,9

Ukupno RH 80.073 89.070 62.731 422.951 6.279 522.525 176.027 1.034.546 5,9

Izvor: MPRRR, Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija ima relativno brojnu populaciju uključenu u poljoprivrednu proizvodnju, o čemu svjedoči brojka od 7.159 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik 2008. g.. Prema broju poljoprivrednih gospodarstava na 1000 stanovnika, Županija se tako nalazi na visokom šestom mjestu u Hrvatskoj. Visoki stupanj uključenosti stanovništva u poljoprivrednu proizvodnju tako potvrñuje kako u Županiji postoji značajna zainteresiranost za bavljenje poljoprivredom.

59

Po karakteru poljoprivredne proizvodnje Županija je povrtlarsko–voćarsko–vinogradarsko područje. U 2003. g. na županijskim površinama bilo je preko milijun i sto tisuća stabala citrusa (pretežito mandarinke), što predstavlja preko 90% udjela i u ukupnom broju tih stabala u Hrvatskoj i u ukupnom broju rodnih stabala. Najveći broj stabala citrusa u Županiji je na području grada Opuzena i općine Slivno, u kojima se nalazi dvije trećine svih stabala u Županiji, a to ih, u smislu uzgoja i proizvodnje, čini dominantnima i na državnoj razini. Najveći broj stabala citrusa nalazi se na zemljištu poljoprivrednih kućanstava (preko 1,1 milijun stabala), dok se manji dio (10.200 stabala) nalazi na zemljištima poljoprivrednih subjekata. Izrazita je važnost i maslinarstva, jer se na Županiju odnosi oko 28% ukupne proizvodnje maslina te maslinova ulja u Hrvatskoj. Rodnih stabala u Županiji je preko 81%, ali se samo kod četvrtine primjenjuje suvremena tehnologija. Područja Vela Luke, Blata i Stona istaknuti su predstavnici maslinarstva u Županiji, jer obuhvaćaju preko trećine rodnih stabala u Županiji. Po važnosti se ističu i smokve, čiji broj stabala čini 16% ukupnoga broja u Hrvatskoj. Udjel županije u drugim kulturama poput šljiva, jabuka, krušaka, trešanja, višanja i marelica je uglavnom zanemariv. U vinogradarstvu Županija takoñer ima zamjetno mjesto u Hrvatskoj. Prema podacima DZS-a, u 2006. g. na Županiju se odnosilo 8,5% ukupne proizvodnje grožña u Hrvatskoj, po čemu se nalazi na četvrtom mjestu. U vinogradarstvu se posebno ističe vinogorje Pelješca, s najvećom površinom pod vinogradima, te najvećim ukupnom brojem trsova u Županiji. U vinogradarstvu potrebno je spomenuti Orebić s velikim površinama pod vinogradima, ali i Pojezerje i Konavle. Stočarstvo nije osobito razvijeno, jer je na području Županije registrirano samo 0,1% ukupnoga broja svinja, 0,8% ovaca, te 0,45% goveda u RH. Jedini značajniji udjel Županija bilježi u kozarstvu (4,3% ukupnog broja koza). Marikultura, odnosno uzgoj morskih organizama, riba, školjaka, rakova i niza drugih vrsta je još jedan važan gospodarski segment, posebice za područje Malostonskoga zaljeva. Zbog gospodarskih teškoća uvjetovanih ratnim zbivanjima, kada većina uzgajališta propada, razvoj je zaustavljen, dok je u ostalim sredozemnim zemljama marikultura doživjela velik rast. Danas se u Malostonskom zaljevu uzgajaju samo kamenice i dagnje. S obzirom da Hrvatska, posebice na udaljenim otocima i ruralnim obalnim područjima, ima odlične preduvjete za razvoj marikulture, Županija treba iskoristiti svoje potencijale i na tom području. Prvi koraci u novom načinu gospodarenja, te u razvoju suradnje s poduzetnicima u hrvatskoj marikulturi, učinjeni su osnivanjem Razvojno-istraživačkog centra za marikulturu (RICM) u Bistrini, koji djeluje u okviru Sveučilišta u Dubrovniku. RICM treba promovirati nove tehnologije uzgoja, nove vrste na ovim prostorima, a već surañuje s uzgajivačima školjkaša u Malostonskom zaljevu. Prema podacima RICM-a, broj uzgajivača je u porastu, a procjenjuje se da se uzgoj školjaka kreće oko 1.000 tona dagnji te 500.000 komada kamenica godišnje. Podaci DZS-a pokazuju kako se uzgoj kamenica i ostalih školjkaša vrlo brzo povećava na razini Hrvatske, tako da se može pretpostaviti da je porast uzgoja prisutan i na razini Županije.

60

Tablica 45: Osnovni razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa (neažurne zemljišno-vlasničke knjige).

- Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nepovezanost malih poljoprivrednih proizvoñača.

- Slaba iskorištenost poljoprivrednih površina.

- Loša rješenja sa državne i lokalne razine vezano za raspolaganje i upravljanje poljoprivrednim zemljištem (zakup i otkup zemljišta).

- Razmotriti dodatne mogućnosti za poticanje veće iskorištenosti poljoprivrednih površina.

- Nastaviti provedbu programa okrupnjavanja zemljišta i uključiti se u programe na nacionalnoj razini.

- Intenzivirati sreñivanje imovinsko-pravnih odnosa kod poljoprivrednog zemljišta.

- Izraditi i provoditi strategiju razvoja poljoprivrede (uključivo i upravljanja poljoprivrednim zemljištem) i prerade te strategiju ruralnog razvoja doline Neretve.

61

11. PRORAČUNI ŽUPANIJE I LOKALNIH JEDINICA Porast ekonomskih aktivnosti na području županije se može prepoznati i kroz konstantan porast prihoda proračuna županijskih i lokalnih jedinica. U tablici 13. je dan pregled prihoda i rashoda za Županiju. Tablica 46: Proračun Dubrovačko-neretvanske županije 2005.-2007., najvažnije stavke (HRK)

2005. 2006. 2007. Indeks 2007/2005

Prihodi poslovanja 101.511.166 108.839.096 128.601.384 126,7

Prihodi od poreza 91.420.736 100.365.754 112.867.624 123,5

Porez i prirez na dohodak 81.538.111 86.729.158 106.171.314 130,2 Dio poreza na dohodak dobiven kroz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 47.059.536 46.590.416 44.343.838 94,2

Rashodi poslovanja 82.300.113 82.759.912 104.089.368 126,5

Materijalni rashodi 49.275.374 48.178.119 56.100.265 113,9

Tekući i kapitalne donacije 10.281.209 11.380.673 16.536.227 160,8

Rashodi za zaposlene 13.323.545 14.365.619 15.527.214 116,5 Pomoći dane unutar opće država i inozemstvo 4.806.398 3.510.516 10.035.011 208,8

Rashodi za nefinancijsku imovinu 22.349.017 21.478.660 24.498.178 109,6 Dodatna ulaganja na grañevinskim objektima 14.047.237 8.868.406 7.865.536 56,0 Nabava medicinske i laboratorijske opreme 2.815.843 4.588.453 6.529.243 231,9 Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 5.816.091 3.128.840 7.974.258 137,1 Primici od financijske imovine i zaduživanja 305.974 357.160 2.052.020 670,7 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova - 820.000 5.960.000 -

Izvor: MFIN U 2007.g. prihodi od poslovanja Županije porasli su za 26,7% u odnosu na 2005. g., dok su istodobno rashodi poslovanja povećani za 26,5%. Porast prihoda je u skladu sa kretanjem na nacionalnoj razini, budući da su se ukupni prihodi svih županija bez grada Zagreba povećali za 27,5%. Glavni izvor prihoda županije su porezi, od čega su najznačajniji porezi na dohodak. Porast ukupnih prihoda od poreza na dohodak istovremeno prati lagani pad prihoda od poreza na dohodak koji se temelji na pomoći izravnanja kroz decentralizirane funkcije (pad od 5,8%). Udjel neporeznih prihoda je i dalje jako mali, a u 2007. je iznosio 12,5%, što je niže od nacionalnog prosjeka koji je iznosio 18,1%. Uzrok manjoj važnosti neporeznih prihoda u ukupnim prihodima se nalazi u relativno manjoj pomoći koju je primio županijski proračun te manjim prihodima od imovine u odnosu na nacionalni prosjek.

62

U strukturi ukupnih rashoda poslovanja, materijalni rashodi su najveća stavka koja čini 53,9% ukupnih rashoda za poslovanje. Od materijalnih rashoda, najviše se troši na usluge tekućeg i investicijskog održavanja (12,5%), usluge telefona, pošte i prijevoza (8,4%), naknade troškova zaposlenicima (5,4%), energiju (5%) i uredski materijal (3,8%). Vrlo značajan udjel u ukupnim rashodima poslovanja imaju još tekuće i kapitalne donacije, rashodi za zaposlene te pomoći za subjekte unutar opće države, što se uglavnom odnosi na proračune jedinica lokalne samouprave. Porastu rashoda u odnosu na 2005. najviše su pridonijeli povećana izdvajanja za materijalne rashode (rast od 13,9%), pomoći za subjekte unutar opće države (108,8%), donacije (60,8%) i porast rashoda za zaposlene (16,5%). Pozitivno je da su značajno porasli izdaci za stručno usavršavanje zaposlenika (35,4%), ali je njihov udjel u ukupnim rashodima poslovanja i dalje zanemariv (0,6%). Rashodi za subvencije su takoñer značajno porasli (61,2%), ali je njihov udjel u ukupnim rashodima poslovanja i dalje relativno malen (1,8%). Rashodi za nabavku nefinancijske imovine nisu značajno porasli. Dodatna ulaganja na grañevinskim objektima su značajno smanjena, dok su izdaci za nabavu medicinske i laboratorijske opreme višestruko povećani. Preneseni višak prihoda iz prethodnih godina se povećao, ukazujući da županija i dalje ostvaruje veće prihode od rashoda. Za razliku od većine drugih županija, DNŽ već godinama izdvaja vrlo malo sredstava za ulaganja u grañevinske objekte. Dok prosječni udjel takvih ulaganja u 2007. iznosi 6,0% svih rashoda za sve županije, kod DNŽ taj udjel je iznosio svega 0,2%. Podaci o lokalnim proračunima jako dobro odražavaju snagu lokalnih gospodarstava te upotpunjuju sliku o mogućnostima županijskih aktera za poticanje društveno-gospodarskog razvoja.

63

Tablica 47: Proračuni jedinica lokalne samouprave u 2007. (HRK)

Ime Prihodi poslovanja

Udjel izvornih

prihoda u ukupnim

prihodima a

Prihodi poslovanja

po stan.

Izvorni prihodi po stan.

Rast prihoda

poslovanja 2003.-2007.

Dubrovnik 327.877.851 80,6% 7.491 6.040 124,1% Konavle 79.823.816 57,9% 9.676 5.605 153,9% Župa dubrovačka 41.387.855 81,3% 6.212 5.051 167,7% Metković 29.082.568 74,0% 1.890 1.398 77,4% Ploče 27.227.683 88,9% 2.513 2.234 135,2% Blato 19.488.961 43,0% 5.296 2.277 129,3% Korčula 19.228.325 85,0% 3.265 2.774 6,3% Dubrovačko primorje 12.830.826 63,9% 5.790 3.701 114,7% Orebić 10.536.789 90,2% 2.530 2.283 104,2% Vela Luka 9.740.597 87,4% 2.224 1.944 42,7% Lastovo 9.250.460 20,9% 11.078 2.319 327,5% Mljet 9.039.353 66,6% 8.136 5.415 75,0% Ston 7.730.384 76,1% 2.968 2.258 76,5% Opuzen 6.762.647 87,2% 2.086 1.819 -5,0% Janjina 6.368.254 47,5% 10.739 5.105 114,2% Pojezerje 6.158.116 15,8% 4.994 788 1325,2% Lumbarda 4.193.563 72,0% 3.435 2.473 63,8% Slivno 4.062.396 91,9% 1.955 1.797 116,5% Zažablje 3.191.529 14,3% 3.499 501 400,3% Smokvica 3.128.519 36,7% 3.091 1.134 239,1% Kula Norinska 2.760.753 66,0% 1.433 947 84,4% Trpanj 2.151.955 91,7% 2.471 2.266 -20,8% Županija - sve JLS 642.023.200 74,3% 5.225 3.881 11 5,3% RH - sve JLS 18.433.537.508 88,8% 4.154 3.687 60,1%

Izvor: Izračun autora na temelju podataka MFIN-a aIzvorni prihodi se odnose na tekuće prihode proračuna umanjene za sve vrste transfera iz državnoga i županijskog proračuna, donacija, te za ustupljene prihode središnje države od poreza na dobit i dohodak, kao i svih drugih oblika pomoći. Rezultati potvrñuju prethodnu sliku o najvećim gospodarskim centrima županije. Dubrovnik se kao i u većini ostalih područja, izdvaja od ostalih jedinica. Dovoljno je spomenuti da proračun Dubrovnika nadmašuje zbroj svih ostalih lokalnih jedinica u županiji. Konavle takoñer raspolažu vrlo značajnim proračunom od gotovo 80 milijuna kuna. S druge strane, čak 13 JLS-a raspolaže proračunom manjim od 10 milijuna kuna, što znači da su takve jedinice suočene sa vrlo ograničenim mogućnostima poticanja razvoja. Financijski kapaciteti JLS-a bi bili znatno manji bez pomoći odnosno transfera središnje države. Tako je u 2007. oko jedne četvrtine ukupnih prihoda JLS-a u županiji rezultat transfera, odnosno pomoći od vanjskih subjekata, pri čemu najvažniju ulogu imaju tijela opće države. Za usporedbu, na nacionalnoj razini taj je udjel daleko manji i iznosi oko 11,2%. Kod pojedinih jedinica poput Zažablja, Pojezerja i Lastova transferi čine čak 80% i više ukupnih prihoda JLS-a.

64

Relativni pokazatelji pokazuju kako lokalne jedinice u DNŽ u prosjeku bilježe iznadprosječnu proračunsku snagu u odnosu na nacionalnu razinu, što je tipično obilježje turistički jakih županija. Prema prihodima poslovanja po stanovniku, lokalne jedinice u prosjeku nadmašuju nacionalni prosjek za 25%. Pozitivno odstupanje od prosjeka je prisutno i prema izvornim prihodima po stanovniku, ali u znatno manjoj mjeri, svega 5,3%. Meñutim, podaci za svaku individualnu jedinicu ukazuju na znatne unutar-županijske razlike u pogledu proračunske snage. Tako npr. Konavle bilježe 6,8 puta veće prihode poslovanja po stanovniku od Kule Norinske, a Dubrovnik gotovo 4 puta veće prihode po stanovniku od Metkovića. Takoñer, iz tablice je vidljivo da znatan broj jedinica zaostaje za nacionalnim prosjekom i nakon dobivenih transfera. Od 22 lokalne jedinice, njih 13 bilježi ispodprosječne prihode poslovanja po stanovniku u odnosu na nacionalni prosjek. Većina jedinica sa relativno najslabijim proračunima se nalazi u neretvanskoj dolini. Tu se uglavnom radi o područjima sa snažnom poljoprivrednom proizvodnjom, od koje lokalni proračuni imaju puno manje koristi nego od turizma koji dominira kod većine ostalih jedinica. Podaci o dinamici proračunskih prihoda ukazuju na iznimno dobre rezultate lokalnih jedinica. U razdoblju 2003.-2007. ostvaren je gotovo dvostruko veći porast prihoda poslovanja lokalnih proračuna u odnosu na nacionalni prosjek. Posebno je važno istaknuti da na tako visoki porast nije utjecao porast transfera iz tijela središnje države, budući da je njihov rast bio sličan rastu na nacionalnoj razini. Meñutim, unutar županije su opet prisutne značajne razlike u pogledu rasta prihoda. Dok su neke jedinice poput Pojezerja, Zažablja i Lastova ostvarile ekstremno visoki rast prihoda (što je dijelom posljedica niske osnovice), Trpanj i Opuzen su zabilježili pad prihoda. Kod svih ostalih jedinica, s izuzetkom Korčule, ostvaren je iznimno veliki rast prihoda lokalnih proračuna, pri čemu je čak njih 18 ostvarilo iznadprosječan rast. Tablica 48: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s proračunom RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Niska razina izdvajanja za obrazovanje zaposlenih u Županiji.

- Relativno niska razina ulaganja u grañevinske objekte u odnosu na ostale županije.

- Iznimno visoke razlike u financijskim kapacitetima lokalnih jedinica.

- Značajna ovisnost pojedinih lokalnih jedinica o pomoći od strane tijela središnje države.

- Dodatno povećati izdvajanja za obrazovanje zaposlenih.

- Povećati ulaganja u razvojne projekte u slabije razvijenim lokalnim jedinicama.

65

12. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

� Društvenu infrastrukturu DNŽ čine obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb te kulturne i športske djelatnosti.

12.1. Obrazovanje

� Predškolsko obrazovanje obuhvaća 3.375 djece u 18 ustanova s 45 objekata (osnivači: 12 JLS, 2 privatni, 2 vjerski i 2 predškolski odgoj pri osnovnoj školi). Predškolski odgoj i skrb djece povjeren je timovima koje čini 14 ravnatelja, 5 pedagoga, 2 psihologa, 2 defektologa i 7 VMS. Sve ove ustanove najčešće djeluju u lošim prostornim uvjetima, te imaju probleme prilikom ostvarenja zadane razine pedagoškoga standarda zbog nedostatka novca.

� Osnovne škole pohaña 11.591 učenika i učenica u 31 osnovnoj matičnoj i 46

područnih osnovnih škola. Unatoč relativno velikom broju područnih osnovnih škola, jedna od temeljnih specifičnosti i problema za odvijanje nastave je geografska razvedenost koja izaziva probleme i povećane troškove organizacije prijevoza učenika do škola. Nastavne programe na području Županije provodilo je 750 nastavnika (od ukupno 1.055 zaposlenih u osnovnim školama). Stanje nekih objekata zahtijeva ulaganja u podizanje prostornoga standarda za odvijanje kvalitetnoga nastavnog procesa. Planom obnove obuhvaćeno je 7 osnovnih škola u najlošijem stanju.

� Srednjoškolskim obrazovanjem obuhvaćeno je 5.459 učenika i učenica u 14 škola i 3

učenička doma. Nastavu izvodi ukupno 532 nastavnika. Športskom dvoranom raspolažu samo 4 srednje škole. Kao i kod osnovnih škola, dio srednjih škola zahtijeva ulaganje u ureñenje i povećanje kvalitete prostora.

� Velika većina škola svoj rad organizira u 2 smjene, i to 12 osnovnih i 10 srednjih

škola. Organizacija nastave u više smjena predstavlja zapreku postizanju željenih pomaka u kvaliteti odgojno-obrazovnoga rada i njegovih postignuća. Rad u dvije smjene ograničava rad u prvoj smjeni, vremenski slijed aktivnosti je vrlo zgusnut, odmori su kratki, slobodne aktivnosti se često 'uguraju' izmeñu smjena, participacija roditelja i lokalne zajednice je ograničena.

� Temeljem provedene inventarizacije školskih prostora i detaljne analize, “Program

organizacije nastave u jednoj smjeni (cjelodnevna nastava) za škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija“može se zaključiti kako je većina školskih objekata na području Dubrovačko-neretvanske županije prostorno neprilagoñena odvijanju nastave u jednoj smjeni.

� Analiza stanja temeljem spomenutog programa u tri prostorne cjeline DNŽ – području

Dubrovnika, dolini Neretve i otoku Korčuli – ukazuje da su neophodne odreñene strukturalne prilagodbe, koje je potrebno uvažiti pri izradi programa uvoñenja nastave u jednoj smjeni za osnovne i srednje škole kojima je osnivač DNŽ.

� Visoko školstvo i znanost na području Županije obuhvaća dvije ustanove: Sveučilište

u Dubrovniku s približno 2.500 studenata i Američku visoku školu za management (ACMT) sa 600 studenata. U sklopu ovih ustanova organizirani su studiji za područje

66

ekonomije, poslovne ekonomije, pomorstva, elektrotehnike, računalstva, strojarstva, akvakulture, masovnih medija, restauracije i menadžmenta u turizmu. U organizaciji visokoškolske nastave zamjetan je nedostatak znanstveno-nastavnoga osoblja, posebice u uvjetima primjene Bolonjske deklaracije. Na Sveučilištu u Dubrovniku otvoren je 2006.g. poslijediplomski doktorski studij u području povijesti i humanističkih znanosti, a u Opuzenu program stručnoga studija Veleučilišta u Splitu.

Broj studenata na visokoškolskim ustanovama u DNŽ (2007. godina) Studenti koji su diplomirali na visokim učilištima prema nazivu i mjestu visokog učilišta, načinu studiranja i spolu u 2007. godini

Ukupno Način studiranja

redoviti

Naziv i mjesto

svega studenti studentice

svega uz potporu Ministarstva

sami plaćaju studij

izvanredni

Američka visoka škola za management, Dubrovnik

168 78 90 168 - 168 -

Stručni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku

277 136 141 81 53 28 196

Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku

191 76 115 127 98 29 64

UKUPNO 636 290 346 376 151 225 260

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 8.1.6. Studenti upisani na visoka učilišta prema nazivu i mjestu visokog učilišta, načinu studiranja i spolu u AK godini 2007./2008.

Ukupno I. godina Naziv i mjesto Način studiranja

svega studentice svega studentice

svega 424 224 127 60 Američka visoka škola za management, Dubrovnik

redoviti 424 224 127 60

svega 443 217 - - Stručni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku

redoviti 7 2 - -

svega 1354 681 531 222 Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku

redoviti 1122 616 454 212

UKUPNO 3774 1964 1239 554

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 8.1.7.

67

Tablica 49: Razvojni izazovi i potrebe vezano za obrazovanje RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

Predškolski odgoj

- Premali broj predškolskih ustanova.

- Nedostatna opremljenost.

- Predškolske ustanove najčešće djeluju u lošim prostornim uvjetima, te imaju probleme prilikom ostvarenja zadane razine pedagoškoga standarda zbog nedostatka novca.

Osnovne škole

- Geografska razvedenost osnovnih škola ima za posljedicu probleme i povećane troškove organizacije prijevoza učenika do škola.

- Neadekvatni prostori i opremljenost osnovnih škola (dio osnovnih škola zahtijeva ulaganje u ureñenje i povećanje kvalitete prostora).

- Organizacija u više smjena.

- Prijevoz učenika do udaljenijih škola.

- Dio škola bitno odstupa od standarda propisanih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u smislu površine učionica i ostalih školskih prostora, neadekvatno riješenih popratnih prostorija za cjelodnevni boravak, i sl.

Srednje škole

- Izražen nedostatak gimnazijskih i umjetničkih programa potvrñuje naglašene strukturne probleme u srednjem školstvu.

- Smanjeni upis učenika u prve razrede.

- Nedostatak školskih domova.

- Dio srednjih škola zahtijeva ulaganje u ureñenje i povećanje kvalitete prostora.

- Nedostatak nastavnika, pedagoga i psihologa.

- Prijevoz učenika do škola.

- Dio škola bitno odstupa od standarda propisanih od strane Ministarstva znanosti,

Predškolski odgoj

- Izgraditi adekvatan broj predškolskih ustanova te poboljšati prostorne uvjete u postojećim.

- Podići razinu pedagoškoga standarda u predškolskim ustanovama.

Osnovne škole

- Obnoviti postojećih osnovnih škola i osuvremenjivanje školske opreme.

- Osigurati ostajanje manjih škola u seoskim sredinama i nerazvijenijim područjima Županije, poglavito otocima.

- Dodatno educirati nastavnike.

- Omogućiti uvoñenje standarda za ocjenjivanje kvalitete nastavnih programa i nastavnika u skladu sa EU smjernicama i kriterijima.

- Omogućiti školama organizaciju izvan nastavnih aktivnosti.

- Osigurati rad u svim školama u jednoj smjeni.

- Sustavno pratiti i kontrolirati da li se poštuju svi standardi i kriteriji propisani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za osnovne škole.

- Hitno realizirati nužna proširenja dijela škola i proširiti mrežu škola novim školam u skladu s “Programom organizacije nastave u jednoj smjeni (cjelodnevna nastava) za škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija“.

Srednje škole

- Povećati broj upisa učenika u srednje škole.

- Poticati razvoj gimnazijskih i umjetničkih programa, tj. rješavanje nužnih strukturnih problema u srednjem školstvu Županije.

- Ulagati u izgradnju adekvatnog broja športskih dvorana.

- Obnoviti postojeće srednje škole, opremiti i poboljšati prostorne uvjete.

- Dodatnim mjerama stimulirati dolazak novih te zadržavanje postojećeg znanstveno nastavnog osoblja.

- Osigurati školskim ustanovama rad u jednoj

68

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE obrazovanja i športa u smislu površine učionica i ostalih školskih prostora, neadekvatno riješenih popratnih prostorija za cjelodnevni boravak, i sl.

- Nužna su proširenja dijela škola.

Visoko školsko obrazovanje

- Izražen je nedostatak znanstveno-nastavnog osoblja, posebice u uvjetima primjene Bolonjske deklaracije.

- Nestimulativni uvjeti za obrazovni kadar što rezultira kroničnim manjkom kvalitetnih nastavnika i profesora.

- Nedovoljna povezanost nastavnih programa sa problemima i potrebama gospodarstva Županije.

- Nedostatak inovativnih i alternativnih obrazovnih programa u skladu sa europskim iskustvima.

Cjeloživotno učenje

- Nedovoljna razvijena svijest o značenju i potrebi cjeloživotnog učenja za daljnji razvoj.

- Nedostatne institucije i programe za cjeloživotno učenje kao niti svijesti o značenju sustavnog uvoñenja cjeloživotnog učenja.

smjeni.

- Izraditi dugoročne kadrovske planove i potrebe za srednjoškolskim obrazovanjem vezano za potrebe gospodarstva.

- Uvesti sustavno praćenje i vrednovanje realizacije nastavnih programa.

- Predložiti i provesti mjere za poboljšanje uvjeta rada i života nastavnika.

- Provesti strukturalne prilagodbe u skladu s “Programom organizacije nastave u jednoj smjeni (cjelodnevna nastava) za škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija“.

Visoko školsko obrazovanje

- Izraditi dugoročne kadrovske planove i potrebe za visokoškolskim obrazovanjem vezano za potrebe gospodarstva.

- Osigurati sukladnost te poduzeti potrebne promjene nastavnih programa u odnosu na EU razvojne smjernice za tekuće programsko razdoblje: 2007-1013.

- Posebno poticati izvrsne studente i njihovo uključivanje u gospodarstvo i druge djelatnosti od strateškog značaja za razvoj Županije.

Cjeloživotno učenje

- Stvoriti uvjete za cjeloživotnim obrazovanjem kroz osmišljavanje programa te uključivanje postojećih obrazovnih institucija (javnih, privatnih i udruženja), stručnjaka i gospodarstva.

12.2. Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvena skrb

� Na području Dubrovačko-neretvanske županije u sustavu zdravstva djeluje 1 opća bolnica (Dubrovnik), 1 specijalna bolnica i 5 domova zdravlja. Domovi zdravlja djeluju kroz 277 ordinacija u kojima rade timovi koji se nalaze u zakupu te liječnici koji rade u svojim prostorima i sa svojom opremom, ali takoñer i zaključuju ugovore s HZZO-om, čime postaju dio mreže primarne zdravstvene zaštite. Privatizacija i zakup domova zdravlja odvija se prema važećem Pravilniku.

69

� Prema vrsti usluge koju pružaju ordinacije u sklopu navedenih domova zdravlja nalazi se: 78 ordinacija obiteljske medicine, 81 stomatološka ordinacija, 28 ljekarni, 12 za zdravstvenu njegu u kući, 18 zubotehničkih laboratorija, 7 laboratorija, 10 poliklinika, 2 RTG-a, 39 specijalističkih ordinacija, 1 za fizikalnu terapiju, 1 HMP.

� Zdravstvenom zaštitom u sklopu obiteljske medicine obuhvaćen je 106.781

osiguranik, a uslugom obiteljske medicine koristi se 85.183 osiguranika.

� Zdravstvene ustanove na području DNŽ su sljedeće: Bolnice

1. Opća bolnica Dubrovnik 2. Specijalna bolnica «Kalos»

Domovi zdravlja 1. Dom zdravlja Dubrovnik Nadležnost doma zdravlja Dubrovnik odnosi se na područje od Janjine (Pelješac) do granice s Crnom Gorom. Hitna medicinska pomoć pri Domu zdravlja Dubrovnik pokriva područje od Mokošice do Župe dubrovačke (uključujući Župu dubrovačku). 2. Dom zdravlja Korčula Dom zdravlja Korčula nadležan je za područje grada Korčule općine Smokvica, općine Lumbarda i dijela poluotoka Pelješac, do Janjine. 3. Dom zdravlja Vela Luka Dom zdravlja Vela Luka nadležan je za područje općine Vela Luka, općine Blato, te mjesnog kotara Čara (u sklopu Grada Korčule). 4. Dom zdravlja Ploče Pokriva područje grada Ploče i Gradac n/m. 5. Dom zdravlja Metković Pokriva područje gradova Metković i Opuzen s općinama Pojezerje, Kula norinska, Zažablje i Slivno – Ravno. Socijalna skrb

� Socijalna je skrb na području Županije uglavnom organizirana kroz županijske ustanove (osnivač i vlasnik država), te pojedine privatne ustanove. Pored navedenih ustanova, u organizaciji socijalne skrbi uključen je još i veliki broj udruga, kojima je osnovna djelatnost socijalna skrb. Sustav socijalne skrbi na području Županije obuhvaća 4 doma za starije i nemoćne osobe (Dubrovnik, Korčula, Metković i Vela Luka), 4 centra za socijalnu skrb, te 5 ustanova za pružanje ostalih oblika socijalne skrbi.

70

� Usluge navedenih domova za starije i nemoćne koristi 420 osoba, o kojima skrbi 152 djelatnika.

� Centri za socijalnu skrb (CSS) zapošljavaju 54 djelatnika, koji su rasporeñeni po

centrima i pokrivaju područje na kojem živi ukupno 123.894 stanovnika.

� Ustanove za pružanje ostalih oblika socijalne skrbi obuhvaćaju skrb o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, radnu terapiju, skrb o osobama s mentalnim i tjelesnim oštećenjima. Navedene ustanove zapošljavaju 75 djelatnika, koji skrbe o 195 korisnika.

� Domovi za starije i nemoćne osobe: Dubrovačko-neretvanska županija osnivač je i

vlasnik sljedeća četiri Doma za starije i nemoćne osobe :

1. «Dubrovnik» Smještajni kapacitet 121 korisnik, zaposleno 52 djelatnik Podružnica «Thermotherapija» smještajni kapacitet 52 korisnika, zaposleno 20 djelatnika 2. «Domus Christi» smještajni kapacitet 97 korisnika, zaposleno 28 djelatnika 3. «Vela Luka» smještajni kapacitet 70 korisnika, zaposleno 26 djelatnika 4. «Korčula» smještajni kapacitet 42 korisnika , zaposleno 17 djelatnika

� Ustanove socijalne skrbi u nadležnosti ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na

području Dubrovačko-neretvanske županije su sljedeće:

1. Dom za psihički bolesne odrasle osobe "Blato" 2. Dom za starije i nemoćne osobe «Majka Marija Petković» Blato 3. Dom za starije i nemoćne osobe i tjelesno ili mentalno oštećene osobe

Metković 4. Ustanova "Josipovac" u Mandaljeni

71

Tablica 51: Razvojni izazovi i potrebe vezano za zdravstvo i socijalnu skrb RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

Zdravstvo

- Nezadovoljavajuće održavanje postojećih kapaciteta i opreme.

- Nedostatak odgovarajuće opreme, posebno kod hitne službe.

- Nedostatak preventivnih zdravstvenih programa.

- Nedostatak kadrova u zdravstvu i nedovoljne stimulacije za njihov privlačenje (smještaj, posao za članove obitelji i dr.).

Socijalna skrb

- Nedovoljni smještajni kapaciteti u odnosu na potrebe.

- Nedovoljna suradnja i koordiniranost meñu JLS u pružanju socijalne skrbi.

- Slaba informiranost grañana o socijalnim pravima i mogućnostima na raspolaganju.

- Neriješen socijalni status nekih kategorija stanovnika.

- Nedostatno razvijeni izvaninstitucionalni oblici skrbi (skrb u korisnikovu domu u zajednici).

- Nedostatak osoblja u nekim centrima/ustanovama.

Zdravstvo

- Izrada preventivnih zdravstvenih programa.

- Ulaganje u održavanje postojećih zdravstvenih ustanova i objekata te osuvremenjivanje nedostatne opreme.

- Podizati standard zdravstvenih usluga.

- Obnova i razvoj specijalne bolnice „Kalos“ u Vela Luci.

Socijalna skrb

- Razvijati dodatne sadržaje za starije i nemoćne osobe u Županiji (stalni i dnevni boravak).

- Jačati suradnju meñu JLS u provedbi programa socijalne skrbi.

- Osigurati dovoljan broj kvalitetnog stručnog kadra za rad u socijalnim ustanovama.

- Poticati izvaninstitucionalne oblike skrbi.

- Podizati standarde socijalnih usluga prema korisnicima.

- Posebno poticati programe potpore posebno osjetljivih skupina.

- Kontinuirano informirati grañane, poglavito osjetljive skupine o pravima i uslugama koje su im na raspolaganju.

12.3. Kulturne i športske djelatnosti

� Na području Županije djeluje 168 kulturnih i 143 športske udruge te 23 ustanove u kulturi, u kojima je zaposlen 271 djelatnik.

� Tradicionalno, Županija obilježava različita kulturna dogañanja, koja su održala svoj

kontinuitet i u najtežim uvjetima. Najvažniji dogañaj su Dubrovačke ljetne igre. Kao smotre očuvanja tradicijskih vrijednosti ističu se proslava svetoga Vlaha, maraton laña, te stalne i povremene postave galerija i muzeja. Djelatnost navedenih udruga izražava se kroz amaterske kulturno-umjetničke aktivnosti, i to tradicionalnom smotrom puhačkih orkestara, smotrom folklora «Na Neretvu misečina pala», likovnim kolonijama i slično.

� Športske djelatnosti ostvaruju se kroz natjecanja granskih gradskih, županijskih i

državnih liga i kupova za različite dobne kategorije i u sklopu meñunarodnih natjecanja. Za različite dobne kategorije organiziraju se natjecanja u nogometu, košarci, rukometu, vaterpolu, odbojci, plivanju, veslanju, boćanju, ronjenju, tenisu, automobilizmu, džudu, karateu i ribolovu.

72

� Na području Županije djeluju klubovi i pojedinci koji su u kategoriji vrhunskoga

športa i osvajači olimpijskih i svjetskih odličja, primjerice vaterpolski klub «Jug», višestruki prvak Europe.

Tablica 52: Razvojni izazovi i potrebe vezano za kulturu i šport RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - Nedovoljno učinkovit sustav organizacije i

financiranja kulturnih aktivnosti i rada udruga te ustanova.

- Manjak stručnih kadrova u županijskim institucijama, lokalnoj samoupravi i udrugama.

- Pretjerana koncentracija na kulturne aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci.

- Sustavno praćenje i valorizacija kvalitete kulturnih aktivnosti i sadržaja.

- Poticati postojeći i privlačiti novi stručni kadar sposoban za podizanje nivoa i standarda kulturnih aktivnosti.

- Unaprijediti marketing i posebno poraditi na produljenju ponude kulturnih aktivnosti i sadržaja na cijelu godinu.

- Osigurati jednake uvjete u svim područjima Županije za rad ustanova i udruga, kao i primatelja, korisnika kulturnih usluga.

- Posebno poticati tradicionalna kulturna dogañanja koja odražavaju i pridonose očuvanju običaja i prepoznatljivog identiteta Županije.

- Poticati uključivanje županijskih ustanova i udruga u meñunarodne (EU) programe očuvanja i daljnjeg razvoja kulturne baštine i kulturnih aktivnosti.

- Posebnim poticajima stimulirati uspješne športske udruge te razvijati njihov značaj kroz bolju promociju i informiranost stanovništva, poglavito mladih.

73

13. UPRAVLJANJE RAZVOJEM

� Upravljanje razvojem u DNŽ, slično kao i u drugim županijama, može se podijelit na 5 ključnih segmenata: upravna tijela županije, gradova i općina, regionalnu razvojnu agenciju DUNEA, privatni sektor, civilni sektor, ostali subjekti.

13.1. Upravna tijela županije, gradova i općina

� Županijska uprava i uprave gradova i općina imaju glavnu ulogu u upravljanju razvojem. Glavna tijela županijske uprave DNŽ su: župan, zamjenici župana, stručna služba župana i Poglavarstva, Skupština te upravni odjeli i to: Upravni odjel za opće poslove i meñunarodnu suradnju; Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport; Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje; Upravni odjel za poduzetništvo, pomorstvo i turizam; Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i marikulturu; Upravni odjel za financije; Upravni odjel za prostorno ureñenje i graditeljstvo; Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti te Služba za unutarnju reviziju. Preko ovih županijskih tijela oblikuje se i provodi razvojna politika, u skladu s ovlastima utvrñenim zakonskim propisima o jedinicama područne (regionalne) samouprave.

� Suradnja u oblikovanju i provedbi razvojne politike izmeñu pojedinih upravnih tijela

nije zadovoljavajuća – nije sustavno organizirana. Nedostatna je i zajednička interakcija i kontinuirana suradnja svih ključnih županijskih aktera u predlaganju, izradi i provedbi razvojnih inicijativa, strateških dokumenata, planova i programa.

� Nema sustavnog strateškog planiranja razvoja, a planiranje rada, kako na godišnjem

nivou tako i za kraća vremenska razdoblja, je otežano uslijed nedefiniranih razvojnih prioriteta te izostanka njihova rangiranja. Nisu sustavno definirana pravila rada i norme niti su standardizirani postupci i procedure prema kojima bi se cjelovito kreirala, provodila i pratila razvojna politika u DNŽ. Nedostaje praćenje i vrednovanje rezultata i učinaka razvojne politike, te provedbe programa i projekata, na razvoj DNŽ.

� Suradnja županijskih upravnih tijela s tijelima na centralnoj razini u vezi s razvojnim

problemima i potrebama nije zadovoljavajuća niti je dovoljno koordinirana. Dijelom je to posljedica nepoznavanja rada i organizacije u područnoj i lokalnoj samoupravi od strane tijela državne uprave.

� Veći gradovi i općine imaju takoñer uz gradonačelnika ili načelnika, skupštinu i neka

od spomenutih upravnih tijela i stručne službe, dok male općine imaju uglavnom načelnika i par zaposlenika u stručnim službama. Kod tih općina su male sposobnosti za upravljanje razvojem, kadrovske, financijske, komunikacijske, a naročito kod onih periferno smještenih. To zahtjeva dobru, sustavnu povezanost i suradnju županijske uprave, DUNEA-e i jedinica lokalne samouprave te drugih subjekta u Županiji. Unapreñenju i poboljšanju te suradnje može doprinijeti institucionalizacija suradnje s jasnim i konkretnim postupcima i aktivnostima (npr. savez gradova i općina) uz suglasje oko zajedničke pomoći onim slabijim jedinicama lokalne samouprave.

� U tijelima regionalne, a naročito lokalne samouprave relativno je dosta zaposlenih

djelatnika sa srednjom stručnom spremom, dok je nizak udio djelatnika s visokom i

74

višom stručnom spremom, što je ograničenje za uspješno upravljanje lokalnim razvojem.

� Važan instrument provedbe razvojne politike DNŽ i njezinih gradova i općina je

proračun. Pri tome je posebno važno planiranje proračuna, osobito u onom dijelu koji se tiče razvojnih projekata, te vrednovanja rezultata i učinaka realiziranih projekta po razvoj Županije, gradova i općina. Meñutim, kao i u drugim županijama, niti u DNŽ te funkcije proračuna nisu razvijene. Proračunske projekcije, trogodišnje, takoñer nisu usredotočene na razvojne funkcije. Uostalom, takve su funkcije nedostatne i u državnom proračunu.

� Sljedeći važan instrument za upravljanje razvojem DNŽ i njezinih gradova i općina su

strateški razvojni dokumenti. U prvom redu to bi trebao biti ROP za DNŽ i PUR-ovi za gradove i općine, zatim Prostorni plan DNŽ i prostorni planovi gradova i općina te drugi planovi i programi.

� ROP DNŽ izrañen je i usvojen 2006. godine kao sveobuhvatni strateško razvojni

dokument. Kao i ROP-ovi nekih drugih županija, i on ne ispunjava svoj temeljni cilj, a to je da potiče i usmjerava planiranje i provedbu razvojnih projekata prema prihvaćenim razvojnim ciljevima i prioritetima. Osim pitanja kvalitete sadržaja ROP-a DNŽ, kao i pitanja kvalitete načina njegove izrade i uključivanja javnosti kroz partnerstvo, ključan je nedostatak u tome što mjere i mehanizmi provedbe nisu razrañeni. Stoga ROP DNŽ ostaje samo na razini ciljeva i razvojnih smjernica.

� Uz to nedovoljan je doprinos ROP-a DNŽ jačanju sposobnosti županijske uprave,

DUNEA-e i drugih županijskih aktera za upravljanje razvojem. To prvenstveno ovisi o načinu, organizaciji i kvaliteti pripreme i izrade ROP-a. U županijama u kojima su se u procesu pripreme i izrade ROP-a profesionalno koristile metode strateškog i operativnog planiranja, i to na način prilagoñen članovima županijskih radnih timova, te su se primjenjivale metode iskustvenog učenja i metode učenja kroz rad, taj je doprinos bio značajan. On se ogleda u stvaranju sposobnosti da se cjelovito sagledavaju i povezuju razvojne potrebe i razvojne mogućnosti, ali i ograničenja, zatim u poznavanju i boljem razumijevanju procesa strateškog planiranja, stjecanju znanja o tome kako se razrañuju mjere, utvrñuju aktivnosti, prate i vrednuju rezultati i kako se pripremaju konkretni projekti koji su povezani s mjerama i ciljevima županijskog razvoja , programima državnih institucija i predpristupnih programa EU.

� Slična je situacija i s PUR-ovima, koji bi zajedno s ROP-om DNŽ i Strategijom

regionalnog razvoja Republike Hrvatske, te drugim sektorskim strategijama, trebali tvoriti konzistentnu cjelinu i osigurati učinkovito i djelotvorno upravljanje razvojem, pripremu, provedbu i vrednovanje razvojnih projekata u jedinicama lokalne samouprave. Činjenica da ovakva vertikalna povezanost i usklañenost ne postoji, zapravo je veliko ograničenje u upravljanju razvojem gradova i općina budući su u većini slučajeva njihove sposobnosti - upravljačke, financijske i kadrovske - vrlo male i nedostatne za veće razvojne projekte. To posebno potencira činjenica da meñu jedinicama lokalne samouprave, kao i izmeñu njih i DNŽ, suradnja na razvoju nije dostatno razvijena. Pri tome treba imati u vidu i regionalne specifičnosti i posebnosti DNŽ (Dubrovnik i okolica, dolina Neretve i otoci).

75

� Uz sve navedene manjkavosti ROP-a i PUR-ova, oni predstavljaju početni korak i polazište u budućem planiranju razvoja u DNŽ i njezinih gradova i općina koji slijede nakon usvajanja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, donošenja zakona o regionalnom razvoju te uspostavljanja potrebne institucionalne strukture za regionalni razvoj na državnoj razini.

� Od drugih strateških dokumenata za upravljanje razvojem bitan je Prostorni plan DNŽ

i prostorni planovi gradova i općina. Osim 3 općine čiji su prostorni planovi pred usvajanjem (Trpanj, Ston i Pojezerje) i jedan čiji je plan u izradi (Lastovo), sve druge jedinice lokalne samouprave imaju prostorne planove. Značaj ovih planova za upravljanje razvojem potenciran je važnošću prostora kao razvojnog resursa DNŽ. Sljedeći važan strateški dokument je Program zaštite okoliša za Dubrovačko-neretvansku županiju, koji je pred usvajanjem.

13.2. Razvojna agencija DUNEA DUNEA d.o.o. je županijska regionalna razvojna agencija čiji je osnivač DNŽ. Njezin glavni cilj je postizanje ravnomjernog gospodarskog razvoja na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Ciljevi DUNEA-e su:

• Poticati i razvijati kreativnost i inovativnost • Poticati i razvijati poduzetništvo • Privlačiti i poticati proizvodnju kompatibilnu strateškom gospodarskom opredjeljenju • Educirati i osmišljavati edukativne programe za teže zapošljive osobe • Izraditi programe razvoja za jedinice lokalne samouprave kao razvojnu podlogu za

projektni pristup

� Osnovna uloga je koordinirati implementaciju strateškog plana razvoja Županije te unaprijediti i koordinirati postojeće razvojne aktivnosti, a u skladu s potrebama regije.

� Zadatak agencije je biti glavni promotor i nositelj svih perspektivnih projekata kako bi

omogućila stvaranje mehanizama za upravljanje razvojem, te stvaranje povoljne poduzetničke klime u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

� Glavna područja djelovanja su: poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva,

pružanje financijske podrške, u skladu s nacionalnim potrebama i zahtjevima Europske unije; planirati budućnost gospodarskog razvoja sa susjednim regijama. Kako bi se pojedini projekti počeli realizirati, posebnu pozornost DUNEA pridaje razvoju ljudskih resursa i obrazovanju, otvaranju radnih mjesta, privlačenju investicija, razvijanju malog poduzetništva te ruralnom razvoju.

� Premda je po broju zaposlenih, 6 djelatnika, DUNEA na razini prosjeka razvojnih

agencija Hrvatske, ona po broju i kvaliteti svojih aktivnosti spada u grupu uspješnih agencija. Tome u prilog govori da je DUNEA u skupini malobrojnih razvojnih agencija koje imaju certifikat ISO 9001:2000 , koji je dobila 2007.godine.

� DUNEA inicira, osmišljava i provodi razvojne projekte i druge razvojne aktivnosti u

raznim područjima i sektorima. Surañuje s drugim razvojnim agencijama u Hrvatskoj inicirajući i provodeći meñuregionalnu i meñužupanijsku suradnju. Takoñer, ostvaruje i razvija i meñunarodnu suradnju.

76

Glavni projekti DUNEA su: Nacionalni projekti:

• Izrada Programa ukupnog razvoja jedinica lokalne samouprave • Izrada projektnih prijedloga za nacionalne fondove • Provoñenje projekta „Mreža konzultanata“ • Održavanje edukacija iz područja izrade projektnih prijedloga za nacionalne i

meñunarodne fondove, implementacije projekata, malog i srednjeg poduzetništva, edukacije za mlade i sl.

• Provoñenje programa „Regionalni jamstveni instrumenti“ • Suradnja s jedinicama lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije

Meñuregionalni projekti:

• Suradnja s Istarskom razvojnom agencijom IDA-om • Suradnja s Varaždinskom razvojnom agencijom AZRA-om • Suradnja sa Splitsko-dalmatinskom županijom • Osnivanje koordinacije RAJ - Razvojne agencije Jadrana

Glavni meñunarodni projekti:

• Suradnja s Razvojnom agencijom Bosne i Hercegovine, Redah-om • Institut der Reegionen Europas • Regija Veneto, Italija • Forum jadransko - jonskih gospodarskih komora ( LP ) • Regija Marche, Italija • SE.A - Jadransko tajništvo • Sporazum sa Sarajevskom razvojnom agencijom SERDA-om • Sporazum o suradnji s EastWest institutom • Sporazum s Konzorcijem LINK • Sporazum s Vision 2000 • USAID

Do sada uspješno implementirani projekti:

• Development of Rural Tourism in South Dalmatia and Bordering areas in Bosnia and Herzegovina”/ Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graničnim područjima Bosne i Hercegovine (CARDS 2004)

• "AMAMO- Across the Sea and the Mountains"/ "Preko mora i planina" (Adriatic New Neighbourhood Programme)

• BIOLFISH- Program poboljšanja kakvoće i vrednovanja maslinova ulja, riba i plodova mora iz ekološke poljoprivrede i održivog ribarstva s jadranskih obala

• Razvoj potencijala kulturnog turizma u Hrvatskoj • SE.A- Secretariat for Adriatics/ Jadransko tajništvo • B.A.R.C.A. - in Adrias Kolpos (INTERREG III A/ CARDS-PHARE)

77

Projekti u provedbi: • I.W.M.A. - Integrirani pristup upravljanju otpadom (Adriatic New Neighbourhood

Programme) • COAST - očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na

dalmatinskoj obali • AIR- "Inequalities in Health" • COASTANCE - Regional action strategies for coastal zone adaptation to climate

change / Regionalne strategije prilagodbe obalnih zona klimatskim promjenama (MED Programme)

� Kao i druge županijske razvojne agencije, DUNEA će imati osobito važnu ulogu u

upravljanju regionalnim i lokalnim razvojem nakon što bude usvojena Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao i zakon o regionalnom razvoju. Takoñer, važnost uloge DUNEA-e potencira početak realizacije programa koji zahtijeva osobito dobru koordinaciju i suradnju svih ključnih aktera unutar DNŽ te koncentraciju znanja, umijeća i vještina za uspješnu pripremu i dobivanje razvojnih projekta. U meñužupanijskoj suradnji, posebno u sklopu razvojnih programa i projekta na NUTS 2 razini - Jadranska Hrvatska, DUNEA takoñer će imati velike zadaće.

78

13.3. Privatni sektor

� Privatni sektor je kao i u drugim županijama organiziran i djeluje kroz Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru. Osim svojih uobičajenih i redovitih aktivnosti, obje komore nisu dovoljno angažirane i uključene u osmišljavanje i planiranje gospodarskog i ukupnog razvoja DNŽ, osobito u prevladavanju sektorskog pristupa, kao niti u oblikovanju i pripremi razvojnih projekata, u vrednovanju razvojnih učinka tih projekata te aktivnostima koje one provode.

13.4. Civilni sektor

� U DNŽ, slično kao i u drugim županijama, postoji veliki broj registriranih udruga, ali je stvarno aktivnih tek nešto više od 1/3. Registrirane udruge djeluju u mnogobrojnim i različitim područjima, a meñu njima su najzastupljenije udruge iz područja kulture i športa (više od stotinu), udruge iz područja gospodarstva (oko stotinu), tehničkih djelatnosti, zatim udruge proizišle iz Domovinskoga rata (oko tridesetak). Manji je broj udruga iz područja ekologije, poljoprivrede (masline, vino) zatim iz humanitarnog i karitativnog područja, iz kulture i zdravstva. Svega oko desetak udruga djeluje u znanosti, a tek nekoliko udruga djeluje na očuvanju i njegovanju identiteta Dubrovnika i Županije.

� Djelovanje udruga, gledano u cjelini, doprinosi poboljšanju upravljanja razvojem

DNŽ. Iako je iz godine u godinu vidljiv napredak, još uvijek je taj doprinos vrlo nizak, a time i upliv grañana na svekoliki razvoj DNŽ. Postoji nekoliko udruga koje mogu poslužiti kao primjer uspješnog funkcioniranja i sudjelovanja u lokalnom i regionalnom razvoju. One mogu u budućnosti poslužiti za benchmarking, za korištenje i prijenos dobre prakse za razvoj civilnog sektora u čitavoj DNŽ, te za jačanje njegovog doprinosa upravljanju razvojem.

� Suradnja izmeñu civilnog i javnog sektora u DNŽ nije institucionalizirana u smislu

kreiranja jednog dugoročnog programa i mjera za njegovu provedbu ( kao što postoji npr. Program suradnje Istarske županije i nevladinog, neprofitnog sektora, odnosno Savjet za razvoj civilnog društva kao tijelo zaduženo za njegovu provedbu). Udruge se u pravilu ne uključuju u rasprave o pitanjima od društvenog interesa i ne sudjeluju u odlukama važnim za razvoj zajednice. Djelovanje udruga najčešće je fragmentirano, ograničeno na kratkotrajne kampanje s nedovoljno razvijenim strategijama, te stoga i bez većeg utjecaja.

� Jedno od obilježja rada udruga je i nedostatna meñusobna koordinacija i nedovoljna

suradnja. U slučaju kada se nekoliko različitih udruga bavi istim područjem, suradnja meñu njima je obično slaba i svaka se uglavnom usredotočuje na provedbu svojih programa, premda je ciljna grupa korisnika ista.

13.5. Ostali subjekti

� U DNŽ djeluje i niz drugih subjekata koji imaju veći ili manji upliv na upravljanje razvojem, uglavnom u provedbi mjera. To su primjerice, različiti državni fondovi, zavodi, agencije i uredi, kao što su to Državna geodetska uprava, Državna uprava za

79

zaštitu i spašavanje, Vatrogasna zajednica Dubrovačko- neretvanske županije, Državni hidrometeorološki zavod, Državni inspektorat, Financijska agencija, Hrvatska agencija za telekomunikacije, Hrvatska komisija za suradnju s UNESCO-om, Hrvatske šume, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatski stočarski centar, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zavod za javno zdravstvo, te Zavod za školstvo Republike Hrvatske.

� Na području Dubrovačko-neretvanske županije djeluju i slijedeći zavodi: Institut za

more i priobalje, Zavod za obnovu Dubrovnika te Zavod za razvoj društvenoga sistema informiranja. U Županiji, osim navedenih, djeluje i županijska Lučka uprava, te županijska Uprava za ceste. Uz te, djeluje i niz organizacija u komunalnim, infrastrukturnim i drugim poslovima.

� Za upravljanje razvojem važne su i turističke zajednice budući da turizam ima jednu

od ključnih uloga u razvoju DNŽ. U Županiji djeluju 23 turističke zajednice. Osim Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije postoji 5 gradskih i 14 općinskih turističkih zajednica, te 3 turističke zajednice mjesta.

80

Tablica 53: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s upravljanjem razvojem RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Nedovoljno sudjelovanje upravnih tijela u strateškom planiranju, u izradi razvojnih programa, u pripremi, provedbi i praćenju razvojnih projekta.

- Nedostatna koordinacija i meñusobna suradnja meñu nositeljima razvoja u DNŽ, u radu tijela uprave Županije i izmeñu općina, gradova.

- Nedostatna specijalistička znanja potrebna s obzirom na daljnji tijek decentralizacije i poslove vezane za sudjelovanje u predpristupnom programu IPA ali i programima državnih i drugih institucija.

- Ljudski potencijal u upravi nije optimalno iskorišten a mehanizmi nagrañivanja rada i motiviranja zaposlenih nisu primjereni.

- Privatni sektor preko svojih udruženja nije dovoljno uključen u osmišljavanje i planiranje razvoja javnog sektora ni gospodarskog i ukupnog razvoja DNŽ.

- Potencijal i doprinos udruga civilnog društva cjelokupnom razvoju Županije nedovoljno je iskorišten.

- Uvoditi i sustavno primjenjivati i razvijati strateško planiranje, predviñanje procesa i stanja kao temelj planiranja; ocjenu izvršenja mjera, razvojnih programa i projekata,te ocjenu financiranja izvršenja programa.

- Kontinuirano provoditi edukaciju i usavršavanje u tijelima uprave Županije, gradova i općina ali i kod drugih nositelja razvoja, osobito za pripremu, provedbu, praćenje i vrednovanje projekata.

- Poboljšati koordinaciju i intenzivirati meñusobnu suradnju meñu nositeljima razvoja u DNŽ te s ministarstvima i drugim tijelima središnje državne uprave.

- Uspostaviti kvalitetnu komunikaciju izmeñu upravnih tijela DNŽ uključivo i druge nositelje razvoja, predstavnika privatnog i javnog sektora, kroz korištenje suvremenih IC tehnologija i metoda upravljanja.

- Sustavno jačati i razvijati kapacitete (ljudske resurse, opremu i financijska sredstva) županijske uprave za upravljanje razvojem.

- Unaprijediti organizaciju posla i podjelu rada i odgovornosti na svim razinama djelovanja, te uvesti nagrañivanje vezano za rezultate.

- Informirati, poticati i privlačiti privatni sektor,osobito vodeća poduzeća u DNŽ da se uključe u osmišljavanje, pripremu i realizaciju razvojnih projekta u Županiji, u gradovima i općinama.

- Razvijati partnerstvo udruga, javnog i privatnog sektora u iniciranju i provedbi ključnih razvojnih programa i projekata.

- Unapreñivati i poboljšavati program razvoja civilnog društva, te unapreñivati suradnju udruga na projektima s javnim i privatnim sektorom.

- Uvesti i sustavno primjenjivati sustav praćenja i vrednovanja provedbe mjera, razvojnih projekata i njihovih učinaka na razvoj DNŽ.

- Jačati kapacitete DUNEA-e i ulogu u provedbi razvojnih programa i projekata DNŽ, posebno s obzirom na mogućnosti koje pruža Strategije regionalnog razvoja RH , IPA program EU i pripreme za korištenje strukturnih fondova EU.

81

14. MEðUŽUPANIJSKA, PREKOGRANI ČNA I ME ðUNARODNA SURADNJA 14.1. Meñužupanijska suradnja DNŽ ima uspostavljenu suradnju s više od polovice županija u Hrvatskoj. Sklopljeni su Sporazumi o suradnji sa slijedećim županijama: • Splitsko-dalmatinska županija – 1996. godine • Zadarska županija – 1996. godine • Karlovačka županija – 1996. godine • Varaždinska županija – 1996. godine • Požeško-slavonska županija – 1996. godine • Osječko-baranjska županija – 1996. godine • Vukovarsko-srijemska županija – 1996. godine • Krapinsko-zagorska županija – 1997. godine • Ličko-senjska županija – 2002. godine • Meñimurska županija – 2004. godine Dubrovačko-neretvanska županija je članica i osnivač Hrvatske zajednice županija 2003. godine. Suradnja Dubrovačko-neretvanske županije s drugim hrvatskim županijama omogućuje suradnju i partnerstvo u jačanju i izgradnji sposobnosti i organizacije potrebnih za regionalni razvoj, kao i za stvaranje jedinstvenoga okvira za regionalnu politiku Republike Hrvatske. 14.2. Prekogranična i meñuregionalna suradnja Dubrovačko-neretvanske županije DNŽ se uključila u snažni razvoj prekogranične i meñuregionalne suradnje, potaknut procesom pristupanja Republike Hrvatske EU, radi koordinirane, sustavne i strateške suradnje s partnerima iz susjednih zemalja. Brojne su inicijative i oblici suradnje koje je počela i ostvaruje Županija kako bi se smanjio negativan učinak granica na regionalni razvoj te promicala i unaprijedila društveno-gospodarska kohezija. Skupština europskih regija Od 1999. god. Dubrovačko-neretvanska županija je učlanjena u Skupštinu europskih regija kao četvrta županija u Republici Hrvatskoj u tom udruženju (nakon Istarske, Primorsko-goranske i Meñimurske). Jadranska euroregija Dubrovačko-neretvanska županija je aktivno sudjelovala u pripremi osnivanja Jadranske euroregije, a 30. lipnja 2006. godine postala je i njezinim članom. Institut europskih regija Dubrovačko-neretvanska županija članica je Instituta europskih regija od 2007. godine.

82

Ured hrvatskih regija u Bruxellesu Ured je službeno započeo s radom početkom 2007. Ugovor je potpisan za razdoblje od četiri godine kako bi se osigurao kontinuitet djelovanja, a koristit će se u suradnji s Gradom Dubrovnikom. Regija Furlanija Julijska krajina Dubrovačko-neretvanska županija je potpisala Sporazum o suradnji s Furlanijom Julijskom krajinom (Republika Italija) u travnju 2001.g. Pokrenuta je inicijativa za obnovu Sporazuma (potpisan na vrijeme od 5 godina). Suradnja se nastavila kroz sudjelovanje s talijanskim partnerima na raznim projektima. Regija Puglia Sporazum o uspostavljanju suradnje DNŽ s regijom Puglia (Italija) potpisan je 2006. g. Od tada se održava dobra suradnja s ovom regijom. Bosna i Hercegovina Dubrovačko-neretvanska županija u okviru svojih mogućnosti prati i sudjeluje u prekograničnim aktivnostima u Bosni i Hercegovini. Sudjeluje u više inicijativa. Crna Gora (Boka Kotorska) Zadnjih godina Dubrovačko-neretvanska županija održava intenzivnije kontakte s Hrvatima u Republici Crnoj Gori. Krajem 2006. godine intenzivirane su aktivnosti za unapreñenje kulturne i druge suradnje. AER PEER REVIEW INITIATIVE ECONOMIC REVIEW AND RECOMMENDATIONS U suradnji sa Skupštinom europskih regija (AER) i Srednjoeuropskom inicijativom (CEI) Dubrovačko-neretvanska županija je sudjelovala u pilot projektu AER Peer Review Initiative – Working Methodology. Cilj ovog pilot projekta bio je da se kroz kontakt s lokalnom zajednicom prepoznaju snage i slabosti razvojnih politika regije. U suradnji s Informest-om (Italija), Dubrovačko-neretvanska županija trenutno sudjeluje u projektu AMAMO. Ovaj projekt je zamišljen kao prostor i prilika za prikupljanje ideja i prijedloga za razmjenu pozitivnih iskustava u zaštiti i valorizaciji tipičnih proizvoda visoke kvalitete,.. Dubrovačko-neretvanska županija je prihvatila Sporazum o suradnji na provedbi EU INTERREG/CARDS-PHARE projekta “BIOLFISH – program poboljšanja kakvoće i vrednovanja maslinova ulja, riba i plodova mora iz ekološke poljoprivrede i održivog ribarstva s jadranskih obala” 2007. godine. Operativni program "IPA -Jadranska prekograni čna suradnja“ Program IPA Jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013. nastavak je „Jadranskog programa za susjedstvo“- INTERREG IIIA koji završava 2008. godine. Izrañeni su prijedlozi hrvatske strane, zajedno sa prijedlozima ostalih zemalja sudionica, za izradu Operativnog programa. DNŽ, uz ostalih 7 hrvatskih županija, sudjeluje u ovom programu i to u:

- Prekograničnom programu izmeñu Republike Hrvatske i republike Bosne i Hercegovine za programsko razdoblje 2007.-2013.

83

- Prekograničnom programu izmeñu Republike Hrvatske i Republike Crne gore za

programsko razdoblje 2007.-2013. 14.3. Projekti meñunarodne suradnje u pripremi Europska komisija utvrdila je svoj interes u prekograničnoj suradnji izmeñu dvije jadranske obale. Dubrovačko-neretvanska županija je započela s pripremama za intenzivniju suradnju sa slijedećim talijanskim regijama. Sporazum o suradnji s regijom Abruzzo DNŽ je bila domaćinom visokoj delegaciji iz regije Abruzzo kojoj je dostavljen nacrt ovog sporazuma nakon obavljenih preliminarnih razgovora. Sporazum o suradnji s regijom Marche Pokrenuta je i inicijativa za razvoj održivog turizma na Jadranskom području te formiranje Radne zajednice za odgovorni turizam. Sporazum o suradnji s regijom Molise Regija Molise, nositelj je projekta AdriEurOp (Adriatic Euroregion Operational Plan) - pripremne aktivnosti su u tijeku, a Dubrovačko-neretvanska županija na tom je projektu ravnopravan partner uz Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku i Istarsku županiju. Sporazum o suradnji s regijom Šlezija U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je temeljem suradnje izmeñu Županijske gospodarske komore i Gospodarske komore Rybnika, sjedišta regije Šlezije, tijekom 2006. godine. pokrenuta inicijativa za uspostavljanjem intenzivnije suradnje s regijom Šlezija u Poljskoj.

84

Tablica 54: Osnovni razvojni problemi i potrebe u vezi s meñužupanijskom, prekograničnom i meñunarodnom suradnjom RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Meñužupanijska suradnja nije dovoljno povezana niti usklañena s razvojnim ciljevima i prioritetima DNŽ.

- Premalo je inicijativa DNŽ za projekte koji bi se zasnivali na njezinim interesima i potencijalima

- Gospodarstvo nije dovoljno uključeno u projekte meñužupanijske suradnje.

- Za projekte meñužupanijske suradnje se ne vrednuju rezultati ni učinci na razvoj DNŽ.

- U prekograničnoj i meñuregionalnoj suradnji nedostaje sustavno planiranje i organizacija.

- Nedovoljno je izražen interes od strane gospodarstva za prekograničnu i meñuregionalnu suradnju.

- Nedostatna je i dalje osposobljenost zaposlenika u tijelima uprave, ali i kod drugih nositelja razvoja, osobito u jedinicama lokalne samouprave, za pripremu, kandidiranje i provedbu projekata.

- Definirati ciljeve i prioritete za daljnju meñužupanijsku suradnju, tei načiniti plan za provedbe i organizaciju.

- Prvenstvo u suradnji dati onim zajedničkim meñužupanijskim projektima koji su u funkciji realizacije razvojnih ciljeva i prioriteta DNŽ.

- Poboljšati sustavno praćenje i ocjenjivanje realiziranih razvojnih projekata meñužupanijske suradnje.

- Povezati i uskladiti prioritete EU-a vezane za programe prekogranične i meñuregionalne suradnje u jedinstven skup županijskih smjernica koje će biti u suglasju s njezinim ciljevima i prioritetima.

- Inicirati, predlagati i prijavljivati razvojne projekte iz područja i sektora koji su ključni za razvoj DNŽ.

- Upoznati i poticati gospodarstvenike i njihova udruženja za sudjelovanje u pripremi i realizaciji projekata koji mogu pridonijeti povećanju njihove konkurentnosti.

- Sustavno provoditi edukaciju i stručno usavršavanje, razvijati nova znanja i poslovne vještine, uz jače korištenje meñunarodnih programa tehničke pomoći.

- Održavati i razvijati bazu podataka na projektima prekogranične i meñužupanijske suradnje.

85

II. BAZA PROJEKATA DUBROVA ČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

PRAVILA ZA PRIKUPLJANJE, PRA ĆENJE I VREDNOVANJE RAZVOJNIH PROJEKATA I VO ðENJE BAZE PROJEKTA

86

UVOD U DNŽ kao i u drugim županijama istodobno se pokreću i realiziraju mnoge ideje, inicijative i projekti i to s različitim razvojnim učiniocima, različitih prioriteta, sadržaja, dinamike, veličine i dr. Različiti su i predlagatelji tih ideja i projekata a mnogo je raznovrsnih natječaja za njihovo financiranje, kako u sklopu programa državnih institucija tako i u predpristupunim programima EU i drugih programa. Sve to, uz uvijek ograničena i nedostatna financijska sredstva za razvoj, čini vrlo složeni i komplicirani okvir u kojem trebaju djelovati nositelji županijskog razvoja i predlagatelji projekata. U takvim okolnostima, za učinkovito i uspješno upravljanje razvojnim projektima u DNŽ, od pripreme do provedbe i vrednovanja njihovih razvojnih učinaka, neophodno je imati na jednom mjestu sustavno organizirane sve županijske projektne aktivnosti. Time se:

• organizira i osigurava cjelovit i transparentan uvid u sve razvojne inicijative, projekte i projektne aktivnosti u DNŽ uključivo i preuzimanje projekata koji se već prikupljaju (npr. temeljem ROP-a Dubrovačko neretvanske županije 2007-2013.);

• omogućuje se uspješno vrednovanje i odabir razvojnih projekata radi ostvarivanja utvrñenih strateških ciljeva i prioriteta DNŽ;

• pridonosi se optimalnom korištenju raspoloživih financijskih resursa, vlastitih (županijskih i lokalnih), državnih, EU, privatnih i drugih, u skladu s mogućnostima i prilikama za financiranje tih projekata ;

• omogućuje se praćenje i vrednovane rezultata i učinaka projekta po razvoj DNŽ. Sredstvo i alat koji u tu svrhu može na jednostavan i uspješan način poslužiti je organiziranje i rad Baze projekata DNŽ. 1. BAZA PROJEKATA 1.1. Što je Baza projekata Baza projekata je službeni registar svih razvojnih inicijativa i projekata u DNŽ. Drugim riječima, svaki projekt u DNŽ za koji se traži bilo suglasnost, potpora ili sufinanciranje, potrebno je da bude uvršten u Bazu projekta. Organizacija Baze projekata, njezin sadržaj i struktura, odreñeni su s 13 ključnih parametra, uz niz pomoćnih, kao što su: predlagatelj, naziv projekta, sektori iz kojih se projekti prijavljuju, svrha i cilj projekta, povezanost s ROP-om DNŽ i drugim strategijama, rezultati i razvojni učinci projekta, krajnji korisnici projekta, povezanost projekta s drugim razvojnim projektima u županiji, općini i gradu, plan izrade projektne dokumentacije za projekte koji su u pripremi, stupanj usuglašenosti projektne dokumentacije i čitavog projekta s uvjetima i kriterijima programa državnih institucija, IPA-e, županijskih i drugih programa na čije će se natječaje projekt kandidirati za financiranje provedbe, financiranje projekta ukupan proračun projekta struktura izvora za financiranje provedbe projekata, rok provedbe/realizacije projekta, sposobnost i iskustvo predlagatelja projekta i potrebna pomoć u pripremi projekata za Bazu projekata.

87

Baza projekata je podloga i osnova za vrednovanje, odbir i predlaganje projekata Skupštini/Poglavarstvu DNŽ radi donošenja odluke o sufinanciranju i preporuka za kandidiranje za financijska sredstva iz raznih domaćih stranih izvora. Baza se vodi u elektronskom obliku prema posebnom programu koji definira DUNEA. Svi postupci s projektima - prikupljanje i uvrštavanje, vrednovanje, odabir za predlaganje i praćenje odreñeni su pravilima Baze projekta, a sadržani u ovom dokumentu. Bazom podataka upravlja DUNEA temeljem ovih pravila koje potvrñujeo Poglavarstvo DNŽ. DUNEA je dužna usklañivati pravila za voñenje i upravljanje Bazom projekata sa smjernicama i propisima veznim za politiku regionalnog razvoja Republike Hrvatske, provedbu EU predpristupng programa IPA i drugih relevantnih propisa. DUNEA temeljem ovih pravila utvrñuje oblik i sadržaj obrasca s uputama za popunjavanje za prijavu na javni poziv za prikupljanje, vrednovanje i predlaganje županijskih razvojnih projekata. Baza projekata otvorena je i dostupna svima na pregled i informiranje putem interneta. 1.2. Cilj Baze projekta Baza projekata služi za sustavno prikupljanje, praćenje, vrednovanje i predlaganje projekata Skupštini/Poglavarstvu DNŽ za financijsku potporu i preporuke. Baza projekta treba pomoći svim nositeljima razvoja u DNŽ, predlagateljima i korisnicima projekata, da povećaju učinkovitost i uspješnost u dobivanju i korištenju financijskih sredstava za razvoj, da poboljšaju planiranje i provedbu razvojnih projekata, te podignu kvalitetu upravljanja regionalnim i lokalnim razvojem. Svojom strukturom i sadržajem Baza projekata to omogućuje jer daje uvid i prati projekte pomoću ključnih parametara koji su odbrani tako da osiguravaju da ti projekti mogu kod kandidiranja zadovoljiti uvjete i kriterije programa državnih institucija, program IPA i drugih programa. Baza projekata služi i kao podloga i osnova za vrednovanje, rangiranje i predlaganje razvojnih projekata Županijskoj skupštini/poglavarstvu radi donošenja odluke o sufinanciranju, preporuka za kandidiranje za financijska sredstva te tehničku pomoć iz programa:

• državnih institucija Republike Hrvatske;

• IPA-e; • drugih meñunarodnih institucija;

• DNŽ i gradova i općina s područja DNŽ;

• drugih programa. Cilj Baze projekata su takoñer i da se u DNŽ osnaži i poboljša:

• edukacija i osposobljavanje u pripremi i razradi projektnih prijedloga; • prijenos iskustva kroz korištene “dobre prakse“; • bolje povezivanje i suradnju JLS u Županiji i meñužupanijsku i prekograničnu suradnju; • kvalitetnije informiranje i privlačenje ulagača u razvojne projekte.

88

1.3. Vrste projekata koji se prikupljaju i razvrstavaju u Bazi projekata Tri su osnovne skupine projekata koji se prikupljaju i razvrstavaju u Bazi projekata. To su:

a) Projekti potpuno spremni za provedbu, koji imaju: o cjelovitu projektnu dokumentaciju (grañevinska dozvola, poslovni plan,

troškovnici, potrebne studije); o utvrñenu strukturu izvora financiranja; o ispunjavaju sve potrebne uvjete u natječajima za programe državnih institucija

Republike Hrvatske, IPA-e, županijskih i drugih programa.

b) Projekti u pripremi, kojih je dio projektne dokumentacije u izradi, i to za sljedeće slučajeve:

o lokacijska dozvola gotova, glavni projekt u izradi; o lokacijska dozvola i glavni projekt gotovi, u postupku je dobivanje grañevinske

dozvole; o idejno rješenje je gotovo, u postupku je dobivanje lokacijske dozvole; o idejno rješenje je u izradi; o troškovnik je gotov (za projekte koji trebaju samo troškovnik); o gotova je dokumentacija za adaptacije i ureñenja.

c) Projektne ideje za koje postoji samo osnovni opis ciljeva, aktivnosti i rezultata. Iz ove 3 skupine u Bazi projekata se:

• projekti potpuno spremni za provedbu iz skupine a) vrednuju, rangiraju i predlažu Županijskoj skupštini za financijsku potporu i preporuke;

• projekti u pripremi iz skupine b) prate uz odgovarajuću tehničku pomoć DUNEA-e i prelaze u skupinu a) kada za to ispune uvjete;

• projektne ideje prate, razrañuju i pripremaju uz odgovarajuću tehničku pomoć DUNEA-e i prelaze u skupinu b) odnosno a) kada za to ispune uvjete.

1.4. Područja iz kojih se prikupljaju i razvrstavaju projekti u Bazu projekata Projekti koji se prijavljuju u Bazu projekata, se vrednuju i predlažu Županijskoj skupštini/poglavarstvu DNŽ radi donošenja odluka i preporuka, a prvenstveno su iz područja koja su obuhvaćena ciljevima, prioritetima i mjerama koje je definirao ROP DNŽ . PODRUČJA ODREðENA CILJEVIMA, PRIORITETIMA I MJERAMA ROP-a DNŽ

STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE Prioritet 1: definirati pravce razvoja u poljoprivredi

Prioritet 2: osigurati pozitivnu poduzetničku klimu

Prioritet 3: produžiti turističku sezonu kvalitetnim sadržajima

Cilj 1. URAVNOTEŽEN I ODRŽIV RAZVOJ OBALE, OTOKA I ZALEðA

Prioritet 4: planski razvijati infrastrukturu

Prioritet 1: zaštita mora, podmorja i okoliša uz završetak razminiranja

Prioritet 2: valorizacija kulturnih i prirodnih vrijednosti

Cilj 2. OČUVANJE I ZAŠTITA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE UZ POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA

Prioritet 3: potpora djelovanju civilnoga sektora

89

Prioritet 1: podignuti institucionalnu razinu odgoja

Prioritet 2: uskladiti obrazovne programe, inovacije i tržište Cilj 3. UNAPRIJEDITI KVALITETU ODGOJA I OBRAZOVANJA Prioritet 3: inicirati sportsko-obrazovnu korelaciju u svim smjerovima

Osim što projekti koji se prijavljuju u Bazu projekata trebaju biti iz područja koja su obuhvaćena ciljevima, prioritetima i mjerama ROP-a DNŽ, trebaju takoñer biti iz jednog od sljedećih sektora.

SEKTORI SEKTORI

� 1. Komunalna infrastruktura

� vodoopskrba

� odvodnja/kanalizacija

� plinovod

� lokalne ceste

� nogostupi, parkirališta

� riječna pristaništa

� šumski putovi

� drugo.

� 2. Poduzetništvo i obrtništvo

� poduzetnički programi

� obrtnički programi

� drugo.

� 3. Gospodarska infrastruktura

� poduzetničke zone

� poduzetnički centri

� klasteri

� zadruge

� lokalni i regionalni sajmovi

� drugo.

� 7. Energetska učinkovitost

� alternativni izvori energije

� korištenje štedljivih materijala

� energetski štedljivi projekti (od projektiranja do uporabe)

� projekti energetskih agencija

� drugo.

� 8. Razvoj i upravljanje ljudskim resursima

� programi cjeloživotnog učenja (institucije, programi i drugo)

� programi zapošljavanja i povećanja zapošljivosti

� programi razvoja ljudskih resursa u ruralnim područjima

� drugo.

� 9. Društvene djelatnosti

� programi obrazovanja

� programi razvoja obrazovnih institucija

� programi unapreñenja zdravstvene zaštite

� programi socijalne skrbi

� programi za poboljšanje kvalitete života posebnih skupina stanovništva (djece, invalida, ljudi starije životne dobi)

90

� 4. Razvoj tehnologija i inovativnosti

� tehnološki centri

� tehnološki inkubatori

� drugo

� 5. Zaštita okoliša

� integralne infrastrukture za otpad

� odlagališta otpada

� korištenje korisnih svojstava otpada

� pročistači vode

� drugo.

� 6. Ruralni razvoj

� razvoj poduzetništva (tradicionalni obrti, ekološka poljoprivredna proizvodnja

� seoski turizam

� unapreñenje životnih uvjeta

� drugo.

� 10. Turistički razvoj i infrastruktura

� turističke zone

� turističke staze (vinske, biciklističke, pješačke, jahačke staze)

� sportsko-rekreacijski programi i centri

� korištenje prirodne i kulturne baštine

� drugo.

� 11. Jačanje sposobnosti lokalne zajednice za upravljanje razvojem

� strateško planiranje

� upravljanje projektima

� upravljanje imovinom

� informatizacija uprave (e-uprava )

� drugo.

� 12. Njegovanje lokalnog i regionalnog identiteta

� zaštita i upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom kao razvojnim resursom

� očuvanje bioraznolikosti i krajolika.

� drugo

Osim tih projekata u Bazu projekata mogu se prijaviti i drugi projekti koji su razvojno relevantni za DNŽ, a za čije financiranje i realizaciju postoje mogućnosti u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima. 1.5. Predlagatelji projekata u Bazu projekata Predlagatelji projekata mogu biti:

• jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi s područja DNŽ, pojedinačno ili više njih zajedno;

• DNŽ; • uz DNŽ i druge županije za meñužupanijske projekte; • razvojne agencije, poduzetnički i tehnološki centri te druge potporne institucije

regionalnog razvoja koje su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;

• komunalna i druga poduzeća u (su)vlasništvu općina i gradova;

91

• udruge; • gospodarski subjekti iz privatnog sektora, ali samo za projekte javne namjene i interesa,

a koji ulažu sredstva u programe, projekte i slične aktivnosti u području regionalnog i lokalnog razvoja kako je definirano u točki 1.4.

U slučaju da programi državnih institucija, IPA-e, županijski i drugi programi predviñaju da predlagatelji mogu biti i drugi osim gore navedenih subjekata (npr. poljoprivrednici, poduzetnici, obrtnici, turističke zajednice, škole, kulturne i zdravstvene ustanove, pojedinci i drugi), tada i takvi predlagatelji mogu predložiti projekte u Bazu projekata 1.6. Uvjeti koje projekti moraju zadovoljiti za uvrštenj e u Bazu projekata Uvjeti koje moraju zadovoljiti projekti za uvrštenje u Bazu projekata, a koji su naznačeni u Obrascu za prijavu na javni poziv za prikupljanje županijskih razvojnih projekata u Bazu projekata i za vrednovanje, odabir i predlaganje za županijsku financijsku potporu i preporuke (dalje Obrazac za prijavu) jesu:

• ciljevi i obrazloženja u projektima moraju biti sukladni ciljevima, prioritetima i mjerama utvrñenim u ROP-u i drugim strateškim dokumentima DNŽ, gradova i općina s područja DNŽ;

• u prijavi se moraju navesti programi državnih institucija, IPA-e, županijski i drugi programi na koje će se projekti kandidirati;

• projektna dokumentacija mora biti izrañena ili planirana tako da je u potpunom skladu sa standardima koji se traže u natječajima u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima, na koje se projekti kandidiraju;

• projekti spremni za provedbu moraju zadovoljiti sve uvjete koji su utvrñeni natječajima, u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima, na koje se projekti kandidiraju, a projekti u pripremi moraju iste uvjete moraju imati razrañene planom;

• projekti moraju imati plan, strukturu izvora financiranja i osiguran udio sredstva predlagatelja;

• projekti koji su sufinancirani moraju imati potvrdu financijskih izvora koji su ta sredstva odobrili;

• projekti koji su u pripremi ili u fazi idejnih projekata moraju imati jasan i cjelovit plan za sve aktivnosti izrade projektne dokumentacije;

• projekti moraju biti podneseni na Obrascu za prijavu uz koji mora biti priložena Izjava predlagatelja da projekt ima svu potrebnu dokumentaciju koju zahtijevaju natječaji na koje će se kandidirati za financiranje provedbe (dalje Izjava);

• projekti moraju biti dostavljeni obavezno u dva oblika i to: u elektroničkom obliku i u ispisu na potpisanom i ovjerenom obrascu koji se šalje poštom;

• projekti moraju udovoljiti i drugim uvjetima koje utvrñuje DNŽ. 2. POSTUPAK ZA UVRŠTAVANJA PROJEKATA U BAZU PROJEKATA Postupak uvrštavanja projekta ima 3 faza:

• prikupljanje projekata javnim pozivom (natječajem); • razvrstavanje projekata • prihvaćanje projekata u Bazu projekata;

92

Postupak prikupljanja, razvrstavanja i uvrštavanja projekta u Bazu projekata RAZVRSTAVANJE PROJEKATA 13 KLJUČNIH OBILJEŽJA

obilježja 1 2 n

1

2

n

2.1. Prikupljanje projekata u Bazu projekata Projekti se prikupljaju javnim pozivom za prijavljivanje razvojnih projekata, a potom se uvrštavaju u Bazu projekata. U Bazu projekta DUNEA uvrštava sve projekte koji ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom i pravilima Baze projekata.

obilježja 1 2 n

1

2

n

obilježja 1 2 n

1

2

n

P

P P

PRIKUPLJANJE PROJEKATA JAVNI POZIV ZA PROJEKTE ZA BAZU

P

projekti potpuno spremni za provedbu

projekti u pripremi projektne ideje

PRIHVA ĆANJE PROJEKATA U BAZU PROJEKATA

projekti potpuno spremni za provedbu

projekti u pripremi projektne ideje

93

Javnim pozivom za prijavljivanje razvojnih projekata za Bazu projekata smatra se oglas koji se objavljuje u županijskim i drugim javnim glasilima te na web stranicama DUNEA-e i DNŽ. Tekst javnog poziva utvrñuje Županijsko poglavarstvo, a javni poziv raspisuje DUNEA temeljem odluke Županijskog poglavarstva. Javni poziv raspisuje DUNEA najmanje jednom godišnje. Javne pozive DUNEA će raspisati ravnajući se planovima i rokovima za natječaje za financiranje provedbe projekata koji su utvrñeni u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima. Ukoliko se zbog naknadnih planova i najava natječaja za financiranje provedbe projekata u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima ukaže potreba, DUNEA može javni poziv objaviti i više puta na godinu. Na javni poziv mogu se javiti svi oni koji ispunjavaju uvjete za predlagatelje, a koji su propisani točkom 1.5. Tekst javnog poziva sadrži:

1. naziv i adresu DUNEA-e; 2. objašnjenje ciljeva javnog poziva; 3. predmet javnog poziva; 4. način, mjesto i rok za dostavu prijave projekata; 5. mjesto i vrijeme za podizanje Obrasca za prijavu za javni poziv; 6. kontakt za informacije i pojašnjenja u vezi s prijavljivanjem na javni poziv.

Rok za podnošenje prijava na javni poziv ne može biti kraći od 15 dana ni duži od 60 dana. Popratna dokumentacija javnog poziva sadrži:

• Obrazac s uputama za prijavu na javni poziv za prikupljanje županijskih razvojnih projekata u Bazu projekata i za vrednovanje, odabir i predlaganje Županijskoj skupštini za donošenje odluke o sufinanciranju i davanja preporuka;

• Izjavu da projekt koji se predlaže u Bazu projekata ima svu potrebnu dokumentaciju sukladno javnom pozivu, kao i potrebnu dokumentaciju koju zahtijevaju i drugi natječaji na koje će se projekt kandidirati za financiranje provedbe.

2.2. Razvrstavanje projekta u Bazu projekata Pregled i provjera prijave dokumentacije, ispunjavaju li projekti propisane uvjete; Projekti se prema obilježjima i uvjetima razvrstavaju u jednu od 3 skupina Baze projekata:

a) projekti potpuno spremni za provedbu b) projekti u pripremi c) projektne ideje.

94

U Bazi projekta se projekti razvrstavaju prema sljedećim obilježjima: 1. predlagatelj, 2. naziv projekta,

lokacija, mjesto na kojem se projekt provodi vrsta projekta s obzirom na stupanj spremnosti za provedbu sektori iz kojih se projekti prijavljuju

2. svrha projekta

cilj projekta 3. ciljevi, prioriteti i mjere iz ROP-a DNŽ-a na koje se vezuje projekt

sektorske i nacionalne strategije na koje se vezuje projekt lokalne strategije na koje se vezuje projekt

4. rezultati projekta

dugoročni razvojni učinci projekta krajnji korisnici projekta

5. povezanost projekta s drugim razvojnim projektima u DNŽ, općinama i gradovima

projekt je predložilo više jedinica lokalne samouprave i više županija prekogranični projekt

7. za projekte koji su u pripremi plan izrade projektne dokumentacije

programi na čije će se natječaje kandidirati projekti kad budu spremni za provedbu popis cjelovite dokumentacije potrebne da projekt bude potpuno spreman za provedbu i natječaji na koje će se kandidirati projekt za financiranje planirani rok izrade potrebne dokumentacije u kojem će projekt biti spreman za provedbu i kandidiranje na natječaje

6. za projekte spremne provedbu stupanj usuglašenosti projektne dokumentacije i čitavog

projekta s uvjetima i kriterijima programa državnih institucija, IPA-e, županijskih i drugih programa na čije će se natječaje projekt kandidirati za financiranje provedbe programi na čije će se natječaje projekt kandidirati - naziv programa i natječaja; naziv komponente; naziv prioriteta; naziv mjere uvjete koje predlagatelji trebaju ispuniti kako bi projekte mogli kandidirati na natječajima pojedinih programa - naziv programa i natječaja; uvjeti dokumentacija potrebna za projekt koji će se kandidirati na natječajima pojedinih programa

7. financiranje projekta ukupan proračun projekta (ukupna sredstva potrebna za njegovu

provedbu) struktura izvora za financiranje provedbe projekata sufinanciranje iz drugih izvora

10. rok provedbe/realizacije projekta 11. sposobnost i iskustvo predlagatelja projekta za koji se traži sufinanciranje izrade projektne dokumentacije

95

12. potrebna pomoć u pripremi projekata za bazu projekata 13. ostala važni podaci 2.3. Prihvaćanja projekata u Bazu projekata Postupak uvrštenja projekata u Bazu projekata provodi DUNEA u 3 koraka:

a) kontrola prijave i dokumentacije, ispunjavaju li projekti propisane uvjete;

b) uvrštavanje projekata u Bazu projekata sukladno pravilima Baze Projekta; c) dodjela broja i šifre pod kojim se vodi projekt u Bazi projekata.

3. KRITERIJI I POSTUPAK ZA VREDNOVANJE PROJEKATA ZA SUFINANCIRANJU I DAVANJA PREPORUKE 3.1. Kriteriji za vrednovanje projekta iz Baze projekata Osnovne skupine kriterija za vrednovanje jesu:

• opravdanost i jasnoća projekata; • usuglašenost/podudarnost s ciljevima i mjerama s ROP-a DNŽ i drugim strategijama; • usuglašenost s uvjetima i kriterijima u programima državnih institucija, IPA-e,

županijskim i drugim programima; • utjecaj rezultata i učinaka na razvoj općine, grada, županije; • kvaliteta i pouzdanost izvora financiranja provedbe projekata; • osiguranje vlastitih sredstava predlagatelja u realizaciji projekata; • kvaliteta, sposobnost i iskustvo predlagatelja.

Vrednovanje projekata provodi se temeljem informacija i podataka iz Obrasca za prijavu.

96

KRITERIJI I ZA VREDNOVANJE PROJEKATA

Obilježja Izvor informacija u Prijavi (broj pitanja)

Ocjena Komentar

Opravdanost i jasnoća projekta

Konzistentno, jasno stajalište o problemu, sadržaju i ciljevima

5.1./5.2/5.3.

Usklañenost problema, ciljeva, sadržaja i planiranih rezultata i učinaka na razvoj.

8./9.

Jasna definicija planiranih rezultata i učinaka na razvoj

5.3./8.

Povezanost s drugim projektima na lokalnoj i regionalnoj razini

18./19./20.

Usklañenost planiranih rezultata i financijskih izvora.

12./13./14.

Usuglašenost/podudarnost sa strategijama Usklañenost projekta sa ROP-om 2.1./2.2./2.3. Usklañenost projekta sa sektorskim strategijama 18

Usklañenost s lokalnim strategijama 19

Usuglašenost s uvjetima i kriterijima iz programa državnih institucija, IPA-e, županijskih i drugih programa

Usuglašenost s uvjetima i kriterijima iz programa državnih institucija na čije se natječaje program kandidira

18./19./20./21.

Usuglašenost s uvjetima i kriterijima iz IPA programa na čije se natječaje projekt kandidira

18./19./20./21.

Usuglašenost s uvjetima i kriterijima iz županijskih programa na čije se natječaje projekt kandidira

18./19./20./21.

Utjecaj rezultata i učinaka na razvoj općine, grada, županije

Utjecaj na prostorni razvoj 7./8. Utjecaj na zapošljavanje 6.

Utjecaj na društvenu povezanost, uključenost i jednake mogućnosti

6./7./8.

Utjecaj na okoliš 7./8. Kvaliteta i pouzdanost izvora financiranja provedbe projekata

Kvaliteta izvora financiranja projekta 13./14. Pouzdanost izvora financiranja 13./14. Osiguranje vlastitih sredstava predlagatelja Pouzdanost u osiguranju vlastitih sredstava predlagatelja u realizaciji projekta

15.

Kvaliteta, sposobnost i iskustvo predlagatelja Iskustvo podnositelja u pripremanju, upravljanju i realizaciji sličnih projekata (reference)

22./23.

Postignuti rezultati 22./23

PROSJEČNA OCJENA

97

3.2. Postupak vrednovanja projekata iz Baze projekata Postupak vrednovanja je sljedeći:

• u Obrazac za vrednovanje projekata upiše se ime projekta i ostali podaci; • za svako navedeno obilježje u Obrascu pregledaju se pripadajući odgovori iz

Obrasca za prijavu; • za vrednovanje služe ocjene od 5 do 1, pri čemu je ocjena 5 najviša, a ocjena 1

najniža; • ocjene se upisuju u Obrascu za vrednovanje na posebno označena mjesta; • kad se provede ocjenjivanje po svim obilježjima, izračuna se prosječna ocjena

za čitav projekt; • u posebno označenu rubriku u Obrascu za vrednovanje upisuju se eventualni

komentari u vezi s pojedinim odgovorima i ocjenama. 3.3. Rangiranje projekata iz Baze projekata Postupak rangiranja i utvrñivanja prijedloga liste prvenstva provodi DUNEA na sljedeći način:

• projekti se rangiraju tako da je na prvome mjestu onaj s najvišom prosječnom ocjenom, a na posljednjem onaj s najnižom;

• na rang listi se uz svaki projekt označuje i strateški cilj, prioritet i sektor kojem projekt pripada tako da je vidljivo s koliko su projekata i na kojem mjestu zatupljeni pojedini razvojni prioriteti i sektori.

3.4. Savjetnička uloga DUNEA-e pri odlučivanju o listi prvenstva Skupština/poglavarstvo DNŽ na prijedlog DUNEA-e utvrñuje listu prvenstva projekata te donosi odluku od sufinanciranju i davanju preporuke za kandidiranje i financiranje iz programa državnih institucija, IPA-e i drugih programa. DUNEA dostavlja prijedlog liste prvenstva Skupštini/Poglavarstvu DNŽ. U postupku utvrñivanja liste prvenstva projekata DUNEA daje stručna objašnjenja i tumačenja. 4. PRAĆENJE BAZE PROJEKATA 4.1. Aktivnosti u praćenju projekata koji su u pripremi Projekte u Bazi projekta koji su uvršteni u skupinu b) Projekti u pripremi i u skupinu c) Projektne ideje prema točki 4.1.6. DUNEA prati i prema potrebi daje tehničku pomoć predlagateljima sve do faze u kojoj njihovi projekti postaju potpuno spremni za provedbu. 4.2. Praćenje provedbe projekata iz Baze projekata DUNEA će pratiti provedbu svih projekata koji su na listi prvenstva koju je usvojila Županijska skupština do njihovog potpunog završetka, te polugodišnje o tome izvještavati Županijsku skupštinu.

98

Praćenje obuhvaća: • prikupljanje informacija o kandidiranju projekata na natječaje za financiranje provedbe

i rezultatima natjecanja; • prikupljanje izvještaja o svim fazama provedbe projekata; • prikupljanje izvještaja o završetku projekata i ostvarenim rezultatima.

Sve potrebne informacije i izvještaje o provedbi i završetku projekata predlagatelji su dužni pravovremeno dostavljati DUNEA-i. 4.3. Isključivanje projekata iz Baze projekata DUNEA prati pojedine faze pripreme i provedbe projekata koji su u Bazi projekata temeljem informacija i podataka koje predlagatelji dostavljaju DUNEA. Na osnovi tog praćenja i kontrole, DUNEA provodi reviziju Baze projekata i isključuje projekte:

• koji su posve završeni; • od koji su predlagatelji odustali; • za koje se utvrdi da sadrže neistinite podatke; • za koje predlagatelji ne dostave zatražene dopune i dodatne informacije i podatke; • za koje se utvrdi da ne ispunjavaju kriterije utvrñene Pravilnikom.

5. IZVJEŠTAVANJE O BAZI PROJEKATA 5.1. Izvještavanje o prikupljanju i prihvaćanju projekta O rezultatima prikupljanja, razvrstavanja i prihvaćanju projekta u Bazu projekata, DUNEA redovito izvještava predlagatelje projekta Skupštinu/poglavarstvo DNŽ, stručne službe Županije, gradova i općina i javnost. 5.2. Izvještavanje o vrednovanju, rangiranju i utvrñivanju prijedloga rang liste projekata DUNEA odluku o vrednovanju, rangiranju i utvrñivanju prijedloga rang liste projekata dostavlja Županijskom poglavarstvu, a ono Županijskoj skupštini:

• listu prvenstva vrednovanih projekata; • eventualne dodatne informacije i obrazloženja u vezi s rangiranim projektima.

Skupština/Poglavarstvo DNŽ donosi listu prvenstva projekata te odluku od sufinanciranju i davanju preporuke za kandidiranje i financiranje iz programa državnih institucija, IPA-e i drugih programa. Nakon stupanja na snagu donesene odluke Skupštine/Poglavarstva DNŽ, DUNEA dostavlja obavijest svim predlagateljima i objavljuje odluku na web stranicama DUNEA-e.

99

6. PREUZIMANJE PROJEKATA IZ POSTOJE ĆE BAZE ROP-A DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE 2007-2013. Za projekte iz postojeće baze ROP-a Dubrovačko neretvanske županije 2007-2013. koji su do sada prikupljeni DUNEA će provesti ažuriranje te će one projekte koji odgovaraju uvjetima uvrstiti u Bazu projekata. U sklopu ažuriranja dosadašnjih projekata, predlagatelji trebaju na zahtjev Agencije, a u roku koji ona odredi, dati dopune podataka. Nakon što dobije tražene dopune, Agencija će te projekte zajedno s ostalim projektima uključiti u proces uvrštenja u Bazu projekata.

100

PRILOZI

101

Prilog 1

DUNEA

OBRAZAC

ZA PRIJAVU NA JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE ŽUPANIJSK IH RAZVOJNIH PROJEKATA U BAZU PROJEKATA I ZA

VREDNOVANJE, ODABIR I PREDLAGANJE ZA FINANCIJSKU POTPORU I PREPORUKE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

S UPUTAMA ZA POPUNJAVANJE

102

Sadržaj UVOD .................................................................................................................................... 102

Popunjavanje Obrasca ...................................................................................................... 102 Upute za popunjavanje Obrasca ....................................................................................... 102 Uvjeti koje projekti moraju ispuniti za uvrštenje u Bazu projekata ................................. 102 Postupak uvrštavanja projekata u Bazu projekata............................................................ 103 Vrednovanje, rangiranje i odabir projekata za potporu i podršku Županijskog poglavarstva................................................................................................. 103

I. OPĆI PODACI O PREDLAGATELJU..............................................................................104 II. OPĆI PODACI O PROJEKTU ......................................................................................... 105 III. OPIS, SVRHA, CILJEVI I UTEMELJENOST PROJEKTA.......................................... 107 IV. USUGLAŠENOST/PODUDARNOST PROJEKTA S CILJEVIMA ŽUPANIJSKIH I DRUGIH STRATEGIJA........................................................................... 108 V. UTJECAJ PROJEKTA NA RAZVOJ OPĆINE, GRADA, ŽUPANIJE ......................... 109 VI. NA KOJI NAČIN PROJEKT NADOPUNJUJE I/ILI NADOGRAðUJE POSTOJEĆE PROJEKTE U OPĆINI/GRADU/ŽUPANIJI? ...................................................................... 110 VII. PLAN IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA PROJEKTE KOJI SU U PRIPREMI ................................................................................................................... 111 VIII. STUPANJ USUGLAŠENOSTI PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I ČITAVOG PROJEKTA S UVJETIMA I KRITERIJIMA PROGRAMA DRŽAVNIH INSTITUCIJA, IPA-e, ŽUPANIJSKIH I DRUGIH PROGRAMA NA ČIJE ĆE SE NATJEČAJE PROJEKT KANDIDIRATI ZA FINANCIRANJE PROVEDBE ........................................................... 113 IX. FINANCIRANJE PROJEKTA........................................................................................ 114 X. ROK PROVEDBE/REALIZACIJE PROJEKTA ............................................................. 116 XI. SPOSOBNOST I ISKUSTVO PREDLAGATELJA PROJEKTA ZA KOJI SE TRAŽI SUFINANCIRANJE IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE .................................... 117 XII. POMOĆ U PRIPREMI PROJEKATA ZA BAZU PROJEKATA................................. 117 XIII. DODATNI PODACI ILI INFORMACIJE VAŽNE ZA PROJEKT ............................ 118

103

UVOD Popunjavanje Obrasca Za svaki prijedlog projekta koji se kandidira u Bazu projekata predlagatelj je dužan popuniti cijeli Obrazac. Predlagatelj treba odgovoriti na sva pitanja, a odgovori trebaju biti potpuni, precizni i jasni, za što služe obrazloženja koja su dana u uputama za popunjavanje uz svako pitanje. Upute za popunjavanje Obrasca Upute trebaju pomoći predlagateljima razvojnih projekata pri popunjavanju ovog obrasca za prijavu projekata u Bazu projekata koju vodi DUNEA DNŽ. Upute trebaju korisnicima pojasniti pitanja iz Obrasca kako bi predlagatelji što preciznije i potpunije odgovorili, odnosno kako bi što bolje obrazložili svoje prijedloge projekata za dobivanje financijske potpore i preporuka Županijske skupštine za kandidiranje za financiranje provedbe u sklopu programa državnih institucija Republike Hrvatske, IPA-e, županijskih i drugih programa. Korisnicima se posebno preporučuje da, prije nego što počnu popunjavati Obrazac, pažljivo i dokraja pregledaju upute i upoznaju se sa svim pitanjima i tumačenjima kako na njih odgovoriti. Uvjeti koje projekti moraju ispuniti za uvrštenje u Bazu projekata Uvjeti koje projekti moraju ispuniti jesu:

• projekti moraju biti podneseni na Obrascu za prijavu uz koji mora biti priložena Izjava predlagatelja da projekt ima svu potrebnu dokumentaciju koju zahtijevaju natječaji na koje će se kandidirati za financiranje provedbe (dalje Izjava);

• ciljevi i obrazloženja u projektima moraju biti sukladni ciljevima, prioritetima i mjerama utvrñenim u ROP-u i drugim strateškim dokumentima DNŽ, gradova i općina s područja DNŽ;

• u prijavi se moraju navesti programi državnih institucija, IPA-e, županijski i drugi programi na koje će se projekti kandidirati;

• projektna dokumentacija mora biti izrañena ili planirana tako da je u potpunom skladu sa standardima koji se traže u natječajima u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima, na koje se projekti kandidiraju;

• projekti spremni za provedbu moraju zadovoljiti sve uvjete koji su utvrñeni natječajima, u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima, na koje se projekti kandidiraju, a projekti u pripremi moraju ih imati razrañene planom;

• projekti moraju imati plan, strukturu izvora financiranja i osiguran udio sredstva predlagatelja;

• projekti koji su sufinancirani moraju imati potvrdu financijskih izvora koji su ta sredstva odobrili;

• projekti koji su u pripremi ili u fazi idejnih projekata moraju imati jasan i cjelovit plan za sve aktivnosti izrade projektne dokumentacije;

• projekti moraju biti dostavljeni obavezno u dva oblika i to: u elektroničkom obliku i u ispisu na potpisanom i ovjerenom obrascu koji se šalje poštom;

104

• projekti moraju udovoljiti i drugim uvjetima koje utvrñuje DNŽ. Postupak uvrštavanja projekata u Bazu projekata U roku propisanom javnim pozivom predlagatelji trebaju dostaviti DUNEA-i potpuno popunjen Obrazac i to u elektroničkom obliku i u ispisu, kao i sve potrebne dokumente. Predlagatelj je dužan odgovoriti na eventualna dodatna pitanja DUNEA-e. Projekte koji su ispunili sve propisane uvjete DUNEA uvrštava u Bazu projekata. To je osnova za sljedeću fazu vrednovanja i odabira projekata za financijsku potporu i preporuke Županijske skupštine. Projekte koji su ispunili uvjete DUNEA uvrštava u jednu od 3 glavne skupine:

• projekti potpuno spremni za provedbu vrednuju se, rangiraju i predlažu Županijskoj skupštini za financijsku potporu i preporuke;

• projekti u pripremi prate se i dovršavaju uz odgovarajuću tehničku pomoć DUNEA-e, a kad za to ispune uvjete prelaze u skupinu a);

• projektne ideje se prate, razrañuju i dovršavaju uz odgovarajuću tehničku pomoć DUNEA-e i prelaze u skupinu b), a kad za to ispune uvjete prelaze u skupinu a).

Prijedloge projekata koji ne ispunjavaju propisane uvjete DUNEA isključuje iz daljnjeg postupka za uvrštenje u Bazu projekata, kao i iz postupka vrednovanja i odabira za financijsku potporu i preporuke Županijske skupštine. O tome obavještava svakog podnositelja projekta uz obrazloženje. Vrednovanje, rangiranje i odabir projekata za potporu i podršku Županijskog poglavarstva Osnovni uvjet da projekt bude podvrgnut vrednovanju za financijsku potporu i preporuke županijskog poglavarstva jest da je uvršten u Bazu projekata i to u skupinu a) projekti spremni za provedbu. Vrednovanje i rangiranje projekata te utvrñivanje prijedloga rang liste provodi posebno Povjerenstvo, koje odreñuje DUNEA. Vrednovanje se provodi prema kriterijima i postupku koji su utvrñeni Pravilnikom. Odluku o utvrñivanju i usvajanju rang liste projekata te odabiru projekata za dobivanje financijske potpore i preporuka za kandidiranje i financiranje iz programa državnih institucija, IPA-e, županijskih i drugih programa, donosi Županijska skupština.

105

DUBROVAČKO-NERETVANSKA REGIONALNA RAZVOJNA ŽUPANIJA AGENCIJA DUNEA d.o.o. OBRAZAC ZA PRIJAVLJIVANJE RAZVOJNIH PROJEKATA

ZA MREŽU U ROP-u (ŽUPANIJSKOJ RAZVOJNOJ STRATEGIJI)

1. NAZIV PROJEKTA

____________________________________ Upisati puni naziv projekta

2. POVEZANOST PROJEKTA S ROP-OM

2.1. Na koji je cilj ROP-a (ŽRS-a) vezan projekt

Zaokružiti cilj 1. Uravnotežen i održiv razvoj obale, otoka i zaleña 2. Očuvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja 3. Unaprijediti kvalitetu odgoja i obrazovanja

2.2. Na koji je prioritet iz ROP-a (ŽRS-a) vezan projekt

Zaokružiti prioritet 1.1. Definirati pravce razvoja u poljoprivredi 1.2. Osigurati pozitivnu poduzetničku klimu 1.3. Produžiti turističku sezonu kvalitetnim sadržajima 1.4. Planski razvijati infrastrukturu 2.1. Zaštita mora, podmorja, i okoliša uz završetak razminiranja 2.2. Valorizacija kulturnih i prirodnih vrijednosti 2.3. Potpora djelovanju civilnog sektora 3.1. Podignuti instutucionalnu razinu odgoja 3.2. Uskladiti obrazovne programe, inovacije i tržište 3.3. Inicirati sportsko-obrazovnu korelaciju u svim smjerovima

106

2.3. Na koju je mjeru iz ROP-a (ŽRS-a) vezan projekt

Zaokružiti mjeru 1.1.1. Poticati i podržati specijaliziranu poljoprivrednu proizvodnju uz kvalitetan pristup poljoprivrednom zemljištu 1.1.2. Unaprijediti i koristiti postojeće poljoprivredne resurse prema zahtjevima tržišta 1.2.1. Poduprijeti organiziran pristup obrtu, malom i srednjem poduzetništvu 1.2.2. Inicirati i omogućiti pristup novom tržištu kroz moderan marketinški pristup 1.2.3. Osnažiti pozitivnu korelaciju razvoja poljoprivrede, turizma, maloga i srednjeg poduzetništva uz sve oblike udruživanja 1.3.1. Podržati projekte prilagoñene standardima EU i zahtjevima tržišta u različitim oblicima turističke ponude 1.3.2. Uskladiti turističke potencijale i potrebe za sportskim, kulturnim i inim sadržajima, kroz kampove, centre i manifestacije 1.4.1. Osigurati potpunu komunalnu infrastrukturu na cijlom području DNŽ 1.4.2. Organizirati kontinuirani razvoj institucionalne infrastrukture sukladno potrebama i standardima EU 1.4.3. Omogućiti trajnu i kvalitetenu prometnu komunikaciju unutar DNŽ, kao i na meñužupanijskoj te meñunarodnoj razini 2.1.1. Podržati aktivnosti i preventivne projekte u smislu zaštite od požara, potresa, poplava, vremenskih nepogoda, i ostalih oblika opasnosti 2.1.2. Poticati ekološke aktivnosti te istraživački i inovativni rad na području očuvanja prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša 2.2.1. Identificirati i održivo koristiti već postojeće resurse te inicirati nove kulturne i prirodne vrijednosti uz kvalitetnu promociju i zaštitu 2.2.2. Zaštititi i očuvati baštinu DNŽ u svim oblicima 2.3.1. Podržati rad lokalnih i regionalnih udruga i klubova 2.3.2. Osnažiti djelovanje mladih, osoba s posebnim potrebama, osoba treće dobi te nacionalnih manjina i ranjivih skupina. 2.3.3.Unaprijediti socijalnu i zdravstvenu zaštitu i preventivu 3.1.1. Podržati izgradnju, rekonstrukciju, obnovu, održavanje jaslica, dječjih vrtića, i drugih ustanova za smještaj i čuvanje djece predškolske i školske dobi uz cjelodnevnu skrb. 3.2.1. Organizirati edukativne programe za poduzetnike i potencijalne poduzetnike svif profila 3.2.2. Podržati projekte obrazovnoga karaktera u javnom i civilnom sektoru uz nabavu opreme i potrebnih sredstava

107

3.2.3. Poduprijeti dodatnu edukaciju za službenike te promociju socijalne uključenosti 3.3.1. Unaprijediti obrazovanje svih generacija kroz šport i rekreaciju, uključujući specijalne institucije i odjele 3.3.2. Poticati kontinuiranu izobrazbu kadrova za pomoć i spašavanje, te nabavu i osiguranje neophodne opreme

4. PODNOSITELJ PRIJAVE / PREDLAGAČ PROJEKTA

_____________________________________________ Upisati naziv podnositelja _____________________________________________ Upisati organizacijski oblik predlagača (uprava, javna institucija, javno poduzeće, udruga i dr.) _________________________________________ Adresa _________________________________________ Telefon, e-mail, fax _________________________________________ Ime i prezime nadležne osobe, funkcija

5. OPIS PROJEKTA 5.1. Svrha projekta

Opisati koji je smisao projekta? Zašto je projekt pokrenut?

5.2. Ciljevi projekta Opisati što se projektom želi postići? Koji su konkretni koraci (aktivnosti) da se postigne svrha projekta?

5.3. Rezultati projekta Opisati što je to što će projekt dati korisnicima? Što je učinak projekta za korisnike?

108

6. KONAČNI KORISNICI

____________ Broj korisnika Opisati korisnike, tko su korisnici, ciljane grupe.

7. PODRUČJE NA KOJEM SE IZVODI PROJEKT

Navesti lokaciju na kojoj se projekt izvodi.

8. SEKTOR I VRSTA PROJEKTA

____________________________________ Upisati sektor (npr. industrija, poljoprivreda, obrazovanje, turizam, okoliš i dr.) _______________________________________ Upisati vrstu projekta npr. proizvodni, infrastrukturni, prijenos znanja i dr.

9. U KOJOJ JE FAZI PREDLOŽANI PROJEKT

X u tijeku X pripremljen u potpunosti za provedbu ali nije počeo X u tijeku je priprema X prijedlog Zaokružite jednog od navedenih X

10. PREDVIðENI POČETAK IZVEDBE PROJEKTA

_____________________________ Dan, mjesec, godina

11. PROCJENA UKUPNOG VREMENA TRAJANJA PROJEKTA

_____________________________ Broj mjeseci

109

12. KOJI JE UKUPAN PRORAČUN PROJEKTA

________________________________ Iznos proračuna projekta u kunama/eurima.

13. STRUKTURA FINANCIRANJA PROJEKTA

______% vlastitih sredstava(od predlagača) ______% sredstva drugih izvora u Županiji ______% sredstva iz državnog proračuna i državnih ustanova ______ ______% sredstva iz programa EU ______% sredstava drugih inozemnih izvora ______% sredstva kredita ______% privatna sredstva ______% ostali izvori (navesti koji) Za projekte koji su u izvedbi, a imaju sufinanciranje priložiti potvrdu. Za projekte koji su u pripremi navesti moguće prijedloge sufinanciranja.

14. PRIJEDLOZI ZA SUFINANCIRANJE

_________________________________ Navesti da li je projekt predložen drugom vanjskom izvoru financiranja ____________________ Navesti kojem _____________________ Navesti kada

110

15. VLASNIČKA PITANJA

_____________________________________ Navesti da li su svi vlasnički problemi riješeni ako projekt obuhvaća i grañenje. Priložiti pismenu potvrdu u prilogu

16. DOKUMENTACIJA (da li je izrañena, status i komentari)

Master Plan _________________________________ Studija predizvodljivosti _________________________________ Procjena utjecaja na okoliš _________________________________ Geotehničke studije _________________________________ Ostalo (molimo navesti) _________________________________ Konceptualni nacrt _________________________________ Početni nacrt _________________________________

111

Glavni nacrt _________________________________ Konačni nacrt _________________________________ Lokacijska dozvola _________________________________ Grañevinska dozvola ( i postotak radova u dozvoli) _________________________________ Ostalo (molimo navesti) _________________________________ Da li je planirana lokacija projekta u prostornom planu tog područja? DA NE Da li je područje planirane gradnje javno vlasništvo? Ako da, u kojem postotku? DA NE Da li postoji bilo kakva uključenost Svjetske Banke, EBRD-a ili EIB-a u projekt? DA NE

112

Da li se zna točna lokacija u vidu zemlje i/ili prostora za projekt? DA NE Da li je projekt riješio pitanje vlasništva nad zemljom i nekretninama na toj lokaciji ili će ih vrlo vjerojatno riješiti prije kraja 2010 godine? DA NE

17. PODRŠKA NADLEŽNIH INSTITUCIJA

________________________________ Navesti da li postoji podrška nadležne institucije i koje. Priložite pismenu potvrdu u prilogu.

18. POVEZANOST PROJEKTA S DRUGIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA/ STRATEGIJAMA

Navedite da li je projekt povezan s nekim razvojnim programom, sektorskim ili područnim (npr. Strategija razvoja grañevinarstva ili Razvojni plan općine i sl.) i ime tog programa.

19. ZAJEDNIČKI PROJEKT VIŠE JEDINICA LOKALNE SAOUPRAVE

_______________________________________ Navedite koje su to jedinice lokalne samouprave.

20. MEðUŽUPANIJSKI PROJEKT

_______________________________________ Navedite koje su to županije

21.PREKOGRANIČNI PROJEKT

_______________________________________ Navedite koje su to inozemne regije

113

22. PROVEDBENA ORGANIZACIJA PROJEKTA I PARTNERI

______________________________________ Ime provedbene organizacije _____________________________________ Ime partnera provedbene organizacije

23. DODATNI PODACI ILI INFORMACIJE VAŽNE ZA PROJEKT

24. MJESTO I DATUM __________________ mjesto ___________________ datum

25. KONTAKT OSOBA

________________________________ Ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail

26. POTPIS I FUNKCIJA OD PREDLAGAČA

____________________ Ime, prezime, funkcija

27. Šifra projekta _________________ Popunjava DUNEA d.o.o.

114

Prilog 3 Formular za javni poziv za prikupljanje projekta za Bazu projekata REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVAČKO – NERTVANSKA ŽUPANIJA DUNEA

JAVNI POZIV ZA PRIJAVLJIVANJE RAZVOJNIH PROJEKATA U BAZU PROJEKATA DUBROVA ČKO – NERTVANSKA ŽUPANIJA

Cilj DUNEA započinje sustavno, trajno i s jednoga mjesta prikupljati, pratiti i vrednovati projekte i projektne ideje koje su u skladu s razvojnim prioritetima utvrñenim ROP-om DNŽ i prioritetima Republike Hrvatske. Projekti i projektne ideje unosit će se u Bazu projekata i nakon vrednovanja i rangiranja bit će predloženi županijskom poglavarstvu za financijsku potporu i preporuke za kandidiranje za financijska sredstva i tehničku pomoć iz programa: • državnih institucija Republike Hrvatske • IPA-e • DNŽ i gradova i općina • drugih meñunarodnih institucija i • drugih programa. Predlagatelji Predlagatelji projekata mogu biti pravne osobe i tijela područne (regionalne) i lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije i to:

• jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi, pojedinačno ili više njih zajedno s područja DNŽ

• DNŽ • uz DNŽ, i druge županije za meñužupanijske projekte • razvojne agencije, poduzetnički i tehnološki centri te druge potporne institucije

regionalnog razvoja koje su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• komunalna i druga poduzeća u (su)vlasništvu općina i gradova i • udruge.

Vrste projekata, uvjeti, način prijave i upute Vrste projekata, uvjeti za predlagatelje i projekte, način prijave projekata, potrebna dokumentacija i upute, sadržani su u Obrascu za prijavu na javni poziv za prikupljanje županijskih razvojnih projekata u Bazu projekata i za vrednovanje, odabir i predlaganje za financijsku potporu i preporuke županijskog poglavarstva, koji se može dobiti na web stranici DUNEA-e : www.dunea.hr

115

Prijava Projekti i projektne ideje podnose se na Obrascu za prijavu na javni poziv za prikupljanje županijskih razvojnih projekata u Bazu projekata i za vrednovanje, odabir i predlaganje za financijsku potporu i preporuke županijske skupštine/poglavarstva obavezno u dva oblika:

- u elektroničkom obliku –preko web stranice i - na potpisanom i ovjerenom Obrascu poslanom poštom.

Prijave se šalju na adresu: elektronički na: info@dunea.hr poštom: RRA Dunea d.o.o., Branitelja Dubrovnika 41, p.p.358,

20 000 Dubrovnik Rok prijave: xxx Informacije Informacije se mogu dobiti u DUNEA-i: kontakt osoba: xxx telefon: xxx e-mail: xxx

116

Prilog 4 PROGRAMSKA SPECIFIKACIJA ZA IZRADU BAZE PROJEKATA D NŽ Očekivani aproksimativni broj projekata koji će biti obrañeni upitnikom je u ovom trenutku 500, te stoga za izradu baze podataka zadovoljavaju programi iz paketa MS Office 2003 ili MS Office 2007. Prema slogu baze podataka (Tablica 1) treba dizajnirati tablice (Excel) koji će se dostavljati podnositeljima projekata. Uz tako kreirane upitnike treba priložiti Upute za popunjavanje koje iscrpno objašnjavaju sva pitanja iz Obrasca kako sa sadržajnog aspekta tako i sa tehničkog aspekta (za numeričko polje unosi se isključivo broj ili ako je za dužinu teksta predviñena veličina od 255 znakova onda odgovor smije sadržavati manje ili točno 255 znakova). Korisnicima se posebno preporučuje da, prije nego što počnu popunjavati Obrazac, pažljivo i dokraja pregledaju upute i upoznaju se sa svim pitanjima i tumačenjima kako na njih odgovoriti. Predlagatelji dostavljaju ispunjene obrasce u elektroničkom obliku i ispisu, te su dužni odgovoriti na eventualna dodatna pitanja kako bi se ispoštovala korektnost unosa u Bazu podataka. Samo valjano ispunjeni obrasci mogu se unositi u Bazu podataka. U MS Accessu treba dizajnirati bazu podataka u koju će se unositi dobiveni odgovori. Na taj način napunjena baza spremna je za analitičku i statističku obradu. Tablica 1. Primjer sloga baze podataka razvojnih projekata Dubrovačko-neretvanske županije

Naziv polja

Tip polja

1. REDNI BROJ - SIFRA PROJEKTA

NUM

2. NAZIV PROJEKTA

255 CHAR

3. MJERA - redni broj

NUM

4. NAZIV PODNOSITELJA

255 CHAR

5. VRSTA

255 CHAR

6. ADRESA ulica i broj

255 CHAR

7. MJESTO

255 CHAR

8. TELEFON

255 CHAR

9. FAX

255 CHAR

10. E-MAIL

255 CHAR

11. WEB STRANICA

255 CHAR

12. IME I PREZIME NADL OSOBE

255 CHAR

13. FUNKCIJA NADL OSOBE

255 CHAR

14. SVRHA PROJEKTA

MEMO

15. CILJEVI PROJEKTA

MEMO

16. REZULTATI PROJEKTA

MEMO

17. BROJ KORISNIKA

NUM

18. OPIS KORISNIKA

MEMO

19. PODRUCJE PROJEKTA

MEMO

20. SEKTOR PROJEKTA

255 CHAR

21. VRSTA PROJEKTA

255 CHAR

117

22. FAZA PROJEKTA

255 CHAR

23. POCETAK IZVEDBE

255 CHAR

24. PROCJENA TRAJANJA

255 CHAR

25. PRORACUN PROJEKTA

CURRENCY

26. STRUKTURA FINANCIRANJA

255 CHAR

27. % VLASTITIH SREDSTAVA

NUM

28. % IZVORA U ZUPANIJI

NUM

29. % DRZAVNOG PRORAC I DRZ USTANOVA

NUM

30. % IZ EU PROGRAMA

NUM

31. % DRUGIH INO IZVORA

NUM

32. % KREDITA

NUM

33. % PRIVATNA SREDSTVA

NUM

34. % OSTALI IZVORI

NUM

35. OSTALI IZVORI

CURRENCY

36. ZATRAZEN VANJSKI IZVOR?

DA ili NE

37. AKO DA, KOJI?

255 CHAR

38. AKO DA, KADA?

255 CHAR

39. VLASNICKA PITANJA

MEMO

40. PRIBAVLJENE SVE DOZVOLE

DA ili NE

41. AKO NE, MOGU LI SE U 6 MJESECI?

MEMO

42. JE LI TEHNICKA DOKUMENTACIJA NA RASPOLAGANJU?

DA ili NE

43. AKO NE, MOZE LI SE PRIPREMITI U 6 MJESECI?

MEMO

44. ANALIZE ZA PROJEKT

MEMO

45. PODRSKA NADLEZNIH INSTITUCIJA

MEMO

46. PISMENA POTVRDA PODRSKE?

255 CHAR

47 POVEZANOST PROJEKTA S DRUGIM RAZV PROG

MEMO

48. ZAJEDNICKI PROJEKT S DRUGIM JLS?

255 CHAR

49. AKO DA, KOJE JLS?

MEMO

50. MEDJUZUPANIJSKI PROJEKT?

255 CHAR

51. AKO DA, SA KOJIM ZUPANIJAMA?

MEMO

52. PREKOGRANICNI PROJEKT?

255 CHAR

53. AKO DA, KOJE SU TO INO REGIJE?

MEMO

54. NAZIV PROVEDBENE ORGANIZACIJE

MEMO

55. NAZIV PARTNERA PROVEDBENE ORGANIZACIJA

MEMO

56. DODATNE INFORMACIJE

MEMO

57. DATUM

upisati datum 99 99 9999

58. Zavrsen

Yes/No

59. Dokument (o završenosti)

255 CHAR

60. DatumZavrsenosti

upisati datum 99 99 9999

61. Izvedba

Yes/No

52 Utroseno

255 CHAR

63. VrijemeZavrsetka

255 CHAR

64. Priprema

255 CHAR

65. Odustalo

Yes/No

66. Novi

Yes/No

118

Tipovi podataka: TEXT: upotrebljava se za tekstualne parametre. Ponekada ga možete upotrebljavati i za brojeve, ako ne trebate izvoditi nikakve operacije s njima ( a što bi bilo apsurdno npr: zbrajati telefonske brojeve ) Veličina do 255 znakova. MEMO: Ova polja za napomene možete upotrebljavati za tekst slobodnog oblika. Većina polja u Accessu sadrži ograničenu količinu informacija, ali polja za napomene mogu sadržavati i do 64000 znakova. NUMBER: Unosi se broj. CURRENCY: Ovo je posebna vrsta brojčanog polja koje je podešeno za rukovanje sa novčanim vrijednostima. DATE/TIME: služi za praćenje datuma i vremena. YES/NO: za odgovore sa DA ili NE Uvjeti koje projekti moraju ispuniti jesu:

• projekti moraju biti podneseni na Obrascu za prijavu uz koji mora biti priložena Izjava predlagatelja da projekt ima svu potrebnu dokumentaciju koju zahtijevaju natječaji na koje će se kandidirati za financiranje provedbe (dalje Izjava);

• ciljevi i obrazloženja u projektima moraju biti sukladni ciljevima, prioritetima i mjerama definiranim u strateškim dokumentima županije;

• u prijavi se moraju navesti programi državnih institucija, IPA-e, županijski i drugi programi na koje će se projekti kandidirati;

• projektna dokumentacija mora biti izrañena ili planirana tako da je u potpunom skladu sa standardima koji se traže u natječajima u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima, na koje se projekti kandidiraju;

• projekti spremni za provedbu moraju zadovoljiti sve uvjete koji su utvrñeni natječajima, u programima državnih institucija, IPA-e, županijskim i drugim programima, na koje se projekti kandidiraju, a projekti u pripremi moraju iste uvjete moraju imati razrañene planom;

• projekti moraju imati plan, strukturu izvora financiranja i osiguran udio sredstva predlagatelja;

• projekti koji su sufinancirani moraju imati potvrdu financijskih izvora koji su ta sredstva odobrili;

• projekti koji su u pripremi ili u fazi idejnih projekata moraju imati jasan i cjelovit plan za sve aktivnosti izrade projektne dokumentacije;

• projekti moraju biti dostavljeni obavezno u dva oblika i to: u elektroničkom obliku i u ispisu na potpisanom i ovjerenom obrascu koji se šalje poštom.