Boris Vujčić, guverner
Konferencija fondovske industrije i Zagrebačke burze “Izazov promjene”Rovinj, 18.-20. listopad 2017.
Kretanja u međunarodnom okružjusve su povoljnija
Napomena: Inozemna potražnja izračunata je kao ponderirani prosjekrealnog rasta BDP-a hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, pri čemusu kao ponderi korišteni udjeli pojedinih zemalja u hrvatskom robnomizvozu u 2016. Izvor: MMF (WEO, travanj 2017.)
Realni rast inozemne potražnje za hrvatskim izvozom
Očekivanja Consensus Forecast-a o rastu hrvatskih trgovinskih partnera u 2017. i 2018.
Napomena: Prikazan je ponderirani prosjek očekivanog realnog rastahrvatskih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera u 2017. (crvena linija) i 2018. (ljubičasta linija). Ponderi su udjeli pojedinih zemalja u hrvatskomrobnom izvozu u 2016. Izvor: Consensus Forecast, izvješća od siječnja 2016. do rujna 2017.
Očekivani realni rast povećan na 3,3% u 2017.,zbog snažnije osobne potrošnje i boljih turističkih rezultata
Izvor: DZS, projekcija HNB-a
Realni rast BDP-a i doprinosi pojedinih komponenti
...što je nedostano za brže sustizanje razvijenijih zemalja
Kon(di)-vergencija dohotka u odabranim zemljama,u odnosu prema Njemačkoj
Usporedba prosječnih stopa realnog rasta BDP-a
Napomena: BDP je mjeren prema paritetu kupovne moći, i iskazan kao postotni udioBDP-a po stanovniku u Njemačkoj. Središnja Europa uključuje Sloveniju, Madžarsku,Slovačku, Češku i Poljsku. Europsku periferiju čine Portugal, Grčka, Italija, Španjolska.Izvor: AMECO
Napomena: BDP je mjeren u stalnim cijenama, udomaćoj valuti. Središnja Europa uključuje Sloveniju,Madžarsku, Slovačku, Češku i Poljsku.Izvori: Eurostat (do 2016.); Proljetna prognoza EK izsvibnja 2017.
Središnja Europa
Bugarska i Rumunjska Baltik Hrvatska
2004-2009 3,6 4,9 3,2 2,2
2010-2015 2,0 1,7 3,0 -0,6
2016 2,8 4,3 2,2 3,0
2017p 3,2 3,6 2,8 2,9
2018p 3,2 3,3 3,1 2,620
30
40
50
60
70
80
90
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
BDP po
stanovniku
(Njemačka =100%
)
Središnja Europa BaltikBugarska i Rumunjska HrvatskaEU periferija
Povoljna kretanja na tržištu rada, no nezaposlenost i dalje relativno visoka
Ukupna zaposlenost i doprinosi pojedinih sektora godišnjoj promjeni zaposlenosti
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i usporedivim zemljama
Napomena: Podaci za 2017. godinu odnose se na prvih devet mjeseci.Izvori: HZMO; projekcija HNB-a
Izvori: Eurostat; AMECO; projekcija HNB-a
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
2008.2009.2010. 2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017. 2018.
Sto
pa n
ezap
osle
nost
i (%
)
Baltičke zemlje Bugarska i RumunjskaOstale nove članice EU-a Hrvatska
1.340
1.370
1.400
1.430
1.460
1.490
1.520
1.550
1.580
-5
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.u
tis.
post
otni
bod
ovi
Industrija (B,C,D,E) Javni sektor (O,P,Q)Ostalo Zaposlenost - desno
Jačanje pritiska na cijenu rada
Jedinični trošak rada
Napomena: Prilikom projekcije jediničnog troška rada pretpostavljeno je da će rast zaposlenika i ukupne zaposlenosti iz nacionalnih računa bitijednak očekivanom rastu HZMO osiguranika, dok će rast naknada zaposlenicima iz nacionalnih računa biti jednak očekivanom rastu mase brutoplaća prema JOPPD obrascu uvećanoj za doprinose na plaću.Izvori: DZS; Eurostat; projekcija HNB-a
-4,0
-3,0
-2,0
-1,0
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
94
96
98
100
102
104
106
108
110
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
u %
2008. =
100
2008. =100 godišnje stope promjene - desno
Porast inflacije na 1,1% u 2017. i 1,5% u 2018.
Izvori: DZS; izračun HNB-a
Kretanje indeksa potrošačkih cijena
Zamjetan višak tekućeg i kapitalnog računa,a negativan utjecaj jačanja domaće potražnje ublažavaju...
* Isključujući jednokratne učinke na dobit banaka koji se u 2015. odnose na konverziju kredita indeksiranih uz švicarski franak, a u 2017. i 2018. na troškove rezervacija za plasmane povezane s koncernom Agrokor. Izvor: HNB
Struktura salda tekućeg i kapitalnog računa platne bilance
... rast izvozne konkurentnosti i priljeva iz EU fondova
Globalni tržišni udjel izvoza robe i usluge
Napomena: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Latviju i Litvu. Izvori: Eurostat; projekcija HNB-a.
Napomena: Neto primljena i neto raspoređena sredstva predstavljaju razliku između ukupno primljenih odnosno raspoređenih sredstava i uplata u proračun EU-a, pri čemu pozitivna vrijednost označuje pozitivan saldo u transakcijama s proračunom EU. Izvori: Ministarstvo financija; projekcija HNB-a.
Transakcije s EU proračunom
60
80
100
120
140
2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.2018.
inde
ks, 2
007.
=10
0
Baltičke zemlje Bugarska i Rumunjska
Madžarska i Slovenija Češka, Poljska, Slovačka
Hrvatska
Nastavak razduživanja utječe na poboljšanje inozemne pozicije, no neravnoteže su i dalje prisutne
Relativni pokazatelji inozemnih obveza
Izvor: HNB
-120
-100
-80
-60
-40
-20
00
20
40
60
80
100
120
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
% B
DP
-a
% B
DP
-a
Bruto inozemni dug Neto inozemni dug Neto IIP-desno
Stabilan (ali ne i fiksan) nominalan tečaj kune prema euru, u uvjetima visoke euroizacije depozita i plasmana
Izvor: HNB
Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskom franku
Euroizacija depozita i plasmana
Napomena: Devizni depoziti uključuju kunske depozite s valutnom klauzulom, adevizni plasmani kunske plasmane s valutnom klauzulom.Izvor: HNB
Monetarna politika i dalje vrlo ekspanzivna
Višak likvidnosti – HR vs. europodručje
Napomena: Višak likvidnosti u eurozoni predstavlja višak rezervi u odnosu na regulatornozahtijevanu obveznu rezervu (eng. excess reserves).Izvori: ESB; Eurostat; HNB
Uvjeti financiranja za domaće sektore se nastavljaju poboljšavati ...
Izvori: MF; HNB
Troškovi financiranja u kunama bez valutne klauzule
Izvori: MF; HNB; S&P Capital IQ
Troškovi financiranja u kunama s valutnom klauzulom
...dok premija osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za Hrvatsku bilježi izraženi pad
Izvori: S&P Capital IQ
Premija osiguranja od kreditnog rizika (CDS) na petogodišnje državne obveznice odabranih zemalja
Povoljna kretanja standarda odobravanja kredita i potražnje za kreditima...
Napomena: Podaci predstavljaju godišnje prosjeke neto postotaka banaka ponderirane udjelima u pripadajućoj skupini kredita.Izvor: HNB - Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka
Standardi odobravanja kredita Potražnja za kreditima
...vode oporavku domaće kreditne aktivnosti, uz rast plasmana poduzećima i stanovništvu
Napomena: Stope promjene i doprinosi izračunati su na osnovi transakcija.Izvor: HNB
Doprinosi rastu ukupnih plasmana
Nenamjenski krediti i dalje najveći segment rasta kredita stanovništvu...
Napomena: Stope promjene i doprinosi izračunati su na osnovi transakcija.Izvor: HNB
Doprinosi rastu plasmana stanovništvu po vrsti kredita
...dok je turistički sektor glavni pokretač kreditiranja poduzeća
Napomena: Stope promjene i doprinosi izračunati su na osnovi transakcija.Izvor: HNB
Doprinosi rastu plasmana poduzećima po djelatnostima
Profitabilnost poduzeća iz turističke djelatnosti u Hrvatskoj i zemljama EU
19
Izvori: ECCBSO, FINA, HNB;Napomena: Bruto i neto profitabilnost izračunate su kao omjer EBITDA odnosno neto operativne dobiti i poslovnih prihoda * 100%.Stupići označavaju profitalnost poduzeća iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a kružići prosjek sektoranefinancijskih poduzeća.
Bruto profitabilnost Neto profitabilnost
Dobri poslovni rezultati utjecali su na smanjenje financijske poluge
20
Izvori: ECCBSO, FINA, HNB;Napomena: Financijska poluga izračunata je kao vagani prosjek omjera ukupnih obveza (bez kapitala) i kapitala × 100. Stupićioznačavaju profitalnost poduzeća iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a kružići prosjek sektoranefinancijskih poduzeća.
Financijska poluga
Pozitivni trendovi u kvaliteti kreditnog portfelja banakaprivremeno zaustavljeni zbog krize u Agrokoru
Napomena: Simbol * odnosi se na polugodišnju promjenu, tj. promjenu u odnosu na 31. prosinca 2016. Pozitivan doprinos reklasifikacije neprihodujućih kredita označuje pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja i obratno. Brojčana crna oznaka označuje razinu udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima, a brojčana crvena označuje razinu udjela neprihodujućih plasmana i izvanbilančnih obveza u ukupnim plasmanima i izvanbilančnim obvezama.Izvor: HNB
Banke su i dalje pod povećanim pritiskom kreditnog rizika...
Napomena: Vrijednosti regionalnih pokazatelja izračunate su kao imovinom ponderirani prosjek pokazatelja pojedinih zemalja. U zemlje SIE-a prema dostupnim se podacima ubrajaju: BG, EE, HR, HU, LT, LV, PL, RO, SI i SK, dok se u zemlje EU-a osim već navedenih ubrajaju još i: AT, BE, CY, DE, DK, ES, FI, FR, GB, GR, IE, IT, LU, MT, NL, PT i SE.Izvori: ESB (Consolidated Banking Data); HNB
Usporedba udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPLR) te njihove pokrivenosti, po zemljama članicama EU-a
0
10
20
30
40
50
60
70
2012 2013 2014 2015 2016 2012 2013 2014 2015 2016
NPLR Pokrivenost
%
Hrvatska EU zemlje SIE zemlje
...ali je kapitaliziranost sustava vrlo visoka
14,0
16,415,2
16,4
18,819,6
20,9 21,021,8
20,9
22,9 23,2
10
15
20
25
0
50
100
150
200
250
300
350
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.
2016
.
VI.2
017.
Basel I Basel II CRR/CRD IV
%
mlrd. HRK
Regulatorni kapital Ukupna izloženost rizikuStopa ukupnoga kapitala (desno)
Izvor: HNB
Dobit banaka smanjena zbog materijalizacije kreditnog rizika
Izvor: HNB
1,50 1,57 1,60 1,13 1,12 1,17 0,84 0,17 0,52
-1,28
1,580,65
12,4110,93
9,91
6,40 6,46 6,884,82
0,852,76
-8,78
9,60
3,57
-10-8-6-4-202468
101214
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.
2016
.
VI.2
017.
%
ROAA
ROAE
Znatan dio loših kredita prodan...
56,9
5.929,2
2.349,9
1.277,4
2.807,5
5.974,7
4.899,6
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. I.-VI.2017.
mil. HRK
Izvor: HNB
Kupci NPLa moraju naplatiti kupljene tražbine pa će se zbog toga ponovno (kao i banke koje su im ih prodale) morati obratiti sudovima i propitivati kvalitetu pravnog sustava i institucija:
• Pravna sigurnost jasnoća propisa, jedinstvena primjena u praksi, donošenje odluka u razumnom roku
• Učinkovitost postupakaparnični postupci, ovrhe tražbina i osiguranja, stečaj - insolvencijskipostupci
26
...ali i nakon prodaje NPLovi ostaju u sustavu...
Kvaliteta pravnog sustava i institucija
Kako se mjeri?
Komparativni pregled indikatora efikasnosti po istraživanjima:
CEPEJ
EU Justice Scoreboard 2017
EUROSTAT
27
Godišnji proračun sudova kao % BDP per capita
28Izvor: Eurostat
... i ukupni godišnji izdaci za sudove u EUR/stanovniku
29Izvor: Eurostat
Potrebno vrijeme za sudske postupke u građanskim i trgovačkim postupcima
30Izvor: EU Justice Scoreboard 2017 /CEPEJt
Vrijeme potrebno za zaključenje stečaja
31Izvor: World Bank Doing Business / EU Justice Scoreboard 2016
- namirenje tražbina vjerovnika u godinama
32
Broj trgovačkih i građanskih sudskih predmeta u tijeku u I-om stupnju na 100 stanovnika
Izvor: EU Justice Scoreboard 2017 /CEPEJt
Udio proračuna sudova za kontinuirano obrazovanje
33
0,10%
0,10%
0,20%
0,20%
0,30%
0,30%
0,30%
0,32%
0,60%
0,60%
0,60%
0,90%
0,90%
1,10%
1,90%
0,00% 0,20% 0,40% 0,60% 0,80% 1,00% 1,20% 1,40% 1,60% 1,80% 2,00%
Czech Rep.
Hungary
Albania
Poland
Croatia
Moldova
Slovenia
Bulgaria
Estonia
Latvia
Lithuania
Slovakia
Bosnia and Herzegovina
Romania
Macedonia
Suci sudionici kontinuiranih aktivnosti osposobljavanja u pogledu prava EU i prava drugih država članica
... a od kad smo postali članica EU
Source: European Commission / European judicial training report
35
Percepcija poduzetnika o neovisnosti pravosuđa (viša vrijednost bolja percepcija)
Kako to vide poduzetnici i gospodarstvenici?
Izvor: WEF (World Economic Forum)
Promjene u provođenju monetarne politike HNB-a
Odluka o provođenju monetarne politike HNB-a
spojeni su propisi HNB-a kojima se reguliraju operacije monetarne politike - operacije na otvorenom tržištu i stalno raspoložive mogućnosti te instrumenti za njihovo provođenje
uveden je sustav upravljanja kolateralom putem skupa prihvatljive imovine za sve kreditne operacije HNB-a
definirana je prihvatljiva imovina
36
Karakteristike skupa prihvatljive imovine (1)
banka formira skup prihvatljive imovine kod HNB-aprijenosom vrijednosnih papira na račune HNB-a u depozitorijima vrijednosnih papira
banka može vrijednosne papire u skupu prihvatljive imovine zamjenjivati, dodavati i povlačiti
imovina u skupu prihvatljive imovine nije namjenski određena za pojedinu transakciju, već ukupna vrijednost skupa prihvatljive imovine, korigirana mjerama za kontrolu rizika, predstavlja najveći dopušteni iznos do kojega se banka može zadužiti kod HNB-a (što obuhvaća glavnicu i kamatu) po svim kreditnim operacijama
37
Karakteristike skupa prihvatljive imovine (2)
HNB primjenjuje sustav skupa prihvatljive imovine za financijsko osiguranje svih kreditnih operacija HNB-a: kredita uz financijsko osiguranje kod redovitih i strukturnih
operacija prekonoćnih kredita i unutardnevnih kredita
upravljanje kolateralom putem skupa prihvatljive imovine omogućuje: definiranje jedinstvene Liste prihvatljivih vrijednosnih papira za sve
kreditne operacije HNB-a korištenje kratkoročnih vrijednosnih papira za dugoročne kreditne
operacije HNB-a
38
Hvala na pozornosti!