Download pdf - Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva - ZKD · Loris Bučević-Sanvincenti ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba - Matična služba Zagreba čko knjižni

http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

NOVI UVEZNOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva

GODINA VIII. BROJ 12 PROSINAC 2010.

NOVI UVEZ 12NOVI UVEZ 12 Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 Tajnica: Ivana Dorotić ([email protected]) http://www.zkd.hr Godina VIII. Prosinac 2010. Glavna i odgovorna urednica: Katja Matković Mikulčić Uredništvo: Lorenka Bučević-Sanvincenti, Katja Matković Mikulčić, Elizabeta Rybak-Budić, Tomislav Silić (grafičko uređenje)

Kampanja Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu

2

Međunarodni dan pismenosti 3

Nova KGZ - Knjižnica Augusta Cesarca 4

Siromaštvo i socijalna isključenost 6

Mjesec hrvatske knjige 2010.

8

Najstarija dječja knjižnica u Hrvatskoj 10

Knjižnice grada Zagreba na Interliberu 2010. 11

Jesen na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Velika Gorica

12

200. godišnjica rođenja Stanka Vraza 13

Dvadesetpeti rođendan KGZ - Knjižnice Dugave 14

30 godina djelovanja Knjižnice Galženica u Velikoj Gorici

15

Galerija Vidrica u KGZ - Dječjoj knjižnici Marina Držića

17

Promocija Projekta Wiki-dveri 18

Sadržaj ovoga broja:Sadržaj ovoga broja:

NOVI UVEZ - STRANICA 1

Poštovani članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva, Kada sam na Skupštini Zagrebačkog knjižničarskog društva u svibnju 2010. izabrana za predsjednicu tada nisam razmiš-ljala da to uključuje i uređivanje glasila Novi uvez. Povreme-no sam u njemu objavljivala svoje priloge, ali uređivački posao je nešto drugo. U životu svakog glasila, bez obzira na učestalost, njegovo izlaženje je pokazatelj doprinosa području kojime se bavi. To posebice vrijedi za glasila s rjeđim ritmom izlaženja u koje spada i Novi uvez. Godina 2010., koja je iza nas, bila je u znaku važnih događa-ja – 70. obljetnice osnivanja Hrvatskog knjižničarskog druš-tva, 60 godina od prvog broja Vjesnika bibliotekara Hrvatske te 50 godina od donošenja prvog Zakona o bibliotekama ali i brojnih drugih obljetnica i postignuća u knjižnicama diljem Hrvatske. Koliko god možemo biti ponosni na to, moram priznati da sam izgubila dosta dragocjenog vremena da bih prikupila građu za ovaj broj Novog uveza. Kao da smo se umorili, kao da nam nije stalo da sve te naše napore pretoče-ne u najraznovrsnije akcije na primicanju knjige i čitanja, pa tako i knjižnica i knjižničarstva uopće, zabilježimo, prezenti-ramo javnosti, lokalnoj zajednici u kojoj djelujemo, našim financijerima i to u vremenima kada to postaje izuzetno važ-no, u uvjetima sveopće krize koja kuca i na vrata knjižnica. Naš tihi, samozatajni rad mora postati više javan, moramo nalaziti nove načine kroz koje moramo glasnije govoriti o našoj profesiji i važnosti našeg rada. Moramo gledati korak ispred sebe, što nas očekuje sutra, koliko smo svjesni vlastite snage u društvu u kojem je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o važnosti i širini uloge knjižnica. Zato pišimo, budimo glasni zagovarači struke jer novo vrije-me traži aktivne knjižničare koji će novim putovima rada braniti svoju nezamjenjivu ulogu u društvu pred naletima tržišne konkurencije. Neka stoga kampanja predstavljena u sklopu Interlibera 2010. pod sloganom Imam pravo znati, imam pravo na knjiž-nicu živi u praksi i tijekom 2011. godine, a nadam se da će-mo o njezinim akcijama s terena imati priliku čitati u nared-nom broju na kojeg nećemo toliko dugo čekati.

Katja Matković Mikulčić


KAMPANJA IMAM PRAVO ZNATI, IMAM PRAVO NA KNJIŽNICU HRVATSKOGA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA Alemka Belan-Simić ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba

Informacijsko opismenjivanje, cjeloži-votno učenje, slobodan pristup informacijama i pružanje jednakih mogućnosti različitim dobnim skupinama kao i osobama s invalidi-tetom, strateška su opredjeljenja hrvatskoga društva koje ukupnošću svoga djelovanja po-država i Hrvatsko knjižničarsko društvo. U skladu sa Strategijom javnog zago-varanja Hrvatskoga knjižničarskog društva usvojenoj na 36. skupštini održanoj 2008. godine u Puli, usvojen je na 37. skupštini odr-žanoj početkom listopada 2010. godine u Termama Tuhelj plan kampanje pod sloga-nom Imam pravo znati, imam pravo na knjiž-nicu. Kampanja je usmjerena na jačanje svi-jesti u javnosti o potrebi izgradnje i primjere-nog financiranja knjižnice u svakoj općini i gradu, uspostavljanju knjižničnih službi u svakoj školskoj, visokoškolskoj, znanstvenoj i kulturnoj ustanovi kao i socijalnim, zdrav-stvenim i kazneno-popravnim ustanovama, s ciljem da svako dijete, mlada odrasla osoba, zaposlen i nezaposlen građanin te umirovlje-nik ima mogućnost korištenja kvalitetnih knjižničnih usluga na lak i pristupačan način. Kroz kampanju se želi utvrditi stanje i ten-dencije u financiranju narodnih, školskih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica u pos-ljednjih nekoliko godina i ukazati na najveće propuste u financiranju te ukazati na potrebu donošenja nacionalne strategije razvoja knjiž-nica. Želi se zagovarati donošenje novog Za-kona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u kojem se predlaže da članstvo u knjižnici bu-de besplatno za djecu i mlade do 18 godina za što bi se izdvajala sredstva iz lokalnog i/ili državnog proračuna te upozoriti da se kod oblikovanja nacionalne informacijske politike treba voditi računa o ulozi knjižnica. Kampanja je po prvi puta široj javnosti predstavljena na Danu knjižnica održanom 11. studenoga na Interliberu, a potom i 7. prosinca u Puli na Sa(n)jam knjige u Istri. Hrvatska se kroz legislativu odlučila na osnivanje knjižnica, međutim iako je Zako-nom o knjižnicama iz 1997. bilo propisano da do 2002. svaka općina i grad organiziraju

knjižničnu uslugu za svoje stanovnike, od 556 gradova i općina manje od 50% ima na-rodnu knjižnicu ili organiziranu knjižničnu uslugu za svoje stanovnike (ogranak, biblio-busno stajalište). Prema podacima Nacional-ne i sveučilišne knjižnice sve škole imaju školsku knjižnicu, međutim problem je u re-dovitom financiranju nabave knjiga i druge građe, na što su Hrvatsko knjižničarsko druš-tvo i Hrvatska udruga školskih knjižničara više puta upozoravali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Još je lošija situacija sa nabavom građe u sveučilišnim i drugim viso-koškolskim knjižnicama. Stoga Radna grupa za javno zagovaranje Hrvatskoga knjižničar-skog društva u 2011. godini planira organiza-ciju radionica pod nazivom Partnerstvo u uspostavi knjižnica i knjižničnih službi, nami-jenjenih predstavnicima lokalne uprave i sa-mouprave koje su prema zakonu dužne osno-vati samostalnu knjižnicu te predstavnicima ustanova koje su dužne osnovati knjižnicu u sastavu. Na radionicama će se predstaviti po-zitivna iskustva općina koje su, u nemoguć-nosti uspostavljanja samostalne knjižnice u svojoj općini, obavljanje djelatnosti narodne knjižnice posebnim ugovorom povjerile naro-dnoj knjižnici u drugoj općini ili gradu, odno-sno županijskoj bibliobusnoj službi, kao i drugi modeli kojima se dogovorom ustanova osigurava korištenje kvalitetnih knjižničnih usluga za različite skupine korisnika. Hrvatsko knjižničarsko društvo će u suradnji s IFLA-inom Sekcijom za upravlja-nje knjižničarskim društvima (MLAS), koja će u veljači 2011. godine u Splitu održati svoj godišnji sastanak, organizirati regionalnu ra-dionicu na temu zagovaranja knjižnica. Biti će to prilika da hrvatski knjižničari razmijene iskustva i primjere dobre prakse s kolegama iz inozemstva, jer je zagovaranje knjižnica u uvjetima krize i recesije potrebnije nego ika-da. Važno je stoga da se sva regionalna knjiž-ničarska društva uključe u kampanju zagova-ranja knjižničarske struke i vrijednosti knjiž-nica, i da svako društvo i svaka knjižnica na svoje mrežne stranice postavi logo koji je za

potrebe kampanje osmislila kolegica Ismena Meić iz Knjižnica grada Zagreba. Jer za us-pjeh kampanje potrebno je zajedništvo i zato,

kako kaže kolegica Edita Bačić, “Moramo govoriti glasno, stalno, na različitim mjesti-ma, i moramo nastupati zajedno.”


Predstavljanje kampanje Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu na Interliberu, 11. studenoga 2010.

MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI STRUČNI SKUP ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA I

HRVATSKOGA ČITATELJSKOG DRUŠTVA OGRANAK ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Loris Bučević-Sanvincenti ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba - Matična služba

Zagrebačko knjižničarsko društvo i Hrvatsko čitateljsko društvo, Ogranak Zagre-ba i Zagrebačke županije, organizirali su 9. rujna 2010. godine stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti u Multimedi-jalnoj dvorani Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba. U programu je bilo predstavljanje nove knjige uglednog publiciste Danka Plevnika Tko je vaš najbolji čitalac? u izdanju Gradske knjiž-nice Ivan Goran Kovačić, Karlovac 2010. i 3. godišnju skupštinu i 2. izbornu skupštinu Og-ranak Zagreb i Zagrebačka županija HČD-a. U pozdravnoj riječi sudjelovale su predsjed-nica ZKD-a Katja Matković Mikulčić i Loris Bučević-Sanvincenti, predsjednica Ogranka HČD-a.

Danko Plevnik, koji je osam godina radio kao knjižničar, a nakon toga postao no-vinar, publicist i doktor informacijskih zna-nosti, dugi niz godina bavi se sustavnim prou-čavanjem čitanja. Autor je pojma legologije ili znanosti o čitanju, stoga ne čudi da je obja-vio i knjigu s intrigantnim naslovom Tko je vaš najbolji čitalac?. Da bih približila ovo

djelo čitateljima ponudit ću nekoliko zanim-ljivih misli ovog autora koji kaže da „postoji čitava vojska „ovlaštenih“ i superiornih čita-laca kao što su recitatori, spikeri, lektori, ko-rektori, redaktori, recenzenti, urednici, nakla-dnici, katalogizatori, prevoditelji, selektori za izbor najboljih knjiga, kritičari, knjigo-kolumnisti, povjesničari, teoretičari, nastavni-ci, pedagozi, knjižničari, biblioterapeuti, knji-žari, bibliofili, bibliomani, knjigo-blogeri... ili pak „neovlaštenih“, ali utjecajnih čitalaca kao što su roditelji, bračni partneri, vlastita djeca, prijatelji i profesionalni kolege, kojima se u fusnotama, osobito u znanosti gdje je posve-mašnje citiranje dio istraživačkog kredibilite-ta, javno zahvaljuje zbog upućivanja na ovu ili onu knjigu. Na koncu se krug odluke o čitanju steže oko autora kao čitaoca, koji za nas ne čita samo stvarnost, već i knjige o stvarnosti, budući da pisanje sve više postaje derivat čitanja i čitaoca kao autora ili „snažnog čitaoca“ pa ako se nekad uobičajilo pitati Tko je vaš najbolji pisac, danas bi bilo mnogo aktualnije pitati: Tko je vaš najbolji čitalac?

U drugom dijelu se održavao radni dio stručnog skupa u kojem su članovi HČD-a aktivno sudjelovali. Predsjednica Ogranka Zagreb i Zagrebačke županije HČD-a Loris Bučević-Sanvincenti podnijela je izvještaj o radu za proteklo razdoblje. S obzirom da joj je istekao prvi mandat na čelu Predsjedništva, u izbornom dijelu skupštine ponovo joj je jednoglasno ukazano povjerenje i izabrana je za predsjednicu i u narednom mandatu.

Zanimljiv dio bila su izvješća pojedi-načnih članova ogranaka. Uvodno izvješće je podnijela dopredsjednica HČD-a Ana Sudare-vić koja je dala kratak prikaz aktivnosti na razini cijelog Hrvatskog čitateljskog društva. Redali su se aktivni sudionici Ogranaka. Da-vorka Semenić-Premec je izvjestila o projek-tu Povratak knjizi; Alka Stropnik je govorila o projektu Čitanje na gradskim točkama; Va-

nja Pavlovski je predstavila projekt Početno slovo moga imena i održala praktičnu prezen-taciju istoga; Goranka Braim-Vlahović je predstavila projekt Akcija čitanja na grads-kim točkama u Velikoj Gorici. Predstavljene su aktivnosti održane u povodu Europskog dana jezika.

Na kraju je predsjednica Loris Buče-vić-Sanvincenti iznijela program rada za 2011. godinu koji uključuje razvijanje daljnje suradnje na domaćem i međunarodnom planu i promicanje čitanja na još raznolikije načine. Loris Bučević-Sanvincenti predložila je osni-vanje nagrade u vidu zahvalnice Knjižnicama grada Zagreba i Gradskoj knjižnici Velika Gorica za dugogodišnju suradnju i pomoć pri realizaciji određenih projekata i susreta. Prije-dlog je jednoglasno prihvaćen.

NOVA KGZ - KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA U ŠUBIĆEVOJ ULICI

Višnja Cej ([email protected]), Tomislav Silić ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Augusta Cesarca


Knjižnice grada Zagreba su 11. lipnja 2010. godine postale bogatije za novu Knjiž-nicu Augusta Cesarca u Šubićevoj ulici. Knji-žnicu je za javnost otvorio gradonačelnik Grada Zagreba, gospodin Milan Bandić uz nazočnost predstavnika Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i predstavnika Gradskih ureda. Na taj je način korisnicima nadoknađen gubitak dvije dota-dašnje lokacije. To su bile Knjižnica Augusta Cesarca u Maksimirskoj i Dječja knjižnice u Petrovoj ulici koje su krajem 2008. godine morale iseliti iz svojih prostora zbog procesa denacionalizacije i povrata tih prostora biv-

šim vlasnicima. Povijest Knjižnica Augusta Cesarca seže u 1948. godinu kada je prva Knjižnica Augusta Cesarca osnovana u okvi-ru Doma kulture III. rajona Maksimir. 1949. godine Knjižnica seli u prostor u Maksimir-skoj ulici na broju 13. Iste godine otvoreni su i njeni ogranci: Knjižnica u Županovoj, Dječ-ja knjižnica u Petrovoj te Čitaonica u Nemči-ćevoj ulici. 1968. godine Knjžnica Augusta Cesarca pripojena je Gradskoj knjižnici. 1990. godine otvara se Knjižnica Augusta Cesarca u novom prostoru u Radauševoj ulici na Ravnicama.

Tijekom 2009. godine osnivač Knjiž-nica grada Zagreba, Grad Zagreb, pronalazi adekvatan prostor za novu knjižnicu na adresi Šubićeva 40 te u potpunosti financira uređe-nje i opremanje. Nova se knjižnica prostire na 913 m2 drugog kata zgrade Tržnog centra Gorica. To je prva narodna knjižnica u Hr-vatskoj otvorena u sklopu tržnog centra i op-remljena najmodernijom tehnologijom. Pos-lovanje Knjižnice zasnovano je na Radio Frequency Identification Data (RFID) tehno-logiji. U RFID sustavu Knjižnice su dva ure-đaja za samozaduživanje, zaštitna vrata, prije-nosni uređaj za reviziju i otpis te nekoliko RFID čitača postavljenih na posudbeni pult i

u Odjel nabave i obrade povezanih putem PC računala sa novom verzijom knjižničnog sof-tvera Knjižnica grada Zagreba ZAKI RFID. RFID je tehnologija koja koristi radijsku frek-venciju kao medij za razmjenu informacija između prijenosnih uređaja i PC računala. RFID sustav se obično sastoji od čipa koji sadrži podatke, antene koja komunicira s či-povima, i kontrolera koji upravlja i nadzire komunikaciju između antene i PC računala. U knjižničnoj praksi to funkcionira na način da je na svaku jedinicu knjižnične građe zalijep-ljen čip s osnovnim bibliografskim i holding podacima a posudbeni pult, prijenosni uređaj za reviziju i otpis, uređaji za samozaduživa-nje i sustav zaštitnih vrata posjeduju već spo-menute čitače koji putem antena i kontrolera primaju podatke s čipova i istovremeno ih uspoređuju s podacima u knjižničnom softve-ru ZAKI RFID. Na ovaj se način izuzetno pojednostavnjuje i ubrzava kako rad s koris-nicima tako i rad na revizijama i otpisima. Istovremeno je moguće zadužiti ili razdužiti do pet jedinica knjižnične i tri jedinice audio-vizualne i elektroničke građe. Radni doseg RFID čitača kreće se sve do 72 cm, a u praksi se pokazalo da dvadesetak centimetara ne predstavlja nikakav problem. Tako da je prili-kom revizija i otpisa potrebno samo prošetati s prijenosnim čitačem između polica da bi se utvrdilo stanje zbirke.

Knjižnica je opremljena s 59 računala i posjeduje bogat fond koji iznosi približno 40 000 jedinica knjižne građe i 5000 jedinica audiovizualne i elektroničke građe, kao i mo-derno opremljene odjele: Odjel za odrasle s čitaonicom dnevnog i periodičnog tiska, Od-jel za djecu i mlade s igraonicom za bebe, Odjel audiovizualne i elektroničke građe, Od-jel nabave i stručne obrade, Studijsku čitaoni-cu i rad na računalima s pristupom internetu, Multimedijalnu dvoranu i internet kafe. Knji-žnica svojim korisnicima nudi usluge bežič-nog (WLAN Hotspot) i širokopojasnog pris-tupa internetu putem 32 računala na kojima su instalirani uredski paketi Open Office i mnoštvo drugog softvera raznih namjena. Putem tih računala moguće je pretraživati EBSCO baze podataka s brojnim relevantnim časopisima najrazličitijih znanstvenih polja. Multimedijalna dvorana za organiziranje tri-bina, predavanja i edukativnih radionica sa 45 sjedećih mjesta opremljena je LCD projekto-

rom, platnom i razglasom. Računalo za slije-pe i slabovidne smješteno u studijskoj čitao-nici opremljeno je softverom za čitanje ekra-na, Brailleovim retkom i elektronskim pove-ćalom za olakšano čitanje knjižne građe. Uz računalo za slijepe i slabovidne Knjižnica posjeduje i računalo za osobe s invaliditetom koje je smješteno blizu ulaza u Knjižnicu.

Knjižnica svakodnevno organizira brojne atraktivne pedagoško-animacijske ak-tivnosti za različite korisničke skupine od kojih uz brojne tradicionalne tribine, susrete i predavanja možemo istaknuti izuzetno posje-ćenu Igraonicu za djecu do tri godine. Knjiž-nica je uključena u projekt digitalizacije Knji-žnica grada Zagreba i izradu Audio kataloga. Projekt 65+ namijenjen je korisnicima treće životne dobi u kojem ti korisnici mogu prisu-stvovati različitim aktivnostima poput vježba-nja Tai Chi-a, predavanja o bolestima treće životne dobi i mnogim drugim. Projekt Knjiž-nica širom otvorenih vrata potiče uključivanje djece s teškoćama sluha, govora, čitanja i pi-sanja u redovite programe knjižnice, održava-nje kreativnih radionica i kulturnih događanja za djecu s teškoćama u razvoju, mlade i odra-sle s različitim stupnjevima lakše i umjerene mentalne retardacije, te tjelesnim invalidite-tom; glazbeno edukacijske susrete za slijepu i slabovidnu djecu i mlade koji uključuju pre-davanja, prigodne koncerte, razgovore s um-jetnicima, spoznavanje instrumenata osjetom opipa, kao i edukaciju u korištenju računala za slijepe i slabovidne sa specijalnim dodaci-ma (govornom jedinicom, čitačem ekrana i Brailleovim retkom). U svome radu uspješno surađujemo s brojnim uglednim institucijama, udrugama i pojedincima.

Naša je knjižnica zamišljena kao dnevni boravak koji će ugodnim ambijentom i brojnim sadržajima biti privlačan različitim korisničkim skupinama.



SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST IZLOŽBA SLUŽBENIH PUBLIKACIJA I TEORIJSKIH RADOVA

NSK U ZAGREBU, 5.-18. LISTOPADA 2010.

Blaženka Peradenić-Kotur ([email protected]) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Temeljem prije-dloga Europske komisije, Vijeće ministara je odo-brilo, a Europski parlament prog-lasio 2010. godi-nu Europskom godinom borbe protiv siromaš-tva i socijalne isključenosti. Proglašenjem

Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti željeli su se postići sljedeći ciljevi:

∗ prepoznati temeljno pravo ljudi koji prolaze kroz siromaštvo i soci-jalnu isključenost kako bi živjeli u dostojanstvu te preuzeti aktivnu ulogu u društvu

∗ promicati zajedničku i pojedinačnu odgovornost u borbi protiv siroma-štva i socijalne isključenosti, kao i poticanje odlučnosti svih javnih i privatnih sudionika

∗ promicati socijalnu koheziju, budu-ći da cijelo društvo ima koristi od iskorjenjivanja siromaštva

∗ poduzeti konkretne mjere za ob-navljanje obećanja EU-a i njenih država članica za borbu protiv siro-maštva i socijalne isključenosti.

Republika Hrvatska kao država kandi-dat za punopravno članstvo u Europskoj uniji, pridružila se europskim naporima za iskorje-njivanje siromaštva i socijalne isključenosti. Sukladno odredbama Pristupnog partnerstva između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije, izrađen je Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvats-ke. Cilj Memoranduma je pružanje pomoći Hrvatskoj u borbi protiv siromaštva i socijal-ne isključenosti, osuvremenjivanje sustava

socijalne zaštite i priprema zemlje za punop-ravno sudjelovanje u otvorenoj metodi uskla-đivanja socijalne zaštite i socijalnog uključi-vanja po pristupu u Europsku uniju. Temeljem ciljeva Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključe-nosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružila se njenom obilježavanju izložbom službenih publikacija i teorijskih radova na temu siromaštva i socijalne isklju-čenosti Termin održavanja izložbe usklađen je prema Međunarodnom danu borbe za iskorje-njivanje siromaštva koji se 17. listopada obi-lježava diljem svijeta i među svim državama članicama Ujedinjenih naroda. Opća skupšti-na UN odredila je spomenuti dan još 1993. godine kao dan za promicanje svijesti o pot-rebi iskorjenjivanja siromaštva i bijede u svim zemljama, posebice onima u razvoju. Uvažavajući globalne ciljeve u borbi protiv siromaštva u svijetu, Nacionalna i sve-učilišna knjižnica u Zagrebu prepoznala je potrebu uključiti se i izložbom Siromaštvo i socijalna isključenost pokazati fond recentne literature o siromaštvu i socijalnoj isključe-nosti, koji je tijekom dužeg razdoblja konti-nuirano i pomno odabiran i pribavljan. Koris-nici Knjižnice i zainteresirana javnost mogla se informirati o izvorima službenih publikaci-ja i stručnih radova na tu temu. Cilj organiza-tora bio je senzibilizirati i promicati svijest o nužnosti proučavanja spomenutih izvora, ne samo na akademskoj već i svim ostalim druš-tvenim razinama, činiti sve da se siromaštvo, bijeda i socijalna isključenost iskorijene. Na svečanom otvaranju pozdravne go-vore održali su:

∗ Paul Vandoren, veleposlanik Dele-gacije Europske unije u Republici Hrvatskoj

∗ mr. sc. Sanja Madžarević-Šujster, viša glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Republici Hrvats-koj

∗ Blaženka Peradenić-Kotur, vodite-ljica Zbirke službenih publikacija i autorica izložbe.

Izložbu je otvorio Ante Zvonimir Golem, dr-žavni tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.

Pripremljeni izlošci, blizu dvije stotine naslo-va, zbog preglednosti bili su organizirani u pet cjelina: 1. Enciklopedije i priručnici o siromaštvu i socijalnoj isključenosti 2. Službene publikacije Republike Hrvatske 3. Službene publikacije Europske unije 4. Službene publikacije Ujedinjenih naroda 5. Službene publikacije Svjetske banke. Zbog velikog obima izvora informacija nije bilo moguće izložiti sve službene publi-kacije i stručne radove na temu siromaštva i socijalne isključenosti. Izložba je nadišla po-četna očekivanja i predstavljala temeljiti pre-gled aktualnih izvora informacija u borbi pro-tiv siromaštva i socijalne isključenosti. Ideja i realizacija izložbe provedena je u Zbirci služ-benih publikacija, središnjoj i najvećoj zbirci službenih publikacija u Republici Hrvatskoj i u regiji. U fondu Knjižnice nalazi se nekoliko tisuća jedinica građe na tu temu. Najveći dio smješten je u Zbirci službenih publikacija i predstavlja službene publikacije Republike Hrvatske, Europske unije, Svjetske banke, Ujedinjenih naroda te specijaliziranih progra-ma i agencija za promicanje načela i borbe protiv siromaštva. Podršku u ostvarenju izložbe pružili su: - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Re-publike Hrvatske - Ured Svjetske banke u Republici Hrvatskoj - dugogodišnji suradnici s kojima smo dosada

realizirali više uspješnih projekata. Dugi niz godina Zbirka službenih publikacija ima sta-tus depozitarne knjižnice Svjetske banke, a već šest godina u njoj djeluje i Informacijski centar Svjetske banke. - Delegacija Europske unije u Republici Hr-vatskoj – potencijalni partner u ostvarivanju ideje Informacijskog centra Europske unije u Zbirci službenih publikacija, budući da su djelatnici ZSP godinama kontinuirano i pom-no odabirali i pribavljali službene informacij-ske izvore Europske unije te stručnu i znan-stvenu literaturu o EU. Obostrano je iskazan interes o nastavku suradnje koji bi mogao rezultirati otvaranjem Informacijskog centra EU u Zbirci službenih publikacija. Uz izložbu pripremljen je i tiskani ka-talog. Uz kratak Predgovor autorice izložbe i kataloga Blaženke Peradenić-Kotur, katalog sadrži dio Odluke br. 1098/2008/EZ Europs-kog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. O Europskoj godini borbe protiv siro-maštva i socijalne isključenosti (2010.) (L 298/20 EN) i tekst o siromaštvu mr.sc. Sanje Madžarević-Šujster, više glavne ekonomistice Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj pod naslovom Jačanje otpornosti na buduće šokove. Sve izložene jedinice u katalogu popi-sane su naslovnom odrednicom, podatkom o dogovornosti, mjestom izdanja, nakladnikom i godinom te materijalnim opisom i ISSN ili/i ISBN. Za svaku je popisanu jedinicu izrađena i anotacija, a za nekolicinu i ilustracija. Izložbom Siromaštvo i socijalna isklju-čenost NSK u Zagrebu svrstala se uz ostale aktivnosti Tjedna cjeloživotnog učenja u or-ganizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje se ove godine poklapalo s Europskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Ujedno, ovom izložbom NSK u Zagrebu sudjelovala je u bogatim programskim aktivnostima Mje-seca hrvatske knjige. Pripremajući izložbu, zbog specifič-nosti teme, neprekidno smo imali na umu poruku koju vam želimo prenijeti da svatko od nas svojim svakodnevnim djelovanjem može doprinijeti da gladnih, siromašnih i so-cijalno isključenih bude sve manje i da doista pomognemo ostvarenju sna – svijetu bez siro-maštva.



MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2010.

Zdenka Sviben ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba - Gradska knjižnica

Mjesec hrvatske knjige tradicionalna je manifestacije koju od 1995. godine po odluci Ministarstva kulture organiziraju Knjižnice grada Zagreba. Manifestacija, koja traje od 15. listopada do 15. studenoga, ima za cilj što intenzivnije govoriti i na državnoj ali i na lokalnim razinama o knjizi, bilo s gledišta onih koji se profesionalno bave knjigom, bilo onih koji koriste usluge knjižnica, knjižara i dr., dakle, okupljati na različitim programima sve one koje knjiga istinski zanima. Manifestacija je organizirana na dva “nivoa”: sa središnjim programima i na lokal-noj razini, gdje svaka od ustanova, najčešće knjižnica, organizira svoje programe. Od 1995. godine do danas, pokrovitelj mani-festacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Godine 1995. svoje programe obilježa-vanja “Mjeseca hrvatske knjige” poslale su 102 knjižnice s petstotinjak programa: tribina, predstavljanja novih izdanja, izložaba novih naslova, obilježavanja godišnjica značajnih ljudi i događaja, animacijskih i edukacijskih aktivnosti - 2010. godine svoje je programe poslalo gotovo dvije stotine knjižnica s više od dvije tisuće programa. Od 1998. godine, u organizaciji Hr-vatskog centra za dječju knjigu, organizira se kao središnji program nacionalni kviz za poti-canje čitanja. U njemu sudjeluje, putem svo-jih narodnih i školskih knjižnica danas gotovo dvadeset tisuća djece iz svih krajeva Hrvats-ke, kao i hrvatska djeca iz susjednih zemalja. Proglašenje rezultata kviza obilježava se po-sebnom priredbom za nagrađenu djecu na sajmu Interliber. Zatvaranje „Mjeseca hrvatske knjige“ održava se u okviru sajma knjige i nakladniš-tva Interliber. Zahvaljujući suradnji sa Zajed-nicom nakladnika i knjižara dogovara se i realizira niz programa - za vrijeme trajanja sajma knjižnice na posebnom štandu izlažu svoja izdanja kao i propagandne materijale. Dječji odjeli narodnih knjižnica održavaju niz kreativnih radionica tijekom trajanja sajma. Manifestacija je 2010. godine tematski bila vezana uz Međunarodnu godinu biološke raznolikosti koju su proglasili Ujedinjeni

narodi. Svečanost otvaranja manifestacije ove je godine održana 15. listopada u Vinkovcima u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaoni-com Vinkovci koja je obilježila 135. obljetni-cu osnutka, nakladnikom Privlačica i 16. Da-nima Ivana i Josipa Kozarca. Pokrovitelj svečanosti otvaranja bio je Grad Vinkovci, a svečanost je održana u Gradskom kazalištu Joza Ivakić. Pozdravne riječi sudionicima svečanos-ti uputili su dr. med. Mladen Karlić, gradona-čelnik Grada Vinkovaca, Božo Galić, dipl. ing., župan Vukovarsko - srijemske županije, Emilija Pezer, ravnateljica Gradske knjižnice Vinkovci, Davorka Bastić, predsjednica Prog-ramskog i organizacijskog odbora MHK 2010. U ime mr. sc. Bože Biškupića, ministra kulture Republike Hrvatske, manifestaciju je otvorila Ankica Janković, načelnica u Odjelu za knjige i knjižnice. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su Muška pjevačka grupa Lipa, Tamburaški sastav Dike, Vladimir Andrić, glumac s izvedbom ulomka iz Đuke Begovića i Marina Vinaj, recenzentica knjige Vinkovač-ka knjižnica iz pera i duše, objavljene u povo-du 135. obljetnice vinkovačke knjižnice. U sklopu svečanog otvorenja Mjeseca hrvats-ke knjige dodijeljene su i nagrade 16. dana Josipa i Ivana Kozarca, koji su se održali uz 125. obljetnicu rođenja i 100. godišnjicu smr-ti Ivana Kozarca. Za životno djelo nagradu je primio poznati hrvatski jezikoslovac, akade-mik Stjepan Babić. Za knjigu godine u kate-goriji znanosti nagrađen je Božo Mimica za knjigu Slavonija od antike do 20. stoljeća, a za knjigu godine u kategoriji proze Ivana Šo-jat-Kuči za roman Unterstadt. Povelje uspješ-nosti dodijeljene su Ivani Simić-Bodrožić za knjigu Hotel Zagorje i Zoranu Malkoču za knjigu Groblje manjih careva. Nakon otvaranja sudionici svečanosti posjetili su Etnološki odjel Gradskog muzeja Vinkovci i Gradsku knjižnicu Vinkovci. Sve-čanost je završila zajedničkim druženjem su-dionika u PIK-ovom Stanu. Ostali središnji programi ove godine odvijali su se u Krapini, Zagrebu i Samoboru.

U Krapini je 15. listopada obilježena obljetnica 155 godina čitaoničke tradicije. Održana je prezentacija o djelovanju knjižni-ca i čitaonica uz prateću izložbu građe, knji-ga i dokumenata, vezanih uz djelatnost broj-nih krapinskih knjižnica i čitaonica. U Zagrebu je 18. listopada održan me-đunarodni stručni skup Dječja knjižnica da-nas - između teorije i prakse u povodu 60. obljetnice Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice. Na skupu su s pozvanim izlaganji-ma sudjelovali predavači iz Hrvatske i ino-zemstva. Godine 2009. započelo se sa zajednič-kim programom knjižnica za poticanje knjige i čitanja pa je 2010. godine 22. listopada u mnogim sredinama organizirana akcija pod nazivom Čitajmo pod krošnjama s ciljem po-pularizacije čitanja. Povodom 200. obljetnice rođenja Stan-ka Vraza Gradska knjižnica Samobor uz pot-poru Grada Samobora i Zagrebačke županije, organizirala je Znanstveni skup o Stanku Vra-zu. Predstavljeno je i novo izdanje Djulabija uz podlistak o međusobnoj povezanosti Stan-ka Vraza, njegova stvaralaštva i Samobora. Skup je održan 5. studenoga u Galeriji Prica, Trg Matice hrvatske 5, Samobor. U Međunarodnoj godini biološke raz-nolikosti održan je tradicionalni kviz za poti-canje čitanja. Glavni organizatori kviza su Hrvatski centar za dječju knjigu i Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice u Knjižni-cama grada Zagreba, a glavni pokrovitelj kvi-za nakladnik Mozaik knjiga iz Zagreba. Pok-rovitelj je otisnuo 20 000 upitnika i 1000 pla-kata koje je distribuirao u dječje knjižnice i škole diljem Hrvatske. U kvizu su sudjelovala i djeca iz dijaspore (ukupno 100 učenika), iz hrvatskih škola u Subotici i Tavankutu u Sr-biji. Kvizom je obuhvaćeno 98 gradova iz svih hrvatskih županija, a ukupno je sudjelo-valo 180 dječjih i školskih knjižnica (iz Zag-rebu 29 knjižnica osnovnih škola i 30 Odjela za djecu Knjižnica grada Zagreba). Završna svečanost kviza održana je 12. studenoga 2010. u 12 sati u Kongresnoj dvo-rani Zagrebačkog velesajma u okviru sajma knjige Interliber. Lutkarska scena Ivana Brlić-Mažuranić izvela je predstavu Pinokio. Predstavi je prisustvovalo oko 600 učenika u pratnji knjižničara.

Na završnoj svečanosti izvučena je i dodijeljena glavna nagrada - velika enciklo-pedija Zemlja te još 10 vrijednih knjiga kao utješne nagrade. Na Interliberu su, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige 2010. organizirane radionice, predavanja i projekcije za djecu i mlade. Održano je 17 radionica koje su odr-žali članovi Udruge studenata biologije te četiri projekcije i četiri predavanja djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode. Knjižnice i knjižničarska društva su na poseb-nom štandu izložile svoja izdanja. 11. studenoga u 12,00 sati na central-noj pozornici paviljona 6, uz prisutnost broj-nih knjižničara iz cijele Hrvatske, Hrvatsko knjižničarsko društvo predstavilo je svoju kampanju Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu u okviru kojega je obilježena i 50. obljetnica donošenja prvoga Zakona o biblio-tekama (11. studenoga 1960.). U programu su sudjelovali: Čedomir Višnjić, ravnatelj Upra-ve za knjige i knjižnice Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Davorka Bastić, predsje-dnica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, Marija-na Mišetić, predsjednica Hrvatskoga knjižni-čarskog društva, prof. dr. sc. Aleksandra Hor-vat, Katedra za knjižničarstvo Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Josip Stipanov, član Radne grupe za javno zagovaranje HKD-a i Alemka Belan-Simić, predsjednica Radne grupe za javno zagovaranje HKD-a. U nastavku je u suradnji s nakladnikom Škol-ska knjiga održana promocija knjige dr. sc. Josipa Stipanova Knjižnice i društvo. Knjigu su predstavili urednik Dražen Budiša, recen-zent prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević i autor. Manifestaciju Mjesec hrvatske knjige tradicionalno prate i tiskani materijali – pla-kati, programske knjižice i bookmarkeri. Ovogodišnje likovno rješenje grafičkog mate-rijala napravila je Dubravka Kolanović u su-radnji sa Studiom Rašić, a proslov za prog-ramsku knjižicu napisala je dr. sc. Katica Čorkalo Jemrić. Programe za manifestaciju Program-skom i organizacijskom odboru dostavilo je gotovo 200, pretežno narodnih knjižnica sa svojom ograncima, s više od 2000 različitih programa.


NAJSTARIJA DJEČJA KNJIŽNICA U HRVATSKOJ 60. OBLJETNICA ODJELA ZA DJECU I MLADEŽ KGZ - GRADSKE KNJIŽNICE


Hela Čičko ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba - Gradska knjižnica

16. listopada 1950. godine, u maloj čitaonici Gradske knjižnice u Novi-narskom domu na Rooseveltovom trgu br. 4 u Zagrebu, započeo je s radom Pionirski odjel Gradske knji-žnice. Bila je to prva dječja knjižni-ca u Hrvatskoj. U listopadu smo proslavili njen 60. rođendan. Obilježili smo ga izlož-bom, spomen knjigom i Međunaro-dnim stručnim skupom Dječja knji-žnica danas – između teorije i prak-se. Međunarodni stručni skup Dječja knjižnica danas – između teorije i prakse održan je 18. listopada 2010. Na skupu su s pozvanim izla-ganjima sudjelovali predavači iz Hrvatske i inozemstva: Viviane Ezratty, Bibliotheque L’heure joyeuse, Paris, Francuska Christian Brassel, Integrationsbibliothek Winterthur, Švicarska Jahnik Mulvad, Aarhus Public Libraries, Danska Darja Lavrenčič Vrabec, Mestna knjižnica Ljubljana, Knjižnica Otona Župančiča, Cen-ter za mladinsko književnost in knjižničar-stvo, Slovenija Veronika Čelić-Tica, Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Nacionalna i sveučilišna knji-žnica u Zagrebu Ivanka Stričević, Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo Ranka Javor, Hrvatski centar za dječju knji-gu, KGZ Hela Čičko, Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice; KGZ. Zbog atraktivnosti teme i predavača, skupu je prisustvovalo više od sto pedeset knjižničara narodnih knjižnica iz cijele Hrvatske. Stručni skup ocjenjujemo vrlo uspješnim, budući da su se knjižničari iz prve ruke mogli upoznati s trendovima suvremenog dječjeg knjižničarstva Europe. Dječje knjižnice i knji-

žničari 21. stoljeća uspješno se pri-lagođuju okruženju koje je global-no, digitalno i multikulturalno, pa i sami potiču promjene, jer njihova je uloga odgojna i obrazovna. U mno-gim europskim zemljama djeca i mladi već su uključeni u dizajnira-nje knjižnične ponude, od sudjelo-vanja u osmišljavanju prostora i zbirki do njihova uključivanja u kreiranje njima namijenjenih prog-rama. Knjižničari, putem projekata za poticanje čitanja, sve više izlaze

iz svojih prostora kako bi doprli do isključene populacije i stvorili pozitivniju sliku knjižni-ce u javnosti. Spomenica Odrastanje uz knjigu: 60 godina prve dječje knjižnice u Hrvatskoj autorice Hele Čičko, u izdanju Knjižnica gra-da Zagreba, kronološki prati razvitak i rast Dječjeg odjela Gradske knjižnice - od osniva-nja 1950. godine do danas. Tekstom i fotog-rafijom prikazano je njeno prostorno i stručno uređenje, cjelokupna knjižnična građa, koris-nici i programi te njena matičnost za grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Za nastajanje ove publikacije korištena je, uz literaturu, bogata arhiva Dječjeg odjela u kojoj se čuvaju dragocjene bilješke Zlate Per-lić, prve knjižničarke u Dječjem odjelu i Branke Furlan, prve voditeljice Dječjeg odje-la. Vjerujemo da će ova publikacija biti dragoc-jen izvor informacija iz područja dječjeg knji-žničarstva u Hrvatskoj. Namijenjena je ne samo knjižničarima, već i svima onima koji vole i poštuju djecu i dječju knjigu.


KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA NA INTERLIBERU 2010.

Alka Stropnik ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Medveščak

Organizacijski odbor Mjeseca hrvatske knjige imenovao je radnu skupinu u sastavu: Višnja Bošnjak, Loris Bučević Sanvicenti, Davorka Semenić Premec, Biserka Gašparac i Alka Stropnik za osmišljavanje događanja za djecu i mladež na ovogodišnjem Interliberu. Ko-legice iz Knjižnica grada Zagreba organizir-ale su niz radionica i predavanja u skladu s temom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige koji je bio posvećen Biološkoj raznolikosti za razvoj. Osnovni ciljevi održanih događanja bili su poticanje vrednovanja, očuvanja i zaštite prirode te bioraznolikosti primjenom odrednica održivog razvoja.

Od 10. do 14. studenog 2010., na štandu Knjižnica grada Zagreba, pod nazi-vom Radionice mladih prirodoslovaca, odr-žano je ukupno šesnaest radionica i tri preda-vanja. Svakodnevno su održane dvije radioni-ce u jutarnjim i dvije u poslijepodnevnim ter-minima za osnovnoškolce te jedno predava-nje dnevno za srednjoškolce. U realizaciji niza radionica sudjelovali su učenici dvanaest osnovnih škola s ukupno četiristo dvadeset učenika, uglavnom nižih razreda, dok su pre-davanja pratili učenici triju srednjih škola s ukupno šezdeset četiri učenika te ostali posje-titelji Interlibera. Učenici, koji su sudjelovali u radionicama i predavanjima na štandu Knji-žnica grada Zagreba, došli su s područja Gra-da Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Tijekom nedjelje održane su kreativne radionice izrade šarenih leptira u kojima je sudjelovalo dvadesetero djece.

Radionice za osnovnoškolce organi-zirane su u suradnji s Udrugom studenata

biologije BIUS, koju čine brojne sekcije u kojima su okupljeni studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, sa zajed-ničkim interesom za proučavanje i zaštitu pojedinog biotopa ili životinjske skupine. Sljedeće sekcije sudjelovale su u provedbi radionica na Interliberu: Leptiri, Šišmiši, Kukci, Molekularna biologija, Mravi te Od-bor za edukaciju. Svaka radionica sastojala se od edukativnog i kreativnog dijela. U eduka-tivnom dijelu radionice prikazivana je pre-zentacija na određenu temu, a nakon razgovo-ra sa studentima započinjao je kreativni dio (izrada kukaca, leptira, crtanje DNA lanca) i igre. Predavanja o Biološkoj raznolikosti Hrvatske i svijeta organizirana su u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode koja su održali stručni savjetnik za kralješnjake Aljoša Duplić, prof. biologije i kemije te stručna suradnica za kralješnjake Patricija Oković, prof. biologije iz Odjela za divlje i udomaćene svojte i staništa.

Svakodnevno, po završetku radioni-ca, održane su projekcije dokumentarnih fil-mova iz fonda Medijateke Gradske knjižnice.

Prostor štanda prigodno je uređen materijalima Državnog zavoda za zaštitu pri-rode (Crvenim knjigama, slikovnicama, pro-motivnim materijalima i edukativnim publi-kacijama te posterima ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj) te ra-dovima djece nastalim na radionicama. Djeca su imala prigodu fotografirati se kao lav, sob ili dio cvjetne livade.

JESEN NA DJEČJEM ODJELU GRADSKE KNJIŽNICE VELIKA GORICA

Morana Peranić ([email protected]) Gradska knjižnica Velika Gorica

Kao i u većinu Dječjih odjela Grads-kih knjižnica, tako i u naš odjel jesen donosi novu živost i veselje. Nakon sparnih i lijenih ljetnih dana, koji su se polagano vukli, jesen donosi užurbanost, ali i mnogo veselja!

Prije Mjeseca hrvatske knjige na na-šem odjelu obilježava se Dječji tjedan. Grad Velika Gorica dobio je službenu titulu Grada – prijatelja djece 2006. godine. Zajedno s os-talim gradskim ustanovama, školama i vrtići-ma svake godine 11. listopada obilježavamo Dan djece te tada i počinje Tjedan djece Gra-da Velike Gorice. Cijeli taj tjedan posvećen je našim najmlađim sugrađanima i njihovim pravima, a odabere se i tema o kojoj pišemo, raspravljamo, učimo. Ove godine tema je bila Djeca i mediji, a našem Dječjem odjelu pripa-la je čast da ga prigodnom izložbom svečano otvori. Par tjedana marljivo smo sakupljali primjere pozitivnog i negativnog prikazivanja djece u različitim vrstama medija (novine, časopisi, Internet, TV, stripovi) te smo kroz plakate prikazali na koji način oni mogu obi-lježiti život pojedinog djeteta. Iako smo mi odrasli svjesni velikog utjecaja koji mediji imaju na naš život, ponekad možda malo za-boravljamo da su i djeca ta koja medije prate i iz njih neprestano upijaju. Izložbom smo na to željeli podsjetiti roditelje i stručne suradni-ke, a djeci na zanimljiv način prikazati sve pozitivne strane medija, ali ih upozoriti i na opasnosti koje iz njih vrebaju.

Odmah nakon završetka Dječjeg tjed-na počeli smo obilježavati Mjesec hrvatske knjige. Kao i u drugim knjižnicama, pripreme su trajale od proljeća. Iako nam se tada čini da je listopad daleko i da nikada neće doći, uvijek se nekako brzo prišulja i sve se akcije počnu odvijati velikom brzinom. Svake godi-ne imamo nekoliko već tradicionalnih akcija kao što su Prvašnji naši novi članovi (besplatan upis u knjižnicu za sve prvašiće) i Edukacijski posjeti knjižnici. Ova akcija se provodi čitavu godinu, ali najviše posjeta imamo baš u ovom mjesecu jer učitelji i od-gajatelji vole zaokružiti priču o Mjesecu hr-vatske knjige posjetom knjižnici. Organizira-ju se radionice s Centrom za odgoj i obrazo-vanje Velika Gorica. Ove godine ukrašavali

smo platnene vrećice svojim imenima napisa-nim na glagoljici. Održana je radionica za roditelje na temu Psihologija samomotivacije u svakodnevnom životu.

Osim ovih uobičajenih aktivnosti, svake godine imamo i one koje su posvećene isključivo izabranoj temi, ove godine Biološ-koj raznolikosti. Tako smo kroz edukativnu izložbu djeci, ali i odraslima, približili pojam biološke raznolikosti, a učenicima nižih raz-reda prikazivanjem edukativnog DVD-a i interaktivnim radionicama naglasili važnost očuvanja okoliša.

U Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Gorici već niz godina postoji biološ-ka grupa pod vodstvom profesorice Natalije Ivanković. Njezini polaznici i sama profesori-ca održali su dvije radionice na kojima su svoj rad, ali i pojam biološke raznolikosti približili svojim vršnjacima iz drugih škola. Ove radionice, praćene zanimljivom Power Point prezentacijom, potakle su raspravu koja je obilovala mnogim pozitivnim primjerima odnosa prema biljnom i životinjskom svijetu koji nas okružuje.

Polaznici biološke grupe postavili su i izložbu na temelju koje je Dječji odjel orga-nizirao Kviz znanja čiji je pobjednik učenik trećeg razreda Mihael Grabant. On je za nag-radu dobio knjigu Charles Darwin i njegova pustolovina.

I tako, malo po malo, završio je još jedan Mjesec hrvatske knjige i već počinju pripreme za Svetog Nikolu i Božić. Svi koji rade na Dječjem odjelu znaju da se kod nas uvijek nešto obilježava, slavi, priprema i kuha i da će sljedeći Mjesec hrvatske knjige brzo doći!


200. GODIŠNJICA ROĐENJA STANKA VRAZA

Maja Cvetković ([email protected]) Gradska knjižnica Samobor


U organizaciji Gradske knjižnice Sa-mobor održan je znanstveni skup u povodu 200. godišnjice rođenja Stanka Vraza. Orga-nizacijski odbor skupa činili su Danijel Vo-jak, Samoborac i povjesničar kao predsjednik Organizacijskog odbora, Mirjana Dimnjako-vić, ravnateljica knjižnice, Miroslav Burić, Dragutin Feletar, Mira Čebušnik i Marica Jelenić. Vojak je u uvodnom govoru napome-nuo kako je glavni motiv za organizaciju sku-pa bio stav da Samobor zaslužuje takvo nešto s obzirom na Vrazov značaj i velike obljetni-ce koje se obilježavaju ove godine - 200. go-dišnjica Vrazova rođenja, 175. godišnjica Ilirskog pokreta , 170 godina od izlaska Đula-bija te 100. godišnjica podizanja spomenika Vrazovoj muzi Ljubici Cantilly.

U nastavku skupa održan je niz za-nimljivih predavanja. Od Ivanke Brekalo, zaposlene u Samoborskom muzeju, saznali smo koju sve građu, vezanu uz Vraza kao ilirca i Vraza kao nesretno zaljubljenog pjes-nika, naš muzej posjeduje. Mira Kolar govo-rila je o Vrazu između Samobora i Zagreba, dok je Petar Korunić iznio problematiku od-ređenja naziva jezika i narodnosti u ideologiji hrvatskih i slovenskih iliraca. Danijel Vojak održao je vrlo zanimljivo predavanje o Vrazu i Samoboru, a temu Vraza i Gradišćanskih Hrvata obradile su Andreja Knežević Sapunar i Marijana Togonal. Naša sugrađanka Simona Delić istražila je Vrazove prijevode španjol-skih romanci, dok su Filip Tomić i Boris Ku-kić dali prikaz Stanka Vraza kroz udžbenike povijesti i hrvatskog jezika. Nakon toga slije-

dila je dinamična i vrlo zanimljiva rasprava, a skup je završio posjetom Samoborskom mu-zeju i grobu Vrazove Ljubice.

U sklopu skupa o Stanku Vrazu predstavljeno je i novo izdanje Đulabija, koje je uredila zaljubljenica u Vrazovu ljubavnu priču i voditeljica zavičajne zbirke Mira Če-bušnik. Izdanje je predstavio Dragutin Fele-tar, napomenuvši da se radi o najemotivnijoj zbirci pjesama iz doba hrvatskog narodnog preporoda. O novom izdanju Đulabija, kao o djelu bibliofilske vrijednosti, govorila je Ma-rina Protrka s Filozofskog fakulteta u Zagre-bu. Ovo je izdanje rađeno prema prvom izda-nju Vrazove zbirke, a specifično je po tome što sadrži nekoliko vrlo zanimljivih tekstova posvećenih Vrazu koje su napisali Bogumil Toni, August Šenoa i Antun Gustav Matoš. Od posebne su vrijednosti i Vrazova pisma iz kojih saznajemo njegove najintimnije misli i snažne osjećaje koje je dijelio sa svojim blis-kim prijateljima. Ovo nas je izdanje na trenu-tak vratilo na poetične trenutke Vrazove lju-bavne priče, a zainteresiranost okupljenih ukazala je na potencijale koje Samobor može razviti zahvaljujući svom Romeu Vrazu i Juliji Cantilly.

DVADESETPETI ROĐENDAN KGZ - KNJIŽNICE DUGAVE

Narcisa Potežica ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Novi Zagreb


Novozagrebačka Knjižnica Dugave, u istoimenom novozagrebačkom naselju u Ulici sv. Mateja 7, proslavila je 11. studenog ove godine dvadesetpetu godišnjicu svog uspješ-nog rada. Iako je već 1983. godine otpočela s radom na inicijativu stanovnika naselja Du-gave, tek je na poseban zagovor likovnog umjetnika Rafaela Talvija, tadašnja samostal-na općinska Knjižnica Novi Zagreb – Remeti-nec, za knjižnicu dobila u Dugavama prazan prostor veličine 150 m2. Tek po udruživanju Knjižnice Novi Zagreb, zajedno s ogrankom u Dugavama, u mrežu Knjižnica grada Zagre-ba, dolazi do konačnog uređenja.

Tako se na Martinje, tog snježnog 11. studenog 1985., svečano otvara nova Knjižni-ca Dugave s odjelom za odrasle i čitaonicom dnevnog tiska te dječjim odjelom s igraoni-com i novom pozornicom za najmlađe koris-nike. Knjižnicu su otvorili tadašnja legendar-na glavna direktorica Knjižnica grada Zagre-ba Vera Mudri –Škunca i već spomenuti Raša Talvi, stanovnik Dugava, koji je bio i preds-tavnik novozagrebačkih struktura zaduženih za kulturu. Na otvorenju je dramski umjetnik Goran Matović interpretirao stihove Tina Ujevića i Vjekoslava Majera te je bila postav-ljena izložba slika iz grafičke zbirke Bože Biškupića.

Prva koordinatorica Knjižnice Duga-ve bila je prvih dvanaest godina Snješka Ha-berštok, prof., koja je taj posao obavljala uno-seći u njega stručno znanje i puno ljubavi, do odlaska u mirovinu. Knjižnica je već tada bila poznata po izvanrednoj grupi Mladih knjižni-čara i tradicionalnim maškaradama. Sljedećih

jedanaest godina, do umirovljenja, koordina-torica je bila Marija Špiranović, prof. U to vrijeme održan je veliki broj značajnih tribina i književnih susreta. Posljednje dvije godine koordinatorica je Ivanka Vrbanić,prof., koja je s velikim entuzijazmom nastavila organiza-ciju kulturnih događanja. Na prigodnom obi-lježavaju 25-tog rođendana naše knjižnice uvodnim riječima pozdravila je okupljene brojne uzvanike i goste, među njima posebno nekadašnje djelatnice.

Voditeljica Knjižnice Novi Zagreb mr. sc. Narcisa Potežica podsjetila je na povi-jesni razvoj knjižnice, a osobito na fazu kada je 2005. godine dobiveno dodatnih 75m2, pa je, uz proširenje knjižnice, a zahvaljujući na-porima Davorke Bastić, prof., ravnateljice Knjižnice grada Zagreba, izvršeno potpuno preuređenje ove knjižnice s novom opremom i suvremenim sadržajima. Knjižnica Dugave tada dobiva potpuno nov dječji odjel i AV odjel. Otada je Knjižnica Dugave sa svojih 225m2, među pet ogranaka u novozagrebač-koj knjižničnoj mreži (Knjižnica Savski Gaj, Knjižnica Vjekoslava Majera, Knjižnica Slo-boština i Knjižnica Mala Mlaka, uz središnju područnu Knjižnicu Novi Zagreb u Trav-nom), najveći ogranak Knjižnice Novi Zag-reb. Knjižni fond sada iznosi 27.654 sveza-ka, od toga 6.079 znanstvene, 12.845 beletris-tike, 8.042 dječje literature i 688 priručnika te 2.965 jedinica AV-građe. Knjižnica Dugave u 2010. godini ima 5.524 aktivna člana, koji su u 2010. godini posudili ukupno 90.913 knjiga i audiovizualne građe (od toga na Odjelu za djecu 23.279, a na Od-jelu za odrasle 67.639 dokumenata). Na AV odjelu posuđeno je 10.312 jedinica građe (CD-ova, DVD-ova, CD-romova, zvučnih knjiga i filmova). Za novi AV odjel zadužen je Marko Smiljić. Treba istaknuti da diplomirana knjižničarka Majda Bakić, u Odjelu za djecu i tinejdžere, već devet godina uspješno provodi projekt Otkrivamo mlade talente, a do sada je ostva-reno preko sedamdeset susreta. Također, uz mnoge aktivnosti za djecu i tinejdžere, već godinu dana u knjižnici djeluje Klub mladih

filatelista. Na svečanoj proslavi u programu je bio organiziran književni susret s piscem Milanom Osmakom, u povodu autorovog 70-tog rođendana, a na temu Podmorski svijet i ekološki motivi u djelima Milana Osmaka što je povezano s naporima za očuvanje prirode u Jadranu, a ujedno i s ovogodišnjom središ-njom temom Mjeseca hrvatske knjige, jer je 2010. godina proglašena Međunarodnom go-dinom biološke raznolikosti. Treba napome-nuti da ovaj književnik, autor brojnih pomor-skih romana za djecu i odrasle, stanuje u na-selju Dugave, a svakodnevno nalazi inspiraci-ju gledajući prema zelenim i sada jesenje obojenim krošnjama dugavskih parkova.

U povodu obilježavanja 25. rođenda-na Knjižnice kolegice Sanja Lautenbach-Huzjak, prof. i Marijana Spevec, prof. posta-vile su prigodnu retrospektivnu izložbu pod naslovom 25 godina naše knjižnice. Posebno zanimanje izazvale su fotografije naših gosti-ju na brojnim tribinama, izložbama, predstav-ljanjima knjiga i književnim susretima. Bila je to prilika da se podsjetimo da su, među ostalima, naši gosti bili: Tomislav Ladan, Sunčana

Škrinjarić, Zoran Ferić, Miro Gavran, Edo Popović, Branko Čegec, Jakša Fiamengo, Katja Matković- Mikulčić, Miljenko Jergo-vić, Ludwig Bauer, Stanko Rozgaj, Dubravko Jelačić Bužimski, Anica Nazor, Krešimir Mi-ćanović, Predrag Raos. Uz predstavljanje nji-hovih novih knjiga, u sjećanju su mnogima ostali nezaboravni razgovori s njima, a dola-zak pisca ili pjesnika uvijek je bila svečanost za knjižnicu i njene korisnike.

Knjižnica Dugave je u dvadeset pet godina djelovanja postala neizostavno mjesto u naselju Dugave. Mjesto je to susreta, infor-macija i mnogih ugodnih trenutaka. Za mno-ge je to prekrasan dnevni boravak, ali uz knji-gu, dnevni i tjedni tisak te kompjutor, i mjes-to stjecanja novih znanja. Važno je naglasiti vrlo aktivan rad Odjela za djecu i mladež i dobru suradnju s osnovnim školama i mno-gim ustanovama u gradu Zagrebu. Mnogi stanovnici i slučajni prolaznici zastaju razgledavati izložbe koje se mjesečno izmjenjuju u lijepim prostorima i atraktivnim izlozima Knjižnice. Knjižnici Dugave želimo još mnogo uspješnih obljetnica!


30. GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE GALŽENICA U VELIKOJ GORICI

Marija Ivanović ([email protected]) Gradska knjižnica Velika Gorica

Prije 30. godina, 26. studenoga 1980. otvoren je Dom kulture u novoizgrađe-nom naselju Galženica u Velikoj Gorici. Dio prizemlja (oko 185 m2) tadašnji su općinski čelnici namijenili knjižničnoj djelatnosti. Ta-ko je knjižnica u sastavu Centra za kulturu Narod-nog sveučilišta dobila još jednu lokaciju – Pod-ručnu knjižnicu Galženi-ca s oko 5000 svezaka knjiga i slikovnica, dnevnim i tjednim no-vinskim tiskom te prim-jereno opremljenom ig-raonicom za najmlađe. Knjižnica je bila otvore-na 11 sati dnevno (osim srpnja i kolovoza), subotom 5 sati. S korisnicima su radila 3 dje-latnika. Nakon 3 mjeseca rada Knjižnica je imala preko 1000 članova i 2 „uhodana“ ter-

mina igraonice za predškolsku djecu. Već u lipnju 1981. organizirana je veća izložba dje-čjih likovnih radova s popratnim komentarom Jadranke Luketa, likovne urednice u Školskoj knjizi te u 50-ak primjeraka umnožen prvi

bilten prinovljenih knji-ga. Pod okriljem dječjeg lista "Radost" Knjižnica već 26 godina organizira likovni natječaj za učeni-ke osnovnih škola veli-kogoričkog područja. Osmišljenim i vrlo raz-nolikim promidžbeno-poticajnim programima Knjižnica je tijekom ovih 30 godina nastojala knji-

gu i knjižničnu djelatnost približiti svim sug-rađanima, ali i žiteljima šireg gravitirajućeg područja. Kroz suradnju sa školama, poglavi-to područnima i udaljenijim matičnima posla-

na je informacija o knjižničnoj djelatnosti i u najudaljenije obite-lji. Učenici su organi-zirano dolazili u posjet Knjižnici, sudjelovali na likovnim natječaji-ma, prisustvovali otvo-renjima izložbi, poka-zivali svoje glazbeno umijeće, izvodili scen-ske igre, sudjelovali u nagradnim igrama, ispunjavali anketne upitnike… Susreti s knji-ževnicima, književne tribine, predavanja, predstavljanja novih knjiga, obilježavanja značajnih obljetnica te likovne, tematske i prigodne izložbe različite po obimu i znače-nju, privukli su u Knjižnicu puno novih čla-nova.

Danas Knjižnica zauzima oko 200 m2, ima preko 4.500 članova, 40.000 sve-zaka knjiga i slikovnica, prosječnu dnevnu cirkulaciju oko 315 svezaka, 2 osobna raču-nala za korisnike (preko 1000 pristupa inter-netu 2009.), samo 14 mjesta u čitaonici. Ima 5 stručnih radnika. Dnevno je u posudbi 11% ukupnog broja svezaka, a oko 12% fonda je u spremištu i teško dostupno.

Programom za uzvanike, među kojima su bili dugogodišnji članovi Knjižni-ce, „najčitači“, zaposlenici iz poslovnih pros-tora na Trgu S. Radića i iz Pučkog otvorenog učilišta, predstavnici Gradske četvrti te raznih udruga i usta-nova, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, kolegice i kolege iz knjižničarske zajed-nice te predstavnici gradske uprave predvođeni gradona-čelnikom, u petak, 26. stude-noga 2010. obilježeno je tri-deset godina djelovanja Knji-žnice Galženica.

Prigodničarskom turopoljskom zdravicom na-zočne je prvi pozdravio Dra-go pl. Katulić u odori turo-poljskog banderija. Nakon pozdravnih riječi ravnateljice Gradske knjižnice Velika Go-rica Katice Matković Mikul-

čić skupu su se obratili predsjednica Hrvatsko-ga knjižničnoga vijeća Davorka Bastić, gra-donačelnik Velike Go-rice, Dražen Barišić te Marija Cvetić, izasla-nica ministra kulture mr. sc. Bože Biškupi-ća. O 30 godina djelovanja govorila je voditeljica Knjižnice

mr. sc. Marija Ivanović. Iz obimne dokumen-tarne građe za ovu je prigodu izabrala samo jedan mali dio nastojeći pokazati raznolikost i ciljeve programa namijenjenih korisnicima i potencijalnim korisnicima raznih dobnih sku-pina.

Pet-šest godina rad je ove Knjiž-nice bio usmjeren na prognaničku i izbjeglič-ku populaciju, a bili su organizirani i brojni programi potaknuti ratnim zbivanjima. Sada je, petnaest godina nakon izložbe slika nasta-lih u maloj prognaničkoj sobici u Zagrebu, Ljerka Božinović izložila nove, nastale u Vu-kovaru posljednjih godina. O njima u malom katalogu izložbe piše Miroslav Acić, likovni pedagog koji je nekoliko prognaničkih godina proveo u blizini Knjižnice Galženica i bio njenim članom. Prenoseći pozdrave iz Vuko-vara, Velikogoričanima je zahvalio na pomo-ći i potpori koju su pružali svim pridošlicama

s ratom zahvaćenih područja. Gradonačelnik Barišić otvori-o je izložbu. Predstavljen je Čitatelj-ski podsjetnik, „tekica“ nami-jenjena svima onima koji žele bilježiti što su pročitali, što žele pročitati, zabilježiti neku zanimljivu misao iz knjige, itd. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su du-gogodišnji članovi Knjižnice Sandra Kotarski i Krešimir Starčević. Program je vodio dramski umjetnik Amar Buk-vić.


GALERIJA VIDRICA U KGZ - DJEČJOJ KNJIŽNICI MARINA DRŽIĆA

Željka Krušlin ([email protected]) Knjiižnice grada Zagreba - Dječja knjižnica Marina Držića


Zašto Vidrica? Nadimak pisca po kojem je nazvana naša knjižnica, bio je Vidra te nam se činilo prikladnim galeriju nazvati Vidrica.

Za početak, malo povijesti... U povodu Mjeseca hrvatske knjige

daleke 2003. godine, u čitaoničkom prostoru Dječje knjižnice Marina Držića otvorena je Galerija Vidrica, namijenjena izlaganju likov-nih radova djece i radova likovnih umjetnika za djecu (ilustratora slikovnica i knjiga za djecu).

Prigodom svečanog otvorenja 15. listopada 2003., na koje su bili pozvani i na koje su se odazvali predstavnici lokalne zaje-dnice (dječjih vrtića, osnovnih škola, Centra za socijalnu skrb Trnje, Centra Ozana), obja-vili smo pozivni natječaj za kreiranje loga Galerije. Između prispjelih likovnih rješenja učenika, grafički dizajner Krešimir Bauer Sokol odabrao je i stilski doradio rad učenice OŠ Grigora Viteza. Školska knjižnica OŠ Grigora Viteza i autorica loga nagrađeni su vrijednim knjigama i školskim priborom. Pri-likom zatvaranja Mjeseca hrvatske knjige 15. studenoga 2003. izrađeni logo postavljen je na izlog Galerije.

Osnivanje i otvorenje Galerije bilo je pod medijskim pokroviteljstvom Radija Slje-me koji i nadalje prati zbivanja u Vidrici.

A sad malo statistike i nabrajanja... Tijekom proteklih sedam godina pos-

tavljene su šezdeset četiri izložbe. Prva ilus-tratorica, koja se odazvala našem pozivu, bila je Adrea Petrlik-Huseinović, a slijedili su To-mislav Tomić (ilustracije za Priče iz davni-ne), Zdenko Bašić (Najljepše Andersenove

bajke), Ana Kadoić (slikovnica Što bi bilo kad...), Alem Biočić (strip Urota Zrinsko-Frankopanska), Dubravko Kastrapeli (lik Cervantesa), Dražen Jerabek (Priča o Vilmi Špigl) i Damir Facan Grdiša (ilustracije sli-kovnica u izdanju Golden marketinga).

U Galeriji su izlagali i fotografi Josip Ušaj (Zagreb kakvog ne volim), Ana Šesto (fotografije s naslovnica knjiga) te mlada fo-tografkinja Adriana Benak (Zagreb Zapad).

Od samog početka redovito surađuje-mo s Centrom Ozana. Likovni radovi njiho-vih polaznika predstavljeni su kroz devet te-matskih izložbi.

Od 2006. dvaput godišnje postavlja-mo izložbe polaznika Dječjeg vrtića Duga, odgojne skupine s posebnim programom Li-kovnost i dijete koju vodi odgojiteljica Vlatka Misir. Za svaku izložbu organizirano je sve-čano otvorenje na kojem su djeca izvela kraći umjetnički program za posjetitelje koji uvijek dolaze u velikom broju (roditelji, braća, ses-tre, djedovi i bake).

Postavili smo i nekoliko grupnih izlo-žbi učenika OŠ škola Marina Držića, OŠ Gri-gora Viteza i OŠ Rapska.

Jedanput godišnje izlažemo radove polaznika naše Pričaonice i Likovne maštao-nice.

U Galeriji Vidrica svoju prvu samos-talnu izložbu imali su Grgur Šesto (ilustracije za knjigu Bum Tomica) i mlada dizajnerica Bruna Nakić (Brunin modni svijet).

I na kraju poziv svim dječjim odjeli-ma narodnih knjižnica: ako ste imali izložbu, za koju mislite da bi trebala biti postavljena i u našem dijelu grada, zovite nas! Vidrica je otvorena i spremna za suradnju!

Pozdrav iz Držićeve br. 10

PROMOCIJA PROJEKTA WIKI-DVERI

Sanja Žunić ([email protected]) KGZ - Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić

Promocija Projekta Wiki-dveri održa-na je 4. prosinca 2010. u dvorcu Lužnica, a nositelj i idejni začetnik projekta je Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića / Knjiž-nice grada Zagreba, na čelu s voditeljicom knjižnice Jadrankom Gregorec i koordinatori-cama projekta knjižničarkama Sanjom Žunić i Marijom Bartolić. Uz financijsku podršku Zagrebačke županije i Grada Zaprešića, Knji-žnica je osigurala sve što je bilo potrebno za provođenje projekta: prostor, literaturu, infor-matičku opremu, brz pristup internetu, radio-nice, istraživačke izlete te pomoć, poduku i nadzor svojih informacijskih stručnjaka, knji-žničarki.

U projekt je bilo uključeno 32 učeni-ka sedmih i osmih razreda 7 (od ukupno 11) osnovnih škola zaprešićkog kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zapreši-

ća, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Br-dovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Do-nja Pušća i OŠ Kupljenovo. Podrška su im bili školski knjižničari njihovih škola u fun-kciji komunikacijske spone između škola i Gradske knjižnice.

Učenici su bili okupljeni u 6 istraži-vačkih timova (svaki s oko 5 učenika), a sva-ki je tim bio zadužen je za jedan od dvoraca:

∗ Dvorac Gornja Bistra ∗ Dvorac Jakovlje ∗ Dvorac Januševec ∗ Dvorac Laduč ∗ Dvorac Lužnica ∗ Dvorac Novi dvori

koje su obradili i prezentirali na način vidljiv na web stranicama www.wiki-dveri.info
