1
Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima
Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije
Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
DVOSTRUKA EKSPOZICIJA
SEMINARSKI RAD
Nositelji kolegija i voditelj rada: Ime i prezime studenata: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc. Nikola Klemeš, Hrvoje Kovačiček, Antonija Čutura
Prosinac, 2015.
2
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................. 3
2. POVIJEST FOTOGRAFIRANJA DVOSTRUKOM EKSPOZICIJOM ........................... 4
3. ANALOGNI POSTUPAK ................................................................................................. 6
4. DIGITALNI POSTUPCI .................................................................................................... 9
5. POSTUPCI U PROGRAMIMA ZA OBRADU ............................................................... 10
6. KREATIVNO IZRAŽAVANJE DVOSTRUKOM EKSPOZICIJOM ............................ 13
7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 16
8. LITERATURA ................................................................................................................. 17
3
1. UVOD
Fotografije nastale dvostrukom ekspozicijom sežu početke još od davne
analogne fotografije, a zbog svoje atraktivnosti nastavljaju se i u digitalnoj
fotografiji. Takvim načinom fotografiranja moguće je zabilježiti zanimljive
fotografije u kojima u jednom kadru prevladavaju dvije ili više različitih scena.
Kada govorimo o dvostrukoj ekspoziciji na analognim fotografijama, to
podrazumijeva eksponiranje filma, tj. kadra prvom scenom, a zatim
eksponiranje neke druge scene na istom dijelu tog filma. Time se te dvije
ekspozicije, odnosno snimljene scene zajedno preklapaju u jednu konačnu
fotografiju. [1]
Dvostruka ekspozicija iako nije novitet u svijetu fotografije, zasigurno je još
uvijek u svojem razvoju. Ova tehnika preklapanja različitih ekspozicija u jednu
cjelinu dovodi do stvaranja sasvim drugačije vizualne price, od zasebnih scena
koje su u tom trenutku fotografirane. Ovom tehnikom možemo se vrlo kreativno
izraziti fotografijom kakva u stvarnosti ne postoji, bilo klasičnom filmskom
fotografijom ili digitalnim postupcima. Veliki je broj mogućnosti koje se
dvostrukom ekspozicijom mogu postići. Njome je moguće napraviti zrcalnu
sliku, dvostruku sliku ili spajanje različitih motiva dviju slika.
To je vrlo moćna tehnika za stvaranje optičke iluzije i kreativno izražavanje.
Dvostruka ekspozicija svoju primjenu osim u umjetničkoj, nalazi i u
komercijalnoj fotografiji. A njezino korištenje najčešće je upravo za umjetničke
svrhe.
4
2. POVIJEST FOTOGRAFIRANJA DVOSTRUKOM EKSPOZICIJOM
Preklapanje dvaju prizora na jednoj fotografiji u povijesti fotografije često se
znalo dogoditi slučajno, tako da su mnogi fotografi ovakvu pojavu htjeli
izbjeći, dok su ostali iz ovakvih pojava mogli izvući kreativnu notu. U 19.
stoljeću kada je vrijeme ekspozicije trajalo čak i više od pola sata, za što oštriju
fotografiju fotograf je morao imati mirnu scenu i što mirnije pozicioniran
fotoaparata. Ako bi se netko za vrijeme ekspozicije odlučio pomaknuti na drugo
mjesto, te ako bi fotograf tek malo udaljio ili približio fotoaparat, u konačnici bi
to rezultiralo pojavom dva ista objekta na jednoj fotografiji. To tehnički nije
bila fotografija dobivena dvostrukom ekspozicijom, već jako dugačkom
ekspozicijom. A na taj način moglo se u početcima fotografije njome
manipulirati. [2]
Slika 1 - Dvostruka ekspozicija uz mali pomak iste iste scene (Nikola Klemeš)
5
Funkcioniranje dvostruke ekspozicije može se objasniti ako znamo što se
dogaĎa kod jednostruke ekspozicije; svjetlo koje dolazi do fotografskog medija
reagira s njegovim česticama i te čestice koje su primile najviše svjetla
kemijskom reakcijom postanu crne i više nisu osjetljive na daljnje reagiranje sa
svjetlom. Ako fotografski film osvijetlimo s manjim intenzitetom svjetla ili u
dvostruko kraćem intervalu, on će takoĎer izreagirati, ali ne u potpunosti, tako
da će još uvijek biti moguće naknadno osvijetliti dijelove filma koji nisu
potpuno crni, tj. koji su samo kratko bili izloženi svjetlu i nisu stigli izreagirati
do kraja. A takvo naknadno eksponiranje prethodno eksponiranog filma se
upravo stvara uz pomoć dvostruke ekspozicije.
U pravilu se prvo fotografira tamnija scena, kako bi te tamne dijelove još mogli
naknadno osvijetliti s drugom svjetlijom scenom. Ako krenemo obrnutim
redoslijedom, pa prvo eksponiramo film svjetlijom scenom, on će izreagirati do
kraja, te više neće reagirati na svaku sljedeću ekspoziciju scene koja sadrži
tamnije detalje. [6]
Osim u samom fotoaparatu, fotografiju s više spojenih scena možemo dobiti i u
tamnoj komori u kojoj se razvijaju fotografski negativi, kombinirajući više
fotografskih negativa i spajajući ih u jedan, pri čemu možemo utjecati na
položaj negativa, udio preklapanja, vrijeme osvjetljavanja fotopapira negativom
itd. Takav način pruža više kontrole nad fotografijama, dok dvostrukom
ekspozicijom u samom fotoaparatu jednom napravljenu pogrešku više ne
možemo ukloniti. [2]
6
3. ANALOGNI POSTUPAK
Prije pojave digitalizacije fotoaparata, ovakva tehnika snimanja bila je korisna u
manipuliranju objekata na sceni. Dvostrukom ekspozicijom tada je bilo moguće
smjestiti neki portret u netipičnu pozadinu ili stvaranje zanimljivih umjetničkih
efekata. Izlaganjem istog filma svjetlu više puta dovodi ga do preeksponiranja,
na što se treba paziti prije snimanja s dvostrukom ekspozicijom. Taj problem
rješava se tako da se ukupna konačna vrijednost ekspozicije prilikom snimanja
oba kadra smanji za kompenzaciju od -1 EV tj. da se oduzme jedna “stop”
vrijednost - bilo smanjivanjem otvora blende ili povećanjem brzine okidača.
Ako snimamo fotografiju s četverostrukom ekspozicijom, stop vrijednost
moramo sukladno tome smanjiti za dvije vrijednosti. [3] Svjetlo umjerene ili
slabije jačine idealno je kod snimanja fotografija dvostrukom ekspozicijom,
tako da konačna fotografija ne ispadne preeksponirana.
Slika 2 - Dvostruka ekspozicija različitih scena (Nikola Klemeš)
7
Sustav dvostruke i višestruke ekspozicije na analognim fotoaparatima prilično
je jednostavan, jer sve što je za takav sustav potrebno jest ručno premotavanje
analognog filma. Fotoaparati koji automatsko premotavaju film nakon svakog
okidanja ne mogu raditi s dvostrukom ekspozicijom, ali poneki imaju posebnu
opciju gdje se automatsko premotavanje prekida poslije prve ekspozicije, a
nastavlja nakon druge. Dvostruka ekspozicija u analognoj fotografiji zapravo
znači da se isti dio filma osvjetljava više puta.
Dodatnu čar ovakvim fotografijama kod analognih fotoaparata pridodaje i
prolazak svjetla kroz male otvore u fotoaparatu, pri čemu se na dijelu filma
stvara dodatno obojenje, tzv light leaks. Takav efekt moguće je postići i ako
vrlo kratko otvorimo poklopac filma u fotoaparatu, tako da svjetlo samo kratko
osvijetli već postojeće fotografije na filmu. [4]
Slika 3 - Dvostruka ekspozicija obrisa glave u kontrasvjetlu i crteža (Nikola Klemeš)
8
Česta je praksa i jednostruko eksponiranje cijelog fotografskog filma, nakon
čega se film premotava na početak, te se potom ponovno radi ekspozicija drugih
kadrova preko već snimljenih. Na taj način dobivaju se iznenaĎujuće fotografije
koje ni sami nismo očekivali, pošto nitko ne zna s kojim će se prethodno
snimljenim kadrom trenutni kadar stopiti. Još ekstremniji slučaj podrazumijeva
dijeljenje i korištenje već jednom eksponiranog filma drugih fotografa, na
kojemu stvaramo našu drugu ekspoziciju. [5]
Slika 4 - Dvostruka ekpozicija na analogni način, scena gitare i portreta (Nikola Klemeš)
Slika 4 - Dvostruka ekspozicija scene notnog
zapisa i baterijske svjetiljke na analognom
filmu(Nikola Klemeš)
9
4. DIGITALNI POSTUPCI
Kod digitalnih fotoaparata princip snimanja fotografija višestrukom
ekspozicijom je sličan kao i kod analognih fotoaparata, samo se umjesto
fotoosjetljivog filma koristi senzor koji se više puta eksponira svjetlom. Sve se
više koristi i softversko spajanje više snimljenih fotografija u jednu, pošto ono
kao i tamna komora pruža više modifikacija i kontrole nad fotografijama.
Slika 5 – Postavljanje dvostruke ekspozicije na Nikon DSLR-u, maksimalno 9 ekspozicija za jednu
fotografiju
Digitalni fotoaparati osim dvostruke imaju i mogućnost višestruke ekspozicije,
čak i do 9 ekspozicija za jednu fotografiju.
10
5. POSTUPCI U PROGRAMIMA ZA OBRADU
Efekt dvostruke ekspozicije se može oponašati i u programima za obradu
fotografija što zapravo pruža veću kontrolu nad krajnjim rezultatom s
mogućnošću namještanja i pregledavanja efekta u hodu.
Kod spajanja fotografija u nekom od računalnih programa za obradu slike,
koriste se slojevi kojima se na više načina može generirati fotografija slična
onoj dobivena dvostrukom ekspozicijom.
To je relativno jednostavan proces gdje konačan rezultat najviše ovisi o
komplementarnosti dvije fotografije.
Najčešća praksa je dodavanje nekoliko fotografija u slojeve i mijenjanje
prozirnosti svakog od slojeva kako bi neku od fotografija više ili manje
naglasili. Koriste se i različiti načini spajanja (blending mode) koji posebnim
algoritmima naglašavaju ili skrivaju pojedine dijelove fotografije tijekom
njihovog spajanja. [7]
Slika 6 – Testiranje dvostruke ekspozicije na iPhone-u 6 Plus (aplikacija Instant Blend)
11
Na sljedećim slikama je prikazano oponašanje efekta u programu Adobe
Photoshop.
Jedna od mogućnosti za kontroliranje efekta dvostruke ekspozicije u
Adobe Photoshopu je promjena izgleda slojeva zasebnog sloja. Sloj (layer)
može biti definiran po svijetlim ili tamnim tonovima, visokim ili niskim
kontrastima - ovisno o načinu na koji se miješa sa slojevima ispod.
Slika 7 - Editiranje načina spajanja dviju fotografija u Photoshopu – Layer style (darken)
Popularizacija digitalne obrade dovodi do pojave više naglašenog efekta
dvostruke ekspozicije. Obrada takvih fotografija je kompliciranija nego kod
prethodnog postupka. Odabiru se željene fotografije – uglavnom se radi o
12
kombinaciji fotografije prirode i portretne fotografije [8] Cilj ovakve obrade je
dobiti efekt dvostruke ekspozicije gdje se jedna fotografija topi u drugu. [9]
Slika 8 – Dvije odabrane fotografije
Slika 9 – Efekt dvostruke ekspozicije gdje se jedna fotografija topi u drugu
13
6. KREATIVNO IZRAŽAVANJE DVOSTRUKOM EKSPOZICIJOM
Od svih kreativnih načina na koje se možemo izraziti uz pomoć dvostruke i
višestruke ekspozicije, tek nekoliko njih je najčešće korišteno. Dvostruka
ekspozicija omogućuje postavljanje iste osobe na više mjesta u kadru, pri čemu
prvo i drugo trajanje ekspozicije može biti jednako ili možemo jednu
ekspoziciju upola smanjiti od druge ako želimo stvoriti iluziju duhova na
fotografiji.
Slika 8 - Iluzija duha dobivena dvostrukom ekspozicijom (Nikola Klemeš)
Osobito je zanimljiva fotografija dobivena dvostrukom ekspozicijom u kojoj u
drveće, cvijeće ili neki drugi neživi objekt ukomponiramo ljudsko lice. Princip
takvog snimanja je vrlo jednostavan i sastoji se u tome da u prvoj sceni
kadriramo svijetlu pozadinu s tamnijim glavnim subjektom. Potom u drugoj
14
sceni na mjestu tamnog objekta iz prethodne scene smještamo ljudsko lice. Ovaj
postupak može se i obrnuti, tako da prvo uslikamo portret koji mora biti taman
sa svijetlom pozadinom. To ćemo najlakše ostvariti ako snimimo portret u
protusvjetlu, nakon čega na mjesto tamnog portreta snimamo drugu scenu i za
rezultat dobivamo uklopljenu drugu scenu u portret iz prve scene. Ovakve
fotografije bit će još zanimljivije ako se kao tamni subjekt koriste životinje u
koje se spaja šuma, drveće ili priroda. [8]
Slika 9 - Dvostruka ekspozicija scene tamnog portreta sa scenom svijetle pozadine (Nikola Klemeš)
15
Višestruku ekspoziciju možemo koristiti u bilježenju putanja - primjerice
putanju mjeseca ili promjenu mjesečevih mijena. Korisna je kod naglašavanja
pokreta, tako da prvu ekspoziciju osvijetlimo najkraće, a zadnju najduže, no
nećemo pogriješiti ako taj redoslijed okrenemo. Preko digitalne obrade moguće
je potpuno izbaciti pozadinu neke scene, te spojiti drugu scenu s prvom samo na
mjestu glavnog objekta.
Slika 10 - Digitalno uklonjena pozadina prve scene, spojena cijela druga scena samo na mjestu glavnog
objekta prve scene (Nikola Klemeš)
16
7. ZAKLJUČAK
Mogućnosti dvostruke ekspozicije su beskonačne. Preklapanje ekspozicija
omogućuje fotografima da stvore nešto vrlo kreativno i jedinstveno.
Dvostrukom ekspozicijom moguće je dodati teksturu, stvoriti optičku iluziju,
motiv može letjeti u zraku, prolaziti kroz vozila, unutar sebe sadržavati druge
motive... Dvostrukom ekspozicijom slici se mijenja značenje, ritam, pojačava
joj se dojam.
Dobivena fotografija ostvaruje potpuno drugačiji cilj, nego što bi to ostvarivala
svaka od ekspozicija zasebno.
Iako je nastalo pogreškom fotografa, fotografiranje tehnikom dvostruke
ekspozicije pridonijelo je stvaranju novih vrsta fotografija. Uz pomoć klasičnih
ili digitalnih fotoaparata, te upotrebom analogne ili digitalne montaže,
stvaranjem fotografija dvostruke i višestruke ekspozicije neku misao ili osjećaj
dočarat ćemo u sasvim novom smjeru, pomalo nerealnom ali i uzbudljivom.
Tako u konačnici i ona može biti dokaz da se iz greške može nešto naučiti i
stvoriti nešto novo.
17
8. LITERATURA
1. http://www.guidetofilmphotography.com/multiple-exposure.html
2. http://press.dubble.me/history-of-double-exposures/
3. https://en.wikipedia.org/wiki/Multiple_exposure
4.-http://www.lomography.com/magazine/260270-creating-light-leaks-the-
analogue-way
5. https://thedarkroom.com/tips-on-creating-double-exposures/
6. http://www.analogadvocates.com/page/working-with-multiple-exposure
7.-http://blog.spoongraphics.co.uk/tutorials/how-to-create-a-double-exposure-
effect-in-photoshop
8. http://www.wendylaurel.com/double-exposure-film-tutorial/