RASPAD SFRJ
Prvi je zakon povijesti:
bojati se reći nešto neistinito
a drugi:
ne bojati se reći nešto istinito.
Ciceron
• svibanj 1980. –
• umro Josip Broz Tito
Grob u Beogradu
Iz bolnice u Ljubljani do Beograda Tito je prevezen posebnim vlakom
• dugotrajna društvena i gospodarska kriza
• krediti – najzaduženija zemlja u Europi
• inflacija - 1989. više od 2000%
Predznaci sloma postojećeg stanja u SFRJ
1981. 1989.
• nestašica osnovnih životnih potrepština
• nestašica naftnih derivata (bonovi za
benzin, par-nepar tablice)
• Predsjedništvo SFRJ - na čelu države
• 9 članova - predstavnici republika, pokrajina i
predsjednik SKJ
Beograd –
Skupština SFRJ
• nakon Titove smrti - jačanje velikosrpske politike
• Srbi smatrali –
• da su postojeće republičke granice nepravedne
• da su u drugim republikama obespravljeni
Beograd –
Sjedište SANU
• Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU)
1986. - izrađen „Memorandum”
• zagovaranje velikosrpskog nacionalizma, isticanje
navodnog zapostavljanja Srba u SFRJ
• iznesena tvrdnja da postoje organizirane antisrpske
snage – poziv svim Srbima na ujedinjenje
• Zemljovid jasno
pokazuje do kuda su
velikosrpski ideolozi
zamislili zapadnu
granicu Srbije.
• dolazak Slobodana Miloševića na čelo srpskog
partijskog vodstva - dodatni zamah
velikosrpske politike
• njegov politički uspon povezan s borbom za
„zaštitu” srpske manjine na Kosovu
• Slobodan Milošević na
Gazimestanu 28. lipnja
1989. prigodom 600.
obljetnice bitke na Kosovu
• U svom je govoru izjavio da
„... ni oružane bitke nisu
isključene.”
1989. Miloševićev govor na Gazimestanu (Kosovo)
• cilj - nametanje srpske prevlasti nad ostatkom
Jugoslavije
• rušenje autonomije pokrajina Vojvodine i Kosova
• rušenje legitimno izabranih rukovodstava u
drugim republikama – prva Crna Gora
• Milošević –
• dobio 4 glasa u Predsjedništvu SFRJ (od 8)
• dobio potporu zapovjedne strukture
Jugoslavenske narodne armije (uglavnom Srbi)
pokušao srušiti Ustav iz 1974. - nije mu
odgovarao
• komunistička vodstva Hrvatske i Slovenije na to
reagirala otporom
• stanovništvo tih republika - zahtjevi za
promjenama u društvu i za uvođenjem
višestranačke demokracije
Ivica
RačanMilan
Kučan
• svibanj 1989. - osnovana prva politička stranka
u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata –
Hrvatski socijalno liberalni savez
• kasnije promijenio naziv u Hrvatska socijalno-
liberalna stranka (HSLS)
Vlado Gotovac –
jedan od osnivača stranke
Zahtjevi za demokracijom u Hrvatskoj
• zahtjevi za uvođenjem višestranačja bili sve
glasniji
• promjene u Savezu komunista Hrvatske - vodstvo
SKH preuzeo Ivica Račan
• početkom 1990. - raspad Savez komunista
Jugoslavije (SKJ)
• 14. Kongres SKJ održan u Beogradu početkom
1990. - definitivan početak kraja Jugoslavije
• nakon oštrog sukoba
predstavnici Slovenije,
Hrvatske i na kraju Bosne i
Hercegovine napustili
Kongres
• Milošević i njegovi suradnici pokušali
preuzeti nadzor nad SKJ
• raspad SKJ
• raspad socijalističkih sustava u istočnoj i
srednjoj Europi
• novi politički odnos snaga u Europi
Prvi višestranački izbori
• od proljeća 1989. – u Hrvatskoj tajno osnivane
nekomunističke političke stranke
• tadašnji Sabor početkom 1990. legalizirao i
registrirao novonastale stranke
• druga osnovana politička stranka - HDZ
(Hrvatska demokratska zajednica)
• u kratkom vremenu osnovano više od 30
političkih stranaka
• zalaganje političkih stranaka za:
• demokratski ustroj vlasti
• višestranački sustav
• tržišno gospodarstvo
• građanska prava
• tadašnji SKH prihvaća
promjene
• mijenja ime u Stranku
demokratskih promjena (SDP)
• na svim demokratskim izborima od osamostaljenja
HDZ i SDP osvajat će najviše glasova
• 22. travnja i 6. svibnja 1990.
• prvi višestranački izbori u Hrvatskoj poslije
Drugoga svjetskog rata
• izborna pobjeda - Hrvatska demokratska
zajednica predvođena prvim predsjednikom
Hrvatske Franjom Tuđmanom
• stranački program HDZ-a:
• samostalnost i suverenost hrvatske države
• demokracija
• političko višestranačje
• vladavina prava
• tržišno gospodarstvo
• Franjo Tuđman
• prvi hrvatski
predsjednik (Veliko
Trgovišće,
14. svibnja 1922. –
Zagreb, 10. prosinca
1999.)
• U Drugom svjetskom ratu sudionik je antifašističkog
partizanskog pokreta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
• Od kraja rata do 1961. godine u Beogradu je na
različitim funkcijama u Ministarstvu obrane i
Generalštabu JNA.
• Završava Vojnu akademiju, a 1960. dobiva čin
generala.
• Već sljedeće godine napušta vojnu službui seli u
Zagreb gdje je obavljao funkciju direktora Instituta za
historiju radničkog pokreta.
• Od 1965. do 1969. bio je zastupnik u Saboru SR
Hrvatske.
• U tekstovima iz povijesti i vojne doktrine isticao je
pravo da svaki narod ima svoju oružanu silu i
naglašavao je doprinos Hrvatske pobjedi Saveznika u
Drugom svjetskom ratu.
• Protivio se nametanju krivnje hrvatskom narodu
zbog uloge NDH u svjetskom ratu te je upozoravao da
preuveličavanje jasenovačkih i drugih ratnih žrtava
produbljuje međunacionalne mržnje.
• Zbog takvih je shvaćanja izbačen iz Komunističke
partije i prisilno umirovljen u 45. godini života.
• Zbog zalaganja za hrvatske nacionalne interese, a
osobito tijekom hrvatskog proljeća, više je puta
osuđivan na zatvorske kazne.
• Godine 1989. sa svojim je istomišljenicima
osnovao u Zagrebu Hrvatsku demokratsku
zajednicu (HDZ), koja je kao politička stranka
pobijedila na izborima za Hrvatski sabor 1990.,
1992. i 1995.
• Nakon donošenja „božićnog” Ustava proglašen je
prvim predsjednikom Republike Hrvatske.
• Na taj je položaj izabran na predsjedničkim
izborima 1992. i 1997.
• Dužnost predsjednika Republike Hrvatske obnašao
je do smrti.
• Uz hrvatske branitelje, najzaslužniji je za stvaranje
samostalne i suverene Republike Hrvatske.
• pobjeda HDZ-a odgovor na agresivnu
nedemokratsku politiku i medijski rat
Beograda protiv zapadnih republika
• do kraja 1990. provedeni izbori i u ostalim
republikama SFRJ
• pobjede nekomunističkih stranaka – Slovenija,
Bosna i Hercegovina, Makedoniji
• Srbija i Crna Gora - komunisti, pod novim
imenom socijalisti, zadržali vlast
Demokratska vlada i Ustav
Republike Hrvatske
• poslije 45 godina komunizma – mirna
primopredaja vlasti
• konstituiranje višestranačkog Sabora
30. svibnja 1990.
• Franjo Tuđman - predsjednik
Predsjedništva Republike Hrvatske
Žarko Domljan -
predsjednik Sabora
Stjepan Mesić -
predsjednik Vlade RH
• 30. svibnja - Markov trg nakon konstituirajuće
sjednice prvog višestranačkog Sabora
• Zastava predsjednika Republike Hrvatske
• ljeto 1990. izmjene Ustava
• izbačene neke ideološke odrednice
Grb Republike Hrvatske
• 22. prosinca 1990.
• usvojen novi Ustav
Republike Hrvatske
• nazvan Božićni ustav
• Ustavom:
• potvrđena trodioba vlasti –
zakonodavna, izvršna, sudska
• posebni članak –
• Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog
sporazuma jugoslavenskih republika ili dok
Sabor RH ne odluči drugačije
Pregovori o novom obliku zajedništva
• pregovori predstavnika jugoslavenskih
republika o preuređenju zajedničke države -
nisu donijeli rezultate
Neuspješni pregovori predsjednika republika SFRJ
• predstavnici Srbije i Crne Gore zalagali se za
formalno očuvanje Jugoslavije – bila bi
zapravo pod nadzorom Srba
• Milošević predlagao izborno načelo jedan čovjek
- jedan glas
• Srbi najbrojniji narod – ostvarili bi dominaciju
• protuustavne odluke srpskog vodstva –
• Srbija i Crna Gora uvele carinu na robu iz
Hrvatske i Slovenije
• otuđile imovinu hrvatskih poduzeća u Srbiji
• iz Narodne banke ukrali 800 milijuna dolara
• Jugoslavenska narodna armija –
podržavala Miloševićeve ciljeve
• većina zapovjedne strukture - Srbi
• predsjednici Hrvatske (Franjo Tuđman) i
Slovenije (Milan Kučan) zagovarali
konfederalan preustroj države
• svaka republika bila bi suverena na svom
području
• predsjednici BiH i Makedonije –
• strah od velikosrpske prevlasti
• podržavali njihove prijedloge
• Već od 1988. dolazi do izrazite velikosrpske
promidžbe, koja širom SFRJ organizira narodne
zborove.
• Na njima se čuju uzvici i parole „Ovo je Srbija“ itd. i
vrijeđa se sve što ima hrvatski predznak.
• U takvoj atmosferi odigravalo se i nogometno
prvenstvo u SFRJ.
• Dana 13. svibnja 1990. u Zagrebu se trebala
odigrati nogometna utakmica između zagrebačkog
„Dinama“ i beogradske „Crvene zvezde“.
• No navijači beogradskog kluba izazvali su nerede na
tribinama, a jugoslavenska milicija nije protiv njih
ništa poduzela.
• Naprotiv, nasrnula je na navijače „Dinama“, „Bad Blue
Boyse“.
• U njihovu obranu stao je i kapetan „Dinama“ Zvonimir
Boban, nasrnuvši na milicionera koji je pendrekom
tukao jednog od domaćih navijača, koji su utrčali u
teren.
• Bila je to ujedno zadnja nogometna utakmica održana
između ovih dvaju klubova u prvenstvu SFRJ.
Maksimir, 13. svibnja 1990.
10. POSTANAK I RAZVOJ
SAMOSTALNE HRVATSKE
DRŽAVE
ZAPIŠIMO
Predznaci sloma postojećeg sustava u SFRJ
• 1980. umro Tito
• duboka gospodarska i društvena kriza u SFRJ
• Memorandum SANU – zagovaranje
velikosrpskog nacionalizma
• prihvatio Slobodan Milošević – na čelu srpskih
komunista
• otpor komunističkih vodstva Slovenije i
Hrvatske velikosrpskoj politici
• 1989. osnovana prva politička stranka u
Hrvatskoj (Hrvatski socijalno liberalni savez)
• raspad SKJ – 14. kongres
Prvi višestranački izbori
• od proljeća 1989. - u Hrvatskoj osnivanje
brojnih političkih stranaka
• Hrvatska demokratska zajednica – na čelu
Franjo Tuđman
• 1990. prvi višestranački izbori - pobjeda HDZ-a
• 30. svibnja 1991. zasjedanje prvog
višestranačkog Sabora
Demokratska vlada i Ustav Republike
Hrvatske
• 22. prosinca 1990. novi Ustav – Božićni
ustav
• trodioba vlasti
• višestranačka demokracija
Pregovori o novom obliku zajedništva
• 1991. pregovori s ostalim jugoslavenskim
republikama o preuređenju zajedničke države
• konfederacija - Hrvatska i Slovenija svaka
republika bila bi suverena na svom području
• Franjo Tuđman, Milan Kučan
• federacija - Srbija i Crna Gora očuvanje
jugoslavenske federacije u kojoj bi se provela još
jača centralizacija
• Slobodan Milošević