Transcript
  • RVATSKA MISAO E D P L A T A Z A Š I B E N I K I A U S T R O - U G A R S K U G O D I Š N J E K 1 4 - — ,

    L U G O D I Š N J E I T R O M J E S E Č N O S U R A Z M J E R N O , M J E S E Č N O

    1*20. — P O J E D I N I B R O J 1 0 P A R A . — O G L A S I P O C I J E N I K U .

    * P L A T I V O I U T U Ž 1 V O U Š I B E N I K U . =

    - I Z L A Z I T E L E F O N B R . 7 4 .

    S V A K I D A N -- ČEKOVNI RAČUN 129 .871 . :: ::

    ;

    U R E D N I Š T V O I U P R A V A N A L A Z E S E N A T R G U SV. F R A N E IZA

    O B Ć I N . P E R I V O J A . — V L A S T N I K , I Z D A V A T E L J I O D G O V O R N I

    U R E D N I K J O S I P D R E Z G A . - T I S A K : H R V A T S K A Z A D R U Ž N A

    — T I S K A R A U Š I B E N I K U , U . Z . S. 0 . J . = = = = =

    ŠIBENIK, subota 12. Upnja im. BR. 106. (336.)

    Imatinsko domobranstvo svojim mišicama uči Talijane, da je Dalmacija hrvatska, lijanska podmornica potopljena na Jadranu. • Uspješne naše borbe u Galiciji i u kovini. - Francusko-engleski gubitci pred Dardanelima 15.000 ljudi. • Potopljenje kog razaraca. • Njemačke podmornice strah i trepet Engleza. - Uspjesi Nijemaca

    u Francuskoj i Rusiji.

    MM Rat proti Italiji. B E Č , l i . l ipnja. S l u ž b e n o s e s a n j e :

    Prek jučer I j u č e r svi napadaj i

    ijana na svim frontama bili su o d -

    ni.

    Novi nasrtaj T a l i j a n a , uperen

    j ednom dijelu g lave g o r i č k o g

    razbio se j e u vatru dalmat in-

    domobranstva .

    Jednako j e bio bezusp ješan n e -

    iteljski napadaj s j everno od R o n -

    Artiljerijska b o r b a na fronti S o č e

    Na koruškoj granici j u č e r posl i je

    ne bio j e odbiven jaki protivnički

    adaj na Freikofl , te jedan slabi j i

    Wolay jezera .

    U Tirolu iz jalovio se nasrta j t a -

    iske brigade, ko ja provalila kod

    rtina d ' A m p e z z o na naše po loža je

    Peutelsteina. Ponovni napadaj i u

    području i noćni napadaji kod

    dza svršili su j ednako uzmakom

    rijatelja.

    U ostalom tirolskom pograničnom

    Iručju bilo j e neprestanih art i l je-

  • Kaki imilralci sude o p t t Amsterdamski „Hel Vaderland" piše:

    Možda će talijanski državnici mnogo kasnije uvidjeti, kakav su korak uč i nili. Simpati ja Evrope — mislimo da to možemo konstatovati kao činjenicu — Italija nema. Saveznici će se da kako veseliti pomoći nove družice, a oni su bez dvojbe i sve i sva učinili, da Italiju do toga dovedu. T o je bilo njihovo pravo. Ostavl jeni saveznici drže pako čin nevjerne svoje saveznice samo kao nešto, što val ja iz sve duše prozrieti. Kod neutralaca je pako ova sl jepari ja Italije, ko ja se ne može protumačiti ničim nego samo s e b i č n o -šću, zadala smrtni udarac svakome povjerenju. Italija polazi na vojnu, ali ju ne prate simpatije Evrope. 0 -naj prigovor Austriji radi njezinoga samovol jnoga navještenja rata Srbiji nije nego izlika. Kad je Austrija onoj zemlji naviestila rat, izjavila je Urbi et Orbi , da ne ide za nikakovim š i renjem svoje vlasti. A što je Italija na to o d g o v o r i l a ? Ništa. Ona je iz ugovora za sebe samo to zaključivala, da ne mora sada i sama navieštati rata saveznicima, ali proti ratu Austrije na Srbi ju nije rekla ništa. T o j e dosta, da se uvidi, kako talijanski „razlozi" nisu nego puste izlike. Italija s ' en va-t-en g u e r r e . . . ali na vojnu ju ne prate simpati je naroda, niti onih, koji — kao mi — nastoje da razumiju motive njezinoga p o stupka.

    Italija ne kod Javl ja ju izj Ber l ina : Italija j e o d -

    klonila sudjelovanje svoje armade i svo jeg brodovl ja pri dardanelskoj akci j i .

    Vijesti o Rumunjskoj.

    „Munch. Neuste Nachrichten" do-naša ovu značajnu vijest iz B e č a : P o pouzdanim vijestima iz Bukarešta su pogadjanja izmedju Rumunjske i entente konačno pretrgnuta i ta činjenica smatra se u Beču za ne manje važno nego pad Przemvsla.

    * *

    Prema vijestima iz B e č a , na te melju informacija iz Bukarešta pogad ja nja izmedju Rumunjske i entente definitivno su se razbila. T a j fakat j e na j veće političke važnosti.

    Kako dalje javl jaju, pripravlja se u Rumunjskoj kolici jonaski kabinet ko jeg bi vodstvo imao preuzeti vodja konservativne stranke Marghilloman a listnica ministra vanjskih posala ostala bi za dosadanjeg liberalnog ministra predsjednika Bratiana.

    Nekako drugčije slika položaj bu-kareštni dopisnik „Berliner T a g b l a t t a " . P o njegovim informacijama, Rumunjska se nije odlučila ni na jednu ni na drugu stranu. Deviza njezine politike dade se označiti sa parolom : „Ne s poraženim". Zato će biti za vladu mjerodani bližnji

    dogadjaji na bojištu po kojima će presuditi na koju se stranu nagiblje de-finitivnina pobjeda. Uslijed pak talijanske intervencije Rumunjska opet u svom dje/ovanju je samostalna.

    Srbste novine proti Bugarskoj. Listovi donose fsliedeći komuni-

    k e j : Već nekoliko dana opaža se u čitavoj srpskoj štampi biesno napadanje Bugarske. Svi listovi zauzeli su prema Bugarskoj nepomirljivo stanovište. T e n d e n c i j a nove kampanje, što ju je j amačno srpska vlada podtakla, sasvim je jasno . Srbi bi hljeli prikazati, da se javno mišljenje protivi eventualnim koncesi jama Bugarskoj , te da vlada pod tim pritiskom ne može u Macedoni j i dopustiti nikakve koncesi je . T o je novo 'zdanje onog, što su listovi pisali u pogledu Dalmaci je . Ova kampanja srpskih novina kulminira u službenoj „Pol i t ic i" koja zah-tieva bugarsko područje sve do Iskre i Strume te izjavljuje, da se Srbi ja ne će oikad ovog područja odreći već sa svim silama uznastojati da do-dje do Obračuna izmedju Srbi je i Bugarske .

    Engleske o „Kölnische Z t g " javl ja iz M a

    drida : Neki list raskrinkava pod naslovom „Narodna opasnost " zločinske spletke Engleske , da bi upotrebila Španjolsku, u slučaju kad ne bi i tali janska p o m o ć koristila da skrši otpor saveznika. U tu svrhu gleda da razdijeli republikanske elemente da oni prirede veliku manifestaciju za latinsku solidarnost. List os jegurava, da je dobro poznato kako španjolski narod misli u svim pokrajinam i da je poznata sva moć onih elemenata koji bi bili pripravni braniti Španjolsku neutralnost pod svaku ci jenu. Sigurno da bi prvo nastojanje koje bi poticalo Španjolsku intervenciju, bilo znak na veliku revoluciju. Neka druga madrid-ska brzojavna vijest pripovijeda, da je Engleska u ime saveznika stavila Španjolsko j ponudu, da prodade stare puške i oružje Engleskoj i saveznicim. Španjolska j e odlučno ponudu odbila zbog svoje neutralnosti.

    Domaće vijesti. Vojna pr'pomoć. Minis tars tvo za z e

    maljsku obranu o t p i s o m 3 1 / 5 t. g. broj X V 1 I - 1 1 2 4 6 razpoloži lo je, da se rodbine mobil izovanih vojnika, koji imaju p r a v o na vojnu p r i p o m o ć te koje su uslijed ratnih d o g o d j a j a pribljegle iz južnih zemalja aus t r i j ske d r ž a v e u ovu pokrajinu, imaju se obratiti na P o k r a j i n s k o p r i p o m o ć n o p o v j e r e n s t v o u Kninu radi d o z n a k e p r i p o m o ć i .

    U tu svrhu moraju o v o m p o v j e r e n s t v u dostavit i platežni list izdan od p r i p o m o ć -n o g p o v j e r e n s t v a d o s a d a š n j e g nj ihovog b o ravišta .

    Ako im p r i p o m o ć nije d o s a d a bila d o z n a č e n a , ili u slučaju da im je p r i p o m o ć v e ć bila d o z n a č e n a , ali ne d o n e s o š e s o b o m p l a t e ž n o g lista, s t ranke se imaju prijaviti o p ć i n s k o m uredu s a d a š n j e g a boraviš ta za redovitu prijavu.

    Grad i okolico. Oskudica sitnog novca. Ovih dana

    u g r a d u oćtitjela se silna o s k u d i c a s i tnog n o v c a . Nesta lo g a i p o uredima i p o d u ćanima . Sitne p a r e nema ni za lijek. S v e s a m e karte i b a n k n o t e . D o m a ć i c e ne m o g u sa n o v c e m ništa kupiti a t rgovci su na s t o muka, jer nemaju a p s o l u t n o da p r o m j e n e . Neprotumačl j ivo je kako je u p r a v o nesta lo s v a k o g s i tnog n o v c a , valjda da su neki iz n e z a b o r i t o g s t r a h a posakril i kovni n o v a c te ga i s a d a sakrivaju kad im d o d j e d o ruku i tako u p r o m e t u n e m a n e g o s a m e karte . Vlast imala bi učiniti s v e m o g u ć e , da nes tane o v a k v e neprilike te omogući t i g r a -djanstvti , da d o d j e d o s i tnog n o v c a .

    Povozi la ju kola. N a 10. o v . mj . o k o 5 i p o sati jutro vozio je težak Vice Dumič p o k . Ive naglo s v o j a teretna d v o p r c ž n a kola niz brežuljak na baldekinu, te, kad je htio d a mimoidje druga kola, koja su pred njim bila, najurio je u tom naglom trkanju na težačicu Janju E r e e g o v i č - K u t l i ć , ženu V j e k o -s lava , o d g o d . 19 , te je ovu srušio u c e s t n u jarugu. E r c e g o v i ć zadobi la je pri t o m p a d u više tjelesnih o z l e d a i to na b o k u i lijevoj nozi, tako da bez tudje p o m o ć i nije m o g l a hodati .

    Proti nemoralu 1 bolestima. Ovih d a n a dalo je o b ć i n s k o r e d a r s t v o liječnički pregledati više sumnjivih ženskinja i to k o n o b a r i c a i sluškinja, te su bile s v e n a š a s t e v e n e r i č n o boles tne i bile p r e d a n e u bolnicu na liječenje. N a k o n njihova ozdravl jena bit ć e iste z a p r a ć e n e u njihove nadležne o p ć i n e , jer su s v e tudjinke.

    Č u j e m o , da će se u buduće svim g o st ioničar ima zabraniti držanje k o n o b a r i c a u njihovim lokalima, š to bi bilo poželjno u zaštitu morala .

    NAJNOVIJE VIJESTI P r i s p j e l e u 4 s a t a p o p o d n e .

    B E Č , 12. lipnja. Car j e imenovao

    general-obrsta Mackensena drugim vla-

    stnikom husarske regimente br. 10. U

    odnosnom ručnom pismu spominje car

    zahvalno osobite zasluge, ko je j e M a -

    ckensen stekao kao vodja junačke 11 .

    armade u Galiciji .

    Zamjenik šefa generalnog stožera Von HOFER.

    0 katastrofi r u s i n z i n t i . C A R I G R A D , 12. lipnja. Glavni

    kvartir j a v l j a :

    Prošle noći za operaci ja naše

    lagane eskadre u Crnom Moru napao

    je krstaš „Midill i" dva velika ruska

    razarača tipa „Bezpoko jn i j " . Jedan j e

    potopl jen, a drugi oštećen.

    * *

    Ruski razarači tipa „Bezpoko jn i j "

    gradjeni su u god. 1 9 1 3 . - 1 4 . Dužina

    im je 9 8 - 8 m., širina 9 ' 3 , dubina 3 2 ,

    tonelaža 1 .100. Oružani su pak sa 3

    topa po 10 cm., 2 mitraljeze i 5 stro

    jeva za lanciranje torpeda. T i brodovi

    plove sa brzinom od 3 4 milje, a po

    sada im broji 9 3 osobe .

    6 parobroda po podmornicam potopljena. L O N D O N , 12. lipnja. Ruski pa

    robrod „Danio" , švedski parobrod

    „ O t a g o " bili su torpedirani. Posada

    spašena.

    Dal je su bili potopljeni sli jedeći

    parobrodi po podmornicama: „Laure -

    tania" , «Edward W e l d t a r e " , , ,Letty"

    i „Cardiff" .

    L O N D O N , 12. lipnja. Ruski bark

    „Tholus ina" bio j e po noći torpedi

    ran. P o s a d a spašena.

    Francuski bark „Liber te" u vi

    sini ,,Lundy Island" bio je od pod

    mornice sa bombama uništen.

    Je


Recommended