TEHNIKE ZA PRENOS PODATAKA III poglavlje
TRASIRANI I NETRASIRANI PRENOSPrenos podataka izmedju predajnika i prijemnika vri se preko prenosnog medijuma. Prenosni medijum moe biti:
trasiran (guided) netrasiran (unguided) Kod trasiranog prenosa prostiranje talasa se usmerava du fizikih puteva kakvi su upredeni kablovi, koaksijalni kablovi, optika vlakna, itd. Kod netrasiranog prenosa prostiranje elektromagnetnih talasa se vri kroz vazduh, vakum, tenost.
DEFINICIJA VEZE Prenosni put izmedju dve take naziva se veza (link)
Deo veze koji je namenjen prenosu podataka zovemo kanal.
Termin direktna veza (direct link) se odnosi na prenosni put izmedju dva uredjaja du koga se prostiranje signala izmedju predajnika i prijemnika ostvaruje bez posrednika.
Kao posrednici na prenosnom putu ne smatraju se uredjaji tipa pojaava ili repetitor ija je osnovna uloga da poveaju snagu (amplitudu) signala du prenosnog puta, tj. da kompenziraju slabljenje, signala kroz prenosni medijum.
KONFIGURACIJE KOD TRASIRANOG PRENOSA - veza tipa point-to-point- Kod usmerenog prenosa tipa taka-ka-taki (point-to-point) ostvarena je direktna veza izmedju predajnika i prijemnika
Predajnik/prijemnik
Prenosnimedijum
Pojaava ili repetitor
Prenosnimedijum
Predajnik/prijemnik
0 ili vie
Kod vietakaste (multipoint) konfiguracije medijum za prenos je deljiv izmedju veeg broja uredjajaKONFIGURACIJE KOD TRASIRANOG PRENOSA - veza tipa multipoint-
Prenosni medijum
Predajnik/prijemnik
Predajnik/prijemnik
Pojaava ili repetitor
Prenosni medijum
Predajnik/prijemnik
Predajnik/prijemnik
0 ili vie
NAINI KOMUNICIRANJA Razlikujemo tri naina prenosa :
simpleks (simplex)- signali se prenose (predaju) samo u jednom smeru; jedna stanica je predajnik, a druga prijemnik. polu-dupleks (half-duplex) - obe stanice mogu vriti predaju/prijem po istom kanalu, ali ne istovremeno, (kada je jedna predajnik druga je prijemnik i obratno). potpuni dupleks (full-duplex) - obe stanice mogu istovremeno vriti predaju koristei posebne kanale po jedan za svaki smer prenosa.
NAINI KOMUNICIRANJA-prod. Tx-predajnikRx-prijemnik
Tx
Rx
jednosmerni kanal
Rx
Tx
Tx
Rx
Tx
Rx
Tx
Rx
dvosmerni kanal
a)
b)
c)
Simplex, Half-duplex, Full-duplex
KONCEPT VREMENSKOG DOMENA U funkciji vremena, signal moe biti kontinualni ili diskretni kontinualni signaldiskretni signal
Amplituda(V)
Vreme
Vreme
Amplituda
KONCEPT FREKVENTNOG DOMENA Signal se sastoji od veeg broja komponenata ija je frekvencija razliita Primer Komponente signala su sinusni talasni oblici frekvencije f1 i 3f1 Zapaanja: Druga fekvencija je celobrojni umnoak prve.
Perioda ukupnog signala jednaka je periodi osnovne frekvencije
KONCEPT FREKVENTNOG DOMENA-prod.
SPEKTAR SIGNALA Spektar signala predstavlja opseg frekvencija koje taj spektar sadri.
Apsolutni propusni opseg (absolute bandwidth) signala je onaj koji odgovara irini spektra.
Kod najveeg broja signala propusni opseg je beskonaan.
Najvei deo energije signala sadri se u relativno uskom frekventnom opsegu. Ovaj opseg je poznat kao efektivni propusni opseg (effective bandwidth), ili skraeno propusni opseg.
EFEKAT PROPUSNOG OPSEGA NA OBLIK DIGITALNOG SIGNALA
0
1
TIPOVI PRENOSA PODATAKA
PARALELNI PRENOSa)
32
raunar
tampa
n
n-to bitna paralelna magistrala
podaci dostupni - DAV
podaci prihvaeni - DAC
DAV
DAC
t
t
podaci su raspoloivina magistrali
podaci su prihvaeniod strane tampaa
8-bitni PARALELNI PRENOS
SERIJSKI PRENOS
TIPOVI SERIJSKOG PRENOSA Razlikuju se dva tipa prenosa: asinhroni sinhroni
taktprijemnika
pasivnostanje
dolazeisignal
start
stop
pasivnostanje
preambule
preambule
informaciono polje
ram
ASINHRONI SERIJSKI PRENOS
In asynchronous transmission, we send 1 start bit (0) at the beginning and 1 or more stop bits (1s) at the end of each byte. There may be a gap between each byte.ASINHRONI SERIJSKI PRENOS - napomeneAsynchronous here means asynchronous at the byte level, but the bits are still synchronized; their durations are the same.Note:
In synchronous transmission, we send bits one after another without start/stop bits or gaps. It is the responsibility of the receiver to group the bits.Note:SINHRONI SERIJSKI PRENOS
BRZINA PRENOSA i BRZINA SIGNALIZIRANJABrzina prenosa podataka (data rate ili transmission rate) se definie kao broj prenetih bitova u toku odredjenog vremenskog perioda podeljen sa tim vremenom, a meri se u bitovima u sekundi (bps).
Brzina signaliziranja (signaling rate) se odnosi na brzinu prenosa jednog signalnog elementa, a meri se u baud-ovima
Bit, Dibit, Tribit, Quadbit,....
Table Bit and baud rate comparison
ModulationUnitsBits/BaudBaud rateBit RateASK, FSK, 2-PSKBit1NN4-PSK, 4-QAMDibit2N2N8-PSK, 8-QAMTribit3N3N16-QAMQuadbit4N4N32-QAMPentabit5N5N64-QAMHexabit6N6N128-QAMSeptabit7N7N256-QAMOctabit8N8N
GREKE KOD PRENOSA PODATAKAU toku prenosa podataka dolazi do pojave greaka.Broj greaka se izraava kao bit error rate (BER). Glavni uzrok pojave greaka predstavlja um
Vreme, t
t
t
0
1
0
1
1
0
0
1
0
1
0
1
0
0
0
1
Bir greka
-V
V
Trenuciuzorkovanja
Tipino primljenipodaci
Podacikoji se predaju
Primljeni podaci
Poslati podaci
ANALOGNI I DIGITALNI PRENOS PODATAKA Analogni i digitalni podaci se mogu predstaviti, a shodno tome i prenositi, analognim ili digitalnim signalima
Modem
KOMBINACIJE PODACI-SIGNAL
KOMBINACIJE PODACI-SIGNAL
DEFINICIJA NEKIH OSNOVNIH POJMOVA Pojam brzina signaliziranja (data signaling rate ili data rate) odgovara pojmu brzini signala i izraava se u jedinicama bitova-u-sekundi (bps) sa kojim se podaci prenose Modulaciona brzina (modulation rate) se izraava u baud-ima, a odgovara broju signalnih elemenata u sekundi. Tri kljuna faktora koja odredjuju uspenost prijemnika da interpretira dolazei signal su: odnos signal um, brzine sa kojom se prenose podaci (data rate), propusni opseg.
Objanjenje termina, jedinica i definicija
DIGITALNI PODACI ANALOGNI SIGNALI Postupak modulacije podrazumeva promenu jedne od sledee tri karakteristike noseeg signala: amplitudu, frekvenciju, i fazu.
Postoje sledee tri osnovne modulacione tehnike za transformaciju digitalnih podataka u analogne
U sva tri sluajeva opseg rezultantnog signala je centriran oko nosee uestanosti. ASK Amplitude Shift Keying FSK Frequency Shift Keying PSK Phase Shift Keying
ANALOGNE MODULACIONE TEHNIKE
Tipovi modulacija
ASK Kod ASKa binarnim vrednostima 0 i 1 pridruuju se dve razliite amplitude nosee frekvencije. Rezultantni signal koji odgovara jednom bitu je dat relacijom
gde je: - nosei signal.
Kao tehnika, ASK je podlona uticaju naglih promena pojaanja i veoma je neefikasna.
ASK-talasni dijagram
FSK Najpoznatija forma FSK je binarna FSK, nazvana BFSK. Kod BFSK dve binarne vrednosti se predstavljaju razliitim frekvencijama koje su locirane blizu noseoj. Rezultantni signal koji odgovara jednom bitu u datom trenutku dat je relacijom FSK je manje podloan grekama u poredjenju sa ASK.
Spektar signala kojise prenosi u jednom smeru
Spektar signala kojise prenosi u drugom smeru
Amplituda signala
Frekevncija (Hz)
FSK-talasni dijagram
PSK Kod PSK promena faze noseeg signala vri se u skladu sa podacima. Najjednostavnija ema koja koristi dve faze radi prezentacije dve binarne cifre je BPSK (binary PSK). Alternativna forma BPSK-u je DPSK (differential PSK)
PSK and PSK constellation
The 4-PSK method and the 4-PSK characteristics
The 8-PSK characteristics
QPSK Efikasnije iskorienje propusnog opsega se postie ako se svaki signalni elemenat predstavi sa vie od jednim bitom. Jedna tipina takva tehnika je kvadraturna PSK poznata kao QPSK koja koristi multiple faznih pomeraja od /2
10
00
01
11
Kvadraturna amplitudna modulacija QAM Kvadraturna amplitudna modulacija (quadrature amplitude modulationQAM) je modulaciona tehnika koja predstavlja kombinaciju ASK i PSK, a moe se posmatrati kao logiko proirenje QPSK Signal-constellation za 16-QAM
0001
0000
1001
1110
1011
1100
1101
1000
1010
1111
0110
0011
0100
0101
0111
0010
Quadrature amplitude modulation is a combination of ASK and PSK so that a maximum contrast between each signal unit (bit, dibit, tribit, and so on) is achieved.Note:The 4-QAM and 8-QAM constellations
Time domain for an 8-QAM signal
16-QAM constellations
Analogni podaci, digitalni podaci,analogni prenos Signal-constellation za 16-QAM Proces konverzije analognih podataka u digitalne signale, tj. podatke, naziva se digitalizacija.
Moramo obratiti panju na sledea tri vana aspekta :
digitalni podaci se mogu prenositi koristei NRZ-L (Non-Return to Zero Level) kd. NRZ-L se uobiajeno koristi za generisanje ili interpretaciju digitalnih podataka od strane terminala ili drugih uredjaja.
digitalni signali se mogu nakon toga kodirati kao digitalni signal koristei kd koji je razliit u odnosu na NRZ-L. To znai da je potrebno uvesti dodatni korak.
digitalni podaci se mogu konvertovati u analogni signal koristei jednu od modulacionih tehnika koje smo ve opisali.
Digitizer
Modulator
Medijum za prenos
Znaaj pojmova: beini i mobilni Pojam mobilnost-korisnika pre svega odnosi na korisnika koji ima pristup istim ili slinim komunikacionim servisima na razliitim mestima
Kaemo da je korisnik mobilan, a servisi su oni koji ga prate
Pojam beini se vezuje za uredjaj i ukazuje da se pristup komunikacionoj mrei ostvaruje bez ianog povezivanja.
Za jedan komunikacioni uredjaj kaemo da je prenosiv ako se isti, sa korisnikom ili bez korisnika, moe seliti sa jednog mesta na drugo.
Podela komunikacionih uredjaja Komunikacioni uredjaji mogu posedovati sledee karakteristike: fiksni i iani tipini su za raunarske mree
mobilni i iani povezuju korisnika preko telefonskih linija i modema sa centralom
fiksni i beini standardno se koristi kod instaliranje mrea u sluajevima kada iz mnogobrojnih razloga nije dozvoljeno izvodjenje gradjevinskih radova u zgradi
mobilni i beini korisnik moe u pokretu da koristi usluge (roaming), as jedne as druge beine komunikacione mree.
Beini prenos-frekventni opsezi
102
103
ELF
HF
MF
LF
VLF
VF
1015
1014
1013
1012
1011
1010
109
108
107
106
105
104
106
10-6
10-5
10-4
EHF
SHF
UHF
VHF
10-3
10-2
10-1
100
101
102
103
104
105
Mreno napajanje i telefonijaEnergetski generatoriMuziki instrumentiZvuni signali
RadioRadio i televizijaElektronske ceviIntegrisana kolaCelularna telefonija
MikrotalasnaRadar Mikrotalasne anteneMegnetroni
InfracrvenaLaseriNavodjenje projektila
Vidljivasvetlost
AM radio
Optiko vlakno
Zemaljski i satelitski prenos
FM radio i TV
Koaksijalni kabl
Upredeni kabl
Talasna duina u prostoru(m)
Frekvencija(Hz)
ELF = ekstremno niske frekvencije
EHF = ekstremno visoke frekvencije
SHF = super visoke frekvencije
UHF = ultra visoke frekvencije
VHF = vrlo visoke frekvencije
HF = visoke frekvencije
MF = srednje frekvencije
VLF = vrlo niske frekvencije
VF = govorne frekvencije
LF = niske frekvencije
Electromagnetic spectrum for wireless communication
Propagation methods
Bands
BandRangePropagationApplicationVLF330 KHzGroundLong-range radio navigationLF30300 KHzGroundRadio beacons and navigational locatorsMF300 KHz3 MHzSkyAM radioHF 330 MHzSkyCitizens band (CB), ship/aircraft communicationVHF 30300 MHzSky and line-of-sightVHF TV, FM radioUHF 300 MHz3 GHzLine-of-sightUHF TV, cellular phones, paging, satelliteSHF 330 GHzLine-of-sightSatellite communicationEHF30300 GHzLine-of-sightLong-range radio navigation
Wireless transmission waves
Radio waves are used for multicast communications, such as radio and television, and paging systems.Note:Microwaves are used for unicast communication such as cellular telephones, satellite networks, and wireless LANs.Note:Infrared signals can be used for short-range communication in a closed area using line-of-sight propagation.Note:Usage of wireless transmission waves
Multipleksiranje Multipleksiranje je osnovni mehanizam za deobu medijuma kod komunikacionih sistema. Mupltipleksiranje opisuje na koji nain nekoliko korisnika mogu da dele medijum, a da pri tome izmedju njih postoji minimalna interferencija. Kod beinih komunikacija multipleksiranje po svakom kanalu, uz minimalnu interferenciju i maksimalnu iskorienost medijuma, se moe izvesti u sledee etiri dimenzije: prostoru vremenu frekvenciji kdu
Prostorni multipleks-SDM (Space Division Multiplexing)-
Frekventni multipleks-FDM (Frequency Division Multiplexing)-
Vremenski multipleks -TDM (Time Division Multiplexing)-
Kombinacija frekventnog i vremenskog multipleksa
Kdni multipleks -CDM (Code Division Multipleximg)-
Proireni spektar Tehnike sa proirenim spektrom (spread spectrum) baziraju se na proirenju propusnog opsega koji je potreban da bi se izvrila transmisija podataka.
Proirenje spektra ima nekoliko svojih prednosti. Ipak glavna prednost ovih tehnika predstavlja otpornost na uskopojasne interferencije.
Postupak proirenja spektra:
korisniki signal
irokopojasna interferencija
uskopojasna interferencija
MODEL DIGITALNOG KOMUNIKACIONOG SISTEMA KOJI RADI U PROIRENOM SPEKTRU
Modulator
Kanal
Demodulator
Kanalnidekoder
Kanalnikoder
PNgenerator
PNgenerator
Ulaznipodaci
Spreadingsekvenca
Spreadingsekvenca
Izlaznipodaci
PREDNOSTI PRENOSA SIGNALA SA U PROIRENIM SPEKTROM Signali proirenog spektra se mogu prenositi u opsezima gde su drugi sistemi ve operativni, a da pri tome postoji minimalni performansni uticaj na rad oba sistema.
Proirenim spektrom se prenosi irokopojasni signal koji ima superiornije performanse u odnosu na tradicionalni radio sa aspekta selektivnog fading-a i multipath kanala.
Signal sa proirenim spektrom obezbedjuje robusniji i pouzdaniji prenos u urbanim i zatvorenim sredinama.
PREDNOSTI PRENOSA SIGNALA SA U PROIRENIM SPEKTROM prod. Anti-interferentne karakteristike signala sa proirenim spektrom su veoma vane kod nekih aplikacija, kakve su mree koje su operativne u fabrikim halama, gde fabriku ini vei broj spratova u jednoj zgradi, pri emu su interferentni signali veoma izraeni.
Celularni sistemi koji koriste CDMA (Code Division Multiple Access) tehnologiju proirenog spektra nude znatno veu operativnu fleksibilnost i vei kapacitet na nivou sistema u odnosu na sisteme koji metod pristupa baziraju na FDMA (Frequency Division Multiple Access), i TDMA (Time Dvision Multiple Access).
Nekoliko korisnika moe nezavisno da koristi isti iri propusni opseg sa veoma malom interferencijom.
Metode za prenos signala u proirenom spektru Za prenos signala u proirenom spektru koriste se sledee dve razliite metode: direktna sekvenca (direct sequencing DS)- DSSS ( direct sequence spread spectrum) frekventno skakanje (frequency hopping FH)- FHSS (frequency hopping spread spectrum)
FREKVENTNO SKAKANJE Kod FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) tehnike predajnik je taj koji permanentno pomera centralnu frekvenciju predajnog signala.
Frekventni pomeraji, ili frekventni skokovi (frequency hops), deavaju se sluajno, ali su te promene poznate kako predajniku tako i prijemniku
Vreme
Frekvencija
f1
f8
f7
f6
f5
f4
f3
f2
Paketi za prenos
BLOK EMA PREDAJNIKA I PRIJEMNIKA
Modulator(FSK ili BPSK)
Filter propusnik opsega(oko frekvencije zbira)
Sintetizatorfrekvencije
Tabela kanala
Izvorite bitova pseudouma
Spread spectrumsignal(signal u proirenom opsegu)
Binarni podaci
FH spreader
Spread spectrumsignal(signal u proirenom opsegu)
Filter propusnik opsega(oko frekventne razlike)
Sintetizatorfrekvencije
Tabela kanala
Izvorite bitova pseudouma
Demodulator(FSK ili BPSK)
Binarni podaci
FH spreader
DIREKTNA SEKVENCA - DSSS Kod DSSS-a svaki bit izvornog informacionog signala na predajnoj strani predstavlja se pomou veeg broja bitova u predajnom signalu, koristei pri tome spreading kd.
Spreading kd proirava signal na vei frekventni opseg koji je direktno proporcionalan sa brojem korienih bitova.
Spreader
Tradicionalnimodulator
Tradicionalnidemodulator
Korelator
Ulazni podaci
Izlazni podaci
Bit podatka
Chip
0
8
6
4
2
10
0
8
6
4
2
10
-2
-4
-6
-8
-10
Amplituda
BLOK EMA PREDAJNIKA I PRIJEMNIKA
Modulator(FSK ili BPSK)
Izvorite bitova pseudouma
Spread spectrumsignal(signal u proirenom spektru)
Binarni podaci
DS spreader
Spread spectrumsignal(signal u proirenom spektru)
Izvorite bitova pseudouma
Demodulator(FSK ili BPSK)
Binarni podaci
DS despreder
PRIMER DSSS-a
Ulazni podaci A
Lokalno generisanaPN bit sekvenca
Poslati signal
PREDAJNIK
0
1
0
1
0
0
1
1
0
1
1
1
0
1
0
1
0
0
1
1
0
1
0
0
1
0
0
1
0
1
1
0
1
0
0
1
0
1
1
0
0
1
1
1
1
0
1
0
0
0
1
1
0
1
1
0
1
1
0
0
0
1
1
0
0
1
1
0
0
1
1
0
Pimljeni signal C
Lokalno generisanaPN bit sekvencaIdentian B-u gore
Izlazni podaci
PRIJEMNIK
A
A
B
C
C
B
PRENOSNI MEDIJUMI I KARAKTERISTIKE Za prenos signala se koriste razliiti fiziki medijumi.
Svaki medijum se karakterie svojim specifinim propusnim opsegom, kanjenjem, cenom, kao i jednostavnou instalacije i odravanja.
Medijum (put) preko koga se prostire elektromagnetni talas/elektrini signal moe biti izveden kao trasiran ili netrasiran:
Tip prenosnog medijuma je veoma vaan jer on odredjuje koji je maksimalan broj bitova koji se na tom prenosnom putu mogu prenositi u sekundi, tj. bps. Trasirani putevi su oni kod kojih se kao medijum za prenos koriste upredeni kablovi, koaksijalni kablovi, optika vlakna i dr. Netrasirani su oni koji se zasnivaju na prostiranju elektromagnetnih talasa kroz slobodni prostor (tipino su to satelitske veze, radio veze).
KLASINE DVO-IANE LINIJE Klasine dvo-ine linije (two-wire open line) predstavljaju najjednostavniji oblik prenosnog medijuma.
Ovaj tip linija pogodan je za povezivanje uredjaja koji nisu udaljeni vie od 50 m, a koriste brzinu prenosa manju od 19.2 kbps.
Signal, obino naponskog ili strujnog nivoa, relativan je u odnosu na referentnu masu i prenosi se kao asimetrian (jedna ica je signalna, a druga masa).
Povezivanje dva raunara se izvodi vie-ilnim kablovima (koji su radi mehanike zatite oklopljeni plastikom ili su trakastog tipa (flat ribbon cable))
Jedan par
Ravna traka
Zavrni konektori
UPREDENE LINIJEBolja imunost na uticaj indukcije spoljnih smetnji se ostvaruje korienjem upredenih linija (twisted pair lines).
Categories of unshielded twisted-pair cables
CategoryBandwidthData RateDigital/AnalogUse1very low< 100 kbpsAnalogTelephone2 < 2 MHz2 MbpsAnalog/digitalT-1 lines3 16 MHz 10 MbpsDigitalLANs4 20 MHz 20 MbpsDigitalLANs5 100 MHz 100 MbpsDigitalLANs6 (draft) 200 MHz 200 MbpsDigitalLANs7 (draft) 600 MHz 600 MbpsDigitalLANs
UTP connector and UTP performance
KOAKSIJALNI KABL Kada je bitska brzina prenosa iznad 1 Mbps kao prenosni medijum uobiajeno se koristi koaksijalni kablTable Categories of coaxial cables
CategoryImpedanceUseRG-5975 WCable TVRG-5850 WThin EthernetRG-1150 WThick Ethernet
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
TIPOVI KABLOVA
BNC connectors
Coaxial cable performance
OPTIKA VLAKNA Optiki kablovi razlikuju se od koaksijalnih i upredenih kablova po tome to prenose informaciju u obliku fluktuirajueg snopa svetlosti kroz stakleno vlakno, a ne elektrinog signala kroz ice.
Svetlosni talas ima znatno iri spektar od elektrinog pa, shodno tome, mogue je ostvariti brzine prenosa od nekoliko stotina Mbps.
Optiki kabl je takodje pogodan za prenos i pri manjim bitskim brzinama kod okruenja koja su podlona uticaju raznih smetnji kao to su industrijska postrojenja koja koriste visoko-naponsku opremu, razne energetske pretvarae i druge snane izvore indukovanih smetnji.
Dobra osobina optikog prenosa je i ta to postoji galvanska izolacija izmedju predajnika i prijemnika.
Bending of light ray
OPTIKA VLAKNA prod.Kod optikog kabla za prenog svakog signala koristi se po jedna staklena nit
Sa ciljem da se zatiti od spoljneg uticaja svetla optiko vlakno se presvlai spoljnim zatitnim omotaem.
Svetlosni signal generie optiki predajnik koji vri konverziju elektrinih signala (energije) u svetlosnu.
Na prijemnom kraju optiki prijemnik obavlja inverznu funkciju.
Obino da bi se obavila konverzija predajnik koristi LED (light emitting diode) ili lasersku diodu, a prijemnik fotodiodu ili foto-tranzistor.
OPTIKA VLAKNA prod.Propagation modes
OPTIKA VLAKNA prod.
TABLE FIBER TYPES
TypeCoreCladdingMode50/125 50125Multimode, graded-index62.5/125 62.5125Multimode, graded-index100/125100125Multimode, graded-index7/125 7125Single-mode
Fiber construction
Fiber-optic cable connectors
SATELITSKI PRENOS Satelitski sistemi vre prenos informacije koji se zasniva na korienju elektromagnetnih talasa kroz slobodni prostor (etar).
Mikrotalasni snop, kod koga su podaci modulisani, predaje se ka satelitu od strane zemaljske stanice.
Snop se prima i retransmituje ka unapred definisanom odreditu pomou kola koje se naziva transponder.
Kod jednog satelita postoji vei broj transpondera pri emu svaki pokriva odredjeni frekventni opseg.
Obino satelitski kanal ima veoma irok propusni opseg to obezbedjuje prenos podataka veoma velikih brzina.
Kanal, koristei tehniku multipleksiranja, se obino deli na vei broj podkanala.
Komunikacioni sateliti su obino geostacionarni, to znai da se satelit u sinhronizmu, isto kao i Zemlja, okree oko ose Zemlje (tj. za 24 asova napravi jednu rotaciju), pa zbog toga njegova pozicija izgleda kao da je stacionarna u odnosu na Zemlju.
Ugao rasipanja mikrotalsnog snopa koji se emituje od strane satelita moe biti veliki tako da se signal prima na irem geografskom podruju, ili uzak (fino fokusiran) i prima na uem podruju.
U drugom sluaju polje na prijemnoj strani je vee, a to dozvoljava da se koriste satelitske antene iji je dijametar mali (VSAT - very small aperture terminal).
Druga tipina konfiguracija koristi centralnu zemaljsku stanicu koja komunicira sa veim brojem VSAT zemaljskih stanica distribuiranih na teritoriji jedne zemljeKOMUNIKACIONI SATELITI
PRENOS PREKO SATELITAtaka-ka-takivie-takasti
Glavna stanica
VSATs
VSATs
ZEMALJSKE RADIORELEJNE VEZE Zemaljske radiorelejne (mikrotalasne) veze se koriste za uspostavljanje komunikacione veze u situacijama kada je suvie skupo da se vri instaliranje fizikih prenosnih medijuma (kablova) kroz terene kakve su velike reke, jezera, pustinje, planinski masivi, i dr.
Na neka uzviena mesta medjusobno udaljena do 50 km, izmedju kojih postoji optika vidljivost, postavljaju se du trase parovi prijemnik/predajnik.
Signal se prostire od take do take, prima se od strane prijemnika demodulie, zatim ponovo modulie i od strane predajnika alje ka sledeoj relejnoj stanici
predajni signal
izlazni signal
parpredajnik-prijemnik
Unidirectional antennas
RADIO VEZA Obino se radio veze koriste za povezivanje veeg broja raunara ili udaljenih terminala po naseljenim mestima.
Radio-predajnik, nazvan bazna stanica, lociran je na fiksno mesto i ino se povezuje sa centralnim raunarom celog sistema.
Udaljene stanice su povezane na baznu putem radio-veze
BS
Oblast pokrivanja od stranebazne stanice
Sa fiksne mree za prenos podataka
BS = bazna stanica
= korisnik raunar/terminal
F2
F3
F2
F1
F3
F2
F1
F3
F3
F2
F3
F1
F2
F1
F2
F1
= frekvencije koje se koriste u elijama
,
,
Omnidirectional antennas