Sadržaj
• Medicina rada
• Istorijat
• Organizacija
• Budućnost
• Psihofiziologija rada
• Zamor i premor
• Stres i prevencija
Procena ILO o povredama na radu i profesionalnim bolestima
• 265.000.000 povreda na radu
• 160.000.000 profesionalnih bolesti
• 1.650.000 smrtnih ishoda usled
profesionalnih bolesti
• 350.000 smrtnih ishoda povreda na radu
• 200.000 smrtnih ishoda commuting
accidents
4
Medicina rada
• Multidiciplinarna oblast usmerena na:
– Ostvarenje fizičkog, mentalnog i socijalnog
blagostanja zaposlenih,
– Zaštitu i unapređenje zdravlja zaposlenih,
– Procenu rizika na radu i njihovu eliminaciju,
– Održavanje i razvoj radne sposobnosti
radnika,
– Kontrolu profesionalnih bolesti i povreda na
radu.
5
Zadaci medicine rada
1. Prevencija;
2. Prevencija;
3. Prevencija;
4. -
5. -
6. Ocena radne sposobnosti;
7. Profesionalna rehabilitacija;
8. -
9. Dijagnostika profesionalnih bolesti i povreda na radu.
6
Zadaci medicine rada-aktuelna situacija u Srbiji
1. Ocena radne sposobnosti;
2. -
3. -
4. Dijagnostika profesionalnih bolesti i povreda na radu;
5. -
6. Profesionalna rehabilitacija;
7. -
8. - 9. Prevencija.
Istorijat medicine rada
• Egipat - papirusi - silikoza pluća
• Vinča - prženje cinobarita isparenja Hg
• Hippocrates - značaj zanimanja
• 1025.- Avicenna - olovne kolike
• 1553.- Georgius Agricola- De Re Metallica (12 tomova)
• 1700. – Bernandino Ramazzini G - De morbis artificum di atriba
• 1906. - Prvi međunarodni kongres medicine rada
• 1910. - Prve bolnice u Milanu i Njujorku
• 1919. - Međunarodni biro rada (ILO)
Istorijat medicine rada u Srbiji
• Despot Stefan Lazarević-propis o rudarenju
• 19. vek Mraović (1825. g.) i Lazarević (1988. g.) opisuju trovanja sa Hg i Pb
• 1936. - Stojadinović i Radosavljević - silikoza
• 1953. - Klinički centar za profesionalne bolesti
• 1959. - Institut za medicinu rada
• 1963. - Prvi kongres medicine rada Jugoslavije
• 1963. - Jugoslovensko udruženje za medicinu rada - prof. Karajović predsednik
Organizacija službe medicine rada u Srbiji
• Institut za medicinu rada i radiološku zaštitu
• Zavodi za zdravstvenu zaštitu radnika
• Dispanzeri/Službe medicine rada pri domovima zdravlja
• Zdravstvene stanice medicine rada po preduzećima
Institut za
medicinu rada
Zavod za zdravstvenu
zaštitu radnika
Dispanzer/Služba za medicinu rada
Zdravstvene stanice za medicinu rada u preduzećima
Organizacija službe medicine rada u Srbiji
Psihofiziologija rada
• Grana medicine rada koja proučava procese i promene u organizmu tokom obavljanja rada.
Vrste rada
• Fizički
– Statički-Izometrijska kontrakcija mišića
– Dinamički-Izotonička kontrakcija mišića
– Mešoviti-kombinacija statičkog i dinamičkog
• Umni
• Mešoviti
Promene kardiovaskularnog sistema pri radu
Parametar Mir Umereni rad Maksimalni rad
Udarni volumen
(ml) 70 120 150-200
Puls (f/min) 60-80 110 145-200
Minutni volumen
srca (L) 4-5 10-15 25-35
Sistolni pritisak
(mmHg) 120 150 200-220
Dijastolni pritisak
(mmHg) 80 80 80-85
Pulmonalni pritisak
(mmHg) 20 36 50
Ukupni periferni
otpor 1490 1200 450
Distribucija minutnog volumena srca pri radu (ml)
Cirkulacija Mir Umereni rad Maksimalni rad
Splanhična 1400 600 300
Renalna 1100 600 250
Cerebralna 750 750 750
Koža 500 1900 600
Koronarna 250 750 1000
Skeletni mišići 1200 12500 22000
Prilagođavanje ventilacije pri radu
Parametar Mirovanje Maksimalni rad
Disajni volumen (L) 0.5 2-2.5
Frekvencija disanja
(f/min) 12-16 40-50
Minutni volumen disanja
(L) 6-8 100-140
Bioenergetika pri obavljanju fizičkog rada
• Anaerobni izvori:
– ATP, ADP i CP - za velike i kratkotrajne
napore do 10-20 sekundi
– glikolitička fosforilacija - resinteza ATP
obezbeđuje energiju za još 20-25 sekundi
• Aerobni izvori
– Oksidativna fosforilacija - sagorevanje
ugljenih hidrata i masti (Krebsov ciklus)
Potrošnja energije pri različitim vrstama rada
Težina rada Potrošnja energije kJ/min
Mirovanje 4-6
Lak do 15,4
Srednje težak 15,5-20,4
Težak 20,5-26
Vrlo težak Preko 26
Maksimalni 50-80
Zamor i premor
• Fiziološka pojava, signal organizmu da
treba da prestane sa aktivnostima.
• Premor je hronični zamor, patološka
pojava koja traje duže od 24 časa.
Mehanizam nastanka zamora
• Teorije mehanizma nastanka zamora:
– Promenjena hronaksija nervnih vlakana
– Ugušenja (deficit O2)
– Iscrpljenja rezervi ATP i ADP
– Intoksikacije (laktatima i piruvatima)
– Dezintegracije CNS
– Inhibicija centara koji su bili angažovani pri
radu
Znaci i simptomi zamora
• Fizički zamor
– Usporenje mišićne aktivnosti
– Nespretni pokreti
– Češće pauze pri radu
– Smanjenje snage kontrakcije
– Smanjenje produktivnosti
– Češće povređivanje pri radu
– Diplopije
– Bol u mišićima
– Obilno znojenje
Znaci i simptomi zamora
• Umni zamor
– Opadanje intelektualnih sposobnosti
– Sporije rasuđivanje
– Promena raspoloženja
– Pospanost
– Smanjenje koncentracije
– Padanje glave
– Pojačano treptanje
Znaci i simptomi premora
• Premor se manifestuje:
– Pojačanom razdražljivošću
– Gubitkom apetita
– Neurotičnim ponašanjem
– Gubitkom interesovanja
– Nemotivisanošću za rad
– Smanjenjem imunološke odbrane
Stres
• Reč je o normalnoj fiziološkoj reakciji
organizma kojom se on priprema na
odbranu i/ili beg.
• Tokom te reakcije, organizam preduzima
akcije da se što bolje odbrani.
Stres
• Pri razmatranju stresa treba istaći da je procena
ugroženosti veoma subjektivna odnosno da je
stres kao reakcija na ugroženost izuzetno
individualno obojen.
• U zavisnosti od individualnih osobina i
prethodnih iskustava individue procena iste
opasnosti može biti potpuno različita odnosno
ista opasnost ne mora dovesti do pojave stresa
kod svih izloženih osoba, takođe ni intenzitet
njihove reakcije na stres ne mora biti sličan.
Stres na radnom mestu
• Nesklad između zahteva radnog mesta i
mogućnosti radnika da udovolji tim
zahtevima.
Stres na radnom mestu
• Po Mc Grath-u značajna neravnoteža
između zahteva radnog mesta i
sposobnosti da im se udovolji, u situaciji
kad neuspeh u zadovoljavanju zahteva
ima, po proceni radnika, značajne
posledice.
Stres na radnom mestu
• Karasekov dvodimenzionalni model-nivo
stresa raste sa povećanjem zahteva rada
odnosno opadanjem mogućnosti
odlučivanja.
Stres na radnom mestu
• Savremene teorije uključuju veliki broj
faktora koji se mogu svesti na tri veće
grupe:
– Zahtevi posla;
– Organizacioni faktori;
– Fizički uslovi.
Zahtevi posla· Opterećenje
na radnom
mestu
· Mogućnost
kontrole ritma
rada
Organizacion
i faktori· Zahtevi uloge
na poslu
· Stil upravljanja
· Sigurnost
posla
· Međuljudski
odnosi
Fizički faktori· Buka
· Mikroklima
· Hemijske
štetnosti
· Lične osobine
· Period u
razvoju
karijere
Psihološke· Uzrujanost
· Nezadovoljstv
o poslom
· Povišeni krvni
pritisak
· Oboljenje
krvnih sudova
srca
· Alkoholizam
· Psihijatrijska
oboljenja
· Finansijska
situacija
· Porodična
situacija
· Podrška
društva i
prijatelja
· Borba sa
stresom
· Životne navike
Poremećaji
ponašanja· Poremećaji
sna
· Zloupotreba
psihoaktivnih
supstanci
Fiziološke· Ubrzan puls
· Porast krvnog
pritiska
Stresori na
radnom mestuIndividualni
faktori
Akutne reakcije
Bolesti
Amortizujući
faktori
Faktori
nepovezani
sa poslom
Profesionalni stres i zdravlje
Zahtevi posla
• Najjednostavniji pristup zahtevima posla
polazi od opterećenja na poslu:
– Prekovremeni rad
– Rad na dva ili više radnih mesta (srčana
oboljenja)
– Rad u smenama (poremećaji sna, oboljenja
organa za varenje, emocionalni problemi,
alkoholizam)
– Rad noću (maligniteti?)
Organizacioni faktori
• Nejasna sopstvena uloga u određenom
poslu odnosno nejasna uloga u
organizaciji (pad samopouzdanja, pritisak,
neprijatnost i nezadovoljstvo na poslu);
• Stil upravljanja pretpostavljenog odnosno
mogućnost zaposlenog da utiče na
donošenje odluka od značaja za njegove
aktivnosti.
Organizacioni faktori
• Strah od eventualnog gubitka posla:
– Egzistnecija:
– Spajanje organizacija;
– Rad na određeno vreme;
• Napredovanje u službi; • Upravljačke pozicije ↑ ili ↓
• Degradacije na zvaničnoj ili nezvaničnoj skali
poslova u okviru organizacije.
Zahtevi posla· Opterećenje
na radnom
mestu
· Mogućnost
kontrole ritma
rada
Organizacion
i faktori· Zahtevi uloge
na poslu
· Stil upravljanja
· Sigurnost
posla
· Međuljudski
odnosi
Fizički faktori· Buka
· Mikroklima
· Hemijske
štetnosti
· Lične osobine
· Period u
razvoju
karijere
Psihološke· Uzrujanost
· Nezadovoljstv
o poslom
· Povišeni krvni
pritisak
· Oboljenje
krvnih sudova
srca
· Alkoholizam
· Psihijatrijska
oboljenja
· Finansijska
situacija
· Porodična
situacija
· Podrška
društva i
prijatelja
· Borba sa
stresom
· Životne navike
Poremećaji
ponašanja· Poremećaji
sna
· Zloupotreba
psihoaktivnih
supstanci
Fiziološke· Ubrzan puls
· Porast krvnog
pritiska
Stresori na
radnom mestuIndividualni
faktori
Akutne reakcije
Bolesti
Amortizujući
faktori
Faktori
nepovezani
sa poslom
Profesionalni stres i zdravlje
Individualni faktori
• Osobe tipa „A“ (ambiociozne osobe, sa jakim takmičarskim nagonom, sa prenaglašenom posvećenošću poslu) su podložnije stresu od drugih.
• Stabilne, optimistične osobe koje smatraju da donekle mogu upravljati događajima (odnosno ne smatraju da su događaji posledica sudbine), ređe oboljevaju od bolesti koje se mogu povezati sa stresom od drugih.
Zahtevi posla· Opterećenje
na radnom
mestu
· Mogućnost
kontrole ritma
rada
Organizacion
i faktori· Zahtevi uloge
na poslu
· Stil upravljanja
· Sigurnost
posla
· Međuljudski
odnosi
Fizički faktori· Buka
· Mikroklima
· Hemijske
štetnosti
· Lične osobine
· Period u
razvoju
karijere
Psihološke· Uzrujanost
· Nezadovoljstv
o poslom
· Povišeni krvni
pritisak
· Oboljenje
krvnih sudova
srca
· Alkoholizam
· Psihijatrijska
oboljenja
· Finansijska
situacija
· Porodična
situacija
· Podrška
društva i
prijatelja
· Borba sa
stresom
· Životne navike
Poremećaji
ponašanja· Poremećaji
sna
· Zloupotreba
psihoaktivnih
supstanci
Fiziološke· Ubrzan puls
· Porast krvnog
pritiska
Stresori na
radnom mestuIndividualni
faktori
Akutne reakcije
Bolesti
Amortizujući
faktori
Faktori
nepovezani
sa poslom
Profesionalni stres i zdravlje
Prevencija stresa na radnom mestu
• Može se grubo podeliti u dve grupe:
– Grupno orjentisane organizacione promene;
– Individualne tehnike borbe protiv stresa.
Organizacione promene za smanjenje stresa
• Mogu se objasniti kao procesi:
– Identifikacije izvora stresa u radnoj sredini;
– Preduzimanje mera za uklanjanje
identifikovanih izvora.
Organizacione promene za smanjenje stresa
• Podrazumevaju promene:
– Radnog procesa;
– Kruženje radnika u okviru procesa;
– Rad u manjim fleksibilnim timovima;
– Pravilnu i ravnomernu raspodelu posla;
– Edukacije za rad sa novim tehnologijama.
Individualne tehnike borbe protiv stresa
• Usmerene ka:
– Promeni ponašanja (dale dobre efekte u
smanjenju psiholoških problema);
– Opuštanju (efekti na smanjenje tegoba od
strane organa).
Individualne tehnike borbe protiv stresa
• Kombinovana primena tehnika promena
ponašanja i opuštanja daje najbolje efekte.
• Treba istaći da je primena individualnih
tehnika borbe protiv stresa samo loša
zamena za primenu organizacionih
promena kojim bi se stres na radnom
mestu eliminisao ili smanjio.