¿Qué pasa? – Internet platforma Društva hispanista za studente hispanistike quepasa.drustvohispanista.rs
VODIČ ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA U PROGRAMU „MICROSOFT WORD 2007“ ili Kako napisati „lep“ seminarski rad?
Uvodne napomene
Ovaj vodič je nastao sa ciljem da se studentima hispanistike olakša tehnička strana
izrade seminarskih i sličnih radova u programu Microsoft Word 2007. Ovde, dakle,
neće biti reči o tehnikama akademskog pisanja, niti o bilo kojim pitanja sadržine, već
isključivo forme.
Vodič je napisan za Word 2007, a ne neki drugi program ili verziju jer su rezultati
ankete sprovedene u novembru 2013. godine pokazali da je upravo to izdanje najza-
stupljenije kod studenata hispanistike. Trudićemo se da, ipak, skrenemo pažnju na
neke razlike u odnosu na druge verzije programa. Uz to treba reći da je korišćena
verzija sa interfejsom na engleskom jeziku, a ne srpskom ili španskom jer je iskustvo
pokazalo da najveći broj korisnika u Srbiji koristi programe na engleskom jeziku.
Samim tim mnoge funkcije nismo prevodili jer smatramo da bi to samo unelo nepo-
trebnu konfuziju. Zbog velike količine engleskih reči, one neće biti u kurzivu kako
tekst ne bi bio bespotrebno opterećen.
Na kraju, posebno želimo da skrenemo pažnju da ovaj priručnik ni na koji način ne
promoviše pirateriju, plagijatorstvo ili bilo koju drugu vrstu kršenja autorskih
prava. Najnoviju verziju programa možete kupiti na ovoj stranici, a u ponudi je i
besplatna alternativa u vidu paketa LibreOffice.
Vodič je namenjen za elektronsku upotrebu te vas podstičemo da ga ne štampate
osim ukoliko je zaista neophodno. U slučaju da imate bilo kakvih komentara i
sugestija, pozivamo vas da nam se obratite na [email protected].
Društvo hispanista ne odgovara za tačnost podataka koji se nalaze u vodiču.
Tim platforme ¿Qué pasa?
Sadržaj
1. Podešavanje programa ................................................................................................................. 3
1.1. Merna jedinica .......................................................................................................................... 3
1.2. Podešavanje strane ................................................................................................................ 3
1.3. Alatke za proveru pravopisa i grešaka u kucanju ...................................................... 4
1.4. Nevidljivi znaci ......................................................................................................................... 5
1.5. Automatski tekst ..................................................................................................................... 5
1.6. Čuvanje u pdf formatu .......................................................................................................... 5
2. Stilovi ................................................................................................................................................... 6
3. Naslovna strana ............................................................................................................................... 7
3.1. Pravljenje obrasca .................................................................................................................. 8
3.2. Čuvanje obrasca naslovne strane ..................................................................................... 9
4. Sadržaj i podnaslovi ....................................................................................................................... 9
4.1. Paginacija .................................................................................................................................10
5. Bibliografija .....................................................................................................................................11
5.1. Pravljenje .................................................................................................................................11
5.2. Navođenje ................................................................................................................................13
5.3. Ubacivanje spiska korišćene literature ........................................................................13
6. Dodatni trikovi ...............................................................................................................................14
6.1. Čuvanje obrasca ....................................................................................................................14
6.2. Teze i numerisane liste .......................................................................................................14
6.3. Numerisani podnaslovi.......................................................................................................15
6.4. Fusnote .....................................................................................................................................15
6.5. Davanje naziva slikama, tabelama i grafikonima .....................................................15
6.6. Ubacivanje horizontalne strane ......................................................................................16
6.7. Prečice .......................................................................................................................................16
7. Literatura .........................................................................................................................................17
8. Indeks pojmova ..............................................................................................................................17
3
1. Podešavanje programa
Pre nego što uopšte započnete bilo kakvo pisanje u programu neophodno je napra-
viti nekoliko podešavanja koja će vam olakšati dalji rad.
1.1. Merna jedinica Prvo proverite koja se merna jedinica koristi. U nekim verzijama su predefinisani
inči. Preporučujemo da promenite u centimetre jer će vam tako biti lakše da name-
stite margine, usek prvog reda i slično.
Kliknite na Office Button (kružić u gornjem levom uglu) i zatim na dnu padajućeg
menija izaberite Word Options (slika 1). Zatim pređite na jezičak Advanced gde ćete
naći odeljak Display. Tu se nalazi padajući meni za izbor merne jedinice (slika 2).
Slika 1
Slika 2
1.2. Podešavanje strane Sledeći korak je pravilno podešavanje strane. Kao što su mnogi primetili, Word
predetermisano ima standardnu veličinu papira koja se koristi u SAD (letter), a koja
često pravi probleme pri štampanju. Uz to, praktično svi profesori zahtevaju da se
koristi papir A4.
Kako biste pristupili opcijama za podešavanje strane, u komandnoj traci izaberite
Page Layout, zatim u odeljku Page Setup kliknite na ikonicu u donjem levom uglu
(slika 3). Drugi način za pristupanje je dvoklik na lenjir. Ukoliko ne vidite lenjir, idite
na View i štiklirajte opcije Ruler.
Slika 3
4
Prvi jezičak koji će se otvoriti su margine.
Preporuka je da sve margine podesite na
2,5 cm (Kuzmanović-Jovanović,
Andrijević, i Filipović, 2012: 63), mada
uvek treba slediti uputstva profesora.
Gutter se odnosi na dodatni prostor pored
margine koji je neophodan za koričenje.
U narednom odeljku (Orientation) birate
da li želite da strana bude vertikalno ili
horizontalno okrenuta.
Obratite pažnju na opciju Apply to. U
ovom slučaju treba označiti da se
primenjuje na ceo dokument, ponekad
ćete koristite samo deo dokumenta, a
retko i opciju samo u nastavku (From this
point forward).
Sada pređite na jezičak Paper. Iz
padajućeg menija izaberite A4. Zatim, u
donjem levom uglu strane kliknite na
dugme Default… kako bi se ova
podešavanja koristila za svaki novi dokument.
1.3. Alatke za proveru pravopisa i grešaka u kucanju Iako gotovo svaka verzija programa automatski proverava pravopis za engleski i
španski jezik, malo koja to radi za srpski. Ipak, postoje oficijelne alatke koje se bes-
platno mogu preuzeti sa Majkrosoftovog veb-sajta za Word 2007, 2010 i 2013. Naža-
lost, ranije verzije nisu podržane.
Kliknite na ovaj link. Odaberite sa spiska srpski (Serbian (Cyrillic, Serbia)), pre-
uzmite program za odgovarajuću verziju i instalirajte ga. Iako piše da je reč o ćirilič-
nom paketu radiće i za latinicu. Mada alatke ne rade savršeno i često će podvlačiti
reči koje su ispravno napisane, ipak su od izuzetne pomoći pri uočavanju grešaka u
kucanju. Vremenom ćete dodavati reči u rečnik i učinak će postajati sve bolji. Ipak,
savetujemo konsultovanje Pravopisa Matice srpske za sve nedoumice.
N.B. Neophodno je podesiti
da jezik pisanja bude
Serbian (Latin/Cyrillic,
Serbia and Montenegro
(Former)), jer u suprotnom
neće raditi. Ova greška je
rešena u kasnijim verzijama
programa.
Slika 5
Slika 4
5
1.4. Nevidljivi znaci Toplo preporučujemo da za bilo koju vrstu rada koristite opciju prikazivanja nevid-
ljivih znakova. U početku će vam sigurno biti neobično, možda čak i naporno, ali ćete
se vremenom navići. Prednosti toga su izbegavanje višestrukih razmaka, lakše
formatiranje i posebno lakši rad sa tabelama i slikama. Opciju možete aktivirati kli-
kom na znak za paragraf (¶) u odeljku Paragraph početnog jezička komandne trake
(slika 6).
Slika 6
1.5. Automatski tekst Budući da je velika verovatnoća da ćete makar jedan rad tokom studija predati u
elektronskom formatu, morate biti svesni da fajlovi najčešće sadrže i mnoge do-
datne podatke osim samog teksta, na prvom mestu podatke o autoru. Na vama je
izbor da li želite da sami popunite te informacije kako biste u manjoj ili većoj meri
zaštitili svoj dokument. Sa druge strane, možda ćete želeti da sve dodatne podatke
izbrišete1. U svakom slučaju, nemojte
ostavljati fajl onakvim kakvim ga je Word
napravio.
Kliknite na Office Button pa iz menija iza-
berite Prepare, pa Properties. Kada vam
se otvori nova traka ispod komandne,
kliknite na Document Properties i zatim
na Advanced Properties. Pojaviće se novi
prozor, pređite na jezičak Summary (slika
7). Možete uneti (ili izbrisati) naslov,
temu, autora, rukovodioca, ključne reči i
sl. Sva ova polja kasnije mogu biti
upotrebljena kao automatski tekst.
1.6. Čuvanje u pdf formatu Razloga za čuvanje u pdf formatu ima nekoliko. Ukoliko rad treba štampati, onda je
ovo jedini način da se osigurate da će štampana verzija izgledati potpuno isto kao
elektronska. Sa druge strane, ako se rad predaje u elektronskom formatu, uvek ga
šaljite kao pdf jer samo tako niko neće moći ništa da menja.
1 Za brisanje podataka izaberite kliknite na Office Button i izaberite Prepare, pa Inspect Document. Nakon što Word izvrši pretraživanje pokazaće vam odeljak Document Properties and Personal Information pored kog će stajati dugme Remove All. U kasnijim verzijama se ova fukcija nalazi pod File > Info > Check for Issues.
Slika 7
6
Word 2010 i 2013 imaju ugrađenu opciju čuvanja kao pdf. Word 2007 je, nažalost,
nema. Međutim, moguće je preuzeti besplatan dodatak sa Majkrosoftovog sajta koji
ovo rešava. Nakon instaliranja pojaviće se opcija Save as PDF.
2. Stilovi
Nakon što se konfigurisali svoj Word, možemo preći na pripremu za pisanje teksta.
Pri ocenjivanju radova, profesori često najviše pažnje obraćaju na bibliografiju (v. 5.
poglavlje) i izgled teksta. Kada je o formatiranju reč, postoji nekoliko opcija koje mo-
žete slediti, ali je po nama, iako malo komplikovanije od ostalih metoda, najbolje
koristiti stilove.
Osnovna ideja iza stilova jeste lako formatiranje teksta na unapred definisani način.
Dakle, umesto da sređujete izgled u poslednjem pregledanju teksta pred štampanje
odnosno slanje, učinite to pre samog pisanja kako biste mogli da se usredsredite na
sadržinu. Stilovi donose još neke prednosti poput automatskog pravljenja sadržaja i
brzog menjanja izgleda i veličina slova celog teksta.
Na samom početku treba odrediti koji će font biti korišćen. Preporuka je da tip slova
za podnaslove i običan tekst bude isti. U obzir dolaze Times New Roman, Arial,
Georgia, Garamond, Bookman Old Style i Book Antigua (Kuzmanović-Jovanović et al,
2012: 63). Ipak, najčešće će to biti samo prvi od nabrojanih.
Word 2007 i kasnija izdanja imaju opciju
podešavanja jednog fonta za podnaslove a
drugog za tekst. To možete promeniti u
početnom jezičku komandne trake, u
okviru odeljka Styles klikom na Change
Styles pa Fonts i Create New Theme
Fonts… Izaberite Times New Roman i za
naslov i običan tekst (slika 8). U verziji iz
2013. godine ova opcija je malo pomerena
i nalazi se u posebnom jezičku (Design).
Stil pod nazivom „Normal“ osnovni je stil
teksta koji se automatski aktivira prela-
skom u novi red nakon naslova ili podna-
slova. Možete konfigurisati i sopstveni stil
koji će biti glavni ali za tim, uglavnom,
nema potrebe. Da biste izmenili njegov
izgled, kliknite desni taster miša iznad na-
ziva Normal u okviru odeljka Styles, i iz
padajućeg menija izaberite opciju Modify. Pojaviće se novi prozor u kome ćete moći
da potpuno promenite izgled stila (slika 9).
Slika 8
7
Prvo proverite da li je tip slova Times New Roman (Body), veličina 12 a boja crna.
Funkcije podebljavana, kurziva i podvlačenja ćete ređe unapred postavljati ovako,
osim ukoliko je reč o podnaslovima, već direktno dok kucate. Nakon toga, kliknite
na dugme Format i iz padajućeg menija
izaberite opciju Paragraph… Tu izaberite
poravnanje (Justify). U okviru istog pro-
zora možete uvući prvi red (Indentation
> Special > First line) kao i odrediti
veličinu razmaka između pasusa
(Spacing > Before/After) i definisati
prored koji će uglavnom biti 1,5.
Preporuka je da ne koristite i uvučeni
prvi red i razmak između paragrafa, već
samo jednu od te dve opcije
(Kuzmanović-Jovanović et al, 2012: 63).
Ukoliko se odlučite za uvlačenje reda,
automatska vrednost (1,25 cm) je ujedno
i standardna vrednost koja se koristi jer
iznosi 0,5 inča. Sa druge strane, razmak
između pasusa je prilično proizvoljan, ali
je 6 tačaka pre i posle (Spacing
Before/After) najmanje što treba staviti.
Druga izuzetno korisna funkcija u okviru
prozora Modify Style (slika 9) je opcija Language… U novom prozoru koji se otvori
odaberite jezik na kom ćete pisati kako bi Word budući tekst pisan tim stilom
automatski povezivao sa izabranim jezikom.
Možete, takođe, svoj modifikovani stil sačuvati kao podrazumevani stil za nove
dokumente zasnovane na ovom obrascu tako što ćete označiti opciju New
documents based on this template.
Na isti način modifikujte stilove Heading 1, Heading 2 i tako redom, koji predstav-
ljaju naslove i podnaslove. Korišćenje ovih stilova je važno za automatsko pravljenje
sadržaja. Ako želite da podnaslovi budu automatski numerisani pogledajte poglavlje
6.3.
3. Naslovna strana
Ukoliko ste podesili stilove možete preći na sam unos teksta. Gotovo svi radovi koje
budete pisali tokom studija imaće naslovnu stranu. Kao i za mnoge druge stavke u
ovom vodiču, postoji nekoliko načina na koje možete napraviti naslovnu stranu.
Odluka će zavisiti od ličnih preferencija.
Mnogi vole da naprave zaseban dokument samo za naslovnu stranu, prvenstveno da
bi izbegli probleme sa paginacijom. Ovaj način može biti opravdan ukoliko se radi o
master radu koji se koriči tvrdim povezom. Ipak, ukoliko je reč o seminarskom radu,
pogotovu ako se predaje elektronskim putem, savetujemo da to izbegavate.
Slika 9
8
Word 2007 ima automatsku funkciju ubacivanja naslovne strane. Sasvim logično,
obrazac koji odgovara našim potrebama ne postoji na spisku ali zato postoji opcija
dodavanja novog obrasca za budući rad.
3.1. Pravljenje obrasca Najpre na vrhu strane ukucajte podatke o ustanovi sledeći uputstva profesora, po-
čevši od univerziteta kao najviše jedinice do katedre ili grupe kao najniže2. Često se
ime univerziteta piše svim velikim slovima, a ponekad i naziv fakulteta. Ovaj deo je
uvek centriran.
Zatim, nakon nekoliko redova razmaka, napišite naslov rada. Označite tekst, pove-
ćajte veličinu nekoliko puta i centrirajte, sledeći uputstva profesora. Često je naslov
podebljan.
Opet nakon nekoliko redova treba ukucati vrstu rada i naziv kursa u okviru kog je
rađen. Ponekad se Filološkom fakultetu koristi zastareo način pisanja koji zahteva
da navedete iz kog jezika, odnosno koje književnosti pišete rad i na kojoj godini stu-
dija što je u suštinskoj koliziji sa bolonjskim sistemom. U tom slučaju prilagodite
tekst tim zahtevima. I ovaj deo je najčešće centriran.
Slede podaci o mentoru, odnosno rukovodiocu rada i studentu. Dva najčešća načina
su da u jednom redu navedete podatke o jednoj osobi a u drugom o drugoj (sama reč
mentor i student mogu ali ne moraju biti uključene); ili da u jednom redu stoji men-
tor/rukovodilac i pored toga student, a u redu ispod podaci jedne a zatim i druge
osobe. Ukoliko se odlučite za drugu opciju, koja je i češća, problem će vam biti kako
da poravnate tekst, budući vam trebaju dva stupca. Ne preporučujemo u ovom
slučaju korišćenje funkcije Columns jer može prouzrokovati greške, umesto toga
savetujemo upotrebu tabele. Iz jezička
Insert komande trake izaberite opciju
Table i označite 2x2. U gornji levi ugao
upišite reč „Mentor“ (ili rukovodilac rada),
a desni „Student“, zatim dole levo ukucajte
ime mentora i na kraju levo svoje ime i broj
indeksa. Ukoliko je neophodno prevucite
ivice tabele dok ne budu poravnate onako
kako želite. Da biste ivice učinili nevid-
ljivim, iz početnog jezička komande trake, u
okviru odeljka Paragraph izaberite opciju Borders pa iz padajućeg menija No Border
(slika 10). Do ove komande može se doći i iz jezička Tables, u okviru odeljka Table
Styles.
Na dnu strane uvek mora stajati mesto i datum (često samo mesec i godina) izrade
rada. Taj deo je takođe centriran, a veličina slova je ista kao i naziv obrazovne usta-
nove. Savetujemo da ovaj deo stoji u pretposlednjem redu strane, a ne u poslednjem
ili u podnožju zbog lakšeg pravljenja obrasca.
2 N.B. Ukoliko pišete seminarski rad iz izbornog predmeta sa neke druge katedre, navedite katedru sa koje je izborni predmet, a ne svoju studijsku grupu (npr. umesto Katedra za iberijske studije napišite Katedra za opštu lingvistiku). Upravo iz tog razloga izbegavajte pisanje studijske grupe, osim ukoliko profesor to ne traži.
Slika 10
9
N.B. Ukoliko ste stil Normal konfigurisali da uvlači prvi red pasusa, onda će čitav
tekst na ovoj strani biti malo pomeren. Označite sav tekst, kliknite desni taster miša
i iz padajućeg menija izaberite Paragraph. Opciju Special iz First line prebacite u
(none) i srediće se.
3.2. Čuvanje obrasca naslovne strane Sada kada ste napravili celu naslovnu stranu, sačuvajte je kao obrazac za buduće
korišćenje. Dodatna pogodnost čuvanja je ta što Word naslovnu stranu automatski
izuzima iz paginacije.
Označite ceo tekst naslovne strane. Iz jezička Insert izaberite Cover Page pa na dnu
Save Selection to Cover Page Gallery. Nazovite obrazac i biće dostupan iz padajućeg
menija za sve nove dokumente koje budete pravili. Jedino što ćete morati da uradite
jeste da promenite stilove u novom dokumentu ukoliko se razlikuju.
Da biste prešli na sledeću stranu kliknite na dugme Page Break iz odeljka Pages
jezička Insert. Ova funkcija je izuzetno korisna i uvek je koristite umesto stavljanja
novih redova dok vas program ne prebaci na sledeću stranu, pogotovu kada je reč o
novom poglavlju.
Proverite da li je Word vašu stranicu pretvorio u naslovnu tako što ćete dva puta
kliknuti u prostor za zaglavlje (alternativa je Insert > Header > Edit Header). Ukoliko
piše First Page Header, onda je sve u redu. Ako ne, zatvorite zaglavlje, obrišite sav
tekst sa naslovne strane i klinkite na Insert > Cover Page i zatim na svoju naslovnu
stranu.
4. Sadržaj i podnaslovi
Sadržaj je često obavezan deo seminarskog rada, kada je reč o master i dužim rado-
vima on bez izuzetka mora biti prisutan. Nekada će biti na početku, a nekada na kraju
rada. Da biste ubacili automatski sadržaj neophodno je da sve podnaslove pišete
stilovima Heading 1, Heading 2 itd. pri čemu broj označava nivo u hijerarhijskoj
organizaciji rada. Podnaslovi su Heading 1, a potpodnaslovi Heading 2 i tako redom
ukoliko ima potrebe.
Možete ubaciti sadržaj na početku
rada i pre nego što počnete sa pisa-
njem. U jezičku References izaberite
opciju Table of Contents iz istoimenog
odeljka i sa padajuće liste izaberite
prvu ili drugu opciju (slika 11). Uko-
liko još uvek nemate podnaslove, pro-
gram će vas upozoriti i pojaviće vam
se prazan sadržaj. Promenite naslov
sadržaja u „Sadržaj“ i obojite ga u
crno. Kako budete prelazili kurzorom preko sadržaja, pojaviće vam se opcija Update
Table… na koju kada kliknete možete ažurirati samo brojeve strane ili celu tabelu. U
većini slučajeva će vam trebati druga opcija.
Ispod sadržaja ubacite Page Break kako biste prešli na narednu stranu. Kako budete
dodavali podnaslove sadržaj će se povećavati (mada ne automatski, već ćete morati
Slika 11
10
ručno da ga ažurirate) tako da je ručni prelaz na novu stranu neophodan kako se
tekst ne bi stalno pomerao, a samim tim i menjali brojevi strana u sadržaju.
Prvi podnaslov je najčešće Uvod. Otkucajte reč „Uvod“ i označite Heading 1 iz odeljka
Styles. Izgled slova je automatski promenjen. Čim pređete u novi red (ENTER) stil će
se vratiti na Normal i možete početi sa kucanjem teksta.
4.1. Paginacija Neizostavan deo svakog rada je i paginacija.
U jezičku Insert, u okviru odeljka
Header & Footer izaberite Page
Number pa iz padajućeg menija
Bottom of Page i zatim Plain Number 1,
2 ili 3 (najčešće 2). Ukoliko su vam
uključeni nevidljivi znaci odmah ćete
primetiti da postoji prazan red viška.
To je greška (ili namenski ostavljen
prostor) koja se pojavljuje u svim
verzijama programa, samo izbrišite taj
dodatni red.
Budući da naslovna strana ima drugačije podnožje, na njoj
neće biti prikazan broj strane. Ipak, on će ući u računanje
što vama ne treba. Najlakši način da se ukloni računanje
naslovne strane jeste da iz jezička Insert ponovo izabere
Page Number pa iz padajućeg menija Format Page
Numbers. Otvoriće vam prozor (slika 13) u kome, između
ostalog, možete modifikovati način na koji se brojevi
prikazuju. Na dnu prozora je opcija Start at, izaberite nulu
kao početni broj. Sada u računanju neće biti početne
strane.
Dodatni problem nastaje ukoliko je neophodno da paginaciju uklonite i sa strane sa
sadržajem. U tom slučaju umesto funkcije Page Break ispod sadržaja treba ubaciti
Section Break. Otvorite jezičak Page Layout i u okviru Page Setup kliknite na Breaks
i iz padajućeg menija pod Section Breaks izaberite Next Page. Automatski ćete biti
prebačeni na sledeću stranu, međutim, sva podnožja će se poremetiti. Idite na Insert
> Footer > Edit Footer. Videćete da su zaglavlja i podnožja obeležena oznakama
–Section 1– i –Section 2–.
Prvo izbrišite sve brojeve
strana koji su se pojavili.
Zatim na prvoj strani
koja treba da bude
paginirana u okviru
jezička Design, koji se
pojavljuje samo kada je
aktivirano zaglavlje ili
podnožje, isključite opcije Link to Previous i Different First Page (slika 14). Važno je
Slika 12
Slika 13
Slika 14
11
da u podnožju prve paginirane strane ne piše Continous. Kada ste sigurni da ste
uspeli, ponovo ubacite broj strana na način na koji smo prethodno objasnili. Ukoliko
broj strane nije odgovarajući možete ga promeniti uz pomoć funkcije Format Page
Numbers.
5. Bibliografija
Pravilno citiranje i pravljenje bibliografije često može biti najnaporniji deo izrade
seminarskog rada, a svakako je deo koji se najviše gleda pri ocenjivanju. Većina kori-
snika programa nije svesna da Word 2007 ima niz funkcija koje olakšavaju ceo pro-
ces. N.B. Ove funkcije nisu u potpunosti prilagođenje našim potrebama i postoje
izvesne razlike između različitih verzija programa, stoga ih treba koristiti krajnje
pažljivo i detaljno proveravati dobijene rezultate.
5.1. Pravljenje Alatke za literaturu, se nalaze u okviru
jezička References komande trake,
odeljka Citations & Bibliography
(slika 15). Pre svega je potrebno
izabrati bibliografski stil koji ćete
koristiti. U humanističkim naukama
se uglavnom koriste APA3 (American
Psychological Association) i MLA4
(Modern Language Association). Uko-
liko tokom rada promenite stil, Word
će automatski promeniti izgled citata i
bibliografije u celom dokumentu.
Neophodno je napraviti spisak dela. Kliknite na Manage Sources. U prozoru koji se
pojavi (slika 16) izaberite New… kako bi se otvorio novi prozor u kome unosite
podatke (slika 17).
3 Word 2010 ima poznatu grešku citiranju više dela istog autora u stilu APA. Uputstvo kako je rešiti možete pronaći na dnu ove stranice. 4 Word 2007 i 2010 koriste zastarelo (šesto) izdanje formata MLA, tako da ćete morati da napravite neke izmene u konačnom izgledu literature. Verzija iz 2013. godine koristi ažurirano izdanje.
Slika 15
12
Prvo izaberite tip izvora sa padajuće liste i automatski će se pojaviti polja za neop-
hodne podatke. Zatim izaberite jezik. U polju Author upišite prezime i ime autora
(preporučujemo opciju Edit jer se onda otvara novi prozor sa posebnim poljima za
prezime, ime, srednje ime kao i opcija da poređate autore po redu, ukoliko ih ima
više). Nakon toga unesite i ostale neophodne podatke. Kada sačuvate, unos će se
pojaviti u prethodnom prozoru. Biće prikazan na levom (Master List) i desnom
spisku (Current List). Levi spisak su svi bibliografski unosi koje ste ikada koristili, a
desni samo oni koji su u upotrebi u dokumentu. Upravo ovi drugi će se pojaviti u
spisku korišćene literature. Dakle, nema potrebe da svaki put unosite podatka
ukoliko za različite radove koristite istu literaturu. Kada u tekstu budete citirali neko
delo ono će biti štiklirano na desnom spisku. Ispod toga se nalazi pretpregled izgleda
citata i bibliografske odrednice u dokumentu (korišćenjem bibliografske
parenteze). Svaku odrednicu možete izmeniti u bilo kom trenutku pritiskom na
dugme Edit.
Slika 16
13
5.2. Navođenje Da biste citirali, kliknite na Insert Citation i sa padajuće liste izaberite delo koje želite
da citirate. Da biste dodali broj strane, iz padajućeg menija izaberite Edit Citation
(slika 18) i pojaviće se
novi prozor. U tom
prozoru možete i
isključiti prezime autora,
što je neophodno ako je
u ranijem tekstu već
pomenuto.
Odmah je jasno da dobijeni rezultat i nije baš idealan i da je neophodno napraviti
izmene. Savetujemo da te izmene napravite tek kada završite rad, u fazi čitanja i
ispravljanja pred predaju. Iz padajućeg menija izaberite Convert citation to static
text nakon čega ćete moći da tekst menjate. U našem primeru (Slika 18) je
neophodno izbrisati zapetu iza Andrijević; umesto znaka „&“ upisati „i“; iza godine
umesto zapete staviti dvotačku i izbrisati p. Rezultat je (Kuzmanović-Jovanović,
Andrijević i Filipović, 2012: 63). U svakom sledećem ponavljanju bi umesto
Andrijević i Filipović trebalo da stoji „et al“ što, takođe, moramo ručno ispraviti. Ovaj
metod možda deluje kao bespotrebna komplikacija, ali je njegova velika prednost
preglednost citata i mogućnost provere da li su sva dela navedena u literaturi zaista
i citirana.
5.3. Ubacivanje spiska korišćene literature Da biste ubacili spisak literature poređan po alfabetnom, odnosno azbučnom redu
kliknite na Bibliography i sa padajuće liste izaberite prvu ili drugu opciju. Promenite
naslov u „Literatura“, „Bibliografija“5 ili „Lista referenci“. Slično kao i sa sadržajem,
klikom na dugme Update Citations and Bibliography možete u bilo kom trenutku
ažurirati spisak. Preporučujemo da sve neophodne izmene uradite tek na kraju rada
jer se ažuriranjem brišu sve ručne izmene.
Ukoliko smatrate da su ove alatke previše komplikovane i nedovoljno funkcionalne,
predlažemo alternativu.
5 Iako su literatura i bibliografija često sinonimi, bibliografija je iscrpnija od literature i ne sadrži samo navođena dela, stoga bi trebalo izbegavati naziv bibliografija kada je reč o seminarskim radovima.
Slika 17
Slika 18
14
6. Dodatni trikovi
U nastavku slede rešenja najčešćih sitnih problema sa kojima se možete susresti.
6.1. Čuvanje obrasca Kada jednom napravite dokument za seminarski rad, nema potrebe da svaki put
iznova pravite sve elemente (izgled strane, stilovi, podnaslovi i sl.). Umesto toga
možete sačuvati svoj dokument kao obrazac. Kliknite na Office button, pa izaberite
Save as i zatim opciju Word template. Nazovite dokument i sačuvajte ga. Sada
možete uvek otvoriti obrazac iz menija pomoći opcije New pa My templates.
6.2. Teze i numerisane liste Iako jedna od najosnovnijih funkcija, često može zadavati glavobolje. Upravo zbog
ovoga je izuzetno važno da vam budu uključeni nevidljivi karakteri. Na taj način ćete
lako moći da vidite šta ne valja.
Da biste započeli listu sa tezama, iz
odeljka Paragraph početnog jezička iza-
berite Bullets, zatim Define New Bullet
(slika 19). U novom prozoru kliknite na
Symbol i izaberite znak kojim će počinjati
svaki red.
Napravljena lista više neće pripadati stilu
Normal, već List Paragraph koji možete
menjati kao i bilo koji drugi (ukoliko za
tim bude potrebe). Novi tekst je uvučen i
nema razmaka između paragrafa. Da
biste promenili uvučenost reda, kliknite desni taster miša dok je označen znak i iz
padajućeg menija izaberite Adjust List Indents... Otvoriće se novi prozor u kome defi-
nišete koliko želite da znak i tekst budu udaljeni od margine i da li između znaka i
teksta treba da postoji jedno prazno slovno mesto, nikakva praznina ili tzv. tabula-
torski znak (eng. tab). Za teze ova opcija nije od značaja, ali za brojeve je obično naj-
bolje staviti jedno prazno mesto.
Da biste prešli na niži nivo u okviru hijerarhije
nabrajanja, izaberite opciju Increase Indent (slika
20). Znak će se promeniti da bi se razlikovao od
prethodnog. Da biste ga promenili, kliknite desnim
i sa padajuće liste odaberite Bullets, pa izaberite
željeni znak ili ukoliko ga nema na listi odaberite
Define New Bullet pa Symbol.
Pritiskom dva puta na taster Enter vratićete se na stil Normal u novom redu.
Liste sa brojevima funkcionišu manje-više isto kao teze. Da biste ubacili novu nume-
risanu listu, izaberite opciju Numbering, koja se nalazi odmah pored Bullets, i sa
padajuće liste odaberite onu koja vam odgovara ili Define New Numbering Format.
Slika 19
Slika 20
15
6.3. Numerisani podnaslovi Koristeći opciju Multilevel List mo-
guće je povezati stilove za podna-
slove sa brojevima kako bi se auto-
matski dodavali. Kliknite na
Multilevel List pa Define New
Multilevel List. Pojaviće vam se
novi prozor, kliknite na More >>
kako bi se pojavile dodatne opcije
(slika 21).
Treba obratiti pažnju na nekoliko
elemenata. Prvo, sa leve strane je
niz od 1 do 9 koji predstavlja nivo
u okviru hijerarhije. Kada izabe-
rete nivo, desno u polju Link level
to style izaberite sa padajuće liste
odgovarajući nivo podnaslova (za prvi Heading 1, za drugi Heading 2 i tako redom;
retko će vam trebati više od 4 nivoa). Zatim, u donjoj polovini prozora treba podesiti
izgled broja. Polje Number style for this level vam omogućava da izaberete izgled
brojeva, a u polju iznad možete dodati tačku ukoliko je reč o arapskim ciframa. U
okviru odeljka Position birate poziciju broja i teksta, slično kao sa tezama i običnim
numerisanim listama. Kada završite prvi nivo, pređite na drugi. Procedura je
potpuno ista sa dodatkom opcije Include level number from gde je potrebno sa liste
izabrati prethodne nivoe. Zatim u polju iznad ponovo dodajete sve neophodne tačke.
6.4. Fusnote Da biste dodali fusnotu izaberite References > Insert Footnote. Za komentar na kraju
dokumenta izaberite Insert Endnote. Ukoliko želite da promenite izgled fusnota,
kliknite na malu strelicu u donjem desnom uglu odeljka Footnotes. Otvoriće vam se
novi prozor. Number format vam omogućava da promenite izgled brojeva dok
klikom na dugme Symbol možete staviti znak umesto broja. Fusnote treba da imaju
veličinu slova 10 i jednostruki prored. Stil koji se koristi u fusnotama je Footnote
text.
6.5. Davanje naziva slikama, tabelama i grafikonima Sve slike, tabele, dijagrami i
grafikoni u radu moraju biti
numerisani i nazvani, a njihov
izvor naveden (ukoliko se radi o
preuzetom sadržaju). Word
2007 to izuzetno olakšava. Klik-
nite desnim tasterom miša u
sliku, tabelu ili grafikon i izabe-
rite opciju Insert Caption. Otvo-
riće vam se novi prozor (slika
22). Prvo izaberite iz padajućeg
menija polja Label izaberite tip
sadržaja. Ukoliko vam je srpski
Slika 21
Slika 22
16
podešen kao jezik teksta, pojaviće vam se Ilustracije, Figura i Slika, između ostalih.
Ukoliko ne pronalazite potrebnu oznaku, možete napraviti novu klikom na New
Label. Zatim u polju Caption, pored oznake i rednog broja dodajte naziv sadržaja. U
okviru polja Position birate da li će oznaka stajati iznad ili ispod sadržaja.
6.6. Ubacivanje horizontalne strane Ponekad ćete imati preširoku sliku ili grafikon. U tom slučaju ćete želeti da samo
jedna strana rada bude horizontalno okrenuta. Da biste to postigli izaberite Page
Layout > Breaks > Section Breaks > Next Page, zatim na dnu te nove strane ponovite
proceduru. Vratite se na tu stranu koja treba da bude horizontalna i izaberite Page
Setup pa u novom prozoru prebacite orijentaciju strane na Landscape, na dnu pro-
zora obeležite Apply to: This section.
Ako vam ova akcija poremeti paginaciju samo otvorite zaglavlje ili podnožnje i štikli-
rajte Link to previous. Ukoliko je neophodno, isto uradite i na sledećoj strani.
6.7. Prečice U nastavku sledi tabela sa najkorisnijim prečicama. Ukoliko je vaša verzija programa
na španskom jeziku, prečice se u izvesnoj meri razlikuju. Srpska verzija najčešće ima
iste prečice kao engleska.
Tabela 1. Prikaz najčešćih skraćenica u programu Word 2007
Funkcija Engleski i srpski Španski
Novi prazni dokument CTRL+N CTRL+U
Otvaranje dokumenta CTRL+O CTRL+A
Čuvanje dokumenta CRTL+S CTRL+G
Napredni dijalog za čuvanje F12 F12
Podebljavanje teksta CTRL+B CTRL+N
Kurziv CTRL+I CTRL+K6
Podvlačenje teksta CTRL+U CTRL+S
Kopiranje CTRL+C CTRL+C
Isecanje CTRL+X CTRL+X
Lepljenje CTRL+V CTRL+V
Vraćanje jedne akcije unazad (Undo) CTRL+Z CTRL+Z
Ponovo rađenje vraćanje akcije (Redo) CTRL+Y CTRL+Y
Traženje CTRL+F CTRL+B
Centriranje teksta CTRL+E CTRL+T
Poravnanje uz obe margine (Justify) CTRL+J CTRL+J
Poravnanje uz levu marginu CTRL+L CTRL+Q
Poravnanje uz desnu marginu CTRL+R CTRL+D
Zamena velikih i malih slova SHIFT+F3 SHIFT+F3
Ubacivanje hajperlinka CTRL+K nema7
Prelom reda bez prelaska u novi pasus SHIFT+ENTER SHIFT+ENTER
Prelom strane (Page break) CTRL+ENTER CTRL+ENTER
6 Promenjeno u kasnijim verzijama u CTRL+I 7 U kasnijim verzijama CTRL+K.
17
7. Literatura
Kuzmanović-Jovanović, A., Andrijević, M., i Filipović, J. (2012). Priručnik iz
akademskog pisanja: uputstva i sugestije za izradu
seminarskih/naučnih/stručnih radova. Beograd: Čigoja štampa.
8. Indeks pojmova
A4, 3 automatski tekst, 5 bibliografski stil, 12 citiranje, 11 greške u kucanju, 4 Gutter, 4 Justify, 7 lenjir, 3 literatura, 12 margine, 4 mentoru, 8 naslov, 7 Normal, 6
Page Break, 9 Page Setup, 3 paragraf, 5 pasus, 7 podnaslov, 7 poravnanje, 7 pravopis, 4 prored, 7 prvi red, 7 sadržaj, 6, 7 Spacing, 7 veličina papira, 3