Moj kvart

Moj kvart

XV Gimnazija, školska godina 2010/2011

Voditelj: Kristina Rismondo

Projekt je inspiriran knjigom

– kulturnoantropološkom

studijom o Zagrebu i novim

djelovima Zagreba – Kvar-tovska spika Valentine Gu-

lin Zrnić. Gospođa Valentina

Gulin Zrnić je održala preda-

vanje učenicima drugih raz-

reda u kojem je ukazala na

povezanost povijesnog, ur-

banog, kulturnog i društvenog

iskustva u oblikovanju grada.

Studija Kvartovska spika te-

melji se na iskustvu življenja

u novozagrebačkim naselji-

ma, a učenici drugih razreda

potaknuti su da na isti način

opišu svoje kvartove.Valentina Gulin Zrnić: Kvartovska spika; Značenja grada i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu; Institut za etnologiju i folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk; Zagreb 2009.

Učenici drugih razreda uključili su se u projekt izradom fotograf-

ske dokumentacije na terenu, pozicionirajući svoje kvartove na

interaktivnoj karti, te oblikujući sažete opise po zadanom uzorku.

U projektu sudjeluje oko 90 učenika drugih razreda. Projekt

uključuje nastavne i izvannastavne aktivnost učenika drugih

razreda u okviru predmeta likovna umjetnosi sa zadatkom inter-

pretiranja urbanog okruženja. Ciljevi projekta su osvještavanje

vlastitog identiteta u kontekstu arhitekture i urbanizma kvarta, te

osvještavanje turističkih i kulturnih vrijednosti vlastitog kvarta. U

ovoj oglednoj brošuri prezentiran je odabir od dvadesetak radova

učenika s opisanim kvartovima po zadanom uzorku.

Vrapče je kvart na zapadnoj strani Zagreba. Nema karakterističnu mrežu unutar koje je oblikovan. Poznat je po Bolnici Vrapče, a postao je kvart zbog neuropsihijatrije i obližnje željeznice oko kojih su se gradile kuće za željezničare i obitelji liječnika.

VRAPČE Lucian Mirdita, 2.g

LUDNICA

Tko god spomene Vrapče prvo što mu padne na pamet je ludnica. Ne samo ludnica već i Ludnica, kao klub, ali njenu fotografiju ne želim stavljat iz protesta prema mlađoj populaciji i njihovom ukusu.

NASELJE RIS

Najdraže mi je moje naselje Ris. Ništa nije dobro kao tvoj dom. Kakvo god je vrijeme, najljepše mi je kada idem kući.

POVIJEST KVARTA

Vrapče se prvi puta spominje negdje u 13. ili 14. stoljeću pod imenom Rabuch. Tako je nastao naziv Vrapče "v Rabče". Starosjedioci misle da ime dolazi od riječi "vrabac" i stvorili su ovu priču: Kad se godine 1212. sv. Franjo s fratrom Iluminatom vraćao iz Sirije preko Zagreba, pored današnjeg Vrapča u Italiju, seljaci su ga napali i oteli mu kabanicu. On im je doviknuo: "oj, vi vrapci, vrapci" i tako je nastalo ime Vrapče. Ima i još jedna misao, da ime Vrabče dolazi od imena u latinskoj transkripciji, naziv kraljevskog hrvatskog imena Rabuch. Ali još se uvijek ne zna točna tvrdnja. Ima i priča o prvim stanovnicima Vrapča: Na posjed Kaptola došli su Uskoci kao kmetovi, na staroslavenskom Rabi, i otud dolazi ime Rabče. To su bili visoki ljudi, a dokaz za to su duge kosti njihovih leševa. U davnoj prošlosti i paleotiski pračovjek živio je na području Vrapča. U Vrapču je postojala skupina paleolitskih lovaca i skupljača. Spilja Veternica na Medvednici služila je kao sklonište i boravište brojnim paleolitskim lovcima. U Vrapču je pronađeno više nekropola iz razdoblja kulture žarnih polja iz 12.i 11. st. pr. Krista. Pronađeni su mnogi predmeti iz rimskog doba. Naime graditeljski kamen iz vrapčanskog kamenoloma vozio se vodenim putem po Savi u sve dijelove Rimskog Carstva. Godine 1527. iz Like je došlo 30 obitelji kojima su Turci zapalili selo. Selo Vrapče nekad se rasprostiralo od podnožja Medvednice niz potok Vrabečak sve do Save.

VRAPČE I JA

Nisam predugo ovdje. Oko dvije godine. Super je kvart zato što je jako povezan s gradom i mogu jako brzo stići do centra. Ništa mu ne fali.

Moj se kvart nalazi na sjeveru Zagreba, na granici podslijemenskog pojasa i centra grada. To je kvart obiteljskih kuća s vrtovima i zgradama do četiri kata visine. Do Zelengaja se „spušta“ medvednička šuma i pretvara se u prostran engleski park sa stazama za šetnju i igralištima. Kvartu pripada i Britanski trg, zvan Britanac, Mali plac i Ilički plac.

Britanski trg - Zelengaj

Gabriela Vuković

II h

Karakteristična fotografija

Britanski je trg srce mog kvarta. Radnim je danom tamo tržnica, a nedjeljom popularni „buvljak“ mjesto gdje se prodaju starine, a ljudi sastaju i druže. Na Britancu je i mnogo kafića u kojima se odmaraju šetači nakon što se spuste s dugih šetnji brojnim

Omiljeno mjesto

U parku iznad moje ulice nalazi se lijepo i mirno mjesto na koje rado odlazim. Klupa na kojoj rado čitam ili samo sjedim i promatram prirodu nalazi se pored drvenog paviljona, lijepog primjerka parkovne

Povijest kvarta

Sve do kraja 19 stoljeća, do planske urbanizacije, ovaj je predio bio sklop šuma, voćnjaka, vinograda, oranica i livada. Zatim se razvijao kao četvrt obiteljskih vila s vrtovima, ali u dijelu prema gradu nastalo je i naselje siromašnih radnika koje je srušeno 1960. Britanski je trg izgrađen na prijelazu u 20 stoljeće.

Moj komadić Zagreba

U ovom su kvartu živjeli moji djed i baka, a u njemu je rođena i moja mama. Ovdje susrećem poznata lica, susjedi me pozdravljaju, poznajem staze i ulice. Zbog svega toga ovaj dio Zagreba volim i doživljavam kao – svoj.

Moj se kvart nalazi na sjeveru Zagreba, na granici podslijemenskog pojasa i centra grada. To je kvart obiteljskih kuća s vrtovima i zgradama do četiri kata visine. Do Zelengaja se „spušta“ medvednička šuma i pretvara se u prostran engleski park sa stazama za šetnju i igralištima. Kvartu pripada i Britanski trg, zvan Britanac, Mali plac i Ilički plac.

Britanski trg - Zelengaj

Gabriela Vuković

II h


Britanski je trg srce mog kvarta. Radnim je danom tamo tržnica, a nedjeljom popularni „buvljak“ mjesto gdje se prodaju starine, a ljudi sastaju i druže. Na Britancu je i mnogo kafića u kojima se odmaraju šetači nakon što se spuste s dugih šetnji brojnim

Omiljeno mjesto

U parku iznad moje ulice nalazi se lijepo i mirno mjesto na koje rado odlazim. Klupa na kojoj rado čitam ili samo sjedim i promatram prirodu nalazi se pored drvenog paviljona, lijepog primjerka parkovne

Povijest kvarta

Sve do kraja 19 stoljeća, do planske urbanizacije, ovaj je predio bio sklop šuma, voćnjaka, vinograda, oranica i livada. Zatim se razvijao kao četvrt obiteljskih vila s vrtovima, ali u dijelu prema gradu nastalo je i naselje siromašnih radnika koje je srušeno 1960. Britanski je trg izgrađen na prijelazu u 20 stoljeće.

Moj komadić Zagreba

U ovom su kvartu živjeli moji djed i baka, a u njemu je rođena i moja mama. Ovdje susrećem poznata lica, susjedi me pozdravljaju, poznajem staze i ulice. Zbog svega toga ovaj dio Zagreba volim i doživljavam kao – svoj.

Iako službeno nije kvart svi znaju gdje je Britanac jer je od glavnog trga udaljen samo 2 tramvajske stanice. Područje koje nazivam svojim kvartom građeno je planirano. To je prostor omeđen Klaićevom i Ilicom između kojih se nalaze još 4 ulice paralelne s Frankopanskom i Trgom republike Austrije.

Britanac Ivana Gregurić, 2.h


Crkva sv.Blaža je u središtu mog kvarta. Ona je 'živa'. Okuplja mnogo mladih i to ne samo nedjeljom već i preko tjedna na zboru, vjeronauku i raznim radionicama.

Omiljeno mjesto-Sajam antikviteta

Svake nedjelje na Britanskom trgu održava se sajam antikviteta i umjetnina. Tamo možete kupiti zanimljive, ali i skupe predmete za koje postoji mogućnost cjenkanja. Nakon obilaska finu kavu možete popiti u kafiću koji se nalazi na samom trgu.

Povijest kvarta

Britanski trg nastao je planirano 1888. te je služio kao zelena tržnica i time postao središte zapadnog dijela grada. Naziva se još i Mali plac. Danas je čvorište prometnica koje vode iz sjevernog dijela grada. Tjekom tjedna je otvorena zelena tržnica te se prodaje cvijeće,a od 2002. na trgu se svake nedjelje održava sajam antikviteta.

Moje mišljenje

Ovdje živim od svog rođenja i ne bih mogla zamisliti svoj život

nigdje drugdje. Ovdje imate

sve: vrtiće, osnovnu školu, srednje škole, fakultete, mnogo

dućana i kafića, a do glavnog

trga treba samo 10min. Kvart

nije ni glasan ni opasan,već je baš po mjeri.

Poljanice su kvart smješten južnije u Gornjoj Dubravi koja se prostire na istočnom dijelu Zagreba sjeverno od Avenije Dubrava. One su novije naselje sa pretežno mladim stanovništvom koje stanuje u stambenim zgradama i privatnim kućama. Imamo 3 vrtića, nekoliko dječjih igrališta, biciklističku stazu,kao i mnogo privatnih trgovina te mjesnu zajednicu. Škola i crkva kojima Poljanice gravitiraju, nalaze se u susjednom kvartu.

POLJANICE kvart mladih

Patricia Piškor, 2.H

Vrtić sunce

Ova fotografija odražava "duh Poljanica" jer uz ovaj postoje još 2 vrtića, te parkići koji su uvijek prepuni djecom danju, a noću se tamo skuplja malo starije društvo:D Poljanice imaju puno zelenila i mjesta za zabavljanje vani pa kad god je vrijeme povoljno stanovnici koriste priliku za to. *građevina na slici je zanimljiva jer ima

netipičnu konstrukciju za jedan vrtić zbog puno prozora te toga što je jedno od igrališta,u stvari na krovu

Biciklistička staza-špica

Volim ovo mjesto jer je ljeti poznato kao neko okupljalište mladih. Duž nje su postavljene takozvane klupice oko kojih se svi skupljaju, a u okolnim zgradama se nalazi nekoliko kafića i pizzeria. Staza se također koristi kao šetnica i u rekreativne svrhe,što joj je i prvobitna namjena.

Povijest Poljanica

30-tih godina 20.st.ovo područje je bilo prekriveno šumom. Tada postepeno počinje naseljavanje i gradnja malih privatnih kuća. Kroz razvijanje cijele Dubrave, Poljanice su bile u sklopu Donje, a tek su od 1994.god. u sklopu Gornje Dubrave, Onda je počela i izgradnja stambenih zgrada, koje danas prevladavaju Poljanicama. Kvart je ime vjerojatno dobio jer su prije ovdje bila polja, koja na vrlo malom dijelu još uvijek postoje.

Ja na Poljanicama:)

Na Poljanice sam se doselila kada sam krenula u 1.razred osnovne škole,tj.prije 10 godina tako da me za ovaj kvart vežu brojne uspomene. Ovdje je sve što kvart treba sadržavati vrlo blizu, ali bez prvelike "buke grada" što Poljanice čini mirnim, sigurnim i ugodnim mjestom za život.

Ravnice su kvart smješten u istoku Zagreba. U njemu se nalazi poznati Makismirski stadion, Ravnice Young Hostel, Osnovna škola Antuna Gustava Matoša i još mnoštvo lijepih građevina.

Omiljeno mjesto

Ovaj park moje je omiljeno mjesto jer sam se u njemu igrala kao mala sa prijateljima iz vrtića, ali i danas često zalazim u njega te u meni pobuđuje lijepa sjećanja na djetinjstvo.

Povijest Ravnica

O povijesti kvarta ne znam puno, ali znam da je kroz njega tekao potok koji je prije desetak godina i zabetoniran. Također znam da je bio zrakoplovna luka u vrijeme 2.svjetskog rata. Prije dvije godine, gradeći upravo moju zgradu, u temeljima su pronašli nekoliko bombi iz 2.svjetskog rata. Maksimirski stadion, koji često obogaćuje Ravnice raznim utakmicama ili koncertima otvoren je 5. svibnja 1912. godine. Prije samo deset godina otvoren je i Ravnice Youth Hostel koji je sada mjesto jeftinog prenočišta,ugodnog druženja i upoznavanja mnogih turista.

Ljepota boravka u Ravnicama

U Ravnicama živim od rođenja te ne znam kako bi bilo živjeti u bilo kojem drugom kvartu no ne želim ni probati. U Ravnicama često izlazim s prijateljima prošetati, popričati u parku, i dobro se zabaviti. Često se nađu sve generacije koje obitavaju u kvartu, te se svi zajedno zabavimo, odigramo košarkašku utakmicu na školskom igralištu, odemo na pizzu u kvartovski bistro „Bonkas“, u bistro „M&Z” koji je poznat po najboljim ćevapima u gradu I slično. Još mnoštvo uspomena veže me za ovaj kvart i ne želim ih nikada izgubiti ili zamijeniti nekim drugima

RAVNICE

Arijeta Bafti, 2.g


Često, kada kažemo „kvart Ravnice“, mnogi ne znaju o kojem kvartu govorimo, no čim spomenemo Maksimirski stadion, spoznaju da zapravo znaju gdje je taj kvart. Stadion u stanovnike moga kvarta unosi i natjecateljski duh.

Centar

Općenite informacije U različitim knjigama i na različitim internetskim

stranicama našla sam razne “dimenzije“ centra

Zagreba. Kako ne znam koji su pravi razmjeri

kvarta, ja ću ga uvijek pamtiti onako kako je to meni moja baka rekla:

“Srce“ Zagreba je Trg bana Jelačića, a granice su

Primorska ulica na zapadu, Vodnikova odnosno Cibonin neboder na jugu, Vončinina na istoku te

Dolac i Katedrala na sjeveru grada. Centar je

najstariji zagrebački kvart is kojega se cijeli Zagreb postupno razvijao.

Omiljeno mjesto i karakteristična fotografija

Ovo je jedina fotografija koju sam uspjela naći na kojoj se moja škola vidi u cjelosti. Reći ćete: „Stara

je.“ Potpuno nebitno jer se škola nije ništa

promijenila zadnjih 50 godina. Ne bi vas trebalo čuditi. U tu su školu išli moj stariji brat, tata i

stric.Prednji dio koji vidite zove se Osnovna škola

Izidora Kršnjavog (nekad osnovna škola Rudi Čajavec). U njoj se danas dakođer nalazi i

Privatna umjetnička gimnazija. Ljevo krilo današnji

je Muzej Mimara (prije 4. gimnazija), a stražnje

krilo današnja je 5. gimnazija.Mnogi bi se začudili, pa čak i zgrozili kako sam mogla odabrati školu za

omiljeno mjesto. Pa kako ne bi! Gledano s jedne

strane ova škola bila je odskočna daska za moj život, samo je bilo pitanje kolko jako ja mogu

skočiti. Ona me pripremila za život i za sve što će

me jednog dana čekati; sa znanjem stečenim

prvenstveno ovdje idem dalje u život. Gledano s druge strane: Tu sam provela najljepše trenutke

svojega djetinjstva, odrastala sam u ovoj ulici, učila

u ovim učionicama, igrala se na ovom igralištu, na klupicama ispred škole stjecala prijateljstva koja će

trajati cijeli život...Svaki put kada prođem ovuda

podsvjesno se osmjehnem jer se sjetim svih predivnih uspomena koje su tu nastale i koje će u

mom srcu ostati zauvijek.

Povijest centra

Povijest centra možemo poistovijetiti s poviješću

samog grada Zagreba jer se cijeli Zagreb razvio iz centra. Nastao je u ranom srednjem vijeku kada su

se napokon spojila do tada dva zaraćena gradića

(Kaptol i Gradec) sa suprotnih strana potoka Medvešćaka. Od tada se grad postupno širi prema

jugu.

Osobna povjest

Rođena sam u ovom kvartu i uz njega me veže

nebrojeno mnogo prekrasnih uspomena. Danas

živim u Španskom gdje sam se doselila prije 3 godine i gdje uopće nemam „svoju povijest“, i zato

uvijek radije spominjem centar kao moj kvart što

zapravo i je, i uvijek će biti.

Ostale fotografije

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE

TRG BANA JOSIPA JELAČIĆA

Ivona Oković, 2.g

Keglić kao kvart nastao je planski i ograđen je mrežom

ulica baziranom oko Trga Francuske Republike (dakle

Ilica, Austijska, Hanuševa i Slovenska). To je jedno od najstarijih područja Zagreba, ali usprkos svojoj starosti

još uvijek živi punim plućima. Veliko igralište okuplja

mnogo ljudi, a na njemu su svoju karijeru izgradili mnogi sportaši i pokrenuto je mnogo događaja kao Kutija šibica

i mnogi memorijali koji se danas zbog svoje popularnosti

održavaju u velikim sportskim dvoranama.

Keglić Mirta Ćuk, 2H

Kasarne

Kasarne ili Velika Livada kako mnogi ljudi nazivaju ovo područje veoma je značajno zbog velikog zelenog područja okruženog bivšim vojarnama-zaštićenim spomenicima kulture. Ovamo ljudi dolaze u šetnju, sa svojom djecom, prijateljima ili psima i znaju da ce susresti nekoga poznatog. Ovdje se održavaju mnogi festivali i koncerti kao Keglić fest, Dani Nikole Tesle…

Dječji park

Park u mome kvartu privlači ljude raznih uzrasta. Od male djece koja se dolaze poigrati, adolescenata koji igraju nogomet ili pričaju na klupicama pa sve do umirovljenika koji se

Povijest kvarta

Počeci stvaranja moga kvarta sežu do razdoblja Austro-Ugarske monarhije. Tada, gradnjom vojarni moj kvart postaje važno središte Zagreba te se ubrzo izgrađuje Zapadni kolodvor. Stambeni prostori i parkovi se planirano grade 50-tih godina 20.st. Danas se zbog imenovanja zelenog prostora nameće rekonstrukcija zbog važnosti imena - Trga doktora Franje Tuđmana

Moj kvart i ja

Ovdje živim od svoga rođenja i ne bih mogla zamisliti svoje odrastanje bilo gdje drugdje. U blizini se nalaze Dom zdravlja, Dom sportova, Zapadni Kolodvor, vrtići, parkovi, dućani... Kvart je živ i glasan što mi se sviđa jer se uvijek može čuti dječji smijeh s igrališta, prolazak automobila, ponekad vlaka, lavež pasa ili cvrkut ptica ili pak jednostavne zvukove prirode.

Črnomerec se nalazi na zapadu Zagreba, planski je građen. Ovaj je kvart „zanimljiv“ svima koji rade u Zagrebu, jer Črnomerec je jedini ulaz u Zagreb sa zapada. Črnomerec je četvrta općina po broju stanovnika u Zagrebu. Također, pripada mu srednjovjekovna utvrda Medvedgrad na brdu iznad Lukšića, i Rudolfova vojarna na Trgu Francuske Republike.

Črnomerec

Luka Šaler, 2.g


Svjestan sam da će većina ljudi za karakterističnu fotografiju Črnomerca staviti sliku „okretišta Črnomerec“. Zato sam se ja odlučio staviti ovu fotografiju, koja vrlo dobro prikazuje „duh“ Črnomerca. On jednostavno vrvi od fanova Dinama, BBB-a, pa mislim da je ova fotografija prikladna. Fotografija je uslikana na križanju Prilaza baruna Filipovića i Selske.

Omiljeno mjesto

Keglić. Keglić je mjesto gdje sam igrajući nogomet provodio svoje slobodno vrijeme djetinjstva. Nalazi se uz Trg Francuske Republike. Zajedno s Trgom Franje Tuđmana čini veliku zelenu oazu u centru grada

Povijest kvarta

Črnomerec kao gradska četvrt nastao je 14.12.1999.godine na mjestu dotadašnje istoimene općine, statutom grada Zagreba. Naziv kvarta vuče porijeklo iz naziva potoka „Črnomerec“. U Črnomercu su nikle i neke od najpoznatijih zagrebačkih tvrtki kao DTR, Kamensko, Pliva, Ožujsko... Bitan doprinos

Črnomerec, moj kvart

Črnomerec je kvart Zagreba za kojega mogu reći da ga poznajem kao vlastiti džep. U njemu živim od svog rođenja Dio Črnomerca u kojem ja živim je vrlo ugodan i tih, ali neki su djelovi glavne „žile“ zagrebačkog prometa, te su ti djelovi konstantno zakrčeni i bučni.

Vrapče je kvart na zapadnoj strani Zagreba. Nema karakterističnu mrežu unutar koje je oblikovan. Poznat je po Bolnici Vrapče, a postao je kvart zbog neuropsihijatrije i obližnje željeznice oko kojih su se gradile kuće za željezničare i obitelji liječnika.

VRAPČE Lucian Mirdita, 2.g

LUDNICA

Tko god spomene Vrapče prvo što mu padne na pamet je ludnica. Ne samo ludnica već i Ludnica, kao klub, ali njenu fotografiju ne želim stavljat iz protesta prema mlađoj populaciji i njihovom ukusu.

NASELJE RIS

Najdraže mi je moje naselje Ris. Ništa nije dobro kao tvoj dom. Kakvo god je vrijeme, najljepše mi je kada idem kući.

POVIJEST KVARTA

Vrapče se prvi puta spominje negdje u 13. ili 14. stoljeću pod imenom Rabuch. Tako je nastao naziv Vrapče "v Rabče". Starosjedioci misle da ime dolazi od riječi "vrabac" i stvorili su ovu priču: Kad se godine 1212. sv. Franjo s fratrom Iluminatom vraćao iz Sirije preko Zagreba, pored današnjeg Vrapča u Italiju, seljaci su ga napali i oteli mu kabanicu. On im je doviknuo: "oj, vi vrapci, vrapci" i tako je nastalo ime Vrapče. Ima i još jedna misao, da ime Vrabče dolazi od imena u latinskoj transkripciji, naziv kraljevskog hrvatskog imena Rabuch. Ali još se uvijek ne zna točna tvrdnja. Ima i priča o prvim stanovnicima Vrapča: Na posjed Kaptola došli su Uskoci kao kmetovi, na staroslavenskom Rabi, i otud dolazi ime Rabče. To su bili visoki ljudi, a dokaz za to su duge kosti njihovih leševa. U davnoj prošlosti i paleotiski pračovjek živio je na području Vrapča. U Vrapču je postojala skupina paleolitskih lovaca i skupljača. Spilja Veternica na Medvednici služila je kao sklonište i boravište brojnim paleolitskim lovcima. U Vrapču je pronađeno više nekropola iz razdoblja kulture žarnih polja iz 12.i 11. st. pr. Krista. Pronađeni su mnogi predmeti iz rimskog doba. Naime graditeljski kamen iz vrapčanskog kamenoloma vozio se vodenim putem po Savi u sve dijelove Rimskog Carstva. Godine 1527. iz Like je došlo 30 obitelji kojima su Turci zapalili selo. Selo Vrapče nekad se rasprostiralo od podnožja Medvednice niz potok Vrabečak sve do Save.

VRAPČE I JA

Nisam predugo ovdje. Oko dvije godine. Super je kvart zato što je jako povezan s gradom i mogu jako brzo stići do centra. Ništa mu ne fali.

Obuhvaća sjeverno-istočni dio grada Zagreba. Omeđen je na sjeveru kvartom Podsljeme, na jugu Pešćenicom, istočno su Gornja i Donja Dubrava, a na zapadu Donji Grad i Medveščak. Područje kvarta Maksimira sastoji se od brdskog dijela na transverzalnim rebrima Medvednice i ostacima nekadašnje Medvedničke šume na sjeveru, te nizinskim, urbanim dijelom do Zvonimirove ulice na jugu. Kvart je planiran i ima karakterističnu mrežu unutar koje je oblikovan.

Maksimir

Adriana Katalenić, 2 f


Spomenom kvarta Maksimira, prva pomisao je na Park Maksimir, Zoološki vrt i nogometni stadion Dinama.

Omiljeno mjesto

Atletski stadion Svetice na kojem provodim dosta slobodnog vremena trenirajući u AK DINAMO –ZRINJEVAC.

Povijest kvarta

Maksimir je jedna od najstarijih kvartova Grada Zagreba. Uređenje Parka Maksimira započinje odlukom zagrebačkog biskupa, Maksimilijana Vrhovca 1787. godine. Odluka je da se prostrana šuma na biskupskom posjedu između Medvednice i Save preuredi u veliki park.Ime parka, Maksimir, spominje se u pisanim izvorima već 1791. godine. Prvo je javno šetalište u jugoistočnoj Europi, a za javnost je otvoren 1794. godine.Krajem 18. stoljeća zasnovan je i zvjerinjak, zapravo oveći lovački park. Krajnji tvorac Parka Maksimira je biskup Juraj Haulik. Iz Beča su pozvani građevinski arhitekt F. Schücht, koji projektira gotovo sve građevine i paviljone, vrtni arhitekt M. S. Riedl, koji je izradio projekt oblikovanja pejsaža.

Kvart Maksimir

Moj je rodni kvart u kojem oduvijek živim,školujem se i provodim slobodno vrijeme. Živim u Petrovoj ulici koja je poznata po Petrovoj crkvi, Petrovoj bolnici (rodilištu) i Zavodu za transfuziju, poznatiji pod sloganom: „Dođite svi u Petrovu 3“. U kvartu se nalaze vrtić kojeg sam pohađala kao mala, Osnovna škola Vladimira Nazora te XV. Gimnazija.

Čulinec se nalazi u Donjoj Dubravi. Ovdje živi otprilike 2220 stanovnika. Uglavnom se sastoji od obiteljskih kuća te vrtića, parka, kapelice i nekoliko mjesnih dućana i kafića. Ulice su izgrađene u mreži – novi dio je planski izgrađen.

Čulinec

Katarina Škrlec, 2. H


Slika predstavlja željezničku stanicu Čulinec. Nju sam izabrala zato što na neki način predstavlja ulaz u naselje. Vlakom je moguće za 10 minuta doći do centra Zagreba. Svako jutro mnogi ljudi odlaze tako na posao i u školu.

Omiljeno mjesto

Slika prikazuje vrtić. U njemu sam provela 4 godine svoga djetinjstva, te i danas se često vraćam ondje s prijateljicama na našu klupicu. On je posebno mjesto za mene jer me za njega vežu lijepe uspomene.

Povijest kvarta

Sve do 13. st. područje Donje Dubrave potpadalo je pod Gradec. Već tada se spominju imena tadašnjih naselja i sela među kojima je i Čulinec. Pred II. svjetski rat Donja Dubrava se oblikuje i širi, a prve kuće se podižu tek 1937. U to se vrijeme formira i uređuje glavna ulica. Četrdesetih se godina gradi, prema regulatornoj osnovi, željezničarsko naselje. Nakon II. svjetskog rata slijedi ubrzana gradnja, a osnovnu fizionomiju naselju određuje gradnja privatnih obiteljskih kuća.

Moj život u Čulincu

Ovdje živim od svog rođenja sa svojom obitelji. Tu sam išla u vrtić, družila se s prijateljima i provela predškolske dane. Osnovnu školu sam pohađala u obližnjem naselju Retkovec, ali u Čulincu me uvijek čekala igra i zabava. Danas mi je on važan zbog obitelji i mojih prijatelja.

Sveta Klara nalazi se u južnom dijelu Novog Zagreba. Radi se o novijem kvartu sa puno mladih. Kvart zapravo i nije planiran. Kvart nema karakterističnu mrežu oko koje je oblikovan jer oko kvarta ima još slobodnog prostora za potencijalno širenje. Kvart turistički zanimljivim čini KUD Izidor od kojih je najzanimljivija skupina folkloraša.

Projekt Moj kvart: Sveta

Klara

Renato Bartulović, 2. F


Na fotografiji je župna crkva. Stara je gotovo 250 godina. Ona pokazuje da na ovom prostoru već dugi niz godina netko živi. Također ukazuje na to da ovdje živi Katolici, koji su prijateljski raspoloženi, te da je svaki gost dobro došao.

Omiljeno mjesto

Na fotografiji je moje dvorište, sa najboljim košarkaškim igralištem. Od kad pohađam MIOC, najviše svog slobodnog vremena provodim upravo u svom dvorištu ili igrajući košarku.

Povijest kvarta

Sveta Klara nastala je davno, prije više od 200 godina. U početku to nije bio kvart, nego selo gdje su se ljudi bavili poljodjelstvom. Tek su se u zadnjem desetljeću prošlog tisućljeća počele graditi suvremene kuće i doseljavati ljudi zbog širenja hrvatske metropole.

Moja kratka povijest u najboljem kvartu

U Svetoj Klari živim već gotovo 10 godina. Tu sam doselio sa 7 godina. ovdje sam proveo školovanje. To je moj najbolji period života. Svoj kvart ne bih nikad mijenjao jer u njemu uvijek mogu naći svoj mir, ili nešto drugo što me ispunjava.

Volovčica se nalazi na jugoistoku Zagreba i dio je općine Peščenica. Planski i parcelirano je građena postupno još od 1932. Na prostoru Volovčice nalaze se 3 škole, 3 parka, tržnica, glazbena škola, gradska knjižnica, crkva i kazalište.

Moj kvart, Volovčica

Darjan Fiolić, 2.g

Samostan dominikanaca blaženog Augustina Kažotića

Crkva je sagrađena prije otprilike 8 godina i pravi je primjer modernog sakralnog objekta. Nalazi se u Ivanićgradskoj ulici. Poznata je i pod nadimcima «čizma» ili «patuljak».

Zapoljska ulica

Ovo je ulica u kojoj živim. Moja je zgrada treća u nizu. S desne strane se nalazi Knjižnica S.S. Kranjčević i Područni ured Peščenica.

Povijest kvarta

Prvi spomen Volovčice kao kvarta seže u 1932. kada Gradsko poglavarstvo spominje prodaju parcela na Volovčici. Od 16. travnja 1932. počinje nicati središnje naselje općine Peščenica. Uz Staru Peščenicu Volovčica je najstarije plansko naselje.

Moje doseljenje

Na Volovčicu sam doselio prije 2,5 godine. Kvart je zaista miran, pun zelenila i preporučio bih ga svakom kao novo mjesto stanovanja.

Dubrava je kvart u sjeveroistočnom dijelu Zagreba, kvart je raspoređen na dva dijela koja dijeli Avenija Dubrava, a ulice su raspoređene tako da čine mrežu i sve je jako dobro povezano. Dubrava je jako velik kvart pa ima glazbenu školu, 5 parkova, 4 crkve, 6 osnovnih škola, kazalište i gradsku knjižnicu.

Moj kvart,

Dubrava

Karlo Abramović, 2.G


Najveća livada na samom ulazu u Dubravu, njezino prostranstvo potpuni je kontrast od unutrašnjosti kvarta koji je nagomilan kućama, zgradama i neboderima.

Omiljeno mjesto

Moje omiljeno mjesto je kuća moje bake. Tu se najljepše osjeća obiteljsko zajedništvo, pogotovo za Božić kada smo svi zajedno.

Povijest kvarta

Do kraja 19. st. u Dubravi živi samo 25 stanovnika. Intenzivnije naseljavanje područja Gornje Dubrave počinje 30-ih godina kada je izgrađen najveći dio prostora između Avenije Dubrava, Oporovečke i Grižanske, a prevladavaju obiteljske kuće. 1935. dio naselja dobiva električnu energiju.

Moja Dubrava

Kvart će mi zasigurno uvijek biti u sjećanju. Od rođenja živim u kući u Dubravi, iako netko misli da je nemiran kvart ja nikad nisam imao problema. Stojim iza toga kako bi svatko mogao doći živjeti u Dubravu sa velikom sigurnošću da je došao u dobar kvart.

Moj Kvart- Maksimir Nina Dobrović 2.H

Izabrala sam ovu fotografiju jer prikazuje s jedne strane šumu, ulaz u park Maksimir, srce moga kvarta, a s druge prometnu užurbanost Maksimirske ulice. Ova fotografija odražava duh moga kvarta kao kvarta u prirodi ali i kao jednog od najvažnijih kvartova grada Zagreba.

Omiljeno mjesto moga kvarta-Dobri dol. Na Dobrom dolu, koji se nalazi uz cestu Jordanovac nalaze se kafići, dućani, a u blizini su i manji parkovi….Ovo mjesto mi je najdraže zato što me tu vežu brojne uspomene iz perioda osnovne škole kada smo se upravo na ovim klupicama okupljali i zajedno družili.

Četvrt Maksimir zauzima sjeveroistočni dio Zagreba. Graniči s gradskim četvrtima: Medveščakom na zapadu, Podsljemenom na sjeveru, Dubravom na istoku te Peščenicom – Žitnjakom na jugu. Karakterističan za kvart Maksimir je park Maksimir te istoimeni stadion. Kvart čini turistički zanimljivim zoološki vrt te već spomenuti park i stadion.

Ja u kvartu Maksimir: Nakon završetka

trećeg razreda osnovne škole doselila sam

se iz Zadra u Zagreb. Moj novi kvart postao

je Maksimir. Doći iz malog grada u veliki

bila je za mene velika promjena na koju mi se isprva bilo teško naviknuti. Svoju

svakodnevnicu sam provodila u školi te na

teniskom terenu na Sveticama. Vikendima sam s obitelji odlazila u park Maksimir.

Kako sam rasla kvart mi je postajao sve

draži, a ja sam se počela osjećati kod kuće. Sredinu i kraj osnovnoškolskog

obrazovanja provodila sam na igralištima u

kvartu. Danas mogu reći da je kvart

Maksimir moj dom i da se tu osjećam najbolje. Za mene je to kvart po mjeri, on

sadrži sve što mi treba.

Povijest : O povijesti kvarta Maksimir najviše

saznajemo kroz povijest parka Maksimir i Remeta.

Godine 1787. zagrebački biskup Maksimilijan

Vrhovec dao je preurediti prostranu hrastovu šumu u

veliki park. Godine 1952. većina maksimirskog područja uključena je u uži gradski prostor pod

upravom Narodnog odbora Grada. Godinu dana

kasnije uže područje Maksimira, bez Remeta, postaje jednom od osam općina užega gradskog područja.

Od 1955. Općina Maksimir obuhvaća i Remete i

markuševečki dio današnje gradske četvrti Podsljeme (Šestine – Gračani – Markuševec).

Sedam godina kasnije toj se općini priključuje i

dotadašnja samostalna općina-Zagrebačka Dubrava.

Andautonija je starorimska naseobina se nalazi u Šćitarjevu,selu nedaleko od Velike Gorice i Zagreba.Za vrijeme Rima bila je šesterokutnog oblika i bila je vjerski,politički i pravni centar.Danas se koristi kao turistička atrakcija za sve koje zanima Rim.

Andautonija

Ivan Pokrovac,2g

Tlocrt Andautonije

Ova fotografija je slikana iz ptičje perspektive kako bi se najbolje vidjela kompozicija i struktura Andautonije.Snimak je dosta star pa se ne vidi kućica koja bi trebala biti na lijevoj strani gdje se obavlja prodaja suvenira.

Omiljeno mjesto

Ovo su zidići iza kojih se vidi suvenirnica (smeđa kućica lijevo) i OŠ Šćitarjevo (bijela kuća desno).Zidići su dosta čvrsti iako možda tako ne izgledaju.Crveni dio koji izgleda kao klupa je mjesto gdje bi arheolozi držali predavanja.Tu bi se održavala i razna natjecanja u vezi iskapanja.

Povijest kvarta

U razdoblju od 1. od 3. stoljeća,Andautonija je građena na trasi rimske ceste Sisak-Ptuj.Tijekom 400 godina bila je vjerski,kulturni,gospodarski i upravni centar šireg područja.Postojao je termalni kompleks,kanalizacija kao i brojne kuće i kućice što vidimo po brojim vazama,žlicama i ostalim artefaktima i iskopinama.

Mladi arheolog

Moje prvo sjećanje je kada sam u prvome razredu bio na predavanju o starorimskim ruševinama.Arheolozi i stručno osoblje je tada zakopalo par vazi i dalo nama alate za iskopavanje i restauriranje što je meni bilo jako zabavno

Izvor slika: http://www.os-scitarjevo.hr/andautonija.htm.

Cvjetno naselje

Nives Pap 2.h


Vidimo najprepoznatljiviji dio kvarta: park Boćarskog doma. Istinski dočarava duh kvarta: lepršav, mladenački, šaren i zaigran.

Omiljeno mjesto

Iz pečenjara Cvjetno uvijek mi zamiriše, pošto živim tik uz nju. Tada od balkon i promatram gomilu gladnih ljudi koji mahnito u nju hrle i drugu gomilu koja iz nje izlazi zadovoljno oblizujući svoja nepca.

Povijest kvarta

Cvjetno naselje sagradio je i osmislio Vlado Antolić, 1939. Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo Zagreba se povećavalo, a grad se širio prema Savi. Kvart je sagrađen tek nakon podizanja nasipa jer je do tada smatran opasnim te služio samo vojnim vježbama.

Moja Cvjetna povijest

Živim ovdje već 13 godina i ne mogu zamisliti život nigdje drugdje. Djetinjstvo mi je bilo ispunjeno svakodnevnom igrom u parku. Svako proljeće ovdje je kao u raju. Mislim da ovaj kvart ne dopušta tmurnost.

Cvjetno naselje nalazi se sjeverno od Save uz sami nasip; između Savice i Knežije. Relativno mali, ali, nadasve, šareni kvart pun parkova, zelenila i visokokvalitetnih obiteljskih kuća. Ovaj kvart je prvo planski izgrađeno naselje uz Savu. Ulice su ostvarene ortogonalnim rasterom i parcelama, urbanistički osmišljeno. Karakterističan je po boćarskom domu, studentskom centru i poznatoj najboljoj pečenjari u gradu.

Lužan Danijel Pezelj 2.f

Lužan je naselje u sklopu grada Zagreba. Nalazi se u

gradskoj četvrti Sesvete. Prema podacima iz 2001.

godine ima oko 650 stanovnika.

Karakteristike Lužana su mnoga poljoprivredna

gospodarstva. Lužan također ima samoposlugu,

auto-mehaničarsku radionicu, prodavaonicu auto-

dijelova, trgovinu poljporivrednih strojeva, lovački

dom i dva kafića. Zanimljivo je i to da se

poljoprivredom bave uglavnom starosjedilačke

obitelji, dok doseljenici idu u grad na posao ili imaju

svoje obrte.

Lužan je neplanski građeno naselje. To

zaključujemo iz tlocrta koji slijedi u interaktivnoj

karti. Ulice su nepravilnog oblika, s jednom

glavnom ulicom i više sporednih od kojih su

pojedine slijepe.

Posebnost Lužana je

njegov lovački dom koji

je jedan od bolje

uređenih u okolici.

Lovci se redovito

okupljaju i organiziraju

skupove.

Moje omiljeno mjesto u

Lužanu je igralište i

naš vatrogasni dom.

Tamo je ljeti svaku

večer veselo i

okupljaju se i mladi i

stari. Održavaju se

vatrogasne vježbe i

nogometni turnir svake

godine.

Moja povijest

u Lužanu

Moja obitelj se

doselila u lužan

1996. godine. U

osnovnu školu sam

išao u Soblinec zato

što Lužan nema

škole. Lužan se prvi put spominje u crkvenim

knjigama župe Moravče u 18.st

Područje Dubrave predstavlja, u značajnoj mjeri, zaokružen i geometrijski pravilan teritorij. Karakteristično je ravnog i nizinskog reljefa s povećim predjelima šuma hrasta Duba po kojem je kasnije dobila ime, i polja na čitavoj jugoistočnoj, a obrubljuju ga donji tokovi dvaju potoka, na istoku Trnave i na zapadu danas nadsvođenog i zatrpanog Štefanovca.

Moj mali dio grada, Dubrava

Iva Nekić, 2g

Put prema centru grada...

Avenija Dubrava, ulica koja odjeljuje Donju od Gornje Dubrave i vodi prema centru grada.

Igralište moga djetinjstva

Pod svojim formalnim nazivom Perivoj Ivane Brlić-Mažuranić ,parkić nedaleko od moje kuće bio je oaza za mene kao i za svu djecu moje dobi. Tu smo vrijeme provodili igrajući se skrivača, lovice i svih drugih igara koje je naša mašta mogla osmisliti.

Dubrava kroz povijest..

Naselje Dubrava nastaje na prostoru sjeverno i južno od ulice Dubrava uzduž potoka Štefanovca i Trnave . Njegov najveći dio pripada posjedu zagrebačkog Kaptola, a manji drže seljaci iz obližnjih sela To je područje bilo nenastanjeno i obrasto šumom – a kako se hrast nazivalo i dub, odatle kasnijem naselju i ime Dubrava koja se prvi put nalazi na popisu naselja 1842. sa svega devet stanovnika u tri kuće.Tijekom druge polovice 19. st. broj stanovnika Dubrave lagano se povećava na 15-25. Zemlja je tijekom 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća postala individualno vlasništvo seljaka (kao posljedica raspadanja feudalno-kmetskih odnosa, kupovinama i agrarnom reformom). Sela se postupno šire, povećava se broj stanovnika, a drvene se kuće polako zamjenjuju zidanima. Pred II. svjetski rat oblikuje se i širi, u njegovu današnjem jugozapadnom dijelu, novo naselje koje se ubrzano pretvara u središte prema kojem gravitiraju sva okolna sela. Zagrebački Kaptol u Donjoj Dubravi provodi parcelaciju svoga posjeda koja se ovdje ne odvija u toj mjeri pravilno kao u Gornjoj Dubravi. Parcele prodaje privatnim vlasnicima, a prve kuće na njima podižu se tek 1937. U to se vrijeme formira i uređuje glavna ulica. Četrdesetih se godina gradi, prema regulatornoj osnovi, željezničarsko naselje (današnja Slavonska ulica – između Vukovarske i Osječke). Tek se uvođenjem tramvaja Dubrava jače povezuje s gradom. Nakon II. svjetskog rata slijedi ubrzana gradnja, a osnovnu fizionomiju naselju određuje gradnja privatnih obiteljskih kuća. Danas na području Dubrave živi 98000 ljudi.

Moja povijest u Dubravi

Ja u Dubravi, točnije Donjoj Dubravi živim cijeli život. Moje uspomene povezane su sa Dubravom i ljudima koji ovdje žive. Djetinjstvo koje sam sa svojim prijateljima provela igrajući se u parkovima, vožnje biciklom i moja škola O.Š- Marija Jurić Zagorke koju sam tu pohađala.

Črnomerec se nalazi na sjeverozapadnom dijelu grada Zagreba, između gradskih četvrti Podsljeme na sjeveroistoku, Donji grad i Gornji grad – Medveščak na istoku, Trešnjevka – sjever na jugu, Stenjevec na jugozapadu i Podsused – Vrapče na sjeverozapadu. Na jugu je omeđena željezničkom prugom, a na sjeveru zadire duboko u Zagrebačku goru. Reljef je raznolik, brežuljkast, pun šuma te s par potoka. Črnomerec zbog svoje različitosti donosi Zagreb u malom. Kvart nije građen planirano, a mreža ulica nema pravilnu strukturu.

Črnomerec se spominje već u 13 i 14. st kao

jedno od naselja gradičkih kmetova. Godine 1819. selo Črnomerec ima 197 stanovnika, a 1878. taj

se broj povećava na 725. U drugoj polovici 19.st

dolazi do naglog gospodarskog razvoja ovog dijela

Zagreba. Grade se željezničke pruge prema Zidanom mostu (1862.) i Karlovcu (1865.),

otvaraju se brojne tvornice koje su i danas jedne

od najpoznatijih zagrebačkih tvrtki : Franck, Kamensko, Pliva, Zagrebačka Pivovara, DTR...

Otvara se i Bolnica sestara milosrdnica, tada

najveća u Zagrebu. 1945..

Črnomerec Fran Stanišič, 2.G

Fotografija prikazuje Trg dr. Franje Tuđmana. Mislim da ova slika izražava duh mojeg kvarta jer prikazuje zelenilo koje je svuda oko mene, ali i stara kasarna koja odražava konrast staro – novo koji je cijelovrijeme prisutan u mom kvartu. „Kvartovčani“ vole zelenilo te često zalaze u prirodu.

Omiljeno mjesto u mom kvartu je teatar Exit. Teatar exit je jedini teatar u mom kvartu. U ovom teatru puno sam proplakao, ali od smijeha. Mjesto gdje mogu kvalitetno potrošiti svoje vrijeme

Moj život u Črnomercu

Ja u ovom kvartu živim od svoga rođenja jer su se moji roditelji odlučili ostati u Zagrebu nakon studija. Sretan sam što živim u ovako lijepom kvartu.

mjesto: istočni dio grada Zagreba, omeđene Sveticama, Maksimirskom, Mandlovom i Branimirovim ulicom Kvart je planiran, a planski je građen jedan njegov dio, Željeznička kolonija koja se razvila iz radničkih naselja te time obilježila Ravnice. Karakteristike kvarta su naravno, ravnice, ali i Dinamov stadion. Posjećenost Ravnica je velika u doba nogometne sezone jer je tu smješten stadion kluba NK Dinamo na kojem se igraju utakmice Hrvatske nogometne reprezentacije.

Povijest kvarta Ravnice su se razvile oko 1927. iz radničkog naselja Željeznička kolonija. Kažotićev trg na kojem se nalazi crkva Kraljice svete krunice (1971.) dugo je bio središte kvarta s pokrajnjim ulicama. Taj dio kvarta pod nazivom Povijesna cjelina - "Željeznička kolonija" zaštićen je kao kulturno dobro.

MOJ KVART: RAVNICE

Irena Dobrović, 2.g

Za stanovnike Ravnica važna je blizina Maksimira i Zoološkog vrta koji se nalaze preko puta kvarta. Za one koji vole sport na Ravnicama se nalaze ŠC Svetice i Teniski centar Maksimir. Poseban miris kvartu, osim svježeg daha Maksimira daje tvornica Kraš čiji se miris čokoladnih proizvoda često širi kvartom. Karakteristična fotografija Ova fotografija prikazuje "duh" i život Ravnica, a to su stadion i male kućice koje pripadaju staroj Željezničkoj koloniji te naravno, ravne i zelene površine po kojima su Ravnice dobile ime. Omiljeno mjesto Omiljeno mi mjesto u mojem kvartu nije osnovna škola (na slici), nego prostor ispred nje na kojem smo se uvijek okupljali, zabavljali i pričali; prije i nakon nastave. Ravnice i ja Doselila sam se u ovaj kvart s navršene 2 godine te kako sam rasla, sve sam više upoznavala Ravnice pa tako i "parkiće" koje sam zavoljela, iako sam se češće igrala u Maksimiru. Sad sve manje vremena provodim u kvartu (osim u stanu) jer kad idem van, to više nije izlazak ispred zgrade ili u park, nego u grad. Unatoč tome, volim moj kvart, on je moj dom. Voljela bih u njemu živjeti i kad odrastem, jer je u isto vrijeme miran i prepun života.

Education

Moj kvart