Pod Starim Krovovima

Šk.god. 2008./2009. Osnovna škola Dalj

POD STARIM KROVOVIMAPOD STARIM KROVOVIMA

SAČUVAJMO OD ZABORAVASAČUVAJMO OD ZABORAVA

NAŠE STARINENAŠE STARINE



• Projekt Projekt “POD STARIM KROVOVIMA”POD STARIM KROVOVIMA” realizrealizirirali su učenici 7a i 8a razreda kao ali su učenici 7a i 8a razreda kao partneri partneri PODUZETNIČKO-RAZVOJNPODUZETNIČKO-RAZVOJNOGOG CENTRA CENTRA

OPĆINE ERDUTOPĆINE ERDUT, , koji jekoji je nositelj projektanositelj projekta.

• U ovom projektu u sU ovom projektu u suuradnji sa lokalnom radnji sa lokalnom zajednicom učestvovalo je 30 učenika, te zajednicom učestvovalo je 30 učenika, te nastavnice iz pet predmeta: geografije, nastavnice iz pet predmeta: geografije, povijesti, srpskog jezika, biologije i likovne povijesti, srpskog jezika, biologije i likovne kulturekulture.



• CILJEVI PROJEKTACILJEVI PROJEKTA

--educirati učenike oeducirati učenike o

važnosti tradicije i važnosti tradicije i

očuvanja kulturneočuvanja kulturne baštinebaštine

--popisati i analiziratipopisati i analizirati

stare građevine u stare građevine u DaljuDalju

(( kuće,kuće, čardaci, čardaci, ambari,ambari,

bunari i dr.) vezano zabunari i dr.) vezano za

slavonsku slavonsku tradicionalnu tradicionalnu gradnju,gradnju,



--likovno viđenje likovno viđenje preneseno na crteže, preneseno na crteže, a sve rad učenikaa sve rad učenika na na terenu.terenu.

-i-izraditi kartu lokacija zraditi kartu lokacija starina, starina, sakupiti sakupiti starstaree običajobičajee, predmet, predmetee, ,

nadimnadimkeke starih obitelji starih obitelji

Dalja objedinjeniDalja objedinjenih h u u zajedničkoj brošurizajedničkoj brošuri..



• Dalj Dalj je je s smmjješten na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske ešten na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 m. Prostire se na površini od kose, na nadmorskoj visini od 89 m. Prostire se na površini od 67,75 km67,75 km22; gustoća naseljenosti je 69 st/km; gustoća naseljenosti je 69 st/km22. Prema popisu iz . Prema popisu iz 2001. godine, ima 4689 stanovnika, 1661 domaćinstvo.D2001. godine, ima 4689 stanovnika, 1661 domaćinstvo.Dijijelovi elovi naselja su: Grabovac, Lipovača daljska, Lovas daljski, Marinovci, naselja su: Grabovac, Lipovača daljska, Lovas daljski, Marinovci, Mišino brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, Planina daljska, Pogled, Poloj, Mišino brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, Planina daljska, Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar daljski, Vodica i Zurlo. Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar daljski, Vodica i Zurlo.



- - može se definirati kao može se definirati kao

troprostorna s kuhinjom utroprostorna s kuhinjom u

sredini, velikom sobom do sredini, velikom sobom do uliceulice

i malom sobom nai malom sobom na suprotnoj suprotnoj

strani. U povijesnom razvitkustrani. U povijesnom razvitku

tog modelatog modela bilo je različitih bilo je različitih

varijacija,varijacija, ali ovaj tip jeali ovaj tip je

najzastupljeniji i može se najzastupljeniji i može se uzeti uzeti

kao model slavonskekao model slavonske

tradicitradicionalnonalne arhitekture.e arhitekture.

TradiciTradicionalnonalna slavonska a slavonska kućakuća



Dvorišno pročelje kuće s trijemomDvorišno pročelje kuće s trijemom uvjek jeuvjek je orijentirano na jugorijentirano na jug iliili

istok,vrlo rijetko na zapad,istok,vrlo rijetko na zapad, aa nikada na sjever.Ovakavnikada na sjever.Ovakav raspored raspored

potvrđuje vrlopotvrđuje vrlo dobru prilagodbu tradicidobru prilagodbu tradicionalnonalne slavonske kućee slavonske kuće zadanim zadanim

klimatskim uvjetima.klimatskim uvjetima.

Iz toga se možeIz toga se može zaključiti da predajno narodno graditeljstvo u zaključiti da predajno narodno graditeljstvo u

svomsvom povpoviijesnom razvitku odgovara na biološke i ekološkejesnom razvitku odgovara na biološke i ekološke zahtjevezahtjeve

sstanovanja.tanovanja.


POD STARIM KROVOVIMAPOD STARIM KROVOVIMA Oblikovne karakteristike tradiciOblikovne karakteristike tradicionalnonalne slavonske kućee slavonske kuće

uvjetovaneuvjetovanesu funkcionalno raspoređenomsu funkcionalno raspoređenom elementima. Kanatni elementima. Kanatni

konstruktivnikonstruktivnisustav odredio je oblikovanje uličnog zabata kuće.sustav odredio je oblikovanje uličnog zabata kuće. Na sredini zabata uvjek se pojavljuje stupNa sredini zabata uvjek se pojavljuje stup,, a da dva prozorava prozorappostavljenaostavljena simetrično u odnosu premasimetrično u odnosu prema vertikalnojvertikalnoj osiosi

zabatazabatapostaju prepoznatljivpostaju prepoznatljiv element uličnogelement uličnog pročelja.pročelja.



Vrlo vrijedan arhitektonskiVrlo vrijedan arhitektonskielement tradicionalneelement tradicionalne

SlavonskeSlavonskekuće jest trijem ili u narodnomkuće jest trijem ili u narodnomgovorugovoru ganjakganjak.. U početku trijem nije bio dužU početku trijem nije bio duž cijelog tlocrta,ali kasnijcijelog tlocrta,ali kasnije e

postajepostaje gotovo gotovo zaštitni znak zaštitni znak slavonske kuće.slavonske kuće.

Trijem je prostorTrijem je prostor kontakta kontakta između zatvorenog prostora i između zatvorenog prostora i dvorišta, advorišta, a ujedno služiujedno služi i kao ulazni prostor.i kao ulazni prostor. Kao arhitektonskiKao arhitektonski element element

trijem obogaćuje trijem obogaćuje jednostavan konceptjednostavan koncept tradicionalne slavonske tradicionalne slavonske kućekuće..



U U nastavku nastavku dajemo pregled:dajemo pregled:

Starih kuća u Starih kuća u Dalju,Dalju,

Pratećih Pratećih ekonomskih ekonomskih objekata – objekata – čardaka, ambara čardaka, ambara i bunara,i bunara,

Starih predmeta,Starih predmeta, Starih Starih

fotografija,fotografija, Likovne radove Likovne radove

učenika,učenika, Literarne radove Literarne radove

učenika.učenika.



SAČUVAMO OD ZABORAVASAČUVAMO OD ZABORAVA

NAŠE STARINENAŠE STARINE



Vlasnik ove stare kuće Vlasnik ove stare kuće je je

Petković Hilda. Petković Hilda. Kuća se nalazi u ulici Kuća se nalazi u ulici

Petra Pere Kovčalije Petra Pere Kovčalije 23.23.

( Ljubojev sokak ).( Ljubojev sokak ). Sagrađena je oko 1930.Sagrađena je oko 1930. a renovirana je 1989.g.a renovirana je 1989.g. Kuća je sagrađena od Kuća je sagrađena od

tradicionalnog tradicionalnog slavonskog materijala slavonskog materijala toga doba – naboja i toga doba – naboja i ćerpiča. Na kući se ćerpiča. Na kući se posebno ističu stara posebno ističu stara ulazna vrata koja vode ulazna vrata koja vode sa ulice u trijem.sa ulice u trijem.



Posebno vrijedna kuća Posebno vrijedna kuća koja datira iz 1890. koja datira iz 1890. godine vlasnika Duška godine vlasnika Duška Radojčića-Dripe.Radojčića-Dripe.

Nalazi se u ulici Josipa Nalazi se u ulici Josipa Astaloša broj 7, (Vrbov Astaloša broj 7, (Vrbov sokak). Kuća je zadržala sokak). Kuća je zadržala gotovo sve elemente gotovo sve elemente gradnje onog vremena, gradnje onog vremena, drvene stupce u trijemu i drvene stupce u trijemu i grede spajane drvenim grede spajane drvenim klinovima. Građena je klinovima. Građena je isključivo nabojem, plafon isključivo nabojem, plafon je izrađen od vitlova, a je izrađen od vitlova, a podovi su dijelom podovi su dijelom zemljani.zemljani.


POD STARIM KROVOVIMAPOD STARIM KROVOVIMA Uredna iako stara Uredna iako stara

kuća sagrađena 1925 kuća sagrađena 1925 god.,god.,

nalazi se u ulici 30. nalazi se u ulici 30. svibnja 28,(Prnjavor) svibnja 28,(Prnjavor) a vlasnik je Evica a vlasnik je Evica Berković-Drotoševa. Berković-Drotoševa. Kuća je održavana na Kuća je održavana na starinski način – starinski način – krečom i ukrašena krečom i ukrašena molerajem. Osim molerajem. Osim karakterističnog karakterističnog ulaza s ulice u trijem, ulaza s ulice u trijem, kuća ima i klupu kuća ima i klupu ispred. Klupe su se ispred. Klupe su se nekada nalazile nekada nalazile ispred svake kuće ispred svake kuće kao sastavni dio kao sastavni dio života na selu.života na selu.



• Vlasnik ove kuće je Vlasnik ove kuće je Ilišević Đorđe, Ilišević Đorđe, nalazi se u ulici 30. nalazi se u ulici 30. svibnja br.33.svibnja br.33.(Prnjavor).(Prnjavor).

• Građena je između Građena je između dva svjetska rata, dva svjetska rata, sa specifičnostima sa specifičnostima slavonske kuće. slavonske kuće.

• Posebno su Posebno su zanimljivi vitraži zanimljivi vitraži na ulaznim vratima na ulaznim vratima koji su iz koji su iz nekadašnjeg nekadašnjeg vremena.vremena.



Kuća se nalazi u Kuća se nalazi u ulici 30. svibnja ulici 30. svibnja br. 60, br. 60, ( Prnjavor) ( Prnjavor) vlasnik je Nikola vlasnik je Nikola Ilinčić–Guldin.Ilinčić–Guldin.

Građena je između Građena je između

dva svjetska rata dva svjetska rata a renovirana a renovirana 1998. godine. 1998. godine. Materijal gradnje Materijal gradnje je naboj, a prema je naboj, a prema riječima vlasnika riječima vlasnika kuća je zimi topla kuća je zimi topla – ljeti hladna.– ljeti hladna.



Č A R D A KČ A R D A K

Sastavni dio svake Sastavni dio svake slavonske kuće u slavonske kuće u kojem se čuvaokojem se čuvao obrani kukuruz,obrani kukuruz, a koji je a koji je

omogućavaoomogućavao sušenje i prirodno sušenje i prirodno skladištenje skladištenje

tijekomtijekom cijele godine.cijele godine.








A M B A RA M B A R

Slavonsko spremište za Slavonsko spremište za rasutu hranu – pšenicu i rasutu hranu – pšenicu i ječam. Izgrađeno ječam. Izgrađeno isključivo od tvrdog isključivo od tvrdog drveta, na primjer drveta, na primjer hrasta. Što su vlasnici hrasta. Što su vlasnici bili imućniji to su bili imućniji to su ambari bili bogatije ambari bili bogatije izrezbareni ukrasima na izrezbareni ukrasima na ulazu, a ponekad su ulazu, a ponekad su imali i mali trijem.imali i mali trijem.





POD STARIM KROVOVIMAPOD STARIM KROVOVIMA BUNARIBUNARI






STARI UPOTREBNI STARI UPOTREBNI PREDMETI KOJI SU SE PREDMETI KOJI SU SE KORISTILI KAO MJERNE KORISTILI KAO MJERNE JEDINICE ILI KAO JEDINICE ILI KAO POMAGALA U POMAGALA U SVAKODNEVNOM SVAKODNEVNOM OBAVLJANJU POSLOVA.OBAVLJANJU POSLOVA.

OVOM PRILIKOM OVOM PRILIKOM PREDSTAVLJAMO:PREDSTAVLJAMO:

AKOV I ŠINIKAKOV I ŠINIK


• ŠINIKŠINIKŠINIK


• AKOV I ŠINIKAKOV I ŠINIK


OSTALI STARI PREDMETI OSTALI STARI PREDMETI NAŠEG KRAJANAŠEG KRAJA

-TEGLE ZA KISELJENJE-TEGLE ZA KISELJENJE

MLIJEKAMLIJEKA

- ĆUPOVI ZA PEKMEZ I- ĆUPOVI ZA PEKMEZ I

ULJEULJE

- KORŠOV ZA VODU- KORŠOV ZA VODU

• ĆUPOVIĆUPOVI



• KORŠOVKORŠOV



ŽENE SU U SLAVONIJI ŽENE SU U SLAVONIJI NEKADA IZRAĐIVALE NEKADA IZRAĐIVALE PREKRASNE PREDMETE PREKRASNE PREDMETE OD VUNE I KONCA. OD VUNE I KONCA.

POMAGALA ZA PREĐU POMAGALA ZA PREĐU LANA I VUNE SULANA I VUNE SU

MOTOVILO I KOLOVRAT.MOTOVILO I KOLOVRAT.


• Stare fotografije, Stare fotografije, su nam svjedoci su nam svjedoci ne samo kako su ne samo kako su izgledali i kako su izgledali i kako su se oblačili naši se oblačili naši pretci,nego pretci,nego kazuju i o kazuju i o njihovom njihovom društvenom društvenom položaju. položaju.












POD STARIM KROVOVIMAPOD STARIM KROVOVIMA Pod starim krovovima • Moj deda Rado, tatin stric, starac od osamdesetak godina uvek je raspoložen za priču, i

uvek voli da priča ,, kak j' kadgod bilo“.• ,,Daljski sokac' s' izgledal' skromno.Kuće s' bile nabijače, pokrivene trskom, okrečite belo,

a s' puta s' bila po dva pendžera.Avlije s' bile pune marve i živine. U svakoj avlij bio j' čardak, ambar, bunar, a ostrag štale i pljevnjak.Poneka j' kuća imala đeram.Do neke j' god'ne se jedan nalaz'jo u Čaloševom sokak'.U produžetku s' bile bašče pune voća(šljiva, višanja).Svaka j' kuća imala prednju sob', kujnu, stražnju sob', vajat i trem.Sobe su se kreč'le i molovale valjcima(valjci za ukrašavanje zidova), a podov' podmazival' žutom zemljom.U prednjim sobama od nameštaja bio j' šifonjer i krevet s pernama(prostirka punjena slamom ili oljuštrinom) na kojoj se spavalo.Pokrivalo se dunjama(pokrivač punjen perjem).U kujnama se nalazjo kredenac (il' polca) di su se držal' sud'(šerpe, tanjri...), astal i stolice, obično ,,hokle“(stolice bez naslona).Kujna je obavezno imala zidan šporet.Na njem se kuvalo i ljet' i zim'.Vajati s' bil' male prostorije u kojima se sam' spavalo jer su kuće bile pune čeljad'.

• Ljudi su puno rad'li kod kuće i u atar'.Oralo se konj'ma, kukuruz se sij'o ručno secerom(mašina za sejanje kukuruza).Žito se ručno kos'lo i rukovedalo se, slagalo u snopove pa se donoslo kuć' na vršidbu.Obrađival' smo i vinograd.Išlo se peške do planine, a prezal' su se i konj':Ranije u drvena seljačka kola, a kasnije u platone.U vinograd' su bile kolebe u kojima se nekad i noć'lo, a devojke i momci pudarli (čuval vinograd).Puno se rad'lo.Najmanje se pažnje pridavalo oblačenju.Stariji su se oblačli u ,,skute“(šivene haljine koje su nosili i muški i ženski), a dec' su se šile košulje od dereklija.Na noge koj' šta im'o za obut , najčešće opanke, zim' čizme.Zim' su se nosli štrikov što s' nam mame naštrikale i pršnjac'(prsluk od ovčije vune).

• ,,Sve u svem' bilo j' teško“ – veli deda Rado al' bilo j' puno lepše neg' sad'.Bil' smo sirot, al' smo bil' zadovoljnij' !“ Dejana Lazić, 7a


Moj deda priča • Moj deda-osoba puna dozivljaja i lepih uspomena iz

detinjstva.Želeći da čujem neki novi,sedoh pored njega.• Poče priča….• ,,Bilo je to o'ma posle rata. Za vreme rata nis' sva deca isla

u skol' pa j' zato u razred bilo dece različiti' godista. Bilo nas je jak' puno.Škola j' bila lepa,zidov' belo okrečit'.U jednom ćošku peć ,koju smo mi deca lož'li, u drugom stari orman, a na sredin' učionice stol i stolica za uč'telj'cu i ,,skamije,,-klupe- , za đake.Na zid' je vis'la crna tabla,a mi smo imal' tablice na koje smo pisali pisaljkom,a brisal' malim sunđerom.

• Ja sam bio šef ,,magareće klupe,, što znači da sam bio,,zdrav dobar,,. Jedared smo se mi muški potukli.Na učitelj'cinom stol' stajala je mala flaš'ca s tintom.Jedan od nas u odbrani,zgrabi flaš'cu, neko ga u gužvi gurne i ta se tinta razlije po belom zid'. Tog momenta ,uđe učitelj'ca u razred. Moš' mislit šta j' dalje bilo ,kak'a kazna –packe i klečanje na kukuruzu. Još je rekla da ne dođemo sutra u škol' ako ne dovedemo oca li' mater.Učion'ca se zbog nas morala ponovo kreč'ti .

• Deda kaže da su bili,,zdrav nemirni,, i da ih ni ,,packe,, ni ,,klečanje na kukuruzu,, nisu popravili.A kažu da smo mi ,,hiperaktivna,, deca.

• Sofija Ljubojević ,7a

POD STARIM KROVOVIMAPOD STARIM KROVOVIMAPriča na lokalnom govoru

Pred skoro svakom našom seoskom kućom postavljena je klupa. Ona je mesto okupljanja i mlađih i starijih.

Svako veče, kad nastupe topliji dani, klupe predveče ,,ožive“. Babe uzimaju svoj jastučić i zauzimaju mesta, a mi deca, također, samo bez podmetača- sedalica.

Dok se mi igramo, one pričaju, posmatraju ko prolazi, kažu ,,dve- tri“ o prolazniku ,, kak' se uvek lep' javi“ (pozdravi) ili obrnuto ,,jedva se javi“ Razgovor obično započinju o bolesti: -Iju, noćes nisam ništ' spavala. Juče sam se uzrujala i o'ma sam se poremet'la. Tlak skoč'jo, a srce lupa. Posle neće san na oč'!

Pa jes' išla u abulantu?Išla sam danas i dob'la enekcij' i neke tablete, al' apateka zatvorena pa i' nisam ni digla.Pa šta si se tol'ko uzrujala?Kak' neć'? Ona moja snaja ništ' neće u bašči. Sam sprema, pere pendžere i firangle, al'

moje neće. Posle gledi te serije il' se nafrajka-pa u auto. Sutra ć' počupat grašak pa nek' gospođa kominja!

Ta ćut', sve s' one iste! Misliš da j' moja bolja? Mlade s', nauč'će.Ka' će? I mi smo bile mlade, al' smo se laćale svakak'og posla, i na njiv' i kod kuće, i

poštovale starije.Gledajući u nas, decu, počinju:Jel' ti vi'š ovu naš' dečurlij' kak'a s'? Sve gotovan' i sam' zakeraju, a otac i mat' popuštaju. - Jes' ti vid'la kak' se on' nosu? Kak'e s' to maj'ce do po' leđi, stomak go? Suknjice

kratke, sve se vidi. Ni stida ni srama! ( Kažu, tak'a j' moja.)- Iju, al' me nešt' žiga noga! A nešt' mi i vrućina.- Pa šta s' obukla taj bebeli štrikov, mora ti bit' vrućina?- Teb' opet ništ' ne fali. Ne paziš se, a nikad te ništ' ne boli.- Ja sam na moj' baba Kovinku. Ona j' živ'la preko 90.- Pa šta b' ti 'tela? I ti da tol'ko živiš? Ko zna koja će u nas dve prije, začas to dođe.- Šta ti mene sa'ranjuješ?-naljuti se njena sagovornica, uze svoj jastučić i ode u svoju

avliju. Sutra će one opet, zaboravljajući na ovaj nesporazum, nastaviti svoje priče. Slađana Miodanić, Vukašin Orsić i Nikola Tomić, 7.a

POD STARIM KROVOVIMAPOD STARIM KROVOVIMA Stara kuća Zamišljeno hodam ulicom. Kuće iste, isti krovovi, idilična dvorišta. Odjednom ugledah malu, trošnu kućicu, smeštenu između dve potpuno jednake spratnice. Nešto me natera da odškrinem drvenu kapiju. Ona je zacvilela, kao da mi govori: ,,Uđi.“ Ugledah dugačko, prostrano dvorište sa starim bunarom. Uz puno muke izvukla sam vedro hladne, bistre vode. Osveživši se, nastavila sam tumarati dvorištem. Odjednom dvorište ,,oživi“. Kraj mene protrčaše dečak i devojčica bosih nogu. Devojčica je na sebi imala belu, dugačku suknju i bluzu ukrašenu čipkom. Kosa joj beše spletena u dve pletenice koje su veselo poskakivale na njezinim leđima. U dečaka široke, bele ,,čakšire“ do pola ,,lista“ i bela, široka košulja. Od njihove galame kokoške se razbežaše po dvorištu tražeći zaklon pod ,,ambarom“. Popeh se na trem. Tu je na niskom tronošcu sedela starica. Odeća kao na devojčici, samo crne boje, a na glavi marama. Oko nje raspoređene drvene posude, razvrstavala je pasulj za sejanje. U sobi je, nad naćvama, pognuta, mlađa žena, mesila hleb. Na ognjištu, iznad vatre, visio je kotao u kome se kuhala palenta. Pod zemljani, peć zidana. Oko velikog drvenog stola, stajale su klupe. Odjednom me trže zvuk otvaranja kapije. U dvorište, na kolima, koje su vukla dva bela konja, uvezoše se muž i žena. Umor, ali i zadovoljstvo bili su izraženi na njihovim licima; došli su s njive. Dok je muž vodio konje u štalu, žena je već nešto marljivo obavljala po dvorištu. Zvukovi su bili sve jači; čula se pesma, pucketanje biča....to se stoka vraćala sa ispaše. Odjednom nestade sva čarolija. Nesta dečak, devojčica, baka.... Kuća opet beše prazna, napuštena i trošna. Rastužih se. No, u ovu kuću uvek se mogu vratiti. U mašti, naravno... Milica Kolundžić, 7.a








Education

Pod Starim Krovovima