Rije ka krpica je dodatak čdoljepljen na original Hrvatsko- ugarske nagodbe naziva “ lan 66.”č iz 1868. godine, kojim je tadašnja Rijeka prepuštena ugarskoj upravi.

Tim su inom grad, njegova luka i čcjelokupni rije ki kotar,č pripali Ma arskoj uz dopuštenje da o đrije koj autonomiji odluku donesu čzastupnici grada, te ugarskog i hrvatskog sabora.

PRISJETIMO SE*Autonomija je pravni položaj odre enog đteritorija po kome oni imaju pravo na samoupravljanje.

Kada je Rijeka bila prepuštena Ma arskoj zapo ela je jaka đ čma arizacija grada i gra anstvađ đ

Zastupnici Ugarske su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju 1870. potvrdio i car Franjo Josip I.

Rije ki su guverneri tradicionalno čpotjecali iz Ma arske, a naro ito đ čnakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe u 1869. godine, kada je tzv. "Rije kom krpicom", čuspostavljena ma arska uprava. đOna je trajala sve do 1918. godine.

Guvernerova pala ač

Rije ka krpica danas se nalazI u čHrvatskom državnom arhivu u Zagrebu