RIJEČKA DRŽAVA (1920. - 1924.)

radni materijal za osmi razred

UVOD

Putem ovog radnog materijala doznat ćete ponešto o vremenu kada je naš grad Rijeka punio stupce svih svjetskih novina. Nažalost, nije to bilo zbog dobroga, već zbog borbi za vlast nad gradom i pitanja kome će Rijeka pripasti.

Pažljivo čitajte tekstove, promatrajte slike i ilustracije i rješavajte zadatke. Radni materijal je podijeljen na poglavlja. Radite svatko sam za sebe i pišite tako da iz bilježnice možete učiti (pune informacije), a ukoliko zatrebate pomoć, zovete učiteljicu - ne gnjavite prijatelja iz razreda jer on ima svog posla i nije u redu da ga ometate.

Svi trebate obraditi prva tri poglavlja. Ostala poglavlja obrađujete ukoliko stignete. Vašću rad ocijeniti, pa pazite da budete temeljiti. Osobitu pažnju posvetite pitanjima u kojima trebate iznijeti svoje mišljenje ili stav.

Želim vam ugodan i uspješan rad.

1. Rijeka kroz povijest

Najprije ćemo se malo podsjetiti dalje riječke povijesti. Naš je grad nastao, prema dosad poznatim podatcima, u 1.st. kao rimska kolonija Tarsatica. Prije nastanka grada uokolo su bila sela i gradine Liburna, pomorskog ilirskog plemena. Liburni su vjerojatno ušće Rječine prvi koristili kao luku. Tijekom seobe naroda grad je bio barem jednom razoren. U srednjem vijeku Rijeka se nazivala Flumen Sanctii Viti (Rijeka sv. Vida) i pripadala je kao feudalni posjed najprije obitelji grofova Devinskih, pa obitelji Walsee (Valze), kratko krčkim knezovima (kasnije su nazvani Frankopani i posjedovali su

Trsat) i zatim, od 1465., Habsburgovcima.

Rijeka na grafici

putopisca Valvasora

(17. stoljeće)

Najvažniji za razvoj grada jest njezin vrlo povoljan položaj - blizina srednjoeuropskih zemalja kojima se nudi brz izlaz na more. Važna je i dubina mora koja omogućava uplovljavanje velikih brodova. Nagli razvoj Rijeke započinje kada ju je car Karlo VI. Habsburg 1719. proglasio slobodnom lukom, što znači da se trgovački promet mogao vršiti bez visokih carina koje su imale druge, državne luke. U to vrijeme napravljena je i prva prava cesta od Rijeke prema unutrašnjosti - 1725. kola su počela robu prevoziti Karolinom, koja je počinjala u Rijeci, nastavljala se do Bakra i Kraljevice i dalje vodila do Karlovca. Luka je idalje bila u ušću Rječine. Novi procvat počinje u 19.stoljeću, najprije zaslugom Andrije Ljudevita Adamića koji je podigao mnoge tvornice i bio vrlo zaslužan za bolju i kraću cestu do Karlovca - Lujzinsku cestu koja postoji od 1815.

Sjećate se Hrvatsko - ugarske nagodbe i „riječke krpice“? Ovom prijevarom je Rijeka 1868. pripala Mađarskoj. Mađarska je izgradila novu luku nasuvši more, gradeći pristanišne gatove i lukobran dugačak gotovo 2 km. Već 1873. je Rijeka željeznicom spojena s Budimpeštom i Bečom. Krenuo je nagli industrijski i trgovački uspon grada. No, političke prilike se sve više zaoštravaju, pogotovo s približavanjem Prvog svjetskog rata.

Nacrt izgradnje riječke luke iz druge polovice 19. stoljeća (mađ. kikoto=luka)

Riječani su bili podijeljeni u tri skupine, međusobno nepomirljive i pune neprijateljstva. Dio riječkih Talijana želio je sjedinjenje Rijeke s Italijom (aneksionisti), riječki Hrvati uglavnom su bili pristalice sjedinjenja s Hrvatskom i zatim jugoslavenskom državom, a dobar dio Rječana je smatrao da bi Rijeka i dalje trebala biti slobodna luka, s posebnim propisima i zakonima. Ove posljednje nazivamo autonomisti, jer su bili pripadnici Autonomne stranke.

Tako podijeljena Rijeka je dočekala kraj Prvog svjetskog rata. Iako nije prema Londonskom ugovoru trebala pripasti Italiji, talijanska vojska u nju ulazi u studenom 1918. I dok se u Parizu na Mirovnoj konferenciji vode žestoki pregovori oko sudbine grada, od lipnja 1919. Rijeka je pod međusavezničkom okupacijom - njome upravljaju Britanci, Francuzi i Amerikanci. No, mira nema.

Zadaci:

1. Odgovorite na pitanja - pune odgovore molim: - Kada je i pod kojim imenom nastala Rijeka? - Koje su obitelji vladale Rijekom u srednjem vijeku? - Što se dogodilo 1719. godine? - Koje dvije ceste vode iz Rijeke u unutrašnjost? Kada su puštene u

promet? - Koje su zasluge Andrije Ljudevita Adamića? - Što se dogodilo 1868.? - Što su učinile mađarske vlasti u razvoju luke i prometa? - Na koje se tri političke skupine dijele Riječani uoči Prvog svjetskog rata? 2. Opišite Rijeku u 17. stoljeću prema Valvasorovoj grafici. Koje

građevine prepoznajete? 3. Jeste li uočili osnovni razlog zašto su mnogi željeli imati Rijeku pod

svojom vlašću? Zapišite ga svojim riječima.

2. Riječka država

a) D' Annunzijeva avantura

Riječki se aneksionisti nisu mirili s postojećim stanjem te su u Italiji tražili „spasitelja“. Pronašli su ga u liku Gabrielea d'Annunzija - slavnog talijanskog pjesnika i avanturista. Dana 11. rujna 1919. okupio je dvestotinjak dobrovoljaca (ardita) u mjestu Ronchi (Ronki) blizu Trsta te je sljedećeg dana ušao u grad koji ga je euforično dočekao. Stanje u gradu bilo je nejasno - nije se znalo tko je na vlasti. Ipak, D'Annunzio je organizirao izbore za riječkog predstavnika u talijanskom parlamentu, što nam govori da je namjeravao

proglasiti priključenje Rijeke Italiji.

Gabriele d'Annunzio

Kako se rješenje položaja Rijeke nije ostvarivalo, sljedeći D'Annunzijev potez bilo je proglašavanje vlastite države koju je nazvao Talijanska Regencija Kvarnera dana 8. rujna 1920. U to vrijeme je pjesnik već godinu dana vladao gradom. Država je imala vladu sa sedam ministara i ustav.

D'Annunzijeva država bila je čudnovata tvorevina - npr. stanovništvo se dijelilo na deset korporacija (staleža). Najniža korporacija bili su najamni radnici, a najviša pjesnici. Svaka korporacija morala je imati svoje znakove i rituale. Povjesničari smatraju da je Talijanska Regencija Kvarnera bila prva fašistička država.

b) Rapallski ugovor i postanak Države Rijeka

Zadaci: 1. Odgovorite na pitanja:

- Gdje su se skupili D'Annunzijevi dobrovoljci prije

pohoda na Rijeku?

- Kojeg dana je D'Annunzio ušao u Rijeku? Kako je

dočekan?

- Kako se nazivala država koju je D'Annunzio

stvorio?

_ Kako se dijelilo stanovništvo Rijeke prema ustavu

ove države?

- Što misliš, zašto povjesničari D'Annunzijevu

državu smatraju prvom fašističkom državom?

2. Što misliš, zašto je D'Annunzio pristao postati

„spasitelj“ Rijeke?

Riječka poštanska marka s pečatomTalijanske Regencije

Kvarnera

Delegacije Kraljevstva SHS i Kraljevine Italije su dana 12.11. 1920. potpisale ugovor o razgraničenju u mjestu Rapallo pokraj Genove. O sadržaju smo već učili. Članak 4. ugovora govori o sudbini Rijeke. Njime se određuje postanak Države Rijeka i određuju se granice. U blizini Rijeke već su bile smještene snage redovne talijanske vojske čiji je zapovjednik obavijestio D'Annunzija da bi trebao napustiti grad. Kad je pjesnik odbio, došlo je do bitke između D'Annunzijevih pristaša i talijanske vojske. Ova su borbe poznate pod nazivom „krvavi Božić“ jer je napad započeo na sam Božić 1920. u poslijepodnevnim satima. Talijanska vojska je brojala oko 20 000 vojnika, dok je D'Annunzio mogao računati na svega 6000 ljudi. U borbama je stradalo 27 ljudi, most na Rječini je miniran i srušen, a granata s broda „Andrea Doria“ pogodila je Guvernerovu palaču i ranila D'Annunzija u ruku. Borbe su potrajale do 27.12., a onda je D'Annunzio zatražio primirje. D'Annunzio je grad napustio 3.01. 1921.

Guvernerova palača pogođena granatom

U Rijeci je stvorena privremena vlada na čelu s dr. Antoniom Grossichem, a izbori za Ustavotvornu skupštinu održani su u travnju 1921. Najviše glasova dobila je Autonomna stranka kojoj je na čelu bio Riccardo Zanella, a izišla je na izbore uz slogan „Rijeka Riječanima“. Aneksionisti nisu priznali Zanellinu pobjedu i stalno su stvarali probleme. Ipak, u listopadu 1921. Skupština je za predsjednika Države Rijeka izabrala Zanellu.

Zadaci: 1. Odgovori na pitanja:

- Kojim je ugovorom i kada nastala Država Rijeka? - Zašto se Božić 1920. u Rijeci naziva „krvavi Božić“? Koje su posljedice

ovih zbivanja? - Tko je bio na čelu privremene vlade Države Rijeka? - Koja je stranka pobijedila na izborima za Ustavotvornu skupštinu

1921.? Tko je bio vođa ove stranke? Kako je glasio slogan stranke? - Kako su se ponašali aneksionisti? - Tko je postao predsjednik Države Rijeka? 2. Smatraš li da je bilo mudro stvoriti Državu Rijeka? Dobro obrazloži

odgovor.

c) Prilike u Državi Rijeka i jačanje fašizma

Stanje u Rijeci nakon godina borbi i nereda bilo je očajno - grad je bio pun ološa pristiglog sa svih strana, luka je bila prazna, trgovina zamrla. Sve su jača bila nasilja po ulicama, a fašistički pokret koji jača u Italiji, pojavio se i u Rijeci. Pristalice fašizma bili su uglavnom aneksionisti, koji su se zalagali za

pripojenje Rijeke Italiji.

Granica Italije i Kraljevstva SHS od 1924.

Dana 3. ožujka 1922., rano ujutro, Guvernerovu palaču napale su skupine riječkih fašista. Zanelline snage izdržale su do podneva, a zatim se riječka vlada morala predati. Zanella je s pristašama prešao u Kraljevicu. Na čelo Rijeke tako, nezakonito, dolaze aneksionisti, a za predsjednika je izabran prof. Attilio Depoli.

Ova vlada bila je na čelu Rijeke oko godinu i pol, do jeseni 1923. U to vrijeme je vlast u Italiji već preuzeo Mussolini, koji je zapravo vladao i Rijekom, odnosno određivao politiku Države Rijeka. S obzirom na takvo stanje te obzirom da je riječka Skupština podnijela zahtjev za priključenjem Italiji, sklopljen je novi sporazum Italije i Kraljevstva SHS. Dana 27.siječnja 1924. u Rimu je zaključeno pripajanje Rijeke Italiji, a granica je bila Rječina. Sušak je pripao Kraljevstvu SHS pa je tako sljedećih dvadeset godina naš grad bio podijeljen između dviju država.

Rijeku je tri mjeseca nakon pripojenja posjetio talijanski kralj Vittorio Emanuelle III. Život Rijeke pod Italijom nije bio osobito dobar. Postala je samo jedna od luka na kraju države. Fašističke vlasti vršile su progone svih

protivnika, a gradom je vladao prvi čovjek riječkih fašista i D'Annunzijev obožavatelj Giovanni Host-Venturi.

Zadaci: 1. Odgovori na pitanja: - Kakve su bile prilike u Državi Rijeka? - Koje političke skupine se protive Državi Rijeka? Zašto? - Opiši zbivanja 3. 03. 1922. - Tko je nezakonito izabran za predsjednika Države Rijeka nakon

državnog udara? - Zašto se promijenila talijanska politika prema Rijeci? - Kada je sklopljen Rimski sporazum? Kako je po njemu Rijeka

podijeljena? - Kakve su bile prilike u Rijeci pod talijanskom vlašću? - Tko je postao najmoćniji ćovjek u Rijeci? 2. Koji je, po tvom mišljenju, bio glavni uzrok neuspjeha Države Rijeka? 3. Pogledaj kartu. Kojoj je državi 1924. pripala Drenova? Upamti, radi se

samo o Donjoj Drenovi. Gornja je pripala Kraljevstvu SHS. Doznaj gdje se točno nalazila granica.

3. Kratke biografije istaknutijih osoba

a) Gabrielle d'Annunzio (Pescara, 1863. - Gardone Riviera, 1938.)

D'Annunzio govori svojim pristašama

D'Annunzio se zapravo zvao Gaetano Rapagnetta (Rapanjeta) i on je, prije svega, bio pjesnik i pisac kazališnih djela. Smatra se prethodnikom i duhovnim vođom Mussolinija. Otac mu je bio bogati zamljoposjednik i gradonačelnik Pescare. Dobio je vrhunsko obrazovanje, a pjesnički talent pokazao je već kao vrlo mlad - prva zbirka mu je objavljena kad je imao 16 godina. Od 1881. godine živo je u Rimu, pisao, nastupao i stvarao skandale. Bio je obožavan od žena (iako je bio nizak i ne odveć privlačan). Najpoznatija je njegova veza sa slavnom glumicom Eleonorom Duse. Potkraj 19.stoljeća počeo se više baviti politikom i odmah je zastupao iredentističke stavove - Italija se mora proširiti i postati gospodarica Sredozemlja.

Bio je protivnik pristupanja Italije Trojnom savezu, pa se čak preselio u Pariz, a vratio se 1915. kad je Italija prešla na stranu Antante i odmah se uključio u rat. Rat je doživljavao kao avanturu, pa je avionom nadlijetao Beč i Zagreb, a početkom 1918. je torpednim čamcem uplovio u Bakarski zaljev.

D'Annunzio je obožavao avione - na prvom sjedištu

Pred polazak u Rijeku javio se Mussoliniju brzojavom u kome je upotrijebio slavnu uzrečicu Julija Cezara - Kocka je bačena.Do Rijeke se vozio u svom crvenom sportskom Fiatu 501. Nakon izgnanstva iz Rijeke dobio je nadimak Princ od Snježnika. Potkraj života bio je predsjednik talijanske Akademije znanosti i umjetnosti, a živio je u luksuznoj vili svojih prijatelja na jezeru Garda.

Bio je sjajan govornik, a javne nastupe i govore prožete dramom od njega je naučio Mussolini. Osebujan i poseban, imao je mnogo prijatelja, ali i neprijatelja. Volio je raskoš i lagodan život, skupocjene automobile i ekstravagantnu odjeću. Najviše je volio biti u središtu pažnje. Jedne sicilijanske

novine za njega su napisale: „Za vrijeme rata on se bučno javio, bučno borio i bučno bio ranjen. A tisuće su išli šutke, šutke se borili i šutke umirali.“

Zadaci:

1. Odgovori na pitanja: - Koja su „zanimanja“ odredila D'Annunzija? - Kakvi su mu bili politički stavovi? - Koje si karakterne D'Annunzijeve osobine uočio? 2. Razmisli o D'Annunzijevom životu i djelima. U svakom čovjeku možemo pronaći ponešto dobrog i ponešto lošeg, samo u različitim omjerima. Imajući ovo na umu, u nekoliko rečenica pokušaj procijeniti D'Annunzija kao čovjeka i javnu osobu.

b) Riccardo Zanella (Rijeka, 1875. - Pariz, 1859.)

Zanellin otac bio je iz Vincenze, a majka mu je bila Slovenka. Njegova obitelj nije bila bogata i morala se mnogo žrtvovati kako bi Zanella studirao u Budimpešti. Bio je od početka jedan od vođa Autonomne stranke, nije mogao naći posla u gradu, a 1899. prvi je put završio u zatvoru protestirajući protiv dvojezičnih natpisa na riječkim tramvajima. Na izborima 1903. osvojio je dovoljno glasova da uđe u ugarski parlament, a njegova je stranka pobijedila i na gradskim izborima 1911. U vrijeme Prvog svjetskog rata bio je mobiliziran i borio se najprije na srpskom, a potom na istočnom bojištu, gdje je uspio prebjeći na rusku, tj. stranu Antante. Iz Rusije se vratio u Rijeku potkraj studenog 1918. U burnim i nesigurnim vremenima bio je predvodnik onih koji su smatrali da bi priključenje Italiji za Rijeku bio kraj napretku i važnosti. Stoga je u D'Annunziju i aneksionistima imao velike neprijatelje. Čak je otputovao u Rim i upozorio talijanske vlasti kako se sprema fašistički državni udar. Za vrijeme D'Annunzijeve vlasti bio je izvan grada, jer su arditi čak blagoslovili bodež kojim je trebalo ubiti Zanellu.

Već ste pročitali kako je Zanella pobijedio na izborima i postao predsjednik Države Rijeka te kako je pobjegao u Kraljevicu nakon fašističkog državnog udara. Od priključenja Rijeke Italiji živio je u Beogradu do 1934. Potom se preselio u Pariz gdje je osnovao udruženje talijanskih političara koji su izbjegli pred fašizmom. Za vrijeme njemačke okupacije francuske u Drugom svjetskom ratu bio je uhićen i zatvoren u logoru. Nakon rata je na Mirovnoj konferenciji u Parizu zahtijevao obnovu slobodne riječke države. Zanellu se pamti kao pomalo idealističkog političara, no principijelnog i demokratičnog čovjeka. Bio je pisac izvrsnih političkih članaka u riječkim novinama i odličan govornik.

Zadaci:

1. Odgovori na pitanja:

- Kojoj je riječkoj političkoj stranci pripadao Zanella? - Kakva je bila Zanellina sudbina tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata? 2. Na isti način kako si procijenio D'Annunzija, procijeni Riccarda Zanellu. 3. Prije par mjeseci riječko je Gradsko vijeće vodilo raspravu treba li Zanellino ime nositi jedna riječka ulica. Prijedlog je odbijen. Slažeš li se s ovom odlukom? Obrazloži svoj odgovor.

c) Antonio Grossich (Draguć, 1849. - Rijeka, 1926.)

Grossich je bio porijeklom iz Istre i bio je istaknut liječnik, kirurg i političar. Studirao je pravo u Grazu, ali se odlučio za medicinu koju je diplomirao 1875. u Beču. Najprije je kao liječnik radio u Kastvu, a od 1879. je zaposlen u riječkoj bolnici. Već 1886. postao je primarius i šef kirurgije. Osim praktičnim, bavio se i istraživačkim radom. Njegov je najpoznatiji doprinos svjetskoj medicini metoda dezinfekcije područja koje se operira jodnom tinkturom o čemu je objavio članak 1908. godine. Na ovaj je način Grossich spasio brojne života, jer su se rane nakon operacija vrlo često inficirale, nastala bi gangrena i smrt. Ova se metoda i dandanas primjenjuje svuda u svijetu.

- Kakva su bila njegova politička opredjeljenja? - Koje je političke funkcije Grossich vršio? 2. I danas se mnogi liječnici opredjeljuju za političku karijeru? Što misliš, zašto?

Po političkom opredjeljenju Grossich je bio autonomist i bio je član riječkog gradskog vijeća od 1898. Ipak, tijekom Prvog svjetskog rata mijenja stavove i postaje aneksionist pa je bio u delegaciji koja je s oduševljenjem dočekala D'Annunzija. Bio je predsjednik Privremene vlade Države Rijeka do izbora 1921. godine. Zbog svog zalaganja za priključenje Rijeke Italiji bio je 1923. proglašen senatorom Kraljevine Italije.

Zadaci:

1. Odgovori: - Koje je najpoznatije Grossichevo znanstveno otkriće?

d) Giovanni Host - Venturi (Rijeka, 1892. - Buenos Aires, 1980.)

Host - Venturi, poznatiji pod nadimkom Nino, rođen je u Hostima (Pehlin) u hrvatskoj obitelji, no već kao mladić osjećao se i isticao kao Talijan i veliki zagovornik priključenja Rijeke Italiji. Upravo je on, skupa s Grossichem, pošao u Italiju tražiti „spasitelja“ te ga je pronašao u liku D'Annunzija. Već u travnju 1919. osnovao je „Riječku legiju“, grupu dobrovoljaca koja je trebala štititi Rijeku od onih koji su je htjeli priključiti Kraljevstvu SHS. U vladi Talijanske Regencije Kvarnera bio je ministar obrane. Smatra se osnivačem riječkog fašizma i predvodnikom državnog udara protiv Zanelle. Nakon priključenja Rijeke Italiji napredovao je u političkim položajima. Smatra ga se jednim od tvoraca talijanske politike kojom se nastojalo istarske i primorske Hrvate talijanizirati. Od 1939. do 1943. bio je talijanski ministar prometa. Nakon rata odselio je u Argentinu. Njegov sin Franco bio je poznati slikar.

Host-Venturi (u sredini) kao ministar prometa u posjeti jednom brodu

Zadaci: 1. Odgovori na pitanja: - Kakva su bila Host-Venturijeva politička opredjeljenja? - Kakvu je ulogu odigrao u vrijeme D'Annunzija te u Riječkoj Državi? - Koju je ulogu imao u fašističkoj Italiji? Za koju je politiku jedan od najzaslužnijih? 2. Pokušaj zamisliti i objasniti što je Host-Venturija privuklo talijanstvu u toj mjeri da je radio na potalijančivanju Hrvata. Kako se općenito može dogoditi da odbaciš svoj narod i pristupiš nekom drugom narodu?

4. Izvori

a) Susret Gabrielea d'Annunzija i generala Pittaluge pred Rijekom 12. rujna 1919. U trenutku kada su se D'Annunzio i njegovi legionari primicali Rijeci nadomak gradu nalazile su se brojne snage talijanske redovne vojske na čelu s generalom Pittalugom. Riječke novine „Vedetta d'Italia“ ovako opisuju njihov susret: D'Annunzio je zaustavio svoj auto, a general ga je zapitao kamo je krenuo. - U Rijeku - odgovorio je pjesnik.

Uslijedilo je naređenje generala: - Zapovijedam vam da se vratite! - Ne dobivam zapovijedi od nikoga! - Ja vam moram narediti, ako treba i oružjem.

D'Annunzio, stojeći i s prstom na prsima, odgovara: - Generale, ako je tako, vi imate dva cilja: moju zlatnu medalju ili pločicu ratnog invalida. Naredite paljbu.

Ali general Pittaluga, izgubljen, nije mogao reći drugo nego što mu je njegovo talijansko srce govorilo: - Ne, vi ne smijete umrijeti. Dapače, morate živjeti za čast i slavu Italije. Dajem vam svoju časnu riječ da neću proliti talijansku krv.

D'Annunzio u automobilu nadomak Rijeci (1919.)

Zadaci:

- Zapišite sažetak opisanog

događaja.

- Čini li vam se novinska vijest

pouzdana i istinita? Objasnite.

- Ukoliko niste sasvim uvjereni u

istinitost opisa, probajte odgovoriti

zašto je susret baš ovako prikazan?

Kojim političkim gladištima u Rijeci

onog doba bi on odgovarao?

b) Rapallski ugovor i reakcije

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevina Italija priznaju potpunu slobodu i nezavisnost Države Rijeka (Fiume) i obvezuju se da će to

vječno poštivati.

Državu Rijeku sačinjavaju:

a) Corpus separatum, u sadašnjim granicama grada a i kotara Rijeke (Fiume)

b) dio ranijeg teritori ja Istre, ograničen kako slijedi: na sjeveru linijom koja će biti određena na terenu i koja polazeći neposredno od mjesta Kastav, izlazi na granicu Corpus separatuma na cestu Sv.Matej -Rijeka, ostavljajući mjesta Srdoči i Hosti Kraljevini SHS i cijeli kolski put sjeverno od željeznice koja preko Matulja i raskrižja kote 377 zapadno od Kastva vodi ka Rupi u Državu Rijeka; na zapadu linijom koja od Matulja silazi k moru kod Preluke ostavlja jući željezničku stanicu i

mjesto Matulji na talijanskom teritori ju.

Napomena: Corpus separatum je područje Rijeke koje je „riječkom krpicom“

pripalo Ugarskoj 1868.

Riječki gradonačelnik u vrijeme D'Annunzija bio je Ricardo Gigante (Đigante). On je dana 30.11. 1920. izdao proglas u kome tvrdi da će Država Rijeka postati „mala država pohlepnih internacionalnih špekulanata, balkanskih varalica, lopova cijele istočne Europe, koji bi se mogli spustiti na obale Kvarnera i varati pod zaštitom krila riječkog orla.“

Zadaci:

1. Zapišite kako su se ugovorne strane obvezale poštivati nezavisnost Rijeke.

2. Tko je bio Gigante? Da li je podržavao stvaranje Države Rijeka? Zašto?

3. Dodajte paragraf c) članku 4. Rapallskog ugovora. U njemu zapišite svoju odredbu koju smatrate korisnom za održanje Države Rijeka.

Dana 12. studenog 1920. delegacije

Kraljevstva SHS i Kraljevine Italije

zaključile su ugovor o razgraničenju

u gradiću Rapallo. Članak 4. ovog

ugovora govori o uspostavi slobodne

riječke države:

c) Neredi u Rijeci na dan izbora za Ustavotvornu skupštinu Države Rijeka

Dana 24.travnja 1921. u Rijeci su održani izbori za parlament. Dvije najjače stranke bili su aneksionisti (zalažu se za priključenje Rijeke Italiji) i autonomisti. Ovi posljednji odnijeli su premoćnu pobjedu na izborima, ali ju agresivna aneksionistička manjina, među kojima je već bilo i mnogo fašista, nije priznala. Riječke novine „Vedetta d'Italia“ ovako opisuju zbivanja nakon proglašenja izbornih rezultata:

Jaka grupa riječke Milicije, legionara i fašista, kojoj su se priključili građani i mnoštvo žena, otišla je na sud, došla u posjed glasačkih kutija i zapisnika, pa je, vrativši se na Trg Dante, zapalila lomaču. Potom, uvidjevši da su karabinjeri, da bi izbjegli krvave sukobe, nakon pokušaja da rasprše mnoštvo, stali u prikrajak, grupe fašista, riječke Milicije i Nacionalne garde, naoružavši se, zauzele su poštu i javne ustanove, uspostavljajući red i mir do sljedećeg jutra. U isto vrijeme bilo je i bacanja bombi, hitaca iz pištolja, čak su se čuli mitraljeski rafali. Nekoliko je bombi eksplodiralo između položaja fašista i zanellijanaca... Ujutro je u bolnici bilo šest ranjenih osoba... Zanemarit ćemo razne opise. Kamione s mitraljezima, trobojnice, zastavice. žene koje su plakale čuvši vijest o izbornom porazu, plakale su sad od sreće i smijale se oko ostataka pepela onoga, što je po nečijoj tvrdnji trebalo značiti poraz riječkog talijanstva.

Zadaci:

1. Što se događalo u Rijeci na dan izbora? Tko su zanellijanci?

2. Da li se iz opisa može naslutiti na čijoj su strani novine koje vijest donose?

3. Što misliš, zašto je istaknuto baš ponašanje žena?

5. Fotografije

1. Riječke poštanske marke - što je na njima prikazano?

2. Riječki Korzo dana 12. 09. 1919. - Prisjetite se što se događa.

3. D'Annunzio govori s balkona zgrade današnje Radio Rijeke. Opišite što

vidite.

4. D'Annunzio s pripadnicima „Riječke legije“ na vrhu Lubanj. Što mislite, što „vojnici“ (ne radi se o redovnoj vojsci) rade na vrhu ponad Drenove?

5. Srušeni most na Rječini 1920. - Prisjetite tko ga je i zašto srušio.

6. Talijansko-jugoslavenska granica na mostu preko Rječine. Prepoznajete li neku od zgrada?

7. Korzo Deak između dva svjetska rata. Ovo je danas Krešimirova ulica između Trga žabica i željezničkog kolodvora. Usporedite njezin nekadašnji i današnji

izgled. Koji vam se više sviđa i zašto?

Čestitke na uspješnom i marljivom radu!