View
1.780
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
„UTICAJ RAZVOJA NASTAVNOG KADRA NA KVALITET OBRAZOVANJA U OSNOVNIM ŠKOLAMA“ Odbrana Magistarskog rada, Magistrant Stanković Vladimir, Mentor: Dr.Urošević Snežana, Tehnički fakultet u Boru, Univerzitet u Beogradu, 30.09.2010.g.
Citation preview
Magistarska teza
„UTICAJ RAZVOJA NASTAVNOG KADRA NA
KVALITET OBRAZOVANJA U OSNOVNIM ŠKOLAMA“
Magistrant: Mentor:
Stanković Vladimir Dr Urošević Snežana
Najbitnije u magistarskom radu 1. Znanje i obrazovanje
2. Menadzment ljudskih resursa
3. Obavezno stručno usavršavanje nastavnika, vaspitača i
stručnih saradnika
4. Obrazovanje i razvoj u savremenim organizacijama
5. Upravljanje kvalitetom
6. Rezultati istraživanja
7. Model
-Obrazovanje se danas smatra uslovom opstanka i razvoja
modernih društava.
-Pod ljudskim resursima u obrazovanju, podrazumeva se nastavni
kadar, ali i nenastavno osoblje.
-Ulaganjem u nastavnike podiže se kvalitet nastave i obrazovanja.
Znanje i obrazovanje
Obrazovanje postaje imperativ – društvo znanja zahteva obrazovane pojedince koji su odgovorni i koji svojim
znanjem doprinose razvoju društva. obrazovanje je kontinualni proces koji za cilj ima prenošenje znanja
i veština
obrazovanje je ideološki i politički neutralno
najprofitabilnija investicija današnjice je ulaganje u obrazovanje
nauka i obrazovanje nose razvoj zemlje i obezbeđuju njenu budućnost
inovativna drustva (npr.Japan..UK)
komparativna prednost - učiti brže od konkurencije (Microsoft)
suština učenja podrazumeva učenje ljudi da misle, a ne da samo akumuliraju činjenice.
Menadzment ljudskih resursa ljudski faktor, zaposlene u organizaciji, kadrove, organizacija
ljudi- ključni izvor konkurentske prednosti za organizacije
efikasno upravljanje ljudskim resursima treba da dovede do još superiornije perfomanse
definisanje ljudskih potreba, ”nabavljanje ljudi”, adaptaciju kadrova na firmu, vođenje ljudi, stalno učenje, maksimalni učinak, veliko zadovoljstvo rukovodioca, veliko zadovoljstvo zaposlenih
kapital i vrednosti imaju sasvim drugo značenje - to postaju ljudi i njihova znanja, kreativni i razvojni resursi
borba za talente (III sv.rat)- najoštriji oblik konkurencije
Obavezno stručno usavršavanjenastavnika, vaspitača i stručnih saradnika
nastavnik, vaspitač i stručni saradnik dužan je da u toku pet godina pohađa najmanje 100 časova
održi ogledni čas nastave, prikaže aktivnost, temu, rezulatate praćenja razvoja deteta i učenika, stručnu knjigu, odnosno članak ili da vodi radionicu;
prisustvuje oglednim časovima, prikazima aktivnosti, delovima akcionog istraživanja pedagoške prakse, teme, stručne knjige, odnosno članka i da učestvuje u njihovoj analizi;
prisustvuje stručnim sastancima na kojima se ostvaruje pojedini oblik stručnog usavršavanja, a koji su u vezi sa poslovima nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika;
učestvuje u izradi razvojnog plana ustanove.
Obrazovanje i razvoj u savremenim
organizacijama znanje je osnovni kapital i poluga razvoja
razvoj zaposlenih je kontinuirani proces koji uključuje
formalno obrazovanje, radno iskustvo, odnose sa drugim
ljudima i ocenu lićnosti i sposobnosti
nivo potrebnih veština zaposlenih se konstantno povećava
osposobljavanje zaposlenog za obavljanje budućih poslova
nove veštine-: interpersonalne i komunikacione veštine, veština
upravljanja konfliktima, novi oblici efikasnost
ekspanzija modernih tehnologija pretpostavljaju
visokoobrazovane ljude koji su u stanju da efikasno
funkcionišu u društvenim procesima i koriste raspoloživu
tehnologiju
Upravljanje kvalitetom
Da bi dostigla izvrsnost poslovni sistemi treba da
razviju korporativnu kulturu tretiranja zaposlenih kao
najznačajnijeg kapitala i da konzistentno obezbeđuju
kvalitetnu obuku i ulaganje u obrazovanje zaposlenih.
Svaki posao se mora planirati, uraditi, popraviti i
unaprediti - Demingov krug: P-D-C-A, gde je P- plan
(planiraj); D-do (uradi-realizuj); C – check (proveri-
analiziraj); A – action (poboljšaj – unapredi)
Planiranje kvaliteta mora biti u službi cilja kompanije
u kojima se implementacija kvaliteta uspostavlja
Istraživanje
Akcenat je na detaljnoj i komplikovanoj unakrsnoj analizi prikupljenih podataka sa ciljem da se razume razvoj nastavnog kadra i kvalitet obrazovanja
U osnovnim školama podeljeno je 250 anketnih listića. Povratna informacija je dobijena od 147 anketiranih
U anketi su učestvovala lica različite stručne spreme, isključivo iz redova nastavnog kadra ( najveći broj njih sa VSS, manji saVS I samo jedan sa SSS)-kvalitativni tip pitanja
Anketiranim licima su uzete u obzir godine starosti I godineprovedene u obrazovnoj instituciji-kvantitativni tip pitanja
Istraživanje je sprovedeno u osnovnim školama nateritoriji borskog i zaječarskog okruga
Srodna pitanja su grupisana u pet grupa i to
1.
• Obrazovanje nastavnog kadra
• ( 7 pitanja)
2.
• Usavršavanje nastavnog kadra
• ( 8 pitanja)
3.
• Upotreba savremenih nastavnih sredstava
• ( 5 pitanja)
4.
• Potrebe nastavnog kadra
• ( 9 pitanja)
5.
• Informisanost nastavnog kadra u cilju unapređenja kvaliteta nastave
• ( 5 pitanja)
Rezultati1.grupe pitanja:Obrazovanje nastavnog
kadra
0 50 100 150
4.1. U kojoj meri ste saglasni da je nastavnik koji poseduje licencu uspešniji u podsticanju učenika na viša obrazovna postignuća?
4.2. U kojoj meri ste saglasni da je nastavniku sa visokom stručnom spremom potreban dalji profesionalni razvoj karijere?
4.3. U kojoj meri ste saglasni da je nastav.sticanjem akademskih zvanja u obrazovanju kompetentniji u ostvarivanju svojih
profesionalnih programa?
4.4. U kojoj meri ste saglasni da Vam stečena znanja na seminarima pomažu u svakodnevnom radu sa učenicima?
4.5. U kojoj meri ste saglasni da je ulaganje u obrazovanje i stvaranje kvalitetnih kadrova najznačajnija investicija društva?
4.6. U kojoj meri ste saglasni da su kvalitetni kadrovi najvredniji oblik kapitala u razvoju jednog društva?
4.7. U kojoj meri ste saglasni da je znanje rezultat obrazovanja u svakoj državi?
saglasan
delimično saglasan
neutralan
potpuno nesaglasan
potpuno nesaglasan
Rezultati 2.gr.pitanja: Usavršavanje nastavnog kadra
0
20
40
60
80
100
120
poptuno nesaglasan
delimično nesaglasan
neutralan
delimično saglasan
saglasan
Rezultati 3.gr.pitanja: Upotreba savremenih nastavnih sredstava
0 50 100
6.1 U kojoj meri ste saglasni da tradicionalna metoda rada sa tablom i kredom, utiče negativno na kvalitet rada u nastavi?
6.2. U kojoj meri ste saglasni da upotreba savremenih nastavnih sredstava utiče pozitivno na kvalitet rada u nastavi?
6.3. U kojoj meri ste saglasni da Vam upotreba računara u svakodnevnom životu utiče na kvalitet rada u nastavi?
6.4. U kojoj meri ste saglasni da Vam upotreba računara u nastavi podiže kvalitet rada?
6.5. U kojoj meri ste saglasni da druga didaktička sredstva utiču na kvalitet održanog časa?
saglasan
delimično saglasan
neutralan
delimično nesaglasan
potpuno nesaglasan
Rezultati 4 gr.pitanja: Potrebe nastavnog kadra
0
20
40
60
80
100
120
poptuno nesaglasan
delimično nesaglasan
neutralan
delimično saglasan
saglasan
Rezultati 5.gr.pitanja: Informisanost nastavnog kadra u cilju
unapređenja kvaliteta nastave
0 50 100
8.1. U kojoj meri ste upoznati sa Zakonom o osnovama obrazovanja i vaspitanja?
8.2. U kojoj meri ste upoznati sa Pravilnikom o stručnom usavršavanju i sticanju zvanja nastavnika?
8.3. U kojoj meri ste upoznati sa Godišnjim planom i programom rada vaše škole?
8.4. U kojoj meri ste upoznati sa Nacionalnom strategijom obrazovanja?
8.5. U kojoj meri Vam informisanost pomaže da kvalitetno i profesionalno obavljate svoje zadatke? upoznat
delimično upoznat
neutralan
delimično neupoznat
poptuno neupoznat
M
O
D
E
L
Korelacija izmedju pojedinih grupa pitanja
Kovarijanse ukupnog modela
Estimate
G3 <-> G5 .406
G1 <-> G4 .749
G1 <-> G3 .579
G4 <-> G5 .751
G4 <-> G3 .689
G1 <-> G5 .637
Estim
ate
S.E C.R P Label
G3<->G5 .163 .050 3.282 .001 par_34
G1<->G4 .349 .082 4.282 *** par_35
G1<->G5 .316 .087 3.614 *** par_36
G4<->G5 .258 .054 4.760 *** par_37
G4<->G3 .264 .068 3.894 *** par_38
G1<->G5 .311 .075 4.166 *** par_39
Nivo od značaja za kovarijanse između G1 i G4 gde je oznaka ***.
Verovatnoća za dobijanje kritičnih odnosa kao velika 4,282 za apsolutnu vrednost je manja
od 0.001. Drugim rečima, kovarijansa između G1 i G4 je značajno različita od nule na
nivou 0.001 ( dve decimale).
Pouzdanost ispitivanih rezultata urađena je korišćenjem
Cronbach alpha testa
Prema ovom testu vrednosti koeficijenta α (koeficijent
koegzistentnosti) iznad 0.57 predstavljaju dobru
mogućnost modelovanja rezultata ankete kod razmatrane
populacije
U našem slučaju Crombach alpha faktor ukupne
populacije iznosi 0.886
HIPOTEZE H1: Obrazovanje nastavnog kadra: Profesionalni
razvoj nastavnika ima ozbiljan uticaj na kvalitet obrazovanja koji učenici dobijaju;
H2: Usavršavanje nastavnog kadra: Znanja, sposobnosti I vestine nastavnika utiču na kvalitet obrazovanja;
H3: Upotreba savremenih nastavnih sredstava: Upotrebom savremenih nastavnih sredstava kvalitet obrazovanja je veći;
H4: Potrebe nastavnog kadra: Kvalitetno obrazovanje se može postici podizanjem kvaliteta nastavnog kadra;
H5: Informisanost nastavnog kadra u cilju unapređenja kvaliteta nastave: Što je nastavni kadar u školi informisaniji, kvalitetnija je nastava.
HIPOTEZA 1 Pretpostavka da profesionalni razvoj nastavnika ima ozbiljan
uticaj na kvalitet obrazovanja koji učenici dobijaju, ispostavio se kao tacan
(b=0.39). To znači da sa boljim profesionalnim razvojem nastavnika, raste i
kvalitet obrazovanja koji učenici dobijaju od istih.
HIPOTEZA 2 Pretpostavka da veća znanja, sposobnosti I vestine nastavnika
uticu na kvalitet obrazovanja pokazala se kao tačna, s obzirom da je beta
koeficijent b =0.06.
HIPOTEZA 3 Pretpostavka da upotrebom savremenih nastavnih sredstava
kvalitet obrazovanja je veci, se pokazala kao tačna jer je beta koeficijent b=
0.001. Obzirom da svodimo rezultat na dve decimale, beta = 0.00 sto
nedvosmisleno pokazuje da ova hipoteza nije dovoljno jaka da bi rekli kako je
pozitivna, vec slobodno možemo da konstatujemo kako nastavna sredstva
nemaju večeg uticaja na kvalitet obrazovanja.
HIPOTEZA 4 Pretpostavka da kvalitetno obrazovanje se moze postici
podizanjem kvaliteta nastavnog kadra, pokazala se kao tačna jer je b = 0.27.
HIPOTEZA 5 Pretpostavka : što je nastavni kadar u školi informisaniji,
kvalitetnija je nastava, se pokazala kao tačna s obzirom da je beta koeficijent
0.04. Iako je ova hipoteza potvrđena kao tačna, možemo primetiti da beta
koeficijent nije veliki pa nam informisanost nastavnika ne utiče previše na
kvalitet nastave.
Obrazovanje i usavršavanje nastavnog kadra
je izuzetno značajna tema
Ključni činioci kvaliteta časa i nastave su ličnost nastavnika, te njegovo profesionalno znanje i umeće.
Na diskontinuitet kvaliteta časa više ne utiču učenici, nastavne jedinice, nastavna sredstva i raspored časova, već nastavnici i metode njihovog rada.
Ovo istraživanje je pokazalo da su anketirani svojimodgovorima potvrdili postavljene hipoteze pred samoistraživanje.
Statistička obrada podataka u programima SPSS, Anova, Amosu I dr., nedvosmisleno pokazuje koliki uticaj imarazvoj nastavnog kadra na kvalitet obrazovanja u osnovnim školama.
Zaključak
Kvalitet obrazovanja u osnovnim školama
u mnogome će se poboljšati ukoliko se
nastavni kadar permanentno razvija kroz
usko stručno obrazovanje i usavršavanje,
sticanje zvanja i koncept doživotnog
učenja.
Zahvaljujem se na pažnji