25
OPŠTA OSTEOLOGIJA

Osteologija

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Osteologija

OPŠTA OSTEOLOGIJA

Page 2: Osteologija
Page 3: Osteologija

Kosti lobanjeNeparne kosti

Osteologija - proučava koštani sistem. 206 kostiju

Skelet ili kostur čine kosti povezane pomoću spojeva

Page 4: Osteologija

4

OPŠTA OSTEOLOGIJA

Gradja kosti:

1.koštanee ćelije

-osteblasti

-osteociti

-osteoklasti

2medjućelijska supstanca matrix

- organski deo 50% (kolagen tipa I + proteoglikani + specifični glikoproteini sijaloprotein i osteokalcin) - anorganski dio 50%= kristali hidroksiapatita

Page 5: Osteologija

KOMPAKTNA KOST - homogena, s lamelama, sadržikanale za krvne žile.SUNDJERASTA (SPONGIOZNA) KOST- izgrađena odgredica odvojenih šupljinama, na sadrži kanale za krvne žile.KOŠTANA SRŽ- ispunjava šupljine u sunđerastoj kostii sržnu šupljinu. U njoj sazrevaju krvne ćelije (crvena)ili je čine masne ćelije (žuta).Osteon - Haversov kanal + pripadajuće Haversove lamele.Periost - vezivna ovojnica na površini kosti koja ima spoljašnji sloj kolagenih vlakana i fibroblasta i unutrašnji slojkoji sadrži koštane prastanice.Endoost - sloj koštanih ćelija i malo veziva na unutraš-njoj površini kostiju.

Page 6: Osteologija
Page 7: Osteologija

Коштане ћелије и минерализовани међућелијски матрикs образују структуру остеон (Хаверзов систем) која представља основну структурну јединицу формиране кости.Остеон је изграђен на врло прецизан начин, састоји се од:

Хаверзовог канала у коме су смештени крвни и лимфни судови, као и нервни завршеци;остеобласти ћелије које покривају унутрашњу површину Хаверзовог канала образујући једну врсту епителоидног слоја и синтетишу компоненте коштаног матрикса;ламела које су распоређене концентрично око Хаверзовог канала и изграђене су од коштаног матрикса, а прожете каналикулима ;остеоцита ћелија које су кружно распоређене између ламела, а њихови цитоплазматични наставци залазе у каналиће у ламелама;цемента, слоја матрикса различитог од оног у ламелама по томе што не садржи каналиће.Формирана кост се састоји од великог броја остеона који су међусобно повезани системом канала названих Фолкманови канали (Volkmann) постављеним под правим или косим углом у односу на Хаверзове канале.

Page 8: Osteologija

8

Skelet se deli na:

osovinski skelet (skeleton axiale)

pridruženi skelet (skeleton appendiculare)

Page 9: Osteologija

9

Osovinski skelet(skeleton axiale)

80 kostiju Čine ga:

• lobanja (cranium)

• kičmeni stub (columna vertebralis)

• grudna kost (sternum)

• rebra (costae).

Page 10: Osteologija

10

Apendikularni skelet (skeleton appendiculare)

126 kosti Čine ga:

• kosti gornjeg uda

(ossa membri superioris)

• kosti donjeg ekstremiteta

(ossa membri inferioris)

Page 11: Osteologija

11

OPŠTA OSTEOLOGIJA

Funkcija kostiju:• zaštitna

• potporna

• mehanička osnova za pokret

• stvaranje krvnih ćelija

• uskladištenje soli.

Kosti su živi organi, podložni promenama, mogu oboleti

Page 12: Osteologija

12

OBLIK KOSTIJUPrema obliku kosti se dele na:

Duge (ossa longa) imaju izraženu jednu dimenziju – dužinu

Nalaze se u sastavu gornjih i donjih ekstremiteta

kratke (ossa brevia)Oblik kocke - šest strana.

kosti na završecima ekstremiteta –

kosti ručja (ossa carpi)

kosti nožja (ossa tarsi).

Pljosnate(ossa plana) dve strane ivice uglovi.

Neke kosti lobanje, grudnog koša, ramenog i karličnog pojasa.

Page 13: Osteologija

Nepravilne (ossa irregularia)kosti lica (viscerocranium)

kičmeni pršljenovi (vertebrae).

Pneumatične (ossa pneumatica)šupljine ispunjene vazduhom.

okružuju nosnu duplju - paranazalne šupljine ili sinusi (sinus paranasales).

sezamoidne(ossa sesamoidea)Oblik - seme susama.

Razvijaju se u tetivama mišića:

oko zglobova stopala i šake

u tetivama mišića noge

čašica (patella)

najveća, u tetivi m. quadriceps femoris.

OBLIK KOSTIJU

Page 14: Osteologija

Osnovni delovi duge kosti:

1.telo (corpus) - dijafiza (diaphysis)2.dve okrajka ili epifize

(epiphysis proximalis et distalis)

3.metafiza (metaphysis) deo između tela i okrajaka.

Page 15: Osteologija

15

SPOLJNI IZGLED KOSTIJU

Na kostima se razlikuju:• ispupčenja

zglobna nezglobna

• udubljenja zglobna nezglobna.

• otvori.

Page 16: Osteologija

16

Zglobna ispupčenja

Glatke konveksne površine, prekrivene zglobnom hrskavicom

Oblik: • glave (caput)• kolotura (trochlea)• zglobne kvrge (condylus).

Page 17: Osteologija

17

Nezglobna ispupčenja:

Linearna: • linija (linea)

• greben (crista).

okruglasta

oštra

linearna

Page 18: Osteologija

18

Nezglobna ispupčenja Okruglasta:

• kvržica (tuberculum et epicondylus),

• kvrga (tuber, trochanter et protuberantia).

tuberculum

tuber

trochanter

epicondylus

Page 19: Osteologija

19

Nezglobna ispupčenja

Oštra: • bodlja (spina)

• nastavak (processus).

Page 20: Osteologija

20

Udubljenja

Zglobna:• glatke konkavne površine,

• prekrivena zglobnom hraskavicom

• zglobne čašice acetabulum cavitas glenoidalis.

Page 21: Osteologija

21

Udubljenja Nezglobna:

• utisnuće (impressio)

• pukotina (fissura)

• žleb (sulcus)

Page 22: Osteologija

22

Udubljenja

Jamica (fovea), jama (fossa) i usek (incisura)

i zglobna i nezglobna udubljenja. 

fovea fossaincisura

Page 23: Osteologija

23

Udubljenja Jamica (fovea), jama (fossa) i usek (incisura)

i zglobna i nezglobna udubljenja.

foveafossa

incisura

Page 24: Osteologija

24

Otvor (foramen)

Mogu biti:• Prolazni: veliki potiljačni

otvor (foramen magnum)• Otvor za ishranu kostiju

(foramen nutritium). Može da se nastavlja u kanal

(canalis). Hodnik (meatus) - kanal koji se

slepo završava

Page 25: Osteologija

25

Krvni sudovi i živci kosti Arterije:

• dijafizalne nutritivne arterije

– ulaze kroz foramen nutritium

• epifizne arterije

• periostalne arterije.

Vene - prate arterije

Živci• sve kosti, izuzev slušnih

• najbrojniji na zglobnim površinama

• vrsta živaca: autonomni – vazomotorni somatski – senzitivni – u pokosnici