View
15
Download
3
Category
Preview:
DESCRIPTION
37121849
Citation preview
PROIZVODNJA I PRIMENA RADIONUKLIDA I RADIOFARMACEUTIKA –
STATUS I PRAVCI RAZVOJA
Jurij Vu ina,
Institut za nuklearne nauke “Vin a”, Laboratorija za radioizotope, 11001 Beograd, p.f.522
Rad po pozivu
Sadržaj – Prikazani su kratak istorijat dobijanja
radionuklida i njihove primene, prvo u istraživa ke a zatim i
u prakti ne namene, pre svega, u medicini i biologiji. Glavni izvori za njihovu rutinsku proizvodnju su nuklearni reaktori,
gde nastaju reakcijama sa termalnim i brzim neutronima, i
ciklotroni gde su najvažniji projektili protoni. Opisani su, takodje, i neki od generatorskih sistema za dobijanje
kratkožive ih radionuklida. Dati su primeri razvoja
radiofarmaceutika i njihovih primena u nuklearno-medicinskoj dijagnostici i terapiji. Uklju en je i kratak osvrt
na rad u ovoj problematici u Laboratoriji za radioizotope
Instituta za nuklearne nauke “Vin a”. Ukazano je kako na sadašnje stanje tako i na neke od glavnih pravaca razvoja
proizvodnje i primene specifi nih medicinskih radionuklida i
radiofarmaceutika.
1. UVOD
Otkri e radioaktivnosti otvorilo je radionuklidima
široka polja primene u nizu delatnosti. Formirane su nove
nau ne discipline kao što su atomska i nuklearna fizika,
fizika elementarnih estica, itd. Poseban zna aj
radioaktivnost ima u razvoju radijacione hemije, radijacione
biologije i nuklearne medicine. Osim u istraživa ke svrhe,
radionuklidi se sada redovno primenjuju u medicini, biologiji,
industriji, poljoprivredi, školstvu, itd.
Sistematska istraživanja u oblastima radiohemije,
fizi ke hemije i biohemije u našoj zemlji traju od osnivanja
Instituta za nuklearne nauke “Vin a” 1948. godine. Prvih
godina radjeno je sa prirodnim radionuklidima. Postignuti
rezultati i iskustva postala su baza za razvoj proizvodnje
vešta kih radionuklida. Krajem 1959.godine ostvarena je
prva lan ana reakcija u teškovodnom nuklearnom reaktoru
RA u Vin i. Manje od dve godine kasnije po ela je redovna
proizvodnja otvorenih i zatvorenih izvora zra enja tako da je
ve 1967. godine bilo oko sto korisnika iz medicine,
istraživa kih ustanova i industrije. Razvijeno je oko 70
radioaktivnih proizvoda sa oko 25 radionuklida. Godišnja
proizvodnja 32P, 35S, 131I, 198Au i drugih radionuklida, bila je
oko 2,77 TBq. Proizvedeno je preko 100 TBq 60Co za
terapiju i oko 74 TBq radiografskih izvora 192Ir i 60Co [1].
Pored dijagnostike u kojoj dominiraju 99mTc i
radiofarmaceutici obeleženi ovim radionuklidom, poslednjih
godina velika pažnja se posve uje i nuklearno-medicinskoj
terapiji.
U radu su prikazani postupci dobijanja najvažnijih
radionuklida u reaktoru i ciklotronu. Dati su takodje pravci
daljeg razvoja ove problematike u smislu dobijanja novih
radionuklida i radiofarmaceutika. Cilj je da novi proizvodi
budu maksimalno mogu e prilagodjeni predvidjenim
specifi nim namenama. Ovaj rad ne pretenduje da predstavlja
potpun pregled razvoja ove složene problematike. Dati su
samo najvažniji primeri proizvodnje otvorenih izvora
zra enja za primenu u nuklearnoj medicini. Uklju eni su i
rezultati postignuti na ovom polju u Laboratoriji za
radioizotope Instituta za nuklearne nauke “Vin a”.
2. PRIMENA RADIONUKLIDA U MEDICINI
Razlog za veliku primenu radionuklida u medicini
je, u stvari, prost. Naime, svako sredstvo uneto u organizam,
bilo u svrhu dijagnostike ili terapije, mora što manje remetiti
njegove funkcije. Postupci koji koriste radionuklide su vrlo
pogodni. Imaju veliku osetljivost a pri tome se koriste
izuzetno niske koncentracije supstanci tako da se, kod
radiofarmaceutika, hemijske osobine obeleženog molekula
skoro i ne remete. Zbog toga e i ubudu e, bez obzira na
razvoj metoda kod kojih se ne koriste radionuklidni traseri,
njihova primena mnogim slu ajevima biti neizbežna.
U principu, da bi se mogao uvesti u rutinsku praksu
u medicini, radionuklid mora zadovoljiti nekoliko bitnih
kriterijuma:
- treba da ima odgovaraju e fizi ke (vrsta i energija zra enja i
vreme poluraspada), hemijske i biološke osobine,
- mora postojati nuklearna mašina za odvijanje nuklearne
reakcije kojom se radionuklid može proizvesti,
- izabrana nuklearna reakcija mora dati dovoljne aktivnosti
traženog radionuklida odgovaraju eg kvaliteta,
- mora postojati uhodan i standardizovan postupak izdvajanja
radionuklida, obeležavanja radiofarmaceutika i kontrole
kvaliteta,
- proizvodnja radioaktivnih lekova - radionuklida i
radiofarmaceutika mora biti organizovana tako da omogu uje
redovno snabdevanje korisnika, uz pristupa nu cenu.
Prvi biološki eksperimenti sa prirodnim
radionuklidom ThB (212Pb) objavljeni su 1920. godine. G. de
Heveši, koji se smatra “ocem nuklearne medicine”, je tokom
boravka u institutu Nilsa Bora u Kopenhagenu dodavao
radioaktivno olovo u rastvor u kojem je gajen bob.
Elektroskopom je pratio raspodelu radioaktivnosti u
pojedinim delovima biljke ime je otkriven na in pra enja
metabolizma.
Kasnije su, osim teškog i toksi nog olova, koriš eni
i drugi prirodni radionuklidi (210Bi, 226Ra). Kada je E.Fermi,
nakon otkri a neutrona 1932. godine, napravio prvi
neutronski izvor, de Hevesy je za svoja ispitivanja koristio 32P koji nastaje ( ,n) reakcijom na lakim elementima kao što
je berilijum.
Puštanjem u rad prvog ciklotrona radionuklidi
postaju dostupni u daleko ve em broju i aktivnostima.
Zbornik radova XLVIII Konf za ETRAN, a ak, 6-10 juna 2004, tom IV
Proc. XLVIII ETRAN Conference, a ak, June 6-10, 2004, Vol. IV
36
Po inje primena 32P pri terapiji leukemije. Ranih tridesetih
godina prošlog veka dobijeni su kratkožive i “organski”
pozitronski emiteri 11C, 13N, 15O i 18F. Takodje, po inje
primena radionuklida joda u dijagnostici i terapiji kancera
tireoidee a zatim i 89Sr u terapiji, na primer za palijativnu
terapiju bola kod metastaza u kostima. Godine 1937. otkriven
je i 99mTc koji e, medjutim, zauzeti svoje, sada tako
istaknuto, mesto tek više od dve decenije kasnije.
Veliki pomak nastaje 1946.godine kada nuklearni
reaktori postaju dostupni za rad u mirnodopske svrhe i kada
ove mašine preuzimaju primat u proizvodnji radionuklida.
Uvodjenjem scintilacionih broja a i skenera kao i
koriš enjem obeleženih jedinjenja, tehnika radioindikatora
koju je uveo de Heveši, postaje široko prihva ena a u
mnogim slu ajevima i nezamenjiva u medicini, kako u
dijagnostici tako i u terapiji (60Co).
Dostupnost ovih, kao i drugih, radionuklida dovodi
do razvoja RIA (Radio Immuno Assay) tehnike za
odredjivanje koncentracija hormona, enzima, proteina seruma
i mnogih drugih supstanci in vitro tehnikom. Opis metode i
njene primene nisu uklju eni u ovaj rad. Takodje, u rad nisu
uklju eni ni zatvoreni izvori zra enja.
Krajem pedesetih godina prošlog veka razvijeni su
generatori 99Mo/99mTc i 90Sr/90Y, ime i kratkožive i
radionuklidi postaju dostupni korisnicima koji, iz geografskih
ili ekonomskih razloga, nemaju pristup reaktoru odnosno
ciklotronu. U to vreme, takodje po inje i takozvana “nova”
ciklotronska era. Ove mašine, pored pozitronskih emitera 11C, 13N, 15O i 18F, omogu uju dobijanje i mnogih drugih važnih
radionuklida, kao što su 111In, 123I i 201Tl. U komercijalnu
upotrebu uvodi se prva gama kamera ime nuklearno
medicinska dijagnostika postaje rutinska metoda.
3. PROIZVODNJA RADIONUKLIDA ZA PRIMENU U
MEDICINI
Radionuklidi nastaju nuklearnim reakcijama u
reaktorima i akceleratorima (naj eš e ciklotronima).
Zna ajan izvor kratkožive ih radionuklida su radionuklidni
generatori. Ovi uredjaji zasnivaju se na paru: dugožive i
predak-kratkožive i potomak. Predak, vezan za odredjeni
substrat, šalje se korisniku gde se vrši separacija potomka.
Predak, radioaktivnim raspadom, generiše novu aktivnost
potomka tako da se separacija ponavlja sve dok se predak ne
raspadne odnosno njegova aktivnost ne opadne do nivoa kada
se više ne može vršiti separacija ili dobijeni potomak po
svojim karakteristikama više ne zadovoljava kriterijume.
Radionuklid-predak se dobija odgovaraju im nuklearnim
reakcijama u reaktoru ili ciklotronu.
Proizvodnja radionuklida može se podeliti u
nekoliko faza: izbor nuklearne reakcije, izbor, konstrukcija i
postavljanje mete, ozra ivanje, radiohemijska obrada i
kontrola kvaliteta.
U principu, nema bitnih razlika izmedju proizvodnje
u reaktoru i ciklotronu. U prvoj mašini dobijaju se beta i
gama emiteri, relativno dugih vremena poluraspada. Podaci o
efikasnim presecima uglavnom su dobro poznati. Priprema,
postavljanje i ozra ivanje mete su relativno jednostavni.
Prednost reaktora je i mogu nost istovremenog ozra ivanja
ve eg broja uzoraka. Usled dužih vremena poluraspada,
vreme potrebno za izvodjenje postupaka radiohemijske
obrade i obeležavanja nije kriti an faktor. Zaostaju male
koli ine radioaktivnog otpada (osim u slu aju fisije).
Nedostatak je naj eš e niska specifi na aktivnost dobijenog
radionuklida (osim kod izuzetaka, kao što su 125I i 131I i kod
fisije).
Prednost ciklotrona je dobijanje kratkožive ih
radionuklida visokih specifi nih aktivnosti i, naro ito,
mogu nost dobijanja pozitronskih emitera. Medjutim,
potrebno je dobro poznavanje svih parametara reakcije da bi
mogli da se izra unaju prinosi, odrede udeli radionuklidnih
ne isto a i pripremi odgovaraju a meta ija je izrada naj eš e
komplikovana (i skupa). Tokom ozra ivanja, pored ostalih
uslova (vakuum, vodjenje snopa, itd), neophodno je dobro
hladjenje. Koli ina radioaktivnog otpada je zanemarljiva.
Zbog kratkog vremena poluraspada, postupci radiohemijske
obrade i obeležavanja moraju biti brzi i, po mogu nosti, što
više automatizovani.
3.1. Radionuklidi za dijagnostiku
Glavna nuklearna reakcija u reaktoru je (n, ) koja se
odigrava zahvatom termalnih neutrona pri emu nastaje
radionuklid jezgra mete i emituje se jedan gama kvant.
Osnovni nedostatak je niska specifi na aktivnost proizvoda
što može da ograni i njegovu primenu. U tabeli 1 navedeni su
glavni radionuklidi koji se rutinski dobijaju reakcijama (n, )
i/ili (n,f), tj. fisijom uranijuma 235U 2 .
Tabela 1. Karakteristike radionuklida gama emitera koji se u
nuklearnom reaktoru dobijaju reakcijom (n, ) i (n,f) 2
Radio
nuklid
(T1/2)
Meta
Na in raspada i energija
E -max, MeV
E , MeV; prinos (%) 24Na
(15 h)
Na2CO3 E -max=1.39 MeV
E '=2.754 (99,8) 47Ca
(4,54 d)
46CaCO3
(oboga ena meta) E -
max=1.987 MeV
E = 1.296 (75) 51Cr
(27,8 d)
Cr2O3 EC
E =0.32 (9,8) 59Fe
(44,6 d)
58Fe2O3 E -max=0.465 MeV
E = 1.099 (56) 75Se
(120 d)
74Se
(oboga ena meta)
Elektron-emiter
E = 0.264 (58,5) 85Sr
(64,5 d)
84SrCO3 EC
E =0.513(99,2) 99Mo
(66 h)
MoO3
(oboga ena meta) 235U(n,f)99Mo
E -max=1,214 MeV
E = 0,740 (13) 99mTc
(6 h)
Generator:99Mo/99mTc
EC
E =0,141(87) 131I
(8 d)
130Te(n, )131Te
( -) 131I235U(n,f)131I
EC
E = 0.364 (82,4)
197Hg
(64,1 h)
196HgO EC
E =0.191(0,5) 203Hg
(46,6 d)
HgO EC
E = 0.279 (81,5) 198Au
(2,7 d)
Au E -max=0.960 MeV
E =0.411(95,5)
Medjutim, postoje i izuzeci. Na primer, u nekim
slu ajevima, energija uzmaka može biti ve a od energije
37
hemijske veze (Silard- almersov efekat). To je slu aj kod 51Cr(III) pa se, ozra ivanjem Cr(VI) i separacijom na osnovu
razlike u valentnim stanjima, dobija 51Cr visoke specifi ne
aktivnosti. Drugi primer je kada od nastalog radionuklida,
beta raspadom ili elektronskim zahvatom, nastaje potomak
koji pripada nekom drugom hemijskom elementu. Ovakvim
reakcijama dobijaju se dva vrlo važna radionuklida joda – 125I
i 131I. Isto tako, beta raspadom 161Gd koji nastaje (n, )
reakcijom na stabilnom 160Gd, nastaje beta emiter 161Tb koji
se koristi u terapiji.
U tabeli 2 prikazani su radionuklidi koji se u
reaktoru dobijaju reakcijama (n,p) i (n, ). To su “ isti” beta
emiteri, tj. oni koji nemaju prate e gama zra enje.
Tabela 2. Karakteristike radionuklida dobijenih nuklearnim
reakcijama (n,p) i (n, )
Nuklearna
reakcija
Radio
nuklid
T1(2 Na in
raspada E -
max
(MeV) 14N(n,p) 14C 5730 a - 0.156 32S(n,p) 31P(n, )
32P 14.3 d - 1.710
35Cl(n,p) 35S 87.5 d - 0.167 6Li(n, )
3H 12.3 a - 0.0186
U Laboratoriji za radioizotope razvijeni su postupci
za dobijanje više vrlo zna ajnih radionuklida. Neki od njih,
na primer, za dobijanje 35S, medjunarodno su verifikovani i
preporu eni od strane Medjunarodne atomske agencije
(IAEA). Koriš enjem mete od MgSO4 a po reakciji 32S(n,p),
dobijen je 32P «bez nosa a». Za dobijanje 131I «bez nosa a»
ozra ivana je telurna kiselina. Koriš enjem ve pomenutog
Silard- almersovog efekta, dobijen je 51Cr visoke specifi ne
aktivnosti. Za potrebe medicine razvijeni su i postupci za
dobijanje 198Au i 203Hg [3].
Tehnecijum-99m je ve decenijama najvažniji
dijagnosti ki radionuklid. Procenjuje se da se on koristi u oko
90% svih pretraga u kojima se primenjuju radionuklidi.
Otežano snabdevanje usled njegovog relativno kratkog
vremena poluraspada od 6 h, rešeno je razvojem 99Mo/99mTc
generatora što je, uz uvodjenje gama kamere, odlu uju e
uticalo na razvoj nuklearne medicine. Smatra se da je sam 99mTc više doprineo nego svi ostali radionuklidi zajedno.
Da bi se pokrile sve ve e potrebe za 99mTc
neophodne su dovoljne aktivnosti pretka 99Mo odgovaraju eg
kvaliteta. U tabeli 3 prikazane su nuklearne reakcije za
dobijanje 99Mo kao i prinosi na fluksu neutrona od 1013 n cm-
2 s-1 [4].
Tabela 3. Nuklearne reakcije i prinosi 99Mo (fluks neutrona:
1013 n cm-2 s-1) [4]
Nuklearna
reakcija
Efikasni presek
x10-24 cm2Prinos 99Mo
(GBq)98Mo(n, ) 0,13 8 235U(n,f) 586 914
Glavna reakcija za dobijanje velikih aktivnosti 99Mo
je fisija uranijuma.
Razvijeno je više tipova generatora, u zavisnosti od
postupka separacije 99mTc (hromatografija, ekstrakcija,
sublimacija, gel).
Dominatan je hromatografski tip kod koga je
(n,f)99Mo adsorbovan na koloni od Al2O3. Separacija 99mTc
vrši se eluiranjem sa 0,9% NaCl.
O radionuklidnom generatoru 99Mo/99mTc postoji
obimna literatura. Razvijen je i u Laboratoriji za radioizotope
Instituta za nuklearne nauke “Vin a” [5].
U tabeli 4 navedeni su podaci o najvažnijim
ciklotronskim gama emiterima 6 .
Tabela 4. Ciklotronski radionuklidi gama emiteri za primenu
u medicini 6
Radionuklid
(T1/2)
Nuklearna
reakcija
Na in
raspadaE , MeV,
(prinos, %) 67Ga
(78,1 h)
66Zn(d,n) EC(100) 0,184(20,4
)
0,300(15) 97Ru
(2,88 d)
natMo(3He,xn) EC(100) 0,215(91)
0,324(11) 111In
(2,83 d)
111Cd(p,n) EC(100) 0,171(91)
0,245(94) 123I
(13 h)
124Xe(p,2n)123Xe123Xe 123I
EC(100) 0,159(83)
167Tm
(9,25 d)
natEr(3He,pxn) EC(100) 0,207(42)
211Tl
(73,5 h)
203Tl(p,3n)201Pb 201Pb 211Tl
EC(100) 0,167(8,8)
Kratkožive i gama emiteri mogu se dobiti i
koriš enjem odgovaraju ih generatora koji su dati u tabeli 5.
Uklju ene su i reakcije za dobijanje pretka.
Tabela 5. Radionuklid-predak i nuklearna reakcija za
njegovo dobijanje kod komercijalnih generatora za dobijanje
kratkožive ih gama emitera
Predak (T1/2) Nuklearna
Reakcija
Potomak
(T1/2)81Rb (4,58 h) natKr(p,2n)81Rb 81mKr (13 s) 87Y (80,3 h) natSr(p,2n)87Y 87mSr (2,8 h)
195mHg (41 h) Au(p,3n)195mHg 195mAu (30 s) 201Pb (9,4 h) 203Tl(p,3n)201Pb 201Tl (73,5 h)
Interesantan primer je generator za dobijanje 211Tl
koji nalazi primenu u kardiologiji. Nuklearna reakcija 203Tl(p,3n)201Pb 201Tl se odvija u dve faze. U prvoj,
ozra ivanjem mete od stabilnog 203Tl, nastaje 201Pb koji, u
drugoj fazi, beta raspadom i vremenom poluraspada od 9,4 h,
prelazi u 201Tl. Posle ozra ivanja, mokra radiohemijska
separacija se, takodje, vrši u dve etape. U prvoj, 201Pb se
odvaja od neproreagovane mete i ostavlja da stoji oko 32 asa
da se raspadne. U drugoj, sledi separacija 201Tl od 201Pb. Kod
generatora, odvojeni 201Pb se odmah adsorbuje na anjonski
izmenjiva a vreme ekanja koristi za transport do korisnika
gde se vrši separacija 201Tl. Nedostatak postoje ih rešenja je
nedovoljna otpornost organske smole na zra enje i potreba za
velikom zaštitom od zra enja (uranijumski kontejner).
U tabeli 6 prikazane su nuklearne reakcije za
dobijanje pozitronskih emitera i njihove karakteristike. Ovi
radionuklidi se koriste za PET (Pozitron Emission
Tomography) i 0,511 SPET (Single Photon Emission
Tomography).
38
Tabela 6. Karakteristike i na in dobijanja pozitronskih
emitera u ciklotronu
Radionuklid
(T1/2)
Nuklearna
reakcija
Na in
raspadaE ,MeV,
(prinos, %) 11C (20,4
min)
14N(p, ) +(99,8)
EC(0,2)
0,511(199,6)
13N (10 min) 16O(p, ) +(100) 0,511(100) 15O (2 min) 14N(d,n)
15N(p,n)
+(99,9)
EC(0,1)
0,511(199,8)
18F
(109,6 min)
18O(p,n) 20Ne(d, )
+(97)
EC(3)
0,511(194)
U tabeli 7 prikazano je nekoliko primera
radionuklida pozitronskih emitera koji se dobijaju
koriš enjem odgovaraju ih generatora.
Tabela 7. Generatorski parovi predak/potomak i karakte-ristike radionuklida potomka - pozitronskog emitera
Radionuklid
predak
(T1/2)
Radionuklid
potomak
(T1/2)
Na in
raspada
potomka
E ,MeV,
(prinos, %)
62Zn
(9,2 h)
62Cu
(9,7 min)
+(98)
EC(2)
0,511(196)
68Ge
(271 d)
68Ga
(68,3 min)
+ (90)
EC(10)
0,511 (180)
1,077 (3)
82Sr
(25 d)
82Rb
(1,3 min)
+ (96)
EC(4)
0,511 (92)
0,776 (13,8)
U tabeli 8 navedeni su osnovni podaci – nuklearna
reakcija i prinos, za dobijanje radionuklida pretka za
generatore iz tabele 7.
Tabela 8. Glavne nuklearne reakcije za dobijanje
radionuklida pretka za generatorske sisteme kod kojih je
potomak kratkožive i pozitronski emiter
Radionuklid
predak (T1/2)
Nuklearna reakcija Teor.prinos za
debelu metu
(MBq/ Ah) 62Zn (9,2 h) 63Cu(p,2n)62Zn 144 68Ge (271 d) RbBr(p,spall)68Ge 0,15
82Sr (25 d) Mo(p,spall)82Sr 3,7
3.2. Radionuklidi za terapiju
U tabeli 9 date su osnovne karakteristike
radionuklida beta emitera za primenu u terapiji kao i
nuklearne reakcije za njihovo dobijanje. U terapiji važno
mesto zauzimaju i 131I i 32P ije su karakteristike i na in
dobijanja dati u tabelama 1 i 2.
Visoke LET vrednosti i domet u tkivu od svega
nekoliko pre nika elije, ini alfa estice vrlo pogodnim za
primenu u terapiji. Medjutim, lista kandidata je kratka i sadrži
samo pet radionuklida. To su: 211At, 212Bi, 213Bi, 233Ra i 255Fm.
U tabeli 10 date su fizi ke karakteristike najvažnijih
alfa emitera i na in dobijanja 7 .
U praksi najviše je radjeno sa 211At. On nastaje
radioaktivnim raspadom pretka 211Rn koji se, sa svoje strane,
može dobiti koriš enjem nekoliko nuklearnih reakcija, na
primer, spalacionim reakcijama na torijumu: 232Th(p,spal.)211Rn 211At. Ovakav generatorski sistem,
medjutim, još nije razvijen ve se 211At dobija direktno,
bombardovanjem mete od bizmuta alfa esticama energije 28
MeV, po reakciji 209Bi( ,2n)211At.
Tabela 9. Radionuklidi za primenu u terapiji i nuklearne
reakcije za njihovo dobijanje
Radio-
nuklid
(T1/2)
Nuklearna reakcija E -
max,
MeV
E , MeV
(prinos, %)
67Cu
(14,3 d)
67Zn(n,p)
Ga(p,spal.) 68Zn(p,2p)
0,7 0,185 (49)
89Sr
(50,5 d)
88Sr(n, ) 1,5 -
90Y
(2,7 d)
Generator: 90Sr/90Y
235U(n,f)90Sr
2,3 -
125I
(60,2 d)
124Xe(n, )125Xe(EC)125I
Ožeovi
elektro
ni
0,035 (7)
124I
(4,2 d)
124Te(p,n) 124Te(d,2n)
2,0 ( +) 0,603 (61)
153Sm
(1,9 d)
152Sm(n, ) 0,8 0,103 (30)
186Re
(3,7 d)
185Re(n, ) 1,1 0,137 (9)
188Re
(17 h)
Generator: 186W( ,2n)188W
( -) 188Re
2,0 0,155 (15)
Tabela 10. Radionuklidi alfa emiteri za primenu u nuklearno medicinskoj terapiji
Radionuklid
(T1/2)E ,max
(MeV)
E ,MeV;
(prinos,%)
Dobijanje
211At
(7,2 h)
5,87 0,07 (13) 209Bi( , 2n)
Generator: 211Rn/211At
212Bi
(60 m)
6,05 0,727 (6,3) Generator: 224Ra/212Pb/212Bi
213Bi
(45,6 m)
5,87 0,44 (16) Generator: 225Ra/225Ac/213Bi
223Ra
(11,4 h)
5,71 0,269 (14) Generator: 227Th/223Ra
255Fm
(20,1 h)
7,02 0,08 (0,01) Generator: 255Es/255Fm
Kod generatora za dobijanje 212Bi, radionuklid
predak obi no je 224Ra. Medjutim, njegovo vreme
poluraspada je samo 3,6 d. Zato se u generatoru može
koristiti prvi lan u lancu raspada a to je 228Th (T1/2 = 1,9 a)
koji, alfa raspadima, preko 224Ra (T1/2=3,6 d), 220Rn (T1/2=55
s) i 216Po (T1/2=0,2 s) daje 212Pb (T1/2=10,6 h) i koji, beta
raspadom, prelazi u 212Bi. Medjutim, ovde je nedostatak u
tome što zra enje dugožive eg 228Th razara adsorbens a
potrebne su i posebne mere zaštite od alfa zra enja.
39
4. RADIONUKLIDI I RADIOFARMACEUTICI U
DIJAGNOSTICI
Najvažniji radionuklidi (osim 99mTc koji je posebno
obradjen) kao i njihovi hemijski oblici za primenu u medicini
prikazani su u tabeli 9 8 .
Tabela 11. Radionuklidi dobijeni u nuklearnom reaktoru,
njihovi hemijski oblici i indikacije za primenu 8
Radio
Nuklid
Hemijski oblik Primena
32P Natrijum fosfat Dijagnostika tumora 51Cr EDTA
CrCl3
Brzina glomerulske
filtracije
Obeležavanje proteina
seruma in vivo131I Natrijum jodid
Hipuran
Bengalsko crveno
HSA
MAA
MIBG
Tireoidea-dijagnostika
polazno jedinjenje za RF
Renografija
Scintigrafija jetre
Odredjivanje zapremine
krvi
Perfuziona scintigrafija
plu a
Dijagnostika benignih i
malignih tumora 198Au Koloid Scintigrafija jetre 203Hg Hlormerodrin Scintigrafija bubrega
EDTA- etilendiamintetracetat; HSA-humani serum albumin;
MAA-humani serum albumin agregat; MIBG-meta-iodbenzil
gvanidin; RF-radiofarmaceutik
Hemija 99mTc je dobro poznata i na raspolaganju je
veliki broj radiofarmaceutika. Za rutinsku primenu razvijeni
su tako zvani pribori za obeležavanje (99mTc-kitovi). U
penicilinskoj bo ici, u liofiliziranom obliku, nalaze se sve
komponente koje e u estvovati u reakciji. Korisnik treba
samo da doda odredjenu aktivnost 99mTc, dobijenu eluiranjem
generatora.
U tabeli 12 prikazani su hemijski oblici i oblasti
primene nekih radiofarmaceutika obeleženih sa 99mTc. Dodate
su i orijentacione aktivnosti 99mTc koje se koriste pri
dijagnostici (MBq 99mTc/test) 8,9 .
5. RADIONUKLIDI I RADIOFARMACEUTICI U
TERAPIJI
Osnovni princip na kome se zasniva primena
radionuklida u terapiji je selektivna depozicija odredjenih
doza zra enja u tkivima ili organima koji se tretiraju. Glavni
parametri koji odredjuju mogu nost koriš enja datog
radionuklida su njegove fizi ke osobine: vrsta i energija
zra enja, grananje u radioaktivnom raspadu i vreme
poluraspada. Za terapiju u obzir, pre svega, dolaze oni koji
emituju esti no zra enje. To su alfa i beta emiteri kao i oni
koji, nakon elektronskog zahvata i/ili unutrašnje konverzije,
emituju elektrone. esti no zra enje se razlikuje po dometu u
tkivu, efektivnoj putanji, vrednostima LET i relativnoj
biološkoj efikasnosti (RBE). Prate e gama zra enje, ako je u
opsegu do oko 0,3 MeV, koristi se za dijagnostiku, za in vivo
odredjivanje lokalizacije datog radionuklida u zavisnosti od
vremena i za dozimetrijske svrhe.
Kod terapije, za razliku od dijagnostike kod koje je
tehnecijum prakti no neprikosnoven, ne postoji dominantan
radionuklid koji bi bio primenjiv u svim indikacijama. Efekat
terapije, osim od fizi kih osobina radionuklida, zavisi i od
vrste i lokalizacije tumora, prokrvljenosti, itd.
Tabela 12. Hemijski oblici, indikacije za primenu u dijagnostici i orijentacione aktivnosti 99mTc-
radiofarmaceutika 8,9
Indikacija Hemijski oblik
RF
Akt.
MBq/tes
t
Scintigrafija
mozga(stati na)
Scintigrafija
mozga (SPECT)
Protok krvi u
mozgu
TcO4-
TcO4-, DTPA, glukonat,
glukoheptonat, HM-PAO
HM-PAO
500
500
800
Scintigrafija
tireoidee
TcO4- 200
Radionuklidna
ventrikulografija
Scintigrafija
miokarda SPECT
Odredjivanje
zapremine krvi
Eritrociti
Izonitrili
MAA
1110
300
40
Scintigrafija plu a
(ventilacija)
Scintigrafija plu a
(perfuzija) sa
venografijom
Scintigrafija plu a
(SPECT)
DTPA-aerosol
MAA
MAA
80
160
200
Scintigrafija jetre
i slezine
Scintigrafija
bilijarnog sistema
Scintigrafija jetre
(SPECT)
Koloid
Iminodiacetati
Koloid
80
150
200
Scintigrafija
bubrega (static)
Scintigrafija
bubrega sa
renografijom
DMSA
DTPA, glukonat,
glukoheptonat, PAH,
MAG3
160
350
Scintigrafija
skeleta (SPECT)
Fosfati (PyP) i fosfonati
(MDP, DPD, i dr.)
800
Abdominalna
scintigrafija
Scintigrafija
pljuva nih žlezda
Sukralfat
TcO4-
200
40
Lokalizacija
bakterijske
infekcije
Ciprofloxacin 555
SPECT- single photon emission computerized tomography;
DTPA- dietilentriaminpentasir etna kiselina, HM-PAO-
heksametilpropilenamin oksim, MAA- humani serum
albumin agregat, DMSA- dimerkapto ilibarna kiselina, PAH-
p-aminohipurat, MAG3– merkaptoacetil triglicin, PyP-
pirofosfat; MDP- metilendifosfonat; DPD-2,3-
dikarboksipropan-1,1-difosfonat; RF- radiofarmaceutik
U tabeli 13 prikazani su radionuklidi i radiofarmaceutici kao i
glavne indikacije za njihovu primenu u terapiji 10 .
40
Tabela 13. Radionuklidi, hemijski oblici radiofarmaceutika i
glavne indikacije za primenu u terapiji 10
Radio-
nuklid
Radiofarmaceutik Indikacija za primenu
32P Fosfat
Mikrosfere
Koloid
Policythemia rubra vera;
koštane metastaze
Tumori jetre
Maligni izlivi 67Cu MoAb Tumori razli itih tkiva 89Sr Hlorid Palijativna terapija
bolova; osteosarkom 90Y Koloid
Mikrosfere
MoAb
Sinovektomija
Tumori jetre
Maligni izlivi 131I Natrijum jodid
MIBG
Lipiodol
Hipertireoza;
diferentovani karcinomi
štitaste žlezde
Feohromocitom;
karcinoid; neuroblastom;
medulski karcinom
štitaste žlezde
Tumori jetre 153Sm EDTMP Palijativna terapija
bolova 186Re Sulfid
DMSA
HEDP
Sinovektomija
Medulski karcinom
štitaste žlezde
Palijativna terapija
bolova 188Re HEDP
Perrenat
Peptidi
estice
MoAb
Palijativna terapija
bolova
Endovaskularna
radioterapija
Terapija tumora
Endoradioterapija
tumora
Ablacija kostne srži 211At MoAb Leukemija 212Bi MoAb Leukemija
MoAb- monoklonska antitela; MIBG-meta-
jodbenzilgvanidin; EDTMP-etilendiamintetrametilenfosfonat;
DMSA-dimerkapto ilibarna kiselina; HEDP-
hidroksietandifosfonat
6. DISKUSIJA
Nuklearni reaktor i ciklotron su dve
komplementarne mašine koje se koriste za rutinsku
proizvodnju radionuklida. Svaka ima svoje prednosti i
nedostatke. Prednost ciklotrona je u mogu nosti proizvodnje
kratkožive ih radionuklida a pre svega u dobijanju
pozitronskih emitera za PET. U reaktoru se za izazivanje
nuklearne reakcije koriste termalni i brzi neutroni a u
ciklotronima snoponi protona i deuterona. U nekim
slu ajevima, kao na primer, kod dobijanja 211At, koriste se i
alfa estice.
Razvoj u proizvodnji i primeni radionuklida i
radiofarmaceutika odvija se u nekoliko pravaca:
a) Pove anje prinosa i specifi ne aktivnosti radionuklida
To važi, pre svega, na reaktorske radionuklide. U
principu, prinos i specifi na aktivnost zavise od efikasnog
preseka i fluksa neutrona. Specifi na aktivnost odredjuje
primenu datog radionuklida. Ako je niska, dati radionuklid
može se koristiti, na primer, za dobijanje obeleženih
mikrosfera, koloida ili preparata za palijaciju bolova ali ne i
za obeležavanje monoklonskih antitela. To slu aj, na primer,
kod 117mSn.
Kod generatora 166Dy/166Ho ili 188W/188Re, predak se
dobija dvostrukim neutronskim zahvatom tako da se visoka
specifi na aktivnost može dobiti samo u reaktorima sa
fluksom neutrona oko 1015 n cm-2 s-1. Takvih reaktora je samo
nekoliko u svetu.
Prinos se može pove ati koriš enjem oboga enih meta.
Primer za to je reakcija 98Mo(n, )99Mo. Koriš enjem mete od
molibdena, oboga ene u 98Mo do skoro 100%, prinos se
može pove ati za oko deset puta. Medjutim, cene ovakvih
meta su esto izuzetno visoke tako da je, imaju i u vidu
mogu i prinos, njihovo koriš enje esto neopravdano.
Kao što je ve napomenuto, reakcija (n, ) daje
radionuklid niske specifi ne aktivnosti, “sa nosa em”, osim u
nekim izuzetnim slu ajevima kao što je dobijanje
radionuklida joda 125I i 131I. U nekim slu ajevima, promenom
nuklearne reakcije dobija se proizvod ve e specifi ne
aktivnosti. Primer je 32P (tabela 2). Umesto reakcije 51P(n, )
koja daje proizvod “sa nosa em”, reakcijom 32S(n,p) 32P
dobija se u obliku “bez nosa a”.
Nedovoljna specifi na aktivnost i nizak prinos reakcije 98Mo(n, ) bili su razlog što se sada 99Mo dobija isklju ivo iz
fisije uranijuma. Medjutim, bez obzira na nesumljive
prednosti fisije, ine se napori da se iznadje alternativa jer je
ovaj postupak vrlo skup i stvara velike koli ine
visokoaktivnog radioaktivnog otpada. Prvi korak je bio da se
veliki broj zemalja, medju kojima i naša, umesto sopstvene
proizvodnje opredelio za nabavku (n,f)99Mo iz uvoza. Tako
sada kanadska firma Nordion pokriva oko 80% svetskog
tržišta 99Mo. ine se i pokušaji da se iskoristi (n, )99Mo
uvodjenjem novih tehnologija separacije ili da se 99Mo iz
fisije zameni onim dobijenim u ciklotronu.
Kod ciklotronskih radionuklida naj eš e se koriste
oboga ene mete i specifi na aktivnost je vrlo visoka.
Medjutim, treba imati u vidu zavisnost prinosa od energije
projektila. Promenom nuklearne reakcije može se dobiti ve i
prinosi, kao, na primer, kod 123I (T1/2 = 13 h).
b) Pove anje radionuklidne isto e radionuklida
Pod radionuklidnim ne isto ama podrazumevaju se svi
ostali radionuklidi prisutni u datom radionuklidu. To mogu
biti izotopne (radionuklidi istog elementa) ili neizotopne
ne isto e. Poti u, pre svega, od reakcija sa primesama i
ne isto ama u meti. Njihov sadržaj se smanjuje koriš enjem
vrlo istih i oboga enih meta. Mogu nastati i reakcijama sa
ku ištem mete ili sa gasom nosa em, i sli no. Mogu nost
koriš enja datog radionuklida zavisi od udela i vremena
poluraspada radiokontaminanata.
Cilj je dobijanje radionuklida što ve e radionuklidne
isto e. Ove napore da se dobije proizvod što boljeg kvaliteta
dobro ilustruje 123I (T1/2 = 13 h). Postoje tri glavne nuklearne
reakcije za njegovo dobijanje: 124Te(p,2n)123I127I(p,5n)123Xe 123I124Xe(p,2n)123Cs(EC) 123Xe (EC) 123I
41
Kod prve dve reakcije glavne radionuklidne ne isto e su 124I(T1/2= 4,2 d) i 125I(T1/2=60 d). Njihov udeo sa vremenom
raste tako da 123I, dobijen po prvoj reakciji, može da se koristi
samo na dan proizvodnje jer je udeo 124I oko 4%. Druga
reakcija daje bolju radionuklidnu isto u (udeo 124I je oko
0,7%). Kona no, najbolji rezultat (udeo 124I 0,01%) daje
tre a reakcija. Medjutim, ovde treba imati u vidu i prinose.
Najbolje daje druga reakcija ali za njeno odigravanje potrebni
su snopovi protona velikih energija (65 MeV). Tre a reakcija
daje nešto niže prinose, ali je kvalitet 123I izuzetan.
Nedostatak je, medjutim, visoka cena oboga ene gasne mete.
c) Status i perspektive proizvodnje radionuklida u reaktoru i
ciklotronu
Proizvodnja radionuklida za medicinsku primenu izvodi
se u obe nuklearne mašine. Za rutinsku proizvodnju, reaktor
se koristi za dobijanje velikih aktivnosti 3H, 14C, 35S, 32P, 51Cr, 125I, 131I i nekih drugih radionuklida. Naro ito je važna
reakcija fisije uranijuma kod koje se, izmedju ostalih, iz
ozra ene mete izdvajaju vrlo bitni radionuklidi 99Mo, 125I i 131I.
Najve a potražnja u terapiji je za 32P, 67Cu, 89Sr, 90Y, 103Pd, 117mSn, 153Sm, 165Dy i 186Re. Važna su i dva
generatorska sistema: 166Dy/166Ho i 188W/188Re.
Od ciklotronskih radionuklida prioritet u proizvodnji
imaju 11C, 13N, 15O i 18F koji se koriste za PET i 0,511 MeV
SPET. Pored njih od interesa su 64Cu, 124I i generatorski
parovi 68Ge/68Ga i 82Sr/82Rb.
U fazi istraživanja je još nekoliko radionuklida kao
što su 38K, 45Ti, 73Se, 75Br, 76Br, 82mRb, 94mTc,124I kao i
generator 62Zn/62Cu.
Za klini ki SPET koriste se 67Ga, 111In, 123I i 201Tl.
Komercijalni proizvodi su 18F, 67Ga i 103Pd, kao i generatori 81Rb/81mKr, 123Xe/123I i 201Pb/201Tl.
Neki reaktorski radionuklidi za terapiju mogu se
dobiti i u ciklotronu: 64Cu, 67Cu, 103Pd, 186Re i 211At.
c) Razvoj proizvodnje radionuklida za specifi ne namene
Primer prilagodjavanja proizvodnje radionuklida
specifi nim primenama je 117mSn. Za razliku od 32P, 89Sr, 131I, 153Sm ili 186Re, ovaj radioterapeutik nije beta emiter ve se
raspada izomernim prelazom uz emisiju konverzionih
elektrona diskretnih energija i malog dometa u tkivu (0,2-0,3
mm). Za poredjenje, kod 89Sr srednji domet iznosi 2,4 mm a
kod 32P 3,0 mm. Prate e gama zra enje od 0,159 MeV je u
opsegu povoljnom za pra enje akumulacije spoljnim
detektorima.
Pretpostavka na kojima po iva njegova primena je
da e zra enje, pod uslovom dobre akumulacije u ciljnom
tkivu, usled niže energije i manjeg dometa manje da ošte uje
okolno zdravo tkivo. Uporedni podaci, prikazani u tabeli 14,
pokazuju da je kod 117mSn-DTPA odnos kost/srž napovoljniji
11 .
Glavni problem je dobijanje 117mSn dovoljno visoke
specifi ne aktivnosti. To bi se moglo posti i samo u
ciklotronu. Najoptimalnije rešenje, ne samo za 117mSn, bila bi
konstrukcija namenske mašine, uz mogu nost dobijanja i
drugih radionuklida, uz prihvatljivu cenu.
Na osnovu podataka iz literature može se o ekivati
da e uskoro do i do komercijalne proizvodnje generatora za
212Bi kao i za 213Bi. Potreban je dalji razvoj postupaka za
dobijanje radiofarmaceutika obeleženih ovim alfa emiterima.
Postoji tendencija da proizvodnja nekih radionuklida
iz reaktora predje na ciklotron. Razloga ima više i ovde e
biti pomenuti samo neki. Ve je re eno da bi se tako mogle
dobiti visoke specifi ne aktivnosti (117mSn, 186Re i drugi).
Pokušaji da se izbegne fisija uranijuma još nisu dali
zadovoljavaju i rezultat. Jedna od mogu ih reakcija je 100Mo(p,2n)99mTc ali se njome dobija direktno 99mTc koji se
može koristiti samo za lokalne potrebe. Kod 103Pd, razlog za
razvoj ciklotronske proizvodnje je što se ne može nabaviti
visoko oboga ena meta od 102Pd za reakciju (n, ).
Tabela 14. Uporedjivanje doza zra enja (nGy/Bq) za 117mSn(IV)-DTPA i druge radionuklide za primenu u terapiji
11
Radionuklid Površina
kostiju nGy/Bq
Kostna srž
nGy/Bq
Kost/srž
89SrCl2186Re-HEDP
153Sm-EDTMP 117mSn-DTPA
17
1,9
4,15
17,6
11
0,8
0,7
2,6
1,5
2,3
5,9
6,7
DTPA - dietiletriaminpentasir etna kiselina; HEDP-
hidroksietandifosfonat; EDTMP – etilendiamintetrametilen
fosfonat
Ciklotronski 123I se u dijagnostici sve više koristi
kao zamena za 131I ali velika prepreka je izuzetno visoka cena
gasne mete.
d) Radiohemija i radiofarmacija
Izvestan broj radionuklida se u praksi koristi u
jednostavnom, jonskom, obliku. Na primer, natrijumjodid-131I
koristi se za tretiranje karcinoma i hiperfunkcije štitaste
žlezde a 89Sr-hlorid za palijativnu terapiju bola kod metastaza
u kostima. Takodje, jedan od važnih radiodijagnosti kih
sredstava u kardiologiji je i 201TlCl. Medjutim, u najve em
broju slu ajeva, da bi se dobio radioaktivni lek, potrebne su
sinteze kompleksa metal/ligand, obeležavanje biomolekula,
formiranje estica, koloida, itd.
Za sve preparate potrebno je poznavanje niza
karakteristika. To su, pre svega, njegove radiohemijske,
hemijske i biološke osobine. Zatim, to je biolokalizacija koja
zavisi od niza fizioloških i biohemijskih parametara i ije
poznavanje direktno uti e na dozimetriju (odnos doza u
ciljnom i zdravom organu ili tkivu) i na biološki odgovor
ciljnih i elija zdravog tkiva. Važan parametar je in vivo
farmakokinetika. Jedan od na ina za njeno kvalitativno
pra enje koristi prate e gama zra enje radionuklida. Postoji
na in i za njeno kvantitativno pra enje u terapiji. Uslov je da
postoji odgovaraju i homolog koji je kratkožive i pozitronski
emiter. Prvo se pomo u, na primer pozitronskog emitera 124I,
odredi kinetika akumulacije radiofarmaceutika, a zatim
primeni terapijska doza 125I ili 131I. Takvi parovi su i 86Y i 90Y
ili 142Sm i 153Sm. To je na in da se kvantitativno odredi
kinetika razli itih radiofarmaceutika što je od velike važnosti
za planiranje i uspeh terapije za svaki specifi ni slu aj.
Mogu e su i druge kombinacije. Na primer, za ve e tumore
pogodniji su beta emiteri ve ih energija kao što su 90Y, 166Ho
ili 188Re. To zna i da se, kada se postigne smanjenje tumora,
može primeniti neki od radionuklida nižih energija (na primer 117mSn). Važan parametar je i ravnomerna raspodela
42
radionuklida u tumoru. Jedan od na ina da se to obezbedi je
koriš enje nekoliko vrsta obeleženih monoklonskih antitela.
Zadatak radiofarmakologije je razvoj koncepata
obeležavanja molekula nosa a kojim se radionuklid
transportuje do mesta primene. Prva generacija
radiofarmaceutika bila su prosta jedinjenja, estice i koloidi
koima su pra ene osnovne fiziološke funkcije organizma.
Sada je na delu ve tre a generacija kojom se prate
metaboli ke i fiziološke funkcije. Kao molekuli nosa i
najbolje perspektive imaju obeležena monoklonska antitela,
peptidi i proteini.
7. ZAKLJU AK
Primena radionuklida u medicini e i u budu nosti
biti prisutna, verovatno ak i u ve em obimu nega sada, bez
obzira na razvoj drugih, ne-radioaktivnih, tehnika. Razlog je,
u prvom redu, velika osetljivost zajedno sa mogu noš u
pra enja procesa u zatvorenom sistemu kakav je ljudsko telo,
spoljnim detektorima. Koncentracije radioaktivnih lekova su
tako niske da nemaju nikakav farmakodinami ki efekat. Pri
razmatranju perspektiva treba imati u vidu i stav javnog
mnenja kako u pogledu zaštite okoline u smislu mogu ih
akcidenata i odlaganja radioaktivnog otpada tako i u pogledu
troškova pogona postoje ih, dekomisije zatvorenih i
izgradnje novih nuklearnih mašina.
Glavni izvor radionuklida za medicinu i ostale
namene su nuklearni reaktori i ciklotroni. Sada se
proizvodnja zasniva se na po oko 40 reaktorskih odnosno
ciklotronskih proizvoda. Generatori su, takodje, postali
rašireni na in dobijanja radionuklida kra ih vremena
poluraspada.
Perspektive se mogu, pre svega, videti u daljem
razvoju proizvodnje kratkožive ih ciklotronskih radionuklida,
što je takodje u skladu sa zahtevima o zaštiti okoline jer se
generišu minimalne koli ine radioaktivnog otpada.
Tehnologija koja je sada u usponu je emisiona
tomografija (PET i SPET). Njena prednost nije samo u
domenu dijagnostike. Ona pruža i mogu nost prou avanja na
molekulskom nivou in vivo. To treba da omogu i
razumevanje razvoja bolesti na biohemijskom nivou. PET
omogu ava nova saznanja o hemizmima mozga, srca, u
razvoju i procesima u tumorima, itd.
Oblast koja ponovo dobija na zna aju je terapija.
Iako ne postoji idealan radionuklid kao tehnecijum u
dijagnostici, postignuta su zna ajna dostignu a u tretiranju
tumora, pra enju i kontroli terapije.
Pri proizvodnji radioaktivnih lekova razvoj ide u
pravcu dalje automatizacije u cilju izdvajanja traženog
radionuklida ili dobijanja polaznih jedinjenja (tako zvanih
prekursora) za dalje sinteze. To je naro ito odnosi na
kratkožive e, «organske», pozitronske emitere za primenu u
onkologiji, kardiologiji i neurologiji. Najviše koriš en i
najpoznatiji primer je 18F sa uredjajem za sintezu 2-18FDG (2-
fluoro-2-deoksi-D-glukoza).
Za razliku od, na primer, 99mTc ili 131I, prepreka široj
primeni mnogih drugih a potencijalno vrlo interesantnih
radionuklida ima više. To može biti nepostojanje pouzdanih
postupaka za dobijanje, visoka cena mete, itd. Za neke
nuklearne reakcije potrebne su mašine posebnih
karakteristika, na primer, reaktori sa visokim fluksom
neutrona ili ciklotroni sa snopovima projektila velikih
energija. Mogu e rešenje je u konstrukciji namenskih mašina
pri emu treba imati u vidu ekonomi nost.
Zadatak radiohemije i radiofarmacije je kompleksan
i uklju uje razvoj novih bioloških trasera visokog afiniteta za
specifi ne namene. To su, na primer, sinteti ki peptidi i
hormoni. Potreban je i dalji razvoj postupaka separacije kao i
novih radiofarmaceutika odnosno puteva i mehanizama
nakupljanja aktivnosti u ciljnom organu ili tkivu.
LITERATURA
1 .Teofilovski, “Proizvodnja radioaktivnih izotopa”, IBK-832 (Hemija), str.16-20 (1969).
2 J.Vu ina, “Proizvodnja radionuklida za primenu u
medicini”, u: N.Vanli -Razumeni , Radiofarmaceutici-
sinteza, osobine i primena, Velarta, Beograd, str. 26-44
(1998).
[3] N.Vanli -Razumeni , «Production of radionuclides and
radiopharmaceuticals in theVin a Institute, Part I: Production
and cintrol of products», Nuklearna tehnologija, vol.X,
pp.16-22 (1996).
4 G.J.Bayer, “Production of medical radioisotopes”,
Radioisotopes in Life-Sciences, Archamps, May 20-24, 11 p.
(1996)
5 J.Vu ina, “Radionuklidni generator Mo-99/Tc-99m:
Status i perspective, u: Tehnecijum-99m generator na bazi
molibdena-99 visoke specifi ne radioaktivnosti, ur.J.Vu ina,
Institut za nuklearne nauke “Vin a”, Beograd, str.23-50
(2003).
6 J.Vu ina, “Proizvodnja radionuklida na ciklotronu”, u:
Ciklotroni u medicini, ur.S.Andri , R.Spai , Institut za
nuklearne nauke “Vin a”, Beograd, 1993.
7 S.Srivastava, E.Dadachova, “Recent advances in
radionuclide therapy”, Sem.Nucl.Med., vol.XXXI, pp.330-
341 (2001).
8 J.Vu ina, N.Nikoli , R.Han, “Radioisotopes and
radiopharmaceuticals in diagnosis and therapy”, Arhiv za
farmaciju, vol. 2, pp. 437-450 (2003).
9 D.Djoki , “Tehnecijum u radiofarmaciji”, u: Tehnecijum-
99m generator na bazi molibdena-99 visoke specifi ne
radioaktivnosti, ur.J.Vu ina, Institut za nuklearne nauke
“Vin a”, Beograd, str.85-116 (2003).
10 J.Vu ina, R.Han, “Primena radionuklida u terapiji”,
Med.Pregled, vol.LIV, str. 245-250 (2001).
11 H.L.Atkins, S.C.Srivastava, “Radiopharmaceuticals for
bone malignancy therapy”, J.Nucl.Med.Technology, vol. 26,
pp. 80-83 (1998).
Abstract- Given are the main data on the use of
radioisotopes and radiopharmaceuticals for nuclear medical
applications. Shown are the methods for their routine
production including the results obtained in the Laboratory
for Radioisotopes (Vin a Institute of Nuclear Sciences).
Particular emphasis is devoted to the trends in the
development of the agents suitable for specific diagnostic or
therapeutic aplications.
PRODUCTION AND APPLICATION OF
RADIOISOTOPES AND RADIOPHARMACEUTICALS
– STATUS AND PROSPECTS
Jurij Vu ina
43
Recommended