View
94
Download
6
Category
Preview:
Citation preview
1
Ekonomski fakultet Podgorica
Studije menadžmenta
Menadžment investicijama
Podgorica, 02/11/2012. godine
Bonitet preduzeća
• Finsijska snaga investitora definisana je:
– trajnom sposobnosti plaćanja,
– trajnom sposobnosti finansiranja,
– trajnom sposobnosti investiranja,
– trajnom sposobnosti povećanja imovine vlasnika,
– trajnom sposobnosti zadovoljava interesa učesnika u
preduzeću-investitoru.
2
2
Bonitet preduzeća
• Bonitet potiče od latinske riječi ”bonus”, koja znači
dobar:
– skup osobina jednog subjekta koji ga čine dobrim i sigurnim
dužnikom
• U užem smislu bonitet izražava kreditnu sposobnost i
likvidnost firme
3
Bonitet preduzeća
• U širem smislu njegovu ukupnu poziciju
– organizacionu,
– kadrovsku i
– materijalno - finansijsku konstituciju,
– poziciju na tržištu, poslovnu reputaciju,
– razvojne programe i poslovnu perspektivu, a otuda i
– kreditnu sposobnost i
– likvidnost
• Formalno i materijalno svojstvo subjekta koje ga čini
sigurnim dužnikom
4
3
Bonitet preduzeća
• Bonitet prema tome predstavlja kvalitativni i
kvantitativni izraz poslovne sposobnosti investitora i
sigurnosti njegovog privređivanja.
• Bonitet investitora predstavlja sintetizovanu ocjenu o
finansijskoj stabilnosti, likvidnosti i solventnosti,
strukturi kapitala, profitabilnosti, riziku ostvarenja
finansijskog rezultata, organizovanosti i rentabilnosti
• U poslovnoj praksi, međutim, izraz bonitet se
sintetički iskazuje u smislu vrijednosti, pouzdanosti
(sigurnosti) poslovne, i posebno, kreditne
sposobnosti poslovnog partnera5
Bonitet preduzeća
• Kreditni bonitet investitora je predmetom
naglašenog interesa u poslovanju, praksi i naučnoj i
stručnoj literaturi.
• On može biti:
– minimalan,
– prihvatljiv i
– dobar.
6
4
Bonitet preduzeća
• Sljedstveno tome, predmet analize kreditnog
boniteta obuhvata ispitivanje i ocjenjivanje:
– zarađivačke sposobnosti investitora, odnosno,
profitabilnosti prihoda od prodaje učinaka (proizvoda i/ili
usluga) i rentabilnosti (ukamaćenja) uloženog kapitala,
– likvidnosti i solventnosti i odnosno sigurnosti plaćanja
obaveza o roku dospjeća i kad-tad
– kreditnih rizika i sigurnosti vraćanja dugova {kredita,
– finansijskog položaja koga u suštini determinišu: finansijska
ravnoteža i promjene,
– racionirana struktura kapitala.
7
Bonitet preduzeća
• Princip profitabilnosti odnosno rentabilnosti je u
funkciji iskazivanja konačnog ostvarenja temeljnog
cilja preduzeća; maksimiranje profita na dugi rok,
odnosno, vrijednosti za investitora.
• Ostvarivanje principa rentabilnosti pokazuje i
sposobnost menadžmenta preduzeća da uspješno
koristi raspoložive resurse i prednosti investitora u
odnosu na konkurenciju u svrhu ostvarenja
maksimalno mogućeg profita sa jedne strane
8
5
Bonitet preduzeća
• Iskazivanje rentabilnosti izraženo je poznatom
jednačinom:
Profit_ ═ Prihod Profit
Kapital Kapital * Prihod
9
Bonitet preduzeća
• Za mjerenje i iskazivanje profitabilnosti i rentabilnosti
u praksi analize koriste se sljedeći pokazatelji:
– stopa prinosa od prodaje učinaka = profit/prihod;
– stopa prinosa na ukupan kapital = profit/ukupan kapital;
– stopa prinosa na sopstveni (vlasnički) kapital = profit minus
porezi/sopstveni (vlasnički) kapital.
Sve navedene stope prinosa se iskazuju u bruto i neto izrazu
10
6
Bonitet preduzeća
• Upoređenjem stope prinosa na ukupan kapital sa vladajućom
kamatnom stopom na pozajmljeni kapital dobija se uvid u
privlačenje ili odbijanje pozajmljenog kapitala
• Sve dok je prinosna stopa na ukupan kapital viša od kamatne,
do njihovog izjednačenja, kapital se više oplođava
(ukamaćuje) plasiranjem u rentabilno poslovanje preduzeća,
nego pozajmljivanjem od kamate
• Suprotno kretanje stopa prinosa (rentabilnosti) ukupnog,
sopstvenog kapitala i tržišne kamatne stope u pravcu: niže
stope rentabilnosti sopstvenog od ukupnog kapitala i
izjednačavanja stope rentabilnosti ukupnog kapitala i tržišne
kamatne stope na pozajmljeni kapital, ili, pak ispod tržišne
kamatne stope - znak je gubljenja boniteta
11
Bonitet preduzeća
• Likvidnost je probni kamen finansijskog poslovnog
partnerstva na osnovu koga se uspostavlja i jača ili
raskida poslovno finansijsko partnerstvo
• Sam pojam likvidnosti se vezuje za sposobnost
investitora da izmiruje (plaća) tekuće dospjele
obaveze o roku i u cjelini
• Izraz je održavanja kratkoročne finansijske ravnoteže
na relaciji: naplata potraživanja - priliv novčanih
sredstava - isplata dospjelih obaveza.
12
7
Bonitet preduzeća
• Suština likvidnosti i njenog vezivanja za kreditnu
sposobnost, jeste u respektovanju zahtjeva o
finansiranju obrtnih sredstava
• Ispoštovati dati zahtjev znači, držati pravila
finansiranja po kojima se:– (a) monetarni oblici obrtnih sredstava (novčana sredstva i kratkoročna
potraživanja) finansiraju iz kratkoročnih izvora, a
– (b) materijalan oblik obrtnih sredstava (zalihe) finansiraju iz
dugoročnih i trajnih izvora.
13
Bonitet preduzeća
• Doslijedno pojmu likvidnosti i uvažavanju ovih
odnosa u finansiranju obrtnih sredstava likvidnost se
iskazuje kao:
– efektivna likvidnost = novčana sredstva + kratkoročna
potraživanja + kratkoročni plasmani/kratkoročne obaveze
(izvore), i
– perspektivna (potencijalna) likvidnost = obrtna sredstva
/kratkoročne obaveze (izvore).
14
8
Bonitet preduzeća
• Prvi pokazatelj (strožije) likvidnosti je u stručnoj
literaturi poznat kao ,,quick ratio" ili „acid test ratio"
i smatra se valjanim ako se održava odnos brojioca i
imenioca 1:1.
• Drugi pokazatelj perspektivne likvidnosti je u stručnoj
literaturi poznat pod nazivom „curent ratio" ili
„bankers ratio" i normala odnosa mu je od 2:1 i više
15
Bonitet preduzeća
• Bonitet preduzeća ne može se izjednačiti sa
njegovom likvidnošću
• Bonitet preduzeća uvijek obuhvata:
– mogućnost realizacije preduzeća,
– stepen naplativosti njegovih potraživanja,
– sigurnost plasmana u to preduzeće,
– njegovu kreditnu sposobnost,
– ali i dosta širu dimenziju
16
9
Bonitet preduzeća
• Utvrđivanje boniteta preduzeća uvijek prethodi
donošenju neke značajne poslovne odluke samog
preduzeća ili njegovih komitenata
• Neophodno je naći i definisati tzv. ”reprezentativno
preduzeće”
• Organizaciona struktura preduzeća
• Preduzeće posmatrano kao cjelina sastoji se od više
organizacionih djelova, koji mogu predstavljati
profitne centre i mjesta troškova.
17
Bonitet preduzeća
• Bonitet preduzeća je značajna determinanta u
procesu vlasničkog prestrukturiranja preduzeća
• Emitovanje ”eksternih” akcija
• Može se zaključiti da je širi koncept boniteta
preduzeća adekvatniji u odnosu na uži koncept
18
10
Bonitet preduzeća
• Koncepcija same analize kreditne sposobnosti
preduzeća, poznata je u literaturi kao pravilo ”5C”
• Suština ove analize svodi se na dobijanje što
preciznijih odgovora na sledeća pitanja:
19
Bonitet preduzeća
1. Da li zajmotražilac može na vrijeme isplaćivati
dospjele obaveze?
2. Da li su realna i likvidna njegova potraživanja i
zalihe?
3. Da li zajmotražilac ostvaruje realnu stopu prinosa?
20
11
Bonitet preduzeća
4. Do koje granice se može smanjivati profitna stopa
zajmotražioca a da to ne dovede u pitanje njegovu
mogućnost isplate kamata, renti, glavnice kredita i
slično?
5. Koliko će se smanjiti vrijednost njegove aktive u
trenutku bankrotstva u odnosu na bilansiranu
vrijednost u trenutku kada kreditori počnu snositi
gubitak po osnovu datog kredita?
6. Da li je finansijsko stanje zajmotražioca stabilno,
nestabilno ili nešto između?
21
Bonitet preduzeća
• U datu kreditnu analizu nužno je unijeti i vremensku
komponentu
• “5C” su:
– karakteristike zajmotražioca (Character),
– kapital zajmotražioca (Capital),
– kapacitet zajmotražioca (Capacity),
– uslovi obezbjeđenja kapitala (Collateral),
– uslovi poslovanja zajmotražioca (Conditions).
22
12
Bonitet preduzeća
• Informativnu osnovu za analizu kreditne sposobnosti
čine:
– Bilansni izvještaji preduzeća,
– Tekući poslovni rezultati,
– Interne analize,
– Eksterne analize određenih banaka, agencija i sl.,
– Pri čemu se posebno analiziraju stanja, oblici i vrste zaliha i
tok gotovine u preduzeću (cash flow)
23
Bonitet preduzeća
• Da bi se napravila valjana kreditna analiza, analitičar
mora raspolagati kvalitetnim poslovnim izvještajima i
informacijama
• Drugi bitan uslov je dovoljna rasčlanjenost bilansnih
podataka
24
13
Bonitet preduzeća
• Najčešće korišćene metode su:
1. Uporedna analiza bilansne strukture,
2. Metod trenda i
3. Metod koeficienata (“racio”metod).
25
Bonitet preduzeća
• Metod uporedne analize zasniva se na istraživanju
bilansnih pozicija preduzeća, gdje su bilansne pozicije
grupisane na bazi principa likvidnosti
• Model trenda ističe važnost stopa rasta bilansnih
pozicija u odgovarajućem periodu
26
14
Bonitet preduzeća
• Analiza kreditne sposobnosti pomoću metoda
koeficijenata se najčešće koristi u praksi
• Suština metoda sastoji se u korišćenju koeficijenata
utvrđenih na bazi odnosa pojedinih bilansnih pozicija
i njihovom poređenju sa standardnim, teorijskim i
empirijskim veličinama
27
Bonitet preduzeća
• U dodatne komponente boniteta ističu se, naročito:
– sposobnost menadžmenta i kadrovska struktura,
– tehničko-tehnološka sposobnost i savremenost,
– poslovna povezanost, razvojne mogućnosti, i
– poslovni ugled.
28
15
Bonitet preduzeća
• Pokazatelj ocjene ukupnog boniteta se svodi na
vrednovanje (ocjenu) svake zastupljene komponente.
• Ocjena = zbir ocjena svih kriterija komponente/
broj kriterija vrijednovanja
• Ovim pokazateljem se želi izraziti mjera boniteta
investitora koja će biti uporediva naročito sa – (a) preduzećima koja imaju prosječan bonitet,
– (b) preduzećima sa najboljim bonitetom i
– (c) preduzećima sa najslabijim bonitetom, iz grupacije srodne ili iste
djelatnosti, izražen navedenim pokazateljem, ili pak konkurencije, šire
grane.29
Bonitet preduzeća
Ocjena kreditnog boniteta metodom finansijske analize
investitora
• Analiza kreditnog boniteta se, kako je izloženo,
temelji na finansijskoj analizi koja predmetno
obuhvata:
– Analiza prinosnog položaja
– Analiza imovinskog položaja i
– Analiza finansijskog položaja investitora.
30
16
Bonitet preduzeća
• U okviru toga se analizira i ocijenjuje:
– Rizik ostvarivanja finansijskog rezultata i stopa elastičnosti,
– Rentabilnost ukupno uloženog i sopetvenog kapitala,
– Efikasnost korišćenja poslovne imovine,
– Finansijska ravnoteža i
– Zaduženost i solventnost.
31
Bonitet preduzeća
• Rizik ostvarenja finansijskog rezultata i stope
elastičnosti
– Finansijska analiza prinosnog položaja obuhvata analizu
strukture prihoda, rashoda i finansijskog rezultata
– Problem se, zapravo svodi na ispitivanje i procjenu faktora
rizika ostvarivanja finansijskog rezultata. Faktori rizika se
odnose na:
• faktor poslovnog rizika ostvarivanja finansijskog rezultata,
• faktor finansijskog rizika ostvarivanja finansijskog rezultata i
• faktor ukupnog rizika ostvarivanja finansijskog rezultata
32
17
Bonitet preduzeća
• Faktori poslovnog rizika ostvarivanja finansijskog
rezultata je koeficijent promjena poslovnog dobitka
pri jediničnoj promjeni poslovnih prihoda.
• Ta promjena je validna ako se ne mijenja paritet
prodajnih i nabavnih cijena, ili ako se taj paritet
cijena mijenja, tada se umjesto poslovnih prihoda
uzima marža pokrića.
• To znači da se faktor poslovnog rizika iskazuje
odnosom marže pokrića prema poslovnom dobitku.
33
Bonitet preduzeća
• Finanasijski rizik se odnosi na bliže određenje
ostvarivanja dobitka iz redovne poslovne aktivnosti,
konkretnije na ostvarivanje neto dobitka koji je
direktno izvor povećanja sopstvenog kapitala
preduzeća-investitora.
• Iskazuje se odnosom poslovni dobitak prema
dobitak iz redovne aktivnosti.
34
18
Bonitet preduzeća
• Ukupan rizik je proizvod poslovnog i finansijskog
rizika.
• Taj odnos se može prikazati kao odnos marže pokrića
prema dobitku iz redovne aktivnosti.
• Suština ovog pokazatelja je da pokaže koliko se puta
brže mijenja dobitak iz redovne aktivnosti u odnosu
na promjenu poslovnog - redovnog prihoda.
• Ako je taj odnos 10:3, to znači da od deset novčanih
jedinica ostvarenog redovnog odnosno, poslovnog
prihoda su 3 novčane jedinice dobitka iz redovne
aktivnosti.35
Bonitet preduzeća
• Stope elastičnosti su dodatni pokazatelji analize
mogućnosti ostvarivanja neutralnog poslovnog
dobitka i neutralnog dobitka iz redovne aktivnosti pri
ostvarivanju redovnog - poslovnog prihoda.
• One su sastavni dio iskazivanja i analize prelomne
tačke rentabiliteta.
36
19
Bonitet preduzeća
• Stopa elastičnosti ostvarivanja neutralnog
poslovnog dobitka pokazuje koliko je više potrebno
ili više ostvareno prihoda iz redovne aktivnosti -
poslovnih prihoda, u visini ili iznad ukupnih rashoda
umanjenih za rashode finansiranja - da bi se ostvario
neutralan odnosno pozitivan poslovni dobitak
37
Bonitet preduzeća
• Stope elastičnosti ostvarenja neutralnog dobitka iz
redovne aktivnosti, pokazuje potrebnu visinu
prihoda iz redovnih aktivnosti - poslovnog prihoda da
se pokriju svi rashodi uključujući i rashode
finansiranja.
• Preko te visine poslovnih prihoda ostvaruje se
pozitivan dobitak iz redovnih aktivnosti
38
20
Bonitet preduzeća
• Marža pokrića je razlika između redovnih - poslovnih
prihoda i varijabilnih rashoda. Ona sadrži fiksne i
relativno fiksne rashode.
• Poslovni dobitak je umanjena marža pokrića za
fiksne i relativno fiksne rashode - uključujući i
rashode finansiranja.
• Dobitak redovne aktivnosti je poslovni dobitak
umanjen za neto rashode finansiranja, pod uslovom
da su rashodi finansiranja veći od prihoda
finansiranja, što je u principu pravilo.
39
Bonitet preduzeća
• Analiza rentabilnosti se u osnovi svodi na sposobnost
ukupnog kapitala, odnosno, sopstvenog i akcijskog
kapitala investitora da investiranjem efektuira prinos.
• Za iskazivanje i analizu rentabilnosti ukupnog kapitala
koriste se kategorije:
– Dobitak iz redovne aktivnosti i
– Neto dobitak uvećan za rashode finansiranja.
40
21
Bonitet preduzeća
• Efikasnost korišćenja poslovne imovine
• Ova analiza se usmjerava na:
– Strukturu pomjeranja stalne-fiksne i obrtne-cirkulirajuće
imovine u ukupnoj angažovanoj doslovnoj - operativnoj
imovini,
– Iskazivanje i analizu broja dana vezivanja obrtne imovine u
zalihama i potraživanjima od kupaca i
– Koeficijenta obrta - brzina povrata u novčani oblik stalne i
obrtne imovine
41
Bonitet preduzeća
• Analiza finansijske ravnoteže
• Kratkoročna finansijska ravnoteža iskazuje
postojanje efektivne (ubrzane) likvidnosti, odnosno
njeno pomjeranje u pravcu nelikvidnosti ili pretjerane
likvidnosti.
• Dugoročna finansijska ravnoteža se iskazuje
odnosom dugoročno vezane imovine i trajnog i
dugoročnog pozajmljienog kapitala.
42
22
Bonitet preduzeća
• Analiza zaduženosti i solventnosti
• Finansijska ravnoteža - zaduženost i solventnost su
dve značajne odrednice kreditnog boniteta
investitora.
• Solventnost je sposobnost preduzeća da
raspoloživom imovinom može da isplati svoje
dugove. Iskazuje se odnosom imovine i dugova, što je
vrijednost veća solventnost je povoljnija
43
Ekonomski fakultet Podgorica
Studije menadžmenta
Cost-benefit analiza
Podgorica, 02/11/2012. godine
23
Cost – benefit analiza
• Koristi se za razmatranje i ocjenjivanje projekata koji
donose značajne efekte ne samo za investitora
(direktni i indirektni);
• Primjer: Tunel “Sozina”, regionalni sistem
vodosnadbijevanja crnogorskog primorja;
• Obuhvata sve društvene koristi i troškove koje jedan
projekat donosi;
• Takođe služi za donošenje investicionih odluka – širi
uticaj investicione odluke.
45
Cost – benefit analiza
• Kod ocjene onih investicionih projekata koji
zahtijevaju velika ulaganje finansijskih sredstava
(investicioni projekti u saobraćaju, krupni energetski
objekti…);
• Upoređuju se ukupni troškovi i ukupne koristi (ne
individualni pristup).
46
24
Cost – benefit analiza
• Jedan isti efekat ne mora biti pozitivan za društvo i
preduzeće – neusklađenost ciljeva;
• Primjer: Izgradnja fabrike za proizvodnju betona;
• Najčešće se koristi kod investicija u kolektivna dobra
(npr. Izgradnja puta);
• Obično društvo učestvuje u realizaciji investicije –
nerentabilno za pojedince.
47
Cost – benefit analiza
• Problem za procjenu troškova i koristi (mjerljivi i ne
mjerljivi);
• Problem određivanja i korišćenja odgovarajućih
cijena u mjerenju.
48
25
Cost – benefit analiza
• Zašto ova metodologija nema široku primjenu kod
investicionih projekata koje realizuju privatna
preduzeća (osim za projekte gdje je predviđena
državna pomoć)?
49
Cost – benefit analiza
• Postoji razlika u doprinosu projekta pojedinačnim i
ukupnim društvenim ciljevima;
• Treba uzeti u obzir sve troškove i koristi – bez obzira
ko ih dobija;
• Kao troškove treba uzeti izgubljene koristi, a kao
koristi i smanjenje troškova;
• Sve troškove i koristi treba utvrditi, izmjeriti i
novčano izraziti;
50
26
Cost – benefit analiza
• Kod nesavršenih tržišta treba koristiti ispravljene
tržišne cijene;
• Pogodna kod projekata koji donose višestruke efekte
koje uživa širi krug korisnika;
• Doprinosi optimalnoj alokaciji ograničenih resursa.
51
Cost – benefit analiza
• Preporučuje je Svjetska banka – polazi se od
individualnih i njihovim uključivanje / isključivanjem
dolazi se do ukupnih efekata sa spekta stanovništva
zemlje u cjelini;
• Preporučuju se određeni principi kod
uključivanja/isključivanja određenih troškova i
koristi;
52
27
Cost – benefit analiza
• Transferna plaćanja - plaćanja koja ne predstavljaju
stvarno korišćenje resursa (samo transfer resursa iz
jednog sektora u drugi – otplate i kamate na domaće
kredite, porezi i subvencije);
• Ne predstavljaju ekonomski trošak.
53
Cost – benefit analiza
• Nepredviđeni troškovi - Istražiti na koji način će se
nepredviđeni troškovi tretirati u ekonomskoj analizi;
• Prethodni troškovi – koji su nastali prije ocjene
projekta – treba ih isključiti;
• Eksteri efketi – efekti koji izlaze iz okvira projekta –
treba ih uključiti – zagađivanje okoline;
• Multiplikacioni efekti;
• Međunarodni efekti;
54
28
Cost – benefit analiza
• Nakon utvrđivanja troškova i koristi potrebno ih je
vrednovati i izraziti u novčanom obliku;
• Koje cijene koristiti – tržišne/obračunske;
• Obračunske cijene predstvalju način ispravljanja
nepravilnosti kod tržišnih cijena (nesavršeno tržište,
ekonomska politika, monopol, drugi razlozi);
• Nesavršenost/savršenost tržišta.
55
Cost – benefit analiza
• Odstupanja kod tri osnovna resursa: radna snaga,
kapital, strana valuta;
• Različite cijene mogu biti korišćene kao obračunske;
• Potrebno je odrediti obračunsku jednicu mjere.
56
29
Cost – benefit analiza
• Osnovno pitanje kod određivanja obračunskih cijena – da li su dobra razmjenljiva ili nerazmjenljiva;
• Razmjenljiva dobra?
• Nerazmljenljiva dobra?
• Little-Mireleesov metod (svjetske cijene, tretman razmjenljivih i nerazmjenljivih dobara, konverzioni faktori);
• UNIDO metod (domaće cijene, nema konverzionih faktora);
• Razlika u usvojenom sistemu cijena i izboru obračunske jedinice mjere.
57
Cost – benefit analiza
kriterijumi za ocjenu
• Kriterijum sadašnje vrijednosti neto koristi;
– Kns=Ks-Ts
• U kom je slučaju opravdano ulaganje?
• Ako imamo dva projekta ili više njih?
58
30
Cost – benefit analiza
kriterijumi za ocjenu
• Interna stopa rentabilnosti - diskontna stopa kod
koje je suma diskontovanih koristi jednaka sumi
diskontovanih troškova – sadašnja vrijednost neto
koristi jednaka o;
• Kns=Ks-Ts=0;
• Kada je po ovom kriterijumu isplativa investicija?
• Ukoliko ih imamo više?
59
Cost – benefit analiza
kriterijumi za ocjenu
• Koeficijent odnosa koristi i troškova;
• Odnos ukupnih diskontovanih koristi i ukupnih
diskontovanih troškova;
• Koji je projekat opravdan?
• Ako imamo više projekata?
60
31
Cost – benefit analiza
procedura primjene
• Definisanje projekata koji će biti analizirani;
• Definisanje vremenskog perioda na koji će se odnositi analiza;
• Utvrđivanje svih koristi i troškova za pojedine projekte;
• Utvrđivanje svih troškova i koristi u novčanom obliku za pojedine projekte;
• Određivanje kriterijuma koji će se koristiti;
• Određivanje diskontne stope koja će se koristiti;
• Izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterijuma;
61
Cost – benefit analiza
procedura primjene
• Upoređivanje vrijedosti kriterijuma za pojedine
projekte sa određenom mjerom i međusobno;
• Dodatni kriterijumi i analize;
• Konačan izbor – donošenje odluke.
62
Recommended