View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
GODINA 2006.GODINA 2006. broj 34broj 34
11 22
44
55
77
66
88
33
1-
4:N
aV
eli
ku
Go
spo
jin
u28
. 08.
2006
. uM
anas
tir
uU
spew
aP
res
vete
Bo
gor
odi
ce
uD
ob
run
u,M
itr
op
ol
it
Ni
ko
laj
osv
eti
oje
{es
tn
ovi
hzv
on
a,p
ok
lo
np
ri
vred
ni
ka
ihr
i{
}an
aU
vca,
Pr
ib
oja
, Vaq
eva,
Ml
aden
ovc
a,^
ajn
i~
a.
5-
8:S
ve~
ano
mak
adem
ijo
mu
Ist
o~
no
mS
araj
evu
usa
li
“Sl
avi
ja”
zavr
{en
aje
pr
osl
ava
125
godi
na
Sar
ajev
ske
bo
gosl
ovi
je.
3
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
KANONSKE POSJETE I SLU@EWA WEGOVOGVISOKOPREOSVE[TENSTVA MITROPOLITADABROBOSANSKOG GOSPODINA NIKOLAJA
Maj3. U velikoj dvorani Kolar~eve Narodne Zadu`bine u
Beogradu, pozdravnom besjedom otvorio Sve~anuakademiju povodom proslave 125 godina Sarajevskebogoslovije.
6. Na praznik sv. Velikomu~enika Georgija, a povodommanastirske slave, slu`io sv. Liturgiju u manastirusv. Georgija na Ravnoj Romaniji, prelomio slavskikola~ i osve{tao novosagra|eni manastirski konak
9. U velikoj dvorani Banskog dvora u Bawoj Luci, po-zdravnom besjedom otvorio Sve~anu akademiju povo-dom proslave 125 godina Sarajevske bogoslovije.
12. Na praznik sv. Vasilija Ostro{kog, uz saslu`eweEpiskopa humskog G. Maksima, slu`io sv. Liturgijuu kapeli Bogoslovskog fakulteta i Bogoslovije uFo~i i prelomio slavski kola~ povodom slave ovihdviju {kola, a potom prisustvovao sve~anoj akade-miji te dodjeli diploma i nagrada.
14. Slu`io sv. Liturgiju u hramu Pokrova Presvete Bo-gorodice u Beogradu i izvr{io vjen~awe Slavka iAne Ani~i}.
15. U sjedi{tu Me|ureligijskog vije}a u Sarajevu, saostalim ~lanovima MRV, primio u posjetu Visokogpredstavnika u BiH g. Kristijana [varc-[ilinga.
15-26. U Patrijar{ijskom dvoru u Beogradu u~estvovao uradu Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravo-slavne Crkve.
18. U patrijar{ijskom dvoru u Beogradu, primio najvi-{e odlikovawe Srpske pravoslavne crkve - ordenSvetog Save prvog stepena - za pedesetogodi{wiprosvetni rad i tridesetpetogodi{we revnosno ar-hijerejsko slu`ewe u eparhijama Australijsko-No-vozelandskoj, Dalmatinskoj i Dabrobosanskoj
21. U manastiru Leli}u kod Vaqeva slu`io sv. Litur-giju i prisustvovao Sve~anoj akademiji povodom 125godina od ro|ewa, 50 od upokojewa i 15 od prenosamo{tiju sv. Nikolaja Ohridskog i @i~kog.
22. Na praznik Prenosa mo{tiju sv. Nikolaja, slu`iosv. Liturgiju u Nikolajevskom hramu u Zemunu i pre-lomio slavski kola~.
24. Na praznik sv. Kirila i Metodija, prisustvovao sv.arhijerejskoj Liturgiji u manastiru Pe}koj Patri-jar{iji.
28. Slu`io sv. Liturgiju u hramu sv. Nikolaja u Dra`e-vini - metohu manastira Dobruna.
29. U patrijar{ijskom dvoru u Beogradu, prisustvovaosastanku izme|u Wegove Svetosti Patrijarha srp-
skog G. Pavla i Visokog predstavnika u BiH g. Kri-stijana [varc-[ilinga.
Jun5. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio u
posjetu g. Zuhaira Al-[una, novoimenovanog amba-sadora Palestine u Bosni i Hercegovini.
8. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio, uodvojenim posjetama, odlaze}eg ambasadora Francu-ske g. Anrija de Fabijanija i g. Sta{u Ko{arca, po-slanika u Narodnoj skup{tini Republike Srpske.
10. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu dao inter-vju za Radio-televiziju Republike Srpske.- U Sabornoj crkvi u Sarajevu prisustvovao Godi-{wem koncertu Kamernog hora Odsjeka za crkvenumuziku i pojawe Muzi~ke akademije u Isto~nom Sa-rajevu.
11. Na praznik Silaska Sv. Duha na Apostole, slu`iosv. Liturgiju u manastiru Svete Trojice u Vozu}icikod Zavidovi}a i prelomio slavski kola~.
12. Na Duhovski ponedeqak slu`io sv. Liturgiju u hra-mu Svete Trojice u Ustikolini.
16. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio uposjetu g. Grujicu Spasovi}a, novoimenovanog amba-sadora Srbije u Bosni i Hercegovini.
18. U manastiru Podlastvi Grbaqskoj kod Tivta, sa Mi-tropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijemslu`io sv. Liturgiju i parastos za srpske rodoqubepobijene na kraju Drugog svjetskog rata.
22. U sjedi{tu Me|ureligijskog vije}a u Sarajevu u~e-stvovao u radu redovne sjednice MRV BiH.
25. Prisustvovao sv. Liturgiji u hramu sv. prorokaIlije u Sokocu.
29. Povodom zajedni~ke ispovijesti i pri~e{}a svihsve{tenika Mitropolije dabrobosanske slu`io sv.Liturgiju u hramu sv. proroka Ilije u Sokocu, a po-tom odr`ao predavawe na bratskom sastanku sve-{tenstva.
Jul2. U Romanijskoj Lazarici - hramu sv. proroka Ilije u
Sokocu, povodom 14. Vidovdanskog sabora na Roma-nijskom Kosovu, sa episkopima: ni{kim Irinejem ibanatskim Nikanorom slu`io Sv. Liturgiju, prelo-mio slavski kola~ i prisustvovao sve~anoj akademi-ji.
5. U Ambasadi Sjediwenih ameri~kih dr`ava u Saraje-vu prisustvovao prijemu povodom Dana nezavisnosti.
6. Prisustvovao prijemu u rezidenciji Visokog pred-stavnika u BiH g. Kristijana [varc-[ilinga.
7. Na praznik Ro|ewa sv. Jovana Krstiteqa, povodomhramovne slave, slu`io sv. Liturgiju u Turbetu iprelomio slavski kola~.
12. Na praznik sv. Apostola Petra i Pavla, povodomhramovne slave, slu`io sv. Liturgiju u Rudom i pre-lomio slavski kola~.
14. U Sabornoj crkvi u Beogradu prisustvovao ~inu na-re~ewa izabranog Episkopa australijsko-novoze-landskog Irineja (Dobrijevi}a) i sve~anom bdeniju.
15. U Sabornoj crkvi u Beogradu, zajedno sa Mitropoli-tom crnogorsko-primorskim Amfilohijem i Arhi-jerejima SPC, slu`io sv. Liturgiju na kojoj je u ~inepiskopa hirotonisan arhimandrit Irinej (Dobri-jevi}).
18. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio uposjetu ambasadora Vadima Kuzwecova, zamjenika{efa Misije OSCE u Bosni i Hercegovini.
21. Na praznik sv. Prokopija, povodom hramovne slave,u Visokom slu`io sv. Liturgiju i prelomio slavskikola~.-Na Palama, povodom Krsne slave SOD “Jahorina”,prelomio slavski kola~.
22. U Sabornoj crkvi u Beogradu prisustvovao ~inu na-re~ewa izabranog Episkopa moravi~kog Antonija(Panteli}a) i sve~anom bdeniju.
23. U Sabornoj crkvi u Beogradu, zajedno sa Patrijar-hom srpskim Pavlom i Arhijerejima SPC, slu`iosv. Liturgiju na kojoj je u ~in episkopa hirotonisanarhimandrit Antonije (Panteli}).
26. Na praznik Sabora sv. arhangela Gavrila, a povodommanastirske slave, zajedno sa Episkopom mile{ev-skim Filaretom, slu`io sv. Liturgiju i prelomioslavski kola~ u manastiru Kumanici u Mile{evskojeparhiji.
29. U manastiru Mile{evi, u Eparhiji mile{evskoj,slu`io sv. Liturgiju.
30. U hramu sv. Jovana Krstiteqa u Vi{egradskoj Bawislu`io sv. Liturgiju.
31. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio uposjetu g. Zorana Te{anovi}a, zamjenika ministracivilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Avgust1. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio u
posjetu g. Mladena Ivani}a, ministra inostranihposlova Bosne i Hercegovine.
� � � � � � � � �
4
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
2. Na praznik sv. proroka Ilije slu`io sv. Liturgijuu hramu Uspewa Presvete Bogorodice u Mokrom.
9. Na dan sv. velikomu~enika Pantelejmona, a povo-dom slave hrama na Vu~ijoj Luci, slu`io sv. Litur-giju i prelomio slavski kola~.
11. Povodom tradicionalnog narodnog sabora na Rav-noj Romaniji, u hramu sv. velikomu~enika Georgijaslu`io sv. Liturgiju i prisustvovao sve~anoj aka-demiji.
12. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio uposjetu dr Jozefa Homejera, umirovqenog biskupaHildeshajma i predsjednika Savjeta biskupskihkonferencija Evropske Unije.
13. Povodom 200-godi{wice Bitke na Mi{aru, sa Epi-skopom {aba~ko-vaqevskim Lavrentijem slu`iosv. Liturgiju i parastos mi{arskim junacima u cr-kvi na Oridu u Eparhiji {aba~ko-vaqevskoj.
15. Zajedno s Nadbiskupom vrhbosanskim kardinalomVinkom Puqi}em, posjetio me|unarodni i ekumen-ski kamp mira Friedensgrund u Fraweva~kom sa-mostanu u Gu~oj Gori kod Travnika.
19. Na praznik Preobra`ewa Gospodweg slu`io sv.Liturgiju, te izvr{io ~in osve}ewa gro`|a i lo-mqewe kola~a u Preobra`ewskom hramu u Saraje-vu.
20. Prisustvovao sv. Liturgiji u hramu sv. Petra i Pa-vla u Borikama.
25. U Ravnom kod Kupresa izvr{io ~in osve}ewa teme-qa hrama sv. proroka Ilije u obnavqawu, te slu-`io sv. Liturgiju.
27. Slu`io sv. Liturgiju u hramu Uspewa PresveteBogorodice na Palama.- Uo~i praznika Uspewa Presvete Bogorodice, uUspenskom hramu u ^ajni~u prisustvovao pra-zni~nom Ve~erwem bogoslu`ewu.
28. Na praznik Uspewa Presvete Bogorodice, povodommanastirske slave, slu`io sv. Liturgiju u manasti-ru Dobrunu kod Vi{egrada, prelomio slavski ko-la~, te osve{tao nova manastirska zvona.
31. U kapeli Bogoslovskog Fakulteta i Bogoslovije uFo~i slu`io sv. Liturgiju i priziv Svetoga Duhapovodom po~etka nove {kolske godine u Bogoslo-viji sv. Petra Dabrobosanskog.
Septembar3. U manastiru Soko grad u Eparhiji {aba~ko-vaqev-
skoj, povodom zavr{etka jubileja sv. Nikolajaohridskog i `i~kog, uz saslu`ewe vi{e episkopa isve{tenika slu`io sv. Liturgiju i prisustvovaosve~anoj akademiji.
10. Na dan Sabora srpskih svetiteqa, povodom krsneslave Eparhije biha}ko-petrova~ke i obiqe`ava-
wa 15 godina arhijerejskog slu`ewa Episkopa bi-ha}ko-petrova~kog Hrizostoma, sa Mitropolitomcrnogorsko-primorskim Amfilohijem i Episko-pom Hrizostomom slu`io sv. Liturgiju u hramu sv.Petra i Pavla u Bosanskom Petrovcu i prisustvo-vao sve~anom programu u hramovnoj porti.
11. Na praznik Usjekovawa sv. Jovana Krstiteqa, slu-`io sv. Liturgiju u kapeli Bogoslovskog Fakulte-ta i Bogoslovije u Fo~i.
12. U delegaciji Svetog arhijerejskog sinoda posjetioVisokog predstavnika u Bosni i Hercegovini g.Kristijana [varc-[ilinga.- U Isto~nom Sarajevu prisustvovao donatorskojve~eri za dovr{etak parohijskog doma kod hramana Dobriwi.
17. Na dan sv. Petra Dabrobosanskog, povodom hramov-ne slave, u Vojkovi}ima slu`io sv. Liturgiju iprelomio slavski kola~ uz saslu`ewe Episkopabiha}ko-petrova~kog Hrizostoma.
20. Uo~i praznika Ro|ewa Presvete Bogorodice, u vi-{egradskom hramu prisustvovao prazni~nom Ve-~erwem bogoslu`ewu.
21. Povodom hramovne slave, praznika Ro|ewa Presve-te Bogorodice, slu`io sv. Liturgiju u Sabornojcrkvi u Sarajevu i prelomio slavski kola~.
22. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio uposjetu g. Imrea Vargu, novoimenovanog ambasado-ra Ma|arske u Bosni i Hercegovini.
27. Na praznik Vozdvi`ewa ^asnog Krsta, u kapeliBogoslovskog Fakulteta i Bogoslovije slu`io sv.Liturgiju.
28. U Sarajevu, sa ostalim ~lanovima Me|ureligijskogvije}a, posjetio g. Daglasa Meklhejnija, ambasadoraSjediwenih ameri~kih dr`ava u Bosni i Hercego-vini.
29. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio,u odvojenim posjetama, g. Mirka Bawca, direktoraPedago{kog zavoda Republike Srpske i g. IgoraDavidovi}a, glavnog pregovara~a Bosne i Hercego-vine za prijem u Evropsku Uniju.
30. Povodom dodjele ordena Svetog Save, kojima jeSveti Arhijerejski Sabor Srpske PravoslavneCrkve odlikovao Bogosloviju sv. Petra sarajev-skog, Mitropolita dabrobosanskog Nikolaja i g.Qubinka Vidakovi}a, prisustvovao sv. Liturgiji ukapeli Bogoslovskog fakulteta i Bogoslovije uFo~i, koju je slu`io Episkop zvorni~ko-tuzlanskiVasilije, te prizivu Sv. Duha na po~etku nove aka-demske godine na Bogoslovskom fakultetu i sve~a-noj akademiji u fakultetskom amfiteatru.
Oktobar1. U hramu sv. petra i Pavla na Borikama slu`io sv.
Liturgiju povodom 99 godina od wegovog osve}ewa.4.-6. U Patrijar{ijskom dvoru u Beogradu u~estvovao
na jesewem zasjedawu Svetog Arhijerejskog SaboraSrpske Pravoslavne Crkve.
7. Na praznik sv. prvomu~enice Tekle slu`io sv. Li-turgiju u hramu sv. Arhan|ela Mihaila i Gavrila uSarajevu, izvr{io osve}ewe vode i prelomio slav-ski kola~ Kola srpskih sestara iz Sarajeva.- U Ni{u, u~estvovao u osve}ewu nove zgrade Bogo-slovije sv. Kirila i Metodija i prisustvovao sve-~anoj ankademiji.
8. Sa vi{e arhijereja SPC, izvr{io veliko osve}e-we obnovqenog Saborne crkve u Ni{u i slu`io sv.Liturgiju.
14. Na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, osve-{tao temeqe novog hrama u Fo~i i slu`io sv. Li-turgiju.
15. Uz saslu`ewe Episkopa lipqanskog Teodosija, iz-vr{io veliko osve}ewe obnovqenog hrama sv. Jova-na Krstiteqa u Zim~i i slu`io sv. Liturgiju.
19. U Sabornoj crkvi u Sarajevu prisustvovao molitviza mir u svijetu i ambasadore i diplomate koji `i-ve i rade u Bosni i Hercegovini, te pozdravio zva-nice na prijemu u mitropolitskoj rezidenciji.
21. U manastiru Dobrunu osve{tao 35 novih antiminsai slu`io sv. Liturgiju.
22. U hramu sv. proroka Ilije u Busova~i slu`io sv.Liturgiju.
23. Na islamskom fakultetu u Sarajevu prisustvovaosve~anom prijemu, koji povodom muslimanskog pra-znika ramazan-Bajrama priredio reisulema Islam-ske zajednice u BiH g. Mustafa Ceri}.
26. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu primio,u odvojenim susretima, novoimenovanog ambasadoraWema~ke u Bosni i Hercegovini g. Mihaela [mun-ka, glavnog kapelana EUFORA protojereja Alek-sandra Sarapika, te pomo}nog biskupa vrhbosan-skog Pera Sudara i generalnog vikara vrhbosanskenadbiskupije dr Mata Zovki}a.- U rezidenciji Konak u Sarajevu prisustvovao sve-~anom prijemu, koji je povodom nacionalnog pra-znika Austrije priredio ambasador Verner Al-mhofer.
27. Na praznik sv. Petke-Paraskeve, povodom hramov-ne slave, u Bijelom Brdu kod Vi{egrada slu`io sv.Liturgiju i prelomio slavski kola~.
29. U manastiru sv. Georgija na Ravnoj Romaniji osve-{tao 35 novih antiminsa i slu`io sv. Liturgiju.
�������� � �� ���� ����� �� ��������� ��� ����� �������������� �������� � ��� �� ��� ��� ��� ����� ��������� �����
��� ������ �� ����� ��� ��� ������� �������� �������� D A B A R � ��������� ��� � �� � ����� ������ ��� !����� "������������ #"��� � ��� ������ ���� �������� �������� �� ������ � $����
������� � ��� ��� ������� ������
BO@I]NA POSLANICA MITROPOLITA NIKOLAJA
NIKOLAJ������� ����� �����
���������� ��������������� ������������������� ����� ������������� �������� � �������������� ������ ��������������� ������ � ��� ������ ���� ���� ���� � ����� ���� ������� � �� �������������� ������ ���
������
MIR BO@IJI -HRISTOS SE RODI!
Radujmo se i veselimo se sve-tlom Prazniku Ro|ewa Hristo-vog, koga do~ekujemo kao veruju}iqudi sa me|usobnim pozdravom:
Hristos se rodi! i Zaista serodi!
Sabrali ste se ovde u ovom sve-tom hramu radosnog lica i du{ev-no raspolo`eni, kao {to re~ePremudri Solomon: “Radosno sr-ce veseli lice” (Pr. Sol. 15,13).Radujemo se i o~ekujemo, po re~i-ma Starozavetnika, Wegov dola-zak u ovaj gre{ni svet da nam po-ru~i: na{ `ivot ne sme biti urazvratu bilo koje vrste, bilokoje razuzdanosti, koja se i danasprime}uje. Spasewe ~ovekovo jetamo gde je mir i sloga, poslu-{nost i odanost starijima, oda-kle je oti{la vika i buka, mr`wai nasiqe, netrpeqivost i zlo-pam}ewe i svi drugi postupci,koji su greh i neprijateqstvoprema Bogu i ~oveku.
Doga|aj ovog Hristovog Pra-znika, predo~en je svima Sveti-ma, svima religijama, ali to jo{nisu svi shvatili. Ovo je Sve-tlost koja obasjava sve i svakoga,i ovaj plamen ni~im se ne mo`eugasiti. Bogo~ovek, nije sledio~ulnostima i zemnim naklono-stima kao svi ostali qudi, nego
je vladao wima. On je podr`aosvoje vlastito u~ewe, koje mi zo-vemo blaga vest - Jevan|eqe, ipreneo ga na nas preko SvetihApostola i wihovih naslednika.Kada vama govorim, ja govorimRe~ Bo`iju, re~ Svetog Pisma sao~iglednim razlozima, pobu|enSvetim Pismom. Te{ko je i opa-sno raditi protiv svoje vere uBoga, protiv svoje savesti.
Preporu~ujem i vama, deci Bo-`ijoj, da shvatite Wegovo ro|e-we kao delo Bo`ijeg spasewa nasgre{nih qudi. On nas je stvoriokao delo Wegove qubavi prema~oveku. Zbog toga Psalmopevacpi{e: “Carevi zemaqski i svinarodi, knezovi i sve sudije ze-maqske, momci i devojke, starcii deca, neka hvale ime Gospodwe,jer je samo Wegovo ime uzvi{eno,slava Wegova je na zemqi i na ne-bu” (Ps. 148,11-13).
Re~ Bo`ija pojavila se u telujednom u istoriji ~ove~anstva,
pod imenom Isusa Hrista. To jevelika tajna neba i zemqe,sli~na tajni, pojavi, du{e ~ove-kove u izgovorenoj re~i. On sepojavquje u ovom svetu, prizrakuistine i blagodati, prizrakuslobode i ~istote, prizraku sve-tlosti i krasote, kao Istina iblagodat, sloboda i ~istota, sve-tlost i krasota, da bi qude u~io,vodio i spasavao svojom milo-{}u.
Retki su na{i ~asovi danas ukojima zaboravqamo na vreme ika`emo - neka bude ve~nost. Tako,mi se zadr`avamo na onome {to jedaleko od nas, a ne na onome {toje blizu. “Treba slu`iti ~asti iimenu” re~e, vladika Rade - We-go{. Mnogo puta je i nama Srbi-ma govorio i govori prorokAmos: “Udari}u dom veliki da serazvali i mali dom da se potuca”(Amos 6,11). Svakako, pod veli-kim domom misli prorok na hri-{}ane, a pod malim domom na dru-ge narode, pod ovim nebom i u na-{e vreme. Bog se javio u ovom sve-tu kako bi slomio gordost qud-sku, te da prestanu grehom zidativavilonsku kulu, pa se pojaviokao “Knez ovoga sveta”.
Moramo sebe u~initi `ivot-nijim, biti ~ist izvor prema jed-noj reci. Uzalud }emo, bra}o i se-stre, `eleti da reka bude bistraako je izvor zamu}en. Moramo,najpre, kao deca Bo`ija pri}iHristu, kao {to je On svojim ro-|ewem pri{ao nama, pa potomprizivati decu na{u. [ta Bogo-mladenac nama danas na ovaj Pra-znik poru~uje? Sveti VladikaNikolaj ohridski i `i~ki pi{e:“Vi Srbi spadate u one narode usvetu koji su poni`eni i ucveqe-ni, a Ja sam uvek bio s poni`eni-ma i ucveqenima. Ja sam drug iprijateq va{, koji broji uzdahe imeri suze va{e. Ja hodam rame uz
5
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
“Ja sam s vama
i niko ne mo`e na vas”
6
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
rame s vama kroz istoriju va{u ipratim va{e padawe i va{e usta-jawe. Vi ste me ~esto previ|ali iizbegavali, no Ja vam se nikad ni-sam nametao, kao {to se praviprijateq nikada ne name}e, nitiga ispu{ta iz o~iju i srca svoga.
Drugi narodi su Mi podizalirasko{ne hramove, posvetili miveliki deo svoje nauke i umetno-sti, vi{e posvednevno paliliogaw pred oltarom i vi{e kle~a-li pred likom mojim, no vi, paipak sam Ja sa vama kao i s wima.Odbacite nedostojna ube|ewa.Osloba|ajte i ja~ajte svaki samogsebe. Spoqa{wa sloboda ne vre-di mnogo bez unutra{we slobode,i spoqa{wa mo} bez unutra{wemo}i. Dr`ite se zbiqe, a zbiqaje, da svi morate u `eqenu gra|e-vinu ulo`iti po jednu dobru ci-glu. Svi ste vi zidari svoje na-rodne budu}nosti".
Vi ste se mnogo puta uverili daje “nepravda slagala samu sebe”(Ps. 26,12). Kod nas cveta nerad,kra|a, neodgovornost, bezdet-nost, samovoqa, neznawe svojeistorije, bludni{tvo, bezverje,kolebqivost u vidu trske, klawa-we svima vetrovima koji nadola-ze, udaqavawe od sopstvenog og-wi{ta, materijalizacija. Mora-mo se ve`bati u qubavi premabli`wima, a ne mrzeti bilo ko-ga, ne zavideti drugome. Moramo{tedeti u{i na{e od grubih to-nova neguju}i muziku budu}nosti.
De{avaju se samoubistva, tajnajte`i greh nad samim sobom iubistva drugih. No, molimo se:“Ne odbaci me u starosti; kad meizda snaga, nemoj me napustiti”(Ps. 70,9) i jo{ se molite: “Kadza|em u duboku starost, Bo`e, ne-moj me napustiti, da bih objavqi-vao mi{icu tvoju svakom budu}emnara{taju” (Ps. 70,18). Svi bezizuzetka moramo biti ministrisvojih unutra{wih poslova - svo-jih sopstvenih dela, takore}i po-licija du{e svoje.
Samoodgovornima pred Bogomi qudima veli prorok David:“[ta su strele u ruci jakoga, tosu sinovi ro|eni u mladosti”(Ps. 126,4), ali i jo{: “Sinovi suti kao mladice masline oko sto-la tvoga” (Ps. 127,3) i ti blago-slovom Bo`ijim o~e, “da vidi{sinove sinova svojih” (Ps. 127,6).
Pokoravaju}i se Bo`ijoj zapo-vesti: “Ra|ajte se i mno`ite se”
(Post. 1,28; sr. 9,1). Psalmopevacdaqe veli: “Na{i sinovi u svojojmladala~koj snazi su kao nov za-sad, na{e k}eri su naki}ene, pre-ukra{ene nali~e hramu” (Ps.143,12).
Nije nikakvo poni`ewe bitidete, da budemo u delima kao decana{a, “jer je takvih Carstvo Ne-besko” (Mt. 19,14). To je neopho-dan uslov za ulazak u Carstvo Bo-`ije, koje je nama hri{}animaObe}ana zemqa. Budimo kao decai prizivajmo svoju decu sebi, tesjajne vitezove na{e budu}nosti.Ne odequjmo decu svoju od sebe,nego ih pustimo da pri|u nama.
Ovo govorim radi toga jer svetiapostol Pavle re~e: “Nisu pra-vedni pred Bogom oni koji slu{a-ju Zakon, nego }e se opravdationi koji ispuwavaju Zakon” (Rim.2,3). I Bogomladenac Hristos go-vori: “Ne}e svaki koji mi govori:Gospode, Gospode, u}i u CarstvoNebesko, no koji tvori voqu OcaMojega koji je na nebesima” (Mt.7,21).
Za nas hri{}ane, Hristov do-lazak je vazda bio uzrok neiskaza-nih nebeskih dobara, onih kojihje prvostvoreni (Adam) imao uRaju. Zapovest koju mu je Bog dao:“ono jedi, ovo nemoj jesti”, bilesu neka ikona (praslika) posta,kojeg smo se i mi dr`ali, kako bi-smo ovaj veliki Praznik dostoj-no do~ekali, da zajedni~ki pri-|emo Vladici Hristu, gde je po-trebno jo{ vi{e qubomudrija.
Razmi{qaju}i o re~enom u ovojposlanici, a po re~i Svetog Saveprvog srpskog prosvetiteqa iu~iteqa: “potrebno nam je izgra-|ivati dobra dela i u ovom na{emvarqivom vremenu, a ne da nam`ivot hramqe po nedostatku”.
Razmi{qaju}i o svemu re~e-nom, qubqeni, i brinu}i se mno-go za svoje spasewe, za ovaj Pra-znik i svako drugo qubomudrije,poka`imo veliku promenu `ivo-ta, i svaki dan `urimo da ~inimodobra dela, sabiraju}i velikoBogatstvo vrline. Upu}ujmo mo-litve na{e Samome Bogomladen-cu Hristu, kome je, sa Ocem i Du-hom Svetim slava, ~ast i sila, sa-da i u sve vekove, pozdravqaju}ivas:
Hristos se rodi!
Od Boga svima blagoslovena nova2007. godina!
Ikona
Presvete Bogorodice
“Kijevo-Pe~erska”
Momci i devojke, starci i deca
neka hvale Ime Gospodwe
(Ps 148,12-13)
DRAGA SRPSKA OMLADINO,I na po~etku ove godine Go-
spodwe, ispuwena je du{a moja va-{im pitawima dok vam ovo pi-{em. U svojim razmi{qawimavra}am se u na{u pro{lost, ~e-sto zastajem i upore|ujem onda-{wost i sada{wost na{u. Odlu-~ih se da govorim i budem koli-ko- toliko od koristi vama mla-dima, a na radost svima do kojih}e ova moja poruka do}i.
Evo nas na po~etku jo{ jedneNove godine. Mladi konstatujuda ova godina brzo pro|e, a stari-ji }e re}i: “nama u mladosti nijetako brzo prolazila godina kaovama sada”. Isto tako, malo se go-vori koliko je u protekloj godi-ni dobra u~iweno i umno`eno.Malo se govori i o zlu koje je uprethodnoj godini po~iweno, pase nedovoqno razmi{qa o tomekako ga suzbiti. Neko mudar u na-{em narodu re~e: “Nema ve}egzla od zle pameti”. Ta zla pametse u svetu stalno projavquje, pa iu na{em vremenu.
Bez sumwe, na{a sveta Crkvablagosiqa i slavi Boga, pa smo imi blagosloveni od Boga, od svogpostojawa pa do danas. Na{e pro-slavqawe Boga mo`e se vr{itisamo kroz na{ moralni `ivot i~iwewem dobra, bez ~ovekougod-ni~ke mudrosti. Nastavimo ve-kovnu tradiciju srpske pro{lo-sti povratkom ~istim izvorimajednoosmi{qavaju}eg `ivota, za-snovanog na veri u Boga, kako su
nam i preci ~inili, `iveli isvetlu pro{lost ostavili.
Ova poruka se upu}uje vamamladima, koji ste sjajni vitezovina{e budu}nosti. U svoju bu-du}nost morate u}i dobro pri-premqeni, sa samoodgovorno{}u,kako biste bili tipi~an plodsvoga rodnog kraja i svoga naroda.Shvatite da }ete i vi u budu}no-sti biti predstavqeni i ocewe-ni, u svome narodu i {ire, ne sa-mo po na~inu svoga `ivota, nego ipo zaslugama u `ivotu: “Duhov-nom kao i du{evnom, gipkom ko-liko i ponosnom, opreznom kao ineustra{ivom”, kako re~e kwi-`evnik Jovan Du~i}.
Nema sumwe, ~ovek `ivi u ra-znim opasnostima, pa i vi, dragimoji. U`asi `ivota postaju jed-nim delom deo na{e sudbine, a~ovek koji nije tra`io smisao u`ivotu, kao da ga nije ni `iveo.Zato se mo`e i treba govoriti otome {ta je predmet i zadatak`ivota. Gospod je rekao: “Buditei vi savr{eni, kao {to je savr-{en Otac va{ nebeski” (Mt5,48). To je Bo`ija zapovest, a ni-je tek savet niti preporuka. Pozapovesti Boga Tvorca, to je za-datak na{eg `ivota, a ne ono {tonam robovi greha nude.
Tih ponuda mladim qudima imana pretek. Zato ste vi mladi da-nas u najve}oj opasnosti. Nudivam se sve i sva{ta, a to je pogi-bao za va{u du{u i `ivot uop-{te. O svemu tome morate ozbiq-no razmi{qati, i svojom slobo-dom voqe odlu~ivati se za ono{to je svrha va{ega `ivota. Pi-sao je kwi`evnik Dobrica ]osi}da svaki ~ovek u svojoj zrelosti
mora biti strogi sudija svojojmladosti porodi~nog i li~nog`ivota.
Du~i} pi{e: “Lukrecije, veli-ki pesnik, govori na jednom mestuo neredima u du{i ~oveka, kojihnabraja pet: oholost, razvrat,razdra`qivost, rasko{ i le-wost”. Da li je pesnik Lukrecijepobrojao sve grehove? Svakako danije, ima ih jo{ mnogo. [ta da ka-`emo o alkoholi~arima, onimakoji danas konzumiraju drogu ra-znih vrsta, o neradu, kra|ama,bezdetnosti i bezbra~nosti, ko-lebqivosti, udaqavawu od sop-stvenog ogwi{ta, neposlu{no-sti, mr`wi, bezbo`nosti, mate-rijalizmu i o drugim gresima?Danas kada se sve to ~ini - a ~inise - tu nema ve`bawa u qubavi niprema Bogu, ni prema sebi, nitiprema bli`wima. To se ne mo`eokarakterisati kao izraz dobranego zla, a zlo nikom dobra ne do-nosi. Oni koji zlo ~ine, nikadane priznaju da su oni uzrok zlave} misle da je to neko drugi.
U svemu ovome, draga na{aomladino, morate biti najener-gi~niji borci protiv svakoga zla,pa i protiv uzimawa droge. Ako tubitku budete uspe{no vodili,droga }e prestati da caruje i uzi-ma svoj danak u {kolama, porodi-cama, pri vo`wi automobila, naulici, u raznim klubovima i nasastancima. Nema sumwe da uzrok~ovekove nesre}e po~iva u wego-vom egoizmu, jer ho}e da drugi ra-de za wega. Be`awe od rada i napo-ra, to je, na`alost veliki motivborbe u qudskom dru{tvu. Ne mu-~iti se a posti}i bogatstvo, pro-daju}i ono {to u krajwoj liniji
7
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
NOVOGODI[WA PORUKA MLADIMA
donosi smrt, nije nikakvo dobro-~instvo, nije ni milosr|e, nitiqubav prema Bogu ili bli`wima.Prodaja droge, kao i preporuka dase zlo ~ini, jeste nemoralno delomoralno ubogih qudi. To trebaznati i takvih se kloniti, bez ob-zira na poznanstvo, drugarstvo,po{tovawe i prijateqstvo. Govo-rio je i u~io svoju duhovnu decusveti vladika Nikolaj ohridski i`i~ki: “U ovom svetu sna i sawa-wa, samo du{a ~ovekova nosi javuu sebi. Avaj ~oveku koji i to malojave pretvara u san! Kada osvanedan probu|ewa, ne}e se imati {tau wemu probuditi”. Tako je narko-manija otegnuto, razvu~eno samou-bistvo. U trenutku kada ~ovekustupa svoju slobodu da bi postaonarkoman, nesmotreno je sebi uzeoslobodu da upravo slobodu i vla-dawe sobom zauvek izgubi. Bio jeslobodan da postane rob, jer su upozadini trgovci drogom, pi{ejedan stru~wak.
Ovo vam s qubavqu pi{em, imolim da izlo`eno prihvatite, aina~e je dosta re~eno o ovom ve-likom zlu kod nas. @elim vama,draga srpska omladino, da u ovoj2007. godini u~inite sve mogu}e usuzbijawu ovog zla, a da {to vi{edominiraju dobra dela, a da se odzla klonite.
Srda~no svima, a posebno vamamladima, ~estitamo Novu 2007.godinu!
Bog vas blagoslovio i svakimdobrom obradovao kao Bo`ije sa-radnike u Bo`ijem stvarala-{tvu, a on uvek, pa i danas, stva-ra.
Va{ dobro`elateq,
Mitropolit
dabrobosanski
NIKOLAJ
NIKOLAJPO MILOSTI BO@IJOJ SRPSKI PRAVOSLAVNI
MITROPOLIT EPARHIJE DABROBOSALSKE, SVEMU
SVE[TENSTVU, MONA[TVU I BLAGO^ESTIVOM
NARODU SRPSKOM, BLAGODAT, MILOST I MIR OD
BOGA I SVETOGA SAVE UZ SVERADOSNI POZDRAV:
OD BOGA VAM BLAGOSLOVENA KRSNA SLAVA,
SVETI SAVA!
Rastko Nemawi}, u mona{tvu
Sava, nije izdr`ao uninije, du-
hovnu inertnost i besplodnost.
Krenuo je duhovnom stazom bor-
be i pregnu}a, da se usavr{ava
po pravilima Hristovog u~ewa.
Kao iskusan borac na putu Je-
van|eqa, Sveti Grigorije Bogo-
slov ka`e: “Nebavqewe raznim
stvarima, najve}e je od svih de-
la”. Razmi{qaju}i o ovoj sveto-
ota~koj misli, pita sebe mladi
Rastko: “^iji sam ja sluga i izgu-
bqeni sin?” I odgovara: “Bogom
}u se hvaliti po vas dan i Tvoje
ime }u ispovedati do veka” (Ps
43,8), i “Gospode, otkrih ti `i-
vot svoj” (Ps 55,8). Sveti Sava je
bogodostojno u obe ruke uzeo sr-
ce svoje i kao blagougodnu `r-
tvu uzneo je Bogu. A Bog mu je iz
Svog nebeskog obitavali{ta
nisposlao blagoslov i dar Duha
Svetoga.
Mladi Nemawi} Rastko, bio
je uveren da }e na{a majka Cr-
kva uvek biti ukras svetlosti.
Kao weno duhovno ~edo, ogrnut
haqinom zlatom izatkanom, od-
lu~uje se za izgra|ivawe svoga
`ivota podvi`ni{tvom i moli-
tvom, starawe za du{u `rtvom i
do krvi. Sam sobom preporu~uje
da pokoqewa srpska kora~aju u
roditeqsku qubav Crkve, koja
kroz mona{tvo poma`e du{u ~o-
vekovu i podsti~e pravilno
vaspitawe omladine srpske i
wihove rodbine. Ovoj tihoj deci
Crkve, kakvi su monasi i danas,
pridru`io se princ Rastko, za-
mona{en u Rusiku od ruskih mo-
naha manastira Pantelejmona.
8
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SVETOSAVSKA POSLANICA
Na pitawe ~ime }e mladi} is-
praviti svoj put, Rastkov odgo-
vor je bio: “^uvaju}i Tvoje re~i
Gospode” (Ps 118,9) i jo{: “Smi-
luj se na mene, Bo`e; isceli mi
du{u, jer ti sagre{ih” (Ps 40,4).
Ni{ta u svetu nije slu~ajno,
pa ni `ivot monaha nije samo
ono {to se vidi, nego i ono {to
je sakriveno i {to se shvata po-
mo}u na{ih tajanstvenih ~ula,
ili barem verom u svetu Crkvu.
Gledajte kako je podvi`ni{tvo
vaspita~ vrline! Gledajte {ta
bezbra~nost i siroma{tvo do-
nose onima koji se ugledaju na
Hrista! On ih uvodi na Nebo, ~i-
ni ih gra|anima Neba, nasled-
nicima Bogo~oveka. Treba na-
glasiti da umno`avawe mona-
{tva u Crkvi, pa i u na{oj Srp-
skoj, nije stvar propisa ni sred-
stava, nego li~nosti koje `ive
ovaj visoki ideal. Kao {to tra-
`i svoje propovednike, Sveta
Crkva tra`i u mona{tvu i
li~nosti koje poznaju i savreme-
nu problematiku.
U{av{i u problematiku pra-
voslavnog mona{tva, nije mali
broj na{ih vladara i velmo`a
koji su, hode}i putem Nemawi-
nim i Savinim, smatrali sebe
slugama Hristovim i ispred
svoga naroda pri{li mona{tvu.
Te{ko je pomenuti sva wihova
imena, kao {to je te{ko navesti
sva dela Svetoga Save i wego-
vog oca Nemawe. Po ugledu na
wih, stotine i stotine, mo`da
hiqade knezova, ~elnika, voj-
voda i velmo`a, hodili su sve-
tosavskim putem, tj. putem Hri-
stovim, kao sluge Hristove slu-
`be. Zadu`binama i drugim `r-
tvama, spremali su se da budu sa
Svetim Savom i proslavqaju
Boga pred prestolom Wegovim.
Srbi su Svetim Savom i Nema-
wom vaspitavani da ne idu kri-
vudavim putem, nego, slu`ewem
Bogu (teodulijom), nebeskim `i-
votom na zemqi. Gledali su ne-
bo, a ne zemqu, starali se za ne-
besko, a ne za zemaqsko. Tako
`ive}i, nisu nijedno gubili. Taj
nacionalizam srpski univer-
zalno je hri{}anski, jevan|el-
ski, a kod nas Srba uvek postojao
i ostao. Svetosavski nacionali-
zam mogao bi se okarakterisati:
Ure|ivati svoju ku}u, i vi{kom
svoje snage i svoga blaga pomaga-
ti svakome narodu da uredi svoju
ku}u, kao {to Srbi i danas ho}e
i `ele sa Kosovom i Metohijom i
drugim narodima u okru`ewu.
Ima li {ta spasonosnije za sav
svet od ovoga {to su Srbi uvek
~inili, uvek `eleli i danas `e-
le da ~ine i ve} ~ine?
Mona{tvo kod Srba je ogrom-
na istorijska stvarnost. Igrala
je kod Srba ve}u ulogu od zadu-
`binarstva. Zadu`binar daje
svoje, a monah daje sebe na slu-
`bu Bogu i svome rodu. U tome je
mona{tvo uzvi{enije od zadu-
`binarstva. Primer starca Ne-
mawe i mladi}a Rastka-Save
delovao je na druge veoma pozi-
tivno, tako da i danas uti~u na
starije i mla|e oba pola, da se
otresu svega zemaqskog i privo-
le Carstvu Nebeskom, da po|u
putem mona{kog podviga, slu`e-
}i svojoj Crkvi, svom qubqenom
narodu i spasewu svoje du{e.
Monah je u srpskoj istoriji uz-
dignut iznad svakog drugog zva-
wa i titule zbog dr`awa moral-
nog zakona.
Ponovimo, kod Srba su u mona-
he odlazili ne samo oni koji su
bili `ivotno pripremqeni, ne-
go i oni koji su bili visokih
zvawa, i na visokim polo`aji-
ma. Zamona{io se mo}ni Nema-
wa u svojoj zadu`bini manasti-
ru Studenici, supruga mu u mona-
{tvu nosi ime Anastasija, pa
najmla|i sin Rastko, pa kraq
Stevan Prvoven~ani u mona-
{tvu Simon, pa kraq Vladi-
slav, kraq Uro{, kraq Predi-
slav u mona{tvu arhiepiskop
Sava ££, pa polubra}a cara Du{a-
na, carica Milica, despotica
Efimija, prvi srpski diploma-
ta. Tu je i majka Angelina i Mak-
sim sin wen, sa mnogim ~lanovi-
ma iz ku}e Brankovi}a, pi{e
sveti vladika Nikolaj ohrid-
ski i `i~ki. To je sve bilo tiho,
jer je srpski narod imao narod-
nu Crkvu, narodnu dinastiju, na-
rodnu dr`avu, narodnu prosve-
tu, narodnu kulturu, {irokogru-
dost svetosavskog nacionali-
zma, svoje svetosavsko srpsko
doma}instvo.
Sveti Sava je svoje nastroje-
we odgovorno negovao, a nije go-
vorio o kraqevskom dvoru,
spremawu vojske, raspore|iva-
wu poslova i du`nosti, nego je
govorio samo o veri, pa o veri i
`ivotu po Bogu i u Bogu. ^inio je
tako, jer je vera Istina, a Isti-
na je svetost. To je vera u Hrista
po Wegovom svetom Jevan|equ.
Hristos je govorio: “Ja sam sve-
tlost svetu, ko ide za mnom ne}e
hoditi po tami” (Jn 8,12; sr.
12,35 i 46). Sveti Sava je hodio
po Hristu Gospodu i molio se:
“Gospode, Ti si moj za{titnik,
moj Bog je moje spasewe” (Ps 44,9
9
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
i 11), i: “Nisam se zagledao u ni-
{tavne stvari i la`na odu{e-
qewa” (Ps 39,4).
Premudri Solomon govori:
“Svemu ima vreme i svakom po-
slu pod nebom ima vreme” (Prop
3,1). Tako je i u na{oj pro{losti
bilo vreme kada je bitisao Sve-
ti Sava i u~io svoj narod mnogim
poslovima. Savina je misao da
Crkva i Dr`ava slu`e Doma}inu
- Bogu. To je biblijska misao, od-
nosno zapovest Bo`ija i u Sta-
rom i u Novom Zavetu. Psalmope-
vac razmatra svu zemqu i sve
{to je na zemqi, pa zadovoqan
govori Bogu: “Sve slu`i Tebi”
(Ps 118,91). Svetog Savu kao mo-
naha i, docnije kao poglavara
Srpske Crkve, Bog je upu}ivao da
wegov narod slu`i Bogu, pa da i
on Gospodu mo`e re}i: “Svi Sr-
bi slu`e Tebi”. Naravno, on zna
da onaj ne~astivi nikada ne go-
vori o slu`bi Bogu ni sebi, nego
o gospodarewu i u`ivawu u ovom
svetu. Ni o ~emu drugom ne mi-
sli, nego da sebi podjarmi qude
onim {to on ~ini, a to je tama, a
on je otac tame.
Naravno, Novi Zavet je, po
prevashodstvu, Ustav slu`be
Bogu, svete, savr{ene, beskom-
promisne. Ni Hristos nije do-
{ao da Mu slu`e, nego da slu`i
svima. Sve je to znao na{ mudri
Sveti Sava. Boqe od nas je znao
da je na{ kratki `ivot pod ovim
nebom dat nama qudima radi
slu`ewa, a ne radi gospodare-
wa, pre`ivawa i u`ivawa. On
je jo{ znao da slu`ewe mo`e bi-
ti dvojako: ili Bogu ili satani.
Zato se trudio da to~ak sveko-
like energije svoga naroda po-
krene na slu`ewe Bogu.
Pozivamo svu svetosavsku de-
cu, ali i sve qude dobre voqe,
da povedu borbu protiv svih
zloupotreba otrova, koji na{u
decu odvode u nequdskost, u
opasnu drogu - dana{wu zarazu,
koja na{u mlade` neminovno
odvodi u preranu smrt. U ime
Bo`ije i Svetoga Save, poziva-
mo sve prodavce raznih vrsta
droga, od onih najnaivnijih pa
do onih najopasnijih, da presta-
nu sa rasturawem toga velikog
zla. Pozivamo ih na moralnu od-
govornost, da jednom shvate da
je boqe i siroma{no `iveti, a
baviti se krajwe moralno odgo-
vornim poslovima, koji su svima
dobro do{li, a nikako {tetni
po `ivot ~ovekov. To zlo je uze-
lo velikog maha u {kolama, pa
pozivamo i sve predava~e u
{kolama da se bore protiv wega
i spasavaju svoju decu, koja vi{e
nisu mno{tvo u na{im porodi-
cama, ni u na{im {kolama. Pri
ovoj pojavi ne smemo biti bez-
bri`ni, kao ni pri drugim poja-
vama greha i svakoga zla. Na{oj
deci trebamo biti najpre rodi-
teqi pa u~iteqi.
Zavr{avaju}i, dragi moji, ovu
svoju poruku, pozivam i sve na{e
roditeqe da svoju decu nepre-
stano pou~avaju, neka se klone
od svakog greha, jer greh nikom
dobra ne donosi. Sveti Vasilije
Veliki pita: “Ho}e{ li da bu-
de{ prijateq ovih u~enika Bo-
`ijih ili onih koji su prepuni
duha lukavosti?” Vidimo kako je
sve ~ove~ije ta{to, jer ni{ta ne-
}e preostati kada do|e smrt; sve
ovo za malo se javqa i brzo pro-
pada. “Uzdajte se svi u Boga, a ne
veli~ajte sa svojom premudro-
{}u”, poru~uje na{ dr`avotvo-
rac Sveti Stefan Nemawa. Bla-
`en je ~ovek koji je na{ao premu-
drost, jer boqe je wu kupovati
nego imati riznice zlata i sre-
bra. @ivot bez prave vere nije
uspe{an, niti se bez dobrih de-
la mo`e predstati pred Gospo-
da, nego treba oboje da biva, ka-
ko bi bio savr{en Bo`ji ~ovek, a
ne da nam `ivot hramqe zbog ne-
dostataka. Jer vera spasava kao
{to re~e Apostol, “qubavqu de-
laju}i” (Gal 5,6). Ovo upu}uje
svojoj qubqenoj deci srpskoj
Sveti Sava, kome neka je slava,
~ast i na{e poklowewe, uz na{
sveradosni pozdrav:
OD BOGA VAM BLAGOSLO-
VENA KRSNA SLAVA
SVETI SAVA!
Mitropolit
dabrobosanski
NIKOLAJ
10
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
11
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
VRLINA
���� � !" #$�%&� #' ()� �� #)
�"*&+� %�, , -+#%". #&/�0 �" ��.1��
2�'� + �' %" +#$"� #�' %),)3+ ()�
� �� #$�%&�,) �&). ' 3+$ "� # * 0 �
4&"&"! �'�!)$ !�5 �� 6�"*&" +
*1�." "!" �+!�� � .1 �� 4"�"7&+�
'"80 "%& *�� , ' 1+!� *"&*� �� �"�
#%+.� $" 4&�') -+#%"%)� !�" !�� #$"
#�7���+�%'"&+% ( $0 �& *� � !" ��
*)� !�" $1�� ��/ !", . "�1+!),
4&"#%"%� + * 71"*+'"#%0
�"5 1+� $ 9)%+$� -"' ! �� �"�
#%+.� %�!�' #% 4 � '&1+� : "#%"�
,�1+ #) ()�+ !",+ #) �"#%+.1+ '&1"
'+#"! #% 4 � '&1+�� !�" 2%" , �''�
�+#", + $�".+ �&).+ !",+ #) )$&1+
7� #' %� !�" $1�� �/ !", 4& �"#+2
#� $ #%� �� $ #%"� � �� "�+ %" + �
"# % 0
�' %+% (+ #) �"#%+.1+ '&;)��/
'&1+� � , & #) #'�!"�� '�" -+�+1+
� 4& !+��) *"&*) �� , #% !�)0 �!" +
$+ � 41�- $" +#!& �" 7*". #'",+;
.& ;�� + � %&)�+$" # � �". 3 # "��
'&�%+%+ "� ��# + �)2� 3 ��2� "#%��
%+ #+&"$�2�� ) '&1+��$�0 �%&�#%+
#) 4)#%+1 �)*"! !"& � ) �)2+ ���
2", + � +#!"&
12
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
^UDNO RO\EWE HRISTOVO DOKAZUJE ISTINUDA JE ON PRAVI MESIJA
Otro~a rodisja nam, sin... i
dadesja nam
(Isaija 9,6)
��9�1+ # + &�9�,) # $�".+ ()�+�� #' %)� �1+ �+-+, &"9 < "�"*+-�+; ()�+� �+, # #1�'+1" +#4&"'"�+1" # %�!" �+'�+$ -)�+$��� � *) + �� 7 $(+0 �#%"&+,� 7�� #��$" , ��" � "*+-�" &"9 < � !", , "*,�'( �" #' %) #� ' 1+!+$ -)�+$� +-)��+$ �".�9�,+$�0
��!" )#& � %�$� �"3+ 7�#+,� # -)��� #' %1"#%� � "*+-�� 7' 7�� 4"�,�'+ # �� � *)� ��. 1+ �"5+,+ #+9"�2 �� 7 $()� 7�4",�2 4";'�1�) 4 �#$) �".) + "*,�'+2 *1�."- #%+'+$4�#%+&+$� &��"#% ' 1+!) !",� 3 *+�%+ #'+$ ()�+$�0 ��#%�'( �+ + )4)�3 �+ "� � * #!+; .1�#�+!�� 4�#%+&+"'+ �"1�7 ) �+%1 , $ + # 4"7�&�'"$# !1�
13
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
14
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
@ITIJE PREPODOBNOG OCA NA[EG ZOSIMAEpiskopa Vavilonskog (u Egiptu)
Prepodobni Zosim, prozvan Kiliks, po{to jebio ro|en iz Kilikije, od mladosti zavole Boga,odre~e se sveta, ode na Sinajsku Goru, obu~e se ta-mo u mona{ki ~in i stade usrdno upra`wavatibogougodne podvige. Ipak on ne ostade dugo naSinaju. ^eznu}i za potpuno bezmolvnim `ivotompustiwa~kim, on jo{ u mladim godinama otide saSinajske Gore u Libijsku oblast i tamo se nasta-ni u pusto mesto zvano Amonijak. Tu on stade `i-veti potpuno usamqeno, slu`e}i jedino Bogu. Ahode}i po toj pustiwi, on obrete nekoga starca,odevenog u o{tri kostret. Pribli`iv{i se star-cu, Zosim htede da mu se pokloni i da po obi~ajuzatra`i od wega blagoslov. Ali ga starac predu-predi, rekav{i mu: “Za{to si do{ao ovamo Zosi-me? Idi odavde, jer ti ne mo`e{ ovde ostati”. AZosim misle}i da ga starac poznaje odavno, po-kloni mu se i izmoliv{i blagoslov od wega, upi-ta ga: “U~ini mi tu qubav, o~e, pa mi ka`i, od ku-da me poznaje{”?
Starac mu odgovori: “Pre dva dana javi mi seneki ~ovek neobi~nog izgleda i re~e mi: Eto, ktebi ide jedan inok sa Sinaja po imenu Zosim; ne-moj mu dati blagoslova da ostane u ovoj pustiwi stobom, jer ho}u da mu poverim crkvu Vavilonsku{to je u Egiptu”.
Rekav{i to Zosimu, stari pustiwak se udaqiod wega na domet ba~enog kamena i stade na moli-tvu, podigav{i ruke svoje k Bogu. Moliv{i se ta-ko oko dva sata on, zavr{iv{i svoju molitvu,opet do|e k Zosimu, pa zagrliv{i ga o~inski, po-qubi ga u lice i re~e: “^edo moje milo, dobro je{to si do{ao ovamo, jer te Bog dovede k meni, datelo moje preda{ zemqi”. Zosim onda upita star-ca: “Koliko godina, o~e, boravi{ na ovom me-stu”? Starac odgovori: “Navr{i{e se 45 godinaod kako sam ovde”. - Dok starac govora{e to, licewegovo zasija kao ogaw. I obra}aju}i se ponovo
Zosimu stari podvi`nik re~e: “Mir tebi, ~edo,moli se za mene”. Rekav{i to on le`e na zemqu, iotide ka Gospodu. A bla`eni Zosim iskopa grob,pogrebe ~esno telo tog velikog podvi`nika; iprovev{i na tom mestu dva dana, on se vrati naGoru Sinaj slave}i Boga.
Za vreme boravka wegovog u manastiru na Si-naju k wemu do|e jedan razbojnik mole}i ga i go-vore}i: “Smiluj se name, Avo, i primi me u mona-{tvo, da bi u bezmolviju, u molitvenim samovawui tihovawu oplakao grehe svoje. Ja mnoga ubistvapo~inih i sada ho}u da odustanem od svih dela mo-jih i da se kajem u sve dane `ivota svoga”. Po{toga pou~i, prepodobni Zosim ga obu~e u ino~kiobraz. No posle kratkog vremena prepodobni re-~e razbojniku: “Veruj mi, ~edo, tebi je nemogu}eostati ovde. Jer ako koji velikodostojnik saznada si ovde, uhapsi}e te; isto tako, ako koji od ne-
prijateqa dozna, ubi}e te”. Zato poslu{aj mene, ija }u te odvesti u neki udaqeni manastir.
Inok pristade, i sveti starac ga odvede u ki-noviju ave Doroteja, koja se nalazila u bliziniGaze. Smestiv{i ga u toj obiteqi, Zosim se vratiu svoj manastir na Sinajskoj Gori. A brat ovajprovede u kinoviji ave Doroteja devet godina. Nopo{to izu~i psaltir i naviknu na sve mona{ketrudove, on se ponovo vrati k prepodobnom Zosi-mu i re~e mu: “U~ini mi tu milost o~e, daj mi na-trag moje svetovno odelo, a mona{ko uzmi od me-ne”. Prepodobni ga sa tugom upita: “Zbog ~ega ~e-do?” Inok mu odgovori: “Kao {to sam zna{, o~e,evo devet godina provedoh u op{te`i}nom mana-stiru, i koliko mogoh postih se, i `iveh u uzdr-`awu sa svakom kroto{}u, }utawem i strahom Bo-`ijim, pokoravaju}i se svima, u nadi da }e mi Bogpo beskrajnoj dobroti svojoj i po neiskazanom mi-losr|u svom oprostiti mno{tvo grehova mojih.Ali, pored svega toga, ja svagda vidim pred sobomdete koje mi govori: “Za{to si me ubio”? I tovidim ne samo u snu, nego i na javi: i kada u crkvistojim, i kada Bo`anstvenim Tajnama pristupam,i kada u trpezi sa bratijom jedem. Prosto me nina jedan trenutak ne ostavqa na miru: kuda godi{ao, ja pred sobom vidim to dete, koje mi nepre-stano govori jedno i isto: “Za{to si me ubio”?Zbog toga, o~e, ja sam odlu~io da idem onamo gdesam razbojni{tvo u~inio, da bi me uhvatili ipredali sudu. Ja moram da umrem za bezumno ubi-stvo toga deteta.”
I tako, uzev{i od prepodobnog oca svetovnoodelo, inok ga obu~e i ode u svet. A kada do|e ugrad Diospoq, on bi uhva}en i drugog dana mu gla-vu otseko{e. Tako on otide ka Bogu, po{to krvqusvojom opra grehe svoje.
Uskoro posle toga prepodobni Zosim, nepre-kidno mu~en neodoqivom `eqom za `ivotom u pu-
stiwskom bezmolviju, molitvenom tihovawu,i ti-{ini, daleko od qudi, ponovo namisli da napustiSinajsku Goru. I on, uzev{i sa sobom svog u~eni-ka Jovana, otputova u pustiwu Porfirion. Putu-ju}i po toj pustiwi, oni sreto{e dva pustiwaka:jedan od wih po imenu Pavle, be{e rodom iz Ga-late, a drugi Teodor, iz Melitinske oblasti, kojise postrigao u manastiru ave Jevtimija Velikog.I jedan i drugi podvi`nik ima|ahu na sebi ode}uod bivoqe ko`e. Prepodobni Zosim se sa svojimu~enikom nastani u blizini ovih pustiwaka, okodva popri{ta daleko od wih, i pro`ive tamo dvegodine. No jednog dana u~enika Zosiminog Jovanaujede zmija: otrov se razli po celom telu wego-vom, i Jovanu udari silna krv iz o~iju, nosa, u{i-ju, i on umre.
To veoma o`alosti bla`enog Zosima, i on po-|e ka spomenutoj dvojici pustiwaka. A oni, ugle-dav{i ga utu~enog i silno o`alo{}enog, i pre no{to im Zosim i{ta progovori upita{e ga: [ta,avo Zosimo, umre li brat tvoj? A on, udiviv{i sewihovoj prozorqivosti, ispri~a im na koji na~inumre wegov brat, {to je wima i bez toga ve} bilopoznato. Tada oba podvi`nika ustado{e i sa Zo-simom po|o{e ka bratu Jovanu. A kada ugleda{emrtvog brata gde le`i na zemqi, oni reko{e Zo-simu: Ne tuguj, avo Zosimo, Bog }e ti pomo}i.
Posle ovih re~i oni se gromkim glasom obra-ti mrtvacu: “Brate Jovane, ustani, jer si potre-ban tvome starcu.” I tog ~asa mrtvac o`ive, iustade sa zemqe. Onda starci potra`i{e zmiju,pa kad je na|o{e, rastrgo{e je na dvoje. Zatim re-ko{e prepodobnom Zosimu: “Avo Zosimo, mi tinesumwivo saop{tavamo voqu Bo`iju: idi na Si-najsku Goru, jer Bog ho}e da ti poveri episkop-stvo crkve Vavilonske {to je u Egiptu.”
^uv{i to, prepodobni Zosim uze blagoslov odtih svetih pustiwaka, pa se sa svojim u~enikomJovanom ponovo vrati na Sinaj. No posle nekogvremena ava Sinajske Gore psla bla`enog Zosima,i druga dva brata sa wim, u Aleksandriju radi ne-
kih poslova Sinajskih manastira. Aleksandrijskipatrijarh bla`eni Apolinarije zadr`a ih i ru-kopolo`i za episkope: jednoga u Iliopoq, drugo-ga u Leontopoq, a Zosimu u Vavilon Egipatski.Jer u starini behu dva Vavilona: prvi - znameni-tiji i drevniji, nalazio se u Haldejskoj zemqi, uwemu su carovali Navuhodonosor i ostali haldej-ski carevi, a drugi - mawe poznat i sa mawe `ite-qa mnogo, nalazio se u Egiptu. Ovaj grad su osno-vali na obali Nila, preseqenici iz drevnog Va-vilona, i dali mu ime svoje ostavqene postojbine- Kairo.
U ovom dakle Egipatskom Vavilonu prepodob-ni Zosim, po voqi Bo`ijoj i po proro{tvu sve-tih pustiwaka, primi arhijerejski presto, i stadepasti Hristovo stado. On dobro upravqa{e sve-tom Crkvom, slu`e}i za primer stadu re~ju i `i-votom. I provede on na prestolu dosta godina, imnoge uputi na put spasewa. A kada svetiteq za|eu duboku starost, onda on, vide}i svoju iznemo-glost i o~ekuju}i blisku smrt ostavi episkopskipresto i ponovo se vrati na Sinaj, mesto svog pr-vobitnog boravka. Po`ivev{i tu malo, on skon~au Gospodu, i sada u horu svetih jeraraha predstojiVladici na{em, Gospodu Isusu Hristu, kome sla-va vavek. Amin.
Iz @itija svetih
za Juni
MIR BO@JI -HRISTOS SE RODI
Mir Bo`ji! Hristos se rodi!
Da nas Duhom preporodi,
Od grijeha oslobodi,
Kr{tewem u Svetoj vodi,
[to u vje~ni `ivot vodi.
Gdje qubav Bo`ija dovodi,
Onog koji vjerom hodi,
Dok morem `ivota brodi,
Isku{ewa ko prebrodi,
Kome samo dobro godi,
Na put zla ne zahodi,
Kuda idu svi izrodi,
Koje nada ne dovodi,
Na put {to u @ivot vodi.
Mir Bo`ji - Hristos se rodi!
Tebi i meni re~e: Hodi,
Ko Petar {to je i{o po vodi,
I okova se oslobodi,
Ko Pavle {to se preporodi,
Da ga slu{aju svi narodi,
Gospod ih qubavqu rukovodi.
Gospod nam do|e i re~e: Hodi,
Zato se Bog na zemqi rodi,
Da gre{ne qude oslobodi,
Sa Bogom ~ovjeka da orodi,
Stvorewe da bogoorodi.
Poslu{aj Ga ~ovje~e gordi,
Otrgni se od mra~nih hordi,
Zapjevaj pjesmu bo`i}nu, hodi,
Mir Bo`ji - Hristos se rodi!
Vaistinu se Hristos rodi!
M. V.
15
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ODKUDA JE NA SVETU ZLO?
Odkuda, dakle, kukoq?
(Mt. 13,27)
�&1" # - #%" �� #' %) -+� %�!'�.&, 2�� �, 1� + 4",�'(),) %�!'+ �"�.�9�+� !"+ ��'"� -"' !� �� 7�4+%��"�!)�� , %�, !)!"(: �+, 1+ -)���4",�' � !&"%!+, �' ( + !&'"5 ��+,��+�� 4"!"&�+, �!"' + *),�+, �#,�':��!)�� , ��!1 %�, !)!"(: ��!'� , #$ #� 71� #� �"*&"$� 71"* + 4�!"#%+#� ��9 1#!"$ �"*&"%"$: ���'�" # %&)�+� $)-+ + �"'+,� )$ ()�#!+, ��& 2+ 4+%�< � "�!)�� , 71" �� #' %)�4� �� < .� � $".�2 #�$ "�."'"&+�%+0 �� !"1+!" , �)5�� -"' ! �4�#+�% () �#)#)� !"+ , "�."'"&+" �� 4+�%�< " #)�*+�+ #' %� 4&+%-"$� !",)#'�!+, &�7)$ %+ $"5 � 4&+%-"$ " !)�!"()0
�� ����2
4& '�& #' %#! � #�$" ) %", *"&*+"-+23�'�,) #'",) �)2)� "�+ %+$ #' ,�#�+, + *"( )'+9�,) #'", � $"3+ +#1�*"#%+� ,�- "# 3�,) #'",) .&, �2�"#% + $�1" 4" $�1" 4�5 ."' *1�."#%+� 5+'"�%'"&�+$ 1)-�$� ()*�'+ #'", � 5 1+�� "�$ !2� "%'&��)1� #&/� .&, �2�+-!� + �� +, 4"!& � + 4"*)�+ ��"�4"-�) �"' 5+'"%0 �7�"#+ +$ "�4& � "-+ 4&+$ & *1�."- #%+,� + +7�"*1+-�'�
JOVAN RAJI](1726-1801)
Raji} je jedan od najva`nijih inajplodnijih pisaca ruske {kolekod nas.
Raji} se rodio u SremskimKarlovcima od oca Radoslava -Raje, i majke Marije. [kolu jezar{io u Karlovcima kod Emanu-ila Koza~inskog, gde je dobro na-u~io slovenski i latinski jezik.Osetiv{i wegov vanredni dar,Raji}ev dobrotvor Petar Rajko-vi} po{aqe Jovana u Komoran utamo{wu Latinsku gimnaziju.Poku{aj u~iteqa jezuita da gaprevedu u katoli~ku veru, nateraJovana da napusti Komoran i pre-|e u [opron, gde zavr{i gimnazi-ju i filozofiju. @eqa za daqimznawem odvevde Raji}a pe{icepreko Be~a i Bredlave u Kijev,gde se upi{e u Duhovnu Akademi-ju. Na akademiji provede tri go-dine. Tu je mnogo nau~io i sa so-bom poneo u prepisu skoro sve bo-goslovske radove Teofana Pro-kopovi~a, episkopa Novgorod-skog. Iz Kijeva ide u Moskvu, gdese malo zadr`i, pa se preko Poq-ske i Ugarske vrati u Karlovce.U Karlovcima nije mogao da do-bije mesto profesora gimnazije,a uvre|en od mitropolitovog ar-hi|akona Vi}entija-Vidaka, po-toweg mitropolita, Raji} opetnapusti Karlovce. Preko Kijeva,Vla{ke i Moldavije, do|e u Ca-rigrad, a odatle u Svetu Goru1758. godine Tu se u manastiruHilandaru, zadr`ao tri meseca.Na{av{i pune sanduke starihrukopisa, mno{tvo poveqa i hri-sovuqa na{ih starih vladara,hteo ih je ispisati radi svog radana istoriji. Ali mu kalu|eri hi-landarski ne dado{e da sve topregleda, radi hudosti jego i ma-lomu vozrastu mirskomu. Iz Sve-te Gore, preko Ni{a i Beograda,
vratio se opet u Karlovce. Tajput od Ja{a do Hilandara i na-trag do Karlovaca, opisao je Ra-ji} pod naslovom: MoreplovanijeIvana Raji}a, 1758. godine. Idu-}e godine dobi mesto profesorau Karlova~koj gimnaziji, gde jeostao tri godine.Do{av{i u su-kob sa neukom sredinom, koja nije
mogla da trpi mladog obrazova-nog teologa, napu{ta Karlovce iodlazi u Novi Sad, gde je preda-vao bogoslovqe na Duhovnoj ko-legiji. Godine 1771. se zakalu|e-ri i uskoro bude postavqen za ar-himandrita manastira Koviqa.Tu je proveo ostatak svoga `ivo-ta rade}i i pi{u}i svoja dela.Umro je 1801. godine i sahrawen umanastiru Koviqu.
^itav wegov rad mo`emo pode-liti na bogoslovski, ~isto kwi-`evni i istorijski.
Bogoslovski rad
Raji} je bio naju~eniji bogo-slov svoga vremena. Zvali su gaSrpskim Zlatoustom, i govorilose: “U~en kao Raji}”. Mada nijeoriginalan pisac, Raji} je mnogodao za onda{wu mladu bogoslov-sku nauku i time mnogo doneo uborbi protiv unija}ewa i o~uva-wa Pravoslavqa. Na poqu bogo-slovske nauke najva`nije mu je de-lo:
Katihizis malij, {tampan uBe~u 1774. godine, koji je gotovosto godina bio {kolski katihi-zis pravoslavnih Srba ne samo uUgarskoj, ve} i u Srbiji. Osimtoga napisao je i crkvenu istori-ju za {kole, gde je naro~ito isti-cao ~istotu pravoslavqa. [tam-pao je ve}i broj propovedi i na-pisao veliki broj rasprava u ko-jima govaori o razlici izme|uPravoslavqa i katolicizma.
Sva Bogoslovska dela Raji}evavode u ruske izvore. Ruski |ak,Raji} je prevodio i prera|ivaodela poznatih ruskih teologa, anaro~ito Teofana Prokopovi~a.Ovi spisi odigrali su velikuulogu u o~uvawu pravoslavqa,ali su, {to je razumqivo, bezkwi`evne vrednosti.
Kwi`evni rad
Pored Bogoslovqa, Raji} sebavio lepom kwi`evno{}u. Na-pisao je nekoliko pobo`nih iprigodnih pesama. Pesme su pisa-ne po ugledu na pobo`nu rusku po-eziju. Postoje dve zbirke wego-vih pesama, mawe kwi`evne vred-nosti. Vrednost je wihova u tome{to su to prvi stihovi na{e no-vije kwi`evnosti.
Me|utim, mnogo zna~ajniji jewegov epski spev:
18
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
19
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Boj zmaja s orlovi - Spev je na-pisao 1789. godine a {tampan je1791. u Be~u. Tu je u formi alego-rije opevan tada{wi rat(1788-1790) izme|u Rusije i Au-strije (orlovi) s jedne strane iTurske (zmaj) sa druge. Spev veli-~a Rusiju i pravoslavqe, jer suSrbi u Rusiji gledali svog za-{titnika i osloboditeqa od Tu-raka. Pobedu Rusije Raji} veli~asa ogromnim odu{evqewem.Osim toga spev je napisan jednimlepim narodnim jezikom (Inte-resantno je navesti i kra}i navodRaji}ev, iz jednog wegovog pisma,o ovoj pesmi gde, izme|u ostalogveli: “Neka znadu da i mi starcipravu istoriju posledwega rata u{ali opisati mo`emo i umemo”).
Raji} je napisao i jednu dramukoja nosi naslov:
Tragedija - sirje~ pe~alnija po-vest o smerti posledwega carjaserbskago Uro{a Pjatago - Dra-mu je dovr{io 1794. godine, a{tampao je u Budimu 1798. godine.Tragedija nije wegovo original-no delo. Istu je napisao Emanui-lo Koza~inski i obuhvatila jepet vekova srpske istorije (odStevana Prvovjen~anog do Vi-}entija Jovanovi}a). Drama jeprikazivana u {koli Koza~in-skog. Raji} je kao |ak prepisao ikasnije u starosti preradio, ne-{to izbacio, a ne{to, na osnovunovih istorijskih otkri}a, do-dao.Daqe, dramu je razdelio u de-vet “Dejstvija”, a ova na “Javqe-nija”. Da bi se razlikovali wego-vi sastavi od Koza~inskog, Raji}je svoje obele`io sa “R”, a sasta-ve Koza~inskog sa “K”. Prolog jeKoza~inskog, a epilog Raji}ev.Mada je drama sa kwi`evne stra-ne slaba, va`na je kao prvi poku-{aj te vrste kod nas.
Raji} je prevodio i sa we-ma~kog. Preveo je Cvijetnik,zbirku pri~a didakti~kog karak-tera, sa poukama iz Biblije.
Du{an M. Da~i}
POKAJANI RAZBOJNIK
��+ !",+ # ) #'",", 4&"#%"�)2�"�#%+ 4"!"&�'�,) &��+ �"#4"�� #& 3�"#%+5) �� /+( #'".� 4)%�� , & � ���'1�- �� # * 1)!�'#%'" � $"�� %+$ 2%" *+ !&+%+!"'�1+ �);"'�+!�0
& #' .�� +#4"' � $" # ��2 $�"*&"$ #)�+,+� � #�$" ��#�$" � ." +4& � #'+$�� �!" 7�4"' �+0 ��� !", # "%!&+'�,)� � #�$" 2%" # � 4"�."&2�'�,) � ." # 1�!2 + 1 - 0
" �"1�#!) ) "42% 5+3 �"*&".#)�+, + 4�#%+&�� 4&+#)#%'�"'�" #�$, ��"$ #%&�2�"$ #)9
O BO@ANSKOM PROMISLU
Starac Pajsije nam je ispripovedao slede}upri~u, `ele}i da nam primerom poka`e kako seBog stara o svojoj deci, iako ga mi ~esto ne shva-tamo, pa se ~ak i gnevimo na Wega.
Jedan podvi`nik se molio Bogu prekliwu}iga da mu otkrije zbog ~ega su pravednici ~esto si-roma{ni i nepravedno pate dok su gre{ni i ne-pravedni bogati i zadovoqni. Dok se molio Boguda mu otkrije ovu misteriju, za~uo je glas koji muje rekao:
- Nemoj tra`iti da razume{ ono {to tvoj um iznawe ne mogu obuhvatiti, i nemoj ispitivati taj-ne Bo`ije, jer su Wegove odluke sli~ne beskraj-nom okeanu. Ali, ako `eli{ da to sazna{, idi usvet i posmatraj qude. Onda }e{ biti u stawu dashvati{ ne{to od Bo`ijih odluka. Tada }e{ spo-znati da je premudri promisao Bo`iji neistra-`iv i nedoku~iv.
Kada je podvi`nik sve to ~uo, oti{ao je usvet. Po{to je izvesno vreme pe{a~io, stigao jedo jedne livade. Tu se nalazila jedna fontana, apored we staro izdubqeno drvo. Sakrio se u toudubqewe i po~eo da posmatra u`urbanu gomilukoja je prolazila pored livade. Nakon izvesnogvremena, pro{ao je jedan bogata{ ja{u}i na kowu.Zastao je kraj fontane da bi se napio vode i od-morio. Dok je sedeo, iz xepa je izvadio nov~aniksa zlatnicima i po~eo da ih broji. Kada je zavr-{io brojawe, gre{kom je nov~anik stavio na tra-vu umesto da ga vrati u xep. Zatim je jeo, odmoriose i odspavao. Ubrzo je krenuo, ne primetiv{i damu je nov~anik ostao u travi.
Posle izvesnog vremena, pojavio se jo{ jedanprolaznik. Zaustavio se pokraj fontane, a kada jespazio nov~anik sa zlatnicima, zgrabio ga je ipotr~ao u poqe. Nakon nekoliko minuta, pojaviose i tre}i ~ovek. Kako je bio umoran, popio je ma-lo vode i seo da pojede komad hleba. Dok je siro-mah jeo, vratio se onaj bogata{ da potra`i svojnov~anik. Lice mu je pokazivalo stra{an gnev ion se zaputio pravo prema siromahu, vi~u}i od
besa i zahtevaju}i da mu vrati nov~anik. Siro-mah, pak, koji ni{ta nije znao niti o nov~anikuniti o zlatnicima, po~e da ga uverava da ni{taod toga nije ni video. Tada je bogata{ po~eo da gatu~e. Udarao ga je tako sna`no da je siromah nakraju izdahnuo. Bogata{ je onda po~eo da pretresawegovu ode}u ali, naravno, ni{ta nije na{ao.Oti{ao je ose}aju}i se veoma poti{teno.
Isposnik, koji je sedeo u dupqi i posmatrao{ta se de{ava, be{e zaprepa{}en. Mnogo se ras-tu`io i po~eo da pla~e, ose}aju}i veliku `alostzbog nepravedne siromahove smrti, pa je na krajuzavapio k Bogu:
- Gospode, {ta zna~i ovakva Tvoja voqa? @e-leo bih da znam kako Tvoja dobrota mo`e da pod-nese ovoliku nepravdu! Jedan ~ovek je izgubio no-vac, drugi ga je na{ao, a tre}i je zbog toga nepra-vedno ubijen!
Dok se molio i jecao, pred wim se pojavio an-geo Gospodwi:
- Nemoj da `ali{ za siromahom, niti da mi-sli{ da se ovo nije desilo po voqi Bo`ijoj. Imajna umu da se neke stvari de{avaju ili zato {to
Bog tako dopu{ta, ili da bi time pou~io qudeili, pak, radi na{e koristi. A sada slu{aj: ~ovekkoji je izgubio novac je najbli`i sused onog {toje novac na{ao. Ovaj drugi je nekada posedovaoimawe vredno stotinu zlatnika a bogata{, ina~evrlo pohlepan, prisilio ga je da to imawe prodaza samo pedeset zlatnika. Ose}aju}i se bespo-mo}no, siromah se molio Bogu da kazni wegovogsuseda. Bog ga je dvostruko nagradio. Drugi ~ovek,onaj umorni siromah koji je nepravedno ubijen,nekada je i sam po~inio ubistvo. On se, me|utim,iskreno pokajao i ostatak `ivota proveo je po-{tuju}i Bo`iju voqu. Stalno se molio Bogu damu oprosti i govorio: “Bo`e, dopusti da umremistom onakvom smr}u kakvu sam i izazvao”. Razu-me se da mu je Bog oprostio istog trenutka kadase pokajao zbog prestupa. Bog je, osim toga, biodirnut ose}ajno{}u i pravedno{}u ovoga ~oveka,koji se nije trudio samo da `ivi saglasno Bo`ijojvoqi nego i da, isto tako, plati za svoj greh. Bogje ispunio wegovu `equ i dopustio da bude umo-ren nasilnom smr}u - kao {to je i sam tra`io - azatim ga vazneo na nebo, daruju}i mu venac slavezbog wegovog dubokog i iskrenog pokajawa.
Tre}i ~ovek, onaj pohlepni bogata{ {to je iz-gubio zlatnike i po~inio ubistvo, pao je u dvagreha, u pohlepu i tvrdi~luk. Bog je dopustio dapo~ini ubistvo kako bi mogao da do`ivi bol koji}e ga na kraju dovesti do pokajawa. Po~iwenoubistvo je za wega postalo razlog da napusti sveti da se zamona{i.
Gle, dakle, i u kakvim okolnostima vidite daje Bog bio nepravedan, nemilosrdan i surov? Vine mo`ete ispitivati Bo`ije odluke jer ih Onuvek donosi ispravno i saglasno putevima kojepoznaje, dok vi o wima pogre{no prosu|ujete ismatrate ih nepravednim. Treba da znate da semnoge stvari de{avaju po Bo`ijoj voqi i iz raz-loga koji su nam nepoznati. Mi, dakle, treba daka`emo: “Pravedan si, Gospode, i pravi su sudoviTvoji” (Ps. 119; 137).
Iz kwige
“Suze za svet”
20
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
21
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
O TOME [TA JE U^INIO IROD, I KAKO JE SKON^AO
Kada se rodio Hristos, saglasnoproro~anstvima, u Vitlejemu Ju-dejskom, i vremenu na koje smo uka-zali, Irod, zbog glasova koji do|o-{e do wega preko mudraca sa Isto-ka (pogl. Mt. 2,12), veoma se ra`e-sti zbog toga. Smatraju}i da je we-gova vlast u opasnosti, on upitau~iteqe Zakona gde se o~ekuje ro-|ewe Hrista. Saznav{i da u pro-ro{tvu Miheja postoji kazivaweda }e se to zbiti u Vitlejemu, onizdade naredbu da se u tom mestu i
wegovoj okolini pobiju deca mla-|a od dve godine. Irod je smatraoda }e na taj na~in stradati i Hri-stos, ali Bogomladenac tada nijepostradao: Wegovi roditeqi sa-znali su o tome {ta se ima dogodi-ti, te oti|o{e sa Wim u Egipat.Tako nas u~i sveto Jevan|eqe. Po-trebno je znati i to kakva je kaznastigla Iroda zbog prestupa predHristom i Wegovim sunarodnici-ma. Nedugo zatim, bez i najmaweg
oklevawa, Iroda je jo{ za `ivotastigao sud Bo`ji, da bi se svimapokazalo ono {to je i zaslu`io.Dr`ava je tobo` bila u blagosta-wu, ali on (Irod) dom svoj omra~ivelikim ne~a{}em: ubistvom `e-ne, dece, ro|aka najbli`ih po krvii najdra`ih. Nemogu}e je ispisatisve te doga|aje jer kazivawe o wi-ma prevazi{lo bi i najgore trage-dije. O wima podrobno kazuje Jo-sif u svojoj “Istoriji”, kada govo-ri o Irodu. U H¤££ kwizi “Judej-
skih drevnosti” on ovim re~imaopisuje Irodov kraj: “Wegova sebolest pogor{avala jer ga Bog ka-zni zbog bezakowa koje je po~inio.To be{e slab ogaw koji je tiwao uwemu, i stalno se i{~ekivalo dase taj ogaw rasplamti... U Irodube{e velika `eqa da pojede ne-{to, ali mu se nije moglo pomo}i utome; rane na wemu, a naro~ito onena desnoj strani utrobe, i upaqenenoge prepune nekakve prozra~ne
te~nosti, izazivale su stra{anbol. Smrad be{e veliki; wegov mu-{ki organ trulio je jer u wemu be-hu crvi. Mogao je disati samo kadabi ga uspravili u posteqi, a tadase od wega {irio svuda sna`ansmrad po sobi. Sve wegove udovemu~ili su jaki gr~evi. Qudi, na-dahnuti Bogom, koji daje da se svemo`e prozreti, kazivali su da Bogka`wava cara zbog grehova koje jepo~inio...”. Eto {ta kazuje pome-nuti pisac u svome delu. A u ££ kwi-zi “Istorije” on tako|e dajesli~na svedo~anstva o wemu: “^i-tavo Irodovo telo be{e zahvatilabolest koja ga je razarala na razli-~ite na~ine. Imao je nekakvu sa-krivenu groznicu, nepodno{qivsvrab po ~itavom telu, neprestanebolove na desnoj strani trbuha.Noge su mu bile ote~ene kao kodbolesnika koji pate od vodene bo-lesti. Sav je smrdeo na upalu jerbe{e mno{tvo zagnojenih rana nawegovim udovima koje su bile pre-pune crva. Osim toga imao je i te-{ko, asmati~no disawe i gr~eve posvim delovima tela. Qudi, koji be-hu nadahnuti, videli su u toj bole-sti kaznu. Irod se borio sa tim mu-kama, `eqan da `ivi; nadaju}i seozdravqewu, tra`io je na~ine dabude isceqen. Naredio je da gaprenesu kroz Jordan, da bi do{aodo izvora sa toplom vodom Kalira,koje se zatim ulivaju u Aoaltovojezero; tu isti~e slatka voda kojaje dobra za pi}e. Lekari su odlu~i-li da wegovo telo potope u nekulekovitu kupku na~iwenu od leko-vitog biqa i uqa, ali kada su tou~inili, wega obuze nesvestica.Sluge, vide}i to, povika{e i on od
te buke do|e k svesti. Po{to mube{e boqe, sa verom u ozdravqe-we, naredio je da se obi~nim vojni-cima da po pedeset drahmi, a na-~alnicima (oficirima) i svojimprijateqima mnogo ve}e sume.
Tada se vratio u Jerihon, lo-{eg raspolo`ewa. I pored toga{to je smrt ve} bila blizu wega,on naumi jo{ prestupnije delo:pozva vi|enije qude iz svih mestaJudeja i naredi da budu zatvorenina hipodromu. Tada pozva svojusestru Salomeju i wenoga mu`aAleksandra, te im re~e: “Znam da}e Jevreji praznovati moju smrt,ali ja jo{ imam vlasti da ih pri-moram da me oplakuju i da ridajukada bude moja sahrana. To }e sedesiti ako ispunite moju `equ:sve one koji su zatvoreni i koji senalaze pod stra`om, onoga trenakada umrem, naredite stra`i daih sve pobiju, i neka ~itava Jude-ja, svaki wen dom, pla~e i tugu-je...”. Zatim, ne{to ni`e u tek-stu, Josif pi{e: “Ponovo mu~en`eqom da jede, izme|u dva napadaka{qa, on je odlu~io da preduhi-tri sudbinu: uzeo je jabuku, a odslugu zatra`i no` da bi isekaovo}e na komade, a onda, okrenuv-{i se da ga niko ne bi video {taradi, prese~e vene na desnoj ru-ci...”.
Josif tako|e kazuje da je on, predsamu smrt, naredio da ubiju wego-vog sina (a to je bio tre}i, posledvojice koji su ubijeni jo{ ranije),i taj sin je skon~ao u te{kim muka-ma. Takav je bio kraj cara Iroda,koji je dobio pravednu kaznu zbogubistva dece u Vitlejemu i okoli-ni, i zbog zle pomisli protiv Spa-siteqa na{eg. Posle Irodove smr-ti, an|eo Gospodwi se javi u snu Jo-
sifu, koji tada be{e u Egiptu, i za-povedi da zajedno sa Mladencem iMajkom Wegovom ponovo do|e u Ju-deju. I k tome jevan|elista dodaje:“Ali ~uv{i da Arhelaj caruje u Ju-deji umesto Iroda, oca svojega, po-boja se onamo i}i, primiv{i u snuzapovest, otide u krajeve galilej-ske” (Mt. 2, 22). Saglasno sa Jevan-|eqem, pomenuti istori~ar govorio Arhelajevoj vladavini posleIroda, i kazuje kako je po zave{ta-wu wegovog oca Iroda, i odluci ke-sara Avgusta, carsku vlast nad Ju-dejima dobio po nasledstvu, i kakoje kroz deset godina li{en vlasti,a wegova bra}a: Filip i IrodMla|i, zajedno sa Lisanijem, dobi-{e svoje tetrarhije.
Taj Josif, u H¤£££ kwizi svoje“Drevnosti” kazuje da je dvanae-ste godine vladavine Tiverija (aon je nasledio vlast od Avgusta,koji je upravqao 57 godina), vlastu Judeji data Pontiju Pilatu. Onje upravqao ~itavih deset godi-na, gotovo do smrti Tiverija. Ti-me on javno izobli~ava la`nostzapisa, koja su sa~iwena sasvimnedavno sa ciqem da blate Spasi-teqa na{eg. Samo vreme, nazna-~eno u zaglavqu, projavquje la-`nost te izmi{qotine. Oni vre-me stradawa Spasiteqa na{eg,kome Ga predado{e prestupni Je-vreji, stavqa u vreme ~etvrtogkonzulstva Tiverija, kada je bilasedma godina wegove vlasti; ali,ako je verovati Josifu, Pilat ta-da jo{ uvek nije upravqao Jude-jom. Josif u pomenutom delu di-rektno ukazuje da je Tiverije na-zna~io Pilata za prokuratoraJudeje u dvanaestoj godini svojevladavine.
M. R.
O DUHOVNIKU
����� 4"!& �)%+ #$+& �")$( $�
;"3 $" �� #�.� $" .1�') + �� #'",
#4�# < ) �"#4"�) 4"%4)�" 4"' &+�
$" �&)."$ � %& *� ,"2 4& � ." #%)�
4+$" �� %�, 4"�'+.� �!" 4"# �), $"
+"1 4&"�+/(+'"#%+ + &�7*"&+%"�
#%+� �� 4&"#)�+$"� +#4+%�$" + B�� #
%�!" +7&�7+$E +#!)2�$" #'". �);"'�
�". !&$��"2�� !�!" � *+#$" �"4�1+
) &)! $"&��&� )$ #%" !&$��"2��
*"1 #�+!� )$ #%" 1 !�&�� #%&�#�+!�
)$ #%" * #%&�#�+!�� + !�!" # � )$ �
#%) ) 4&+#%��+2%)� � *+#$" ��21+
�� 4)-+�+ + %�!" 4& %&4 1+ *&"�"�
1"$0 �" !��� ' 3 )9 $" �� %" 4"4&+�
2% *1�."- 23� + 4"!"&�"#%+� �
#$ $" �+ 7� 2%" '+2 #)�+%+ ��2 $
�"*&"$ ��#%�'�+!)� $�!�& ) < $)�
!�" -"' !)� $"5�� + '+� 1+ +7' #�
$�1 4".& 2! 0 ���- � #)� 3+� �+!��
!') !"&+#% "� 4"!"&�"#%+ � 3 $"
+$�%+0
�" ."� ;"3 �� "#%�� � 4"!"1 �
*(+' ) #'"$ 4"' &
23
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
O MILOSR\U
[ta se to zbiva sa nama, bra}oi prijateqi? Za{to na sebi nosi-mo bolesti du{e koje su mnogoopasnije od telesnih bolesti?Telesna bolest, kao {to znamo,ne dolazi na{om voqom, dok du-{evna predstavqa proizvod na-{eg htewa; telesna se okon~avaovozemqskim `ivotom, a du{ev-na bolest nas prati i u onom sve-tu, u koji se posle smrti selimo;telesnu bolest treba `aliti, adu{evnu treba omrznuti i izbe-gavati. Za{to ne pohitamo, dokjo{ ima vremena, da pomognemona{e srodnike po telu? Zbog ~e-ga, budu}i smo i sami telo, neprikrivamo telesne po`ude? Za-{to se prepu{tamo izobiqu, asvakodnevno gledamo nevoqu na-{e bra}e? Ne dao mi Bog da `i-vim bogato kad oni oskudevaju,niti da u`ivam u zdravqu tela,ako nisam spreman da olak{amwihovim ranama, niti da imamhrane u izobiqu ili udobne ode-}e, niti osiguran krov nad gla-vom, ako nisam spreman da delimhleb sa wima, ako ih ne snabdevamnajosnovnijom ode}om i ne pri-mim pod krov ku}e svoje! Namaprili~i da - ili sve ostavimo ra-di Hrista da bismo, uzev{i krst,istinski sledovali za wim i po-stav{i lagani, slobodni i ni~imvezani za zemqu, kao na krilima,leteli vi{wem svetu i uzvisiv-{i se smireno{}u, obogatili seubogo{}u, i u zamenu za sve zado-bili Hrista; ili - podeliti sve-koliko imawe svoje sa Hristomda bi se i na{e imawe i vladaweimovinom osvetilo kroz na{ebogougodno vladawe wome tj. da i
nemo}ni budu sau~esnici na{i utoj imovini. Ako }u ja sejati samoza sebe jednog, onda }u se izrazitire~ima Jovovim: eto, ja }u sejati,a drugi neka po`we; umesto p{e-nice neka izraste kopriva, a ume-sto je~ma trwe; neka olujni vetar
po~upa i ubije, a vihor neka raz-veje usev moj, tako da svi moji na-pori ostanu besplodni i zaludni.Ako ja budem izgra|ivao `itni-ce, gradio riznice i skrovi{taod mamona i za mamone, neka oveno}i uzmu du{u moju i neka se is-trebi, na zloban na~in, ste~enobogatstvo.
Sv. Grigorije
Bogoslov
“Sabrana dela”
ZA[TO TAKOPLA^E[
...Se}am se jednog divnog susreta. Posetio nasje jedan monah-pustiwak. Bilo mu je oko 70 godina.@iveo je u jednom zaba~enom mestu, na putu iz ma-nastira u skit kraj jedne re~ice usred {ume.Imao je bledo, izmu~eno, naborano i odavno neo-prano lice, tamno-sive vlasi i upale sivka-sto-plave o~i. Dugo smo razgovarali. Pri~ao namje o sebi slede}e:
“Ve} godinama tugujem kad na ne{to pomi-slim. Mi monasi koji smo se odrekli sveta, napu-stili ro|ake i domovinu, ostavili sve {to ~iniobi~an qudski `ivot, dali zavete pred Bogom,svetim angelima i qudima da }emo `iveti poHristovom zakonu, odrekli svoje voqe, i koji `i-vimo jednim tegobnim `ivotom, ipak - ne uspeva-mo u dobru. Koliko }e se nas spasti? Ja }u prvipropasti. Vidim da su i drugi robovi strasti. Akad sretnem mirjane, vidim da `ive u velikom ne-znawu, nemaru i ne kaju se. Tako sam postepeno, ine prime}uju}i, navikavao sebe na molitvu za savsvet. Mnogo sam tugovao kad sam pomi{qao na to{ta se tek u svetu de{ava kad se ni mi monasi,koji smo se odrekli sveta, ne spasavamo. Moja jetuga bivala sve ve}a, tako da sam ve} po~eo dapla~em suzama o~ajnika. Me|utim, pro{le godine,kada sam jednom sav o~ajan i iznemogao od pla~a,no}u le`ao na podu, desilo se da mi se javio Go-spod i upitao me: ”Za{to tako pla~e{?" Ja sam}utao. “Zar ti ne zna{ da }u ja suditi svetu?” Idaqe sam }utao... Gospod mi zatim re~e: “Pomilo-va}u svakog ~oveka koji je bar jedanput u `ivotuprizvao Boga”. Na to meni sine misao: “Pa, za{tose mi onda toliko mu~imo svaki dan?” Na ovaj po-kret moje du{e Gospod mi odgovori: “Oni kojistradaju zbog Mojih zapovesti, bi}e Moji prijate-qi u Carstvu nebeskom, dok }e ostali biti samopomilovani”. Zatim Gospod i{~eze".
Arhimandrit
Sofronije
“Starac Siluan”
ISTINSKASLU@BA
(nastavak iz pro{log broja)
��&+,� ��'&+1"'�� #�� , 4" / 1 ��� #�$" 41�!�1�0�+&+1" ,) , "#%��'(�" #�$)0 �� , & %!"� #�$" �'� 4)%��� ���� #'&�3�" !)3+� +#4& !+���" ,",, !�7+'�"2%� , -)" + '+� "� 4� "4 %"�1�7+"0
�)&� # , � # % 4)%� #4& $�1� ��$) ."'"&+ 4� � !�!" # #' +7$�!� 4&+1+!�0 ��"$ .� *�2 #+1"$ 7��&�5� �� , #�#1)2�0
� �+&+1"� 2%� %+ %" &��+2: �%�&��+2 %+: � & - "�� �&5 3+ $�&�$)."%"')� , & #) ,", #)7 % !1 #'�!+ -�#0
�+&+1" , 4".1 �� � &�7."' %�+$4".1 �"$� + !�" �� �+, &�7)$ " 4+�%�
#"$� "*&�7)$+" #+��0 �� �� , "� '&�1" �"*&" 7��" �� $) %" � 3 4"3+ 7�&)!"$� "4 % # �+, #$ " 4&"%+'+%+'"(+ "!&)5� 4&"%+�+/ 0 ��%" , +�"2�"0
� � # �+#�$ �+ ����1� �� "'� 7��#%�� $ !�!'" �"*&"� ."'"&�2 !&"7�#)7 4&"%+�+/�� � �1+ +4�! "'�!"2%"�+#�$ "- !+'�1� "� %'".� #+��� �"5 #�-)'�,=
� ,���+ , 9�!"� # � " # 4".�)%"$.1�'"$� + 4"1"5+'2+ &)! �� !"1 ���0 �� , 7��"2%" 3 $) & 3+ #+�0 � �3+ 3 � 6�/"� "'" , 4" , '��9 ()= �#�$ ��$�&,��+�� !",+ %"'�&+$ �� 1 �9� *"1 #�+!�� + +#4+&�$ $) &�� =8 �#%�&�/ $) � $"5 �+2%� "�."'"&+�%+0
�)&� # 4"'&�%+� + )#%� # �+'���0 ��;=4&".&)2�1" # $1 !"= � & - "���� -+$ 3) ��;&��+%+ ��'&):
�� $�% &+�� 4+%�
TOGA BO@I]A HRISTOS JE BIO U NA[OJ KU]I
Bio je badwi dan. Snijega je bi-lo malo, ali je mraza i magle bilonapretek. Nas dece puno. Ja naj-mla|i. Ku}a mala, seqa~ka. Doksagoreva bukovina pucketa, pa jemilina biti pored vatre. Ju~e smozaklali pe~enicu. Pripremamo jesutra, kad osvane Bo`i}. Badwakje odse~en jo{ u ranu zoru.
Kratak zimski dan brzo je pro-{o i po~elo se ve} smrkavati.Stolice su sve iznesene iz ku}e.Ve~eras vaqa sedeti na slami ko-ju }e otac ili najstariji bratuneti, dok }e ga majka ili neko odnas posipati p{enicom `ele}isre}no Badwe ve~e. Badwak }e seise}i i nalo`iti. Gore}e u {ted-waku, ali i u drugoj zgradici naogwi{tu koje se sa po{tovawem~uva. Otac }e upaliti sve}e, sta-viti `ar u kadionicu, a mi svista}emo ispred ku}nih ikona namolitvu. Prvo }e okaditi ikone,badwak i sve nas a potom }e odni-jeti tamjan da okadi stoku i svedruge prostorije. Po zavr{enojmolitvi celiva}emo ikone iBadwak a potom posedati na sla-mu. Na slamu }e se postaviti po-sna jela uz koja }e se obavezno pi-ti kuvana rakija.
Vrata se otvori{e, u ku}u u|emajka sa Rabasom, koji je, tako mi sei sada ~ini dr`ao u ruci jedan svojopanak i bio polusmrznut. Rabas jebio prosjak koji je stalno lutao pookolini i koga smo ~esto vi|ali.^obani su ga ponekad ismevali onje sve ~ute}i podnosio.
“Otkud sad wega na|e?” Po~ehda negodujem, “zar da nam pokvariraspolo`ewe?!”
“Eh, |eco moja, }utite!” re~emaja. Tako smo je zvali i mi i svikoji su je poznavali. “^ujem, kadsam se vrta}ala iz {tale, kakoneko tamo, prema na{oj livadi,nari~e. Odmah sam potr~ala davidim koje to i na{la sam ga, jad-nika, ovako smrznutog. Ka`e daodavno nije jeo”.
Mi smo }utali. Mislim da niostaloj deci nije bilo pravo, alise, izuzev mene, niko nije bunio.Tako su nas u~ili: kad otac ilimajka ne{to ka`u - za nas trebada bude sveto.
O~ekivao sam da }e majka sadaostaviti Rabasa da se malo odmo-ri i ogreje, a nama }e postavititu tako o~ekivanu ve~eru na sla-mi. U~inila je sve suprotno. Pr-vo je prosjaka stavila bli`e sla-mi, skinila mu ~arape sa promr-zlih nogu, obukla mu druge ~istei suve i dala mu ve~eru. Tek kada
je wega potpuno namirila, re~emu da }e sutra sa nama Bo`i}ko-vati a posle neka po|e kad `eli.On je bla`eno klimnuo glavom iubrzo utonuo u san. Okupili smose pred ikonom. Posle molitve icelivawa badwaka, ostalo je ne-zaboravna ta ve~era na slami,pri svetlosti petrolejke i vatrekoja bukti u pe}i.
Osvanuo je Bo`i}. Svi su ranoustali. Maja kao da nije ni lega-la. Ve} je bila pripremila ~e-snicu. Kao i sino} prvo molitvai ka|ewe. Pre jela, maja je dari-vala Rabasa. Rekla da je on pola-`ajnik jer se prvi na Bo`i} na-{ao u na{oj ku}i. Rabas je danasru~ao sa nama i odmah potom za-`eleo da krene. Maja mu spremi utorbu hrane i isprati ga do kapi-je. Kad se ona vrati, ja opet pri-metih: “Ba{ je sve bilo lepo i si-no} i danas, samo da nismo mora-li brinuti o Rabasu”. Maja odgo-vori: “[to se ti buni{? Ti nisini brinuo o wemu nego ja”. I do-dade: “Eh, |eco moja, nije to nibio Rabas, nego Hristos”. On je uwemu do{ao i bo`i}kovao sa na-ma. Znate kako se u Jevan|equ ka-`e: sve {to u~iniste jednom odnajmawih Meni u~iniste".
Sve to onda, kao dete, nisammogao da shvatim. Kako sam ra-stao bivalo mi je jasnije, posebnokada sam postao sve{tenik. Sreosam se sa mnogim qudskim neda}a-ma i nevoqama. Lik moje maje, `e-ne velikog srca, velike vere, utakvim prilikama uvek se poja-vqivao. Nakon nekoliko godinamoje sve{teni~ke slu`be, na dru-
26
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
27
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
gi dan Duhova, ~itao sam u jevan-|equ: “Gledajte da ne prezretenijednog od Moje male bra}e. Neznate li da i wihovi an|eli gle-daju lice Bo`ije”. Odmah mi sestvorila slika onog Bo`i}a saHristom - Rabasom, tako da samsamom sebi glasno rekao: “Zaistaje Hristos tada Bo`i}kovao sanama”. Te uspomene ovla`ile sumi lice suzama. Ve} je pet godinaotkako je maja umrla kao monahi-wa Agapija, u manastiru Nikoqui tu sahrawena. Du{om, srcem imolitvama svaki dan palim sve}ena wenom grobu, iako sam pro-storno i suvi{e daleko. Molimse da postignem bar deo wenog sa-vr{enstva u molitvi, milostiwii smirenosti. Nije bila mnogopismena. Znala je samo da ~ita.Bila je mudra i puna straha Bo-`ijeg. Danas, tri majine k}eri sumonahiwe, sin sve{tenik dvojicaunuka sve{tenici. Ona je, kad susva deca bila zbrinuta, oti{la umanastir, zamona{ila se i umrlakao monahiwa Agapija. I sada ve-rujem da smo, samo wenim moli-tvama, pre pet godina svi biliokupqeni oko wenog odra. Biloje to uo~i na{e Krsne slave Sve-tog Nikole. Do{li smo da seoprostimo u nadi da }e nas wenesvete molitve iz Carstava Nebe-skog pratiti i ~uvati.
Neka ovih nekoliko redova ipred ovaj Bo`i}, kada }e Hri-stos, mo`da i sada kao tada, do}ida ve~era sa nama, budu izraz mojezahvalnosti prema tebi, rodi-teqko, za sve ono {to si za svoju,i ne samo za svoju, decu u~inila.
Hristos se rodi, majko!
Sve{tenik
Milun S. Kosti}
OSVIJESTI SE...
Koliko sami `elimo, toliko nam i opra{taBlagi Bog. Jer, On nas ovdje usli{ava, ako k We-mu vapijemo; ovdje nam opra{ta, ako Ga za to mo-limo; ovdje bri{e bezakowa na{a, ako ih prizna-jemo. Ovdje je utje{avawe, tamo - saslu{avawe; ov-dje trpqewe, tamo - strogost; ovdje snisho|ewe,tamo - pravednost; ovdje sloboda, tamo - sud; ovdjebezbjednost, tamo - tjeskoba; ovdje nasqe|e, tamo -mu~ewa; ovdje smijeh, tamo - pla~; ovdje ohladwe-
lost, tamo - kazna; ovdje nipoda{tavawe, tamoogaw vje~ni; ovdje gizda, tamo - crv {to nikad neumire; ovdje nadmenost, tamo - uni`ewe; ovdje gra-be`, tamo - {krgut zuba; ovdje je sve opto~enozlatom, tamo - tama i mrklina; ovdje nemar, tamoprestupqewa koja se ne pra{taju nikome.
Ko da ne prolije suze za nama, ko da nas neoplakuje? Omrznuv{i `ivot, smrt volimo. Razmi-sli sam iskreni brate moj, i izaberi ono boqe iza du{u korisnije. Zar je te{ko plakati zbog dje-la svojih ovdje, i kroz pokajawe u~initi sebe la-ko priznaju}im, ovdje se moliti pokajni~ki da sesuze ne bi prolivale ondje u ogwu bez ikakve ko-risti? Jer, prolivaju}i suze ovdje, dobija{ olak-{awe i svaku utjehu, a tamo, i pla~u}i, bi}e{podvrgnut nakazawu i napla}ivawu bezbrojnih ta-
lanata (dugova svojih). Isplati malo, umoqavaju-}i Vladiku da oprosti dugove du{e tvoje. Ako ov-dje ne}e{ od mnogoga malo da vrati{, tamo }e{biti du`an, poslije mnogih mu~ewa.
Osvijesti se makoliko, ~ovje~e, do|i k sebi, ikao tvar razumna, poznaj da je tebe radi sa nebasi{ao Svevi{wi Bog da bi te sa zemqe na
Recommended