Istraživanje i inovacije - rfwb.uns.ac.rs€¦ · Istraživanje i inovacije u europskom kontekstu...

Istraživanje i inovacije u europskom kontekstu

prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga

prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije

Sveučilište u Zagrebu

The First Rectors Forum of the Western Balkans Novi Sad, 24. i 25. rujna 2018.

Europski kontekst Lamyjevo povjerenstvo

• EU komisija imenovala 12 neovisnih članova iz različitih zemalja od ukupno 350 kandidata

• Jedna od članica je i akademkinja Milena Žic Fuchs sa Sveučilišta u Zagrebu

• Izvješće o rezultatima finaciranja istraživanja i inovacija europskog Okvirnog programa Horizon 2020

• Istraživanje i inovacije su ključni element u rješevanju najvećih izazova, odnosno budućeg razvoja EU i svijeta

Europski kontekst Lamyjevo povjerenstvo

Temeljne preporuke (11 na 33 stranice)

• financiranje znanosti članica EU treba biti glavni prioritet

• izdvajanje za znanost na razini EU se mora gotovo udvostručiti

• članice EU moraju osigurati porast nacionalnih sredstava za znanost

• bez investicije u znanost i inovacije nema gospodarskog rasta niti rješavanja drugih problema u mnogim sferama društvenog života

• društvo/država neće imati budućnost bez najmanje 1% BDP-a samo za istraživanja (bez plaća i drugih troškova)

Europski kontekst Lamyjevo povjerenstvo

• stvaranje poticajnih ekosustava koji objedinjavaju različite djelatnosti (od industije do poljoprivrede; od energetike do prijevoza; od tehnoloških rješenja do upravljačkih struktura)

• dobro osmišljena Strategija razvoja sa preciznim ciljevima

• Europsko inovacijsko vijeće za finaciranje inovacija

• prioriteti projekti temeljenih na međudržavnoj suradnji sa regionalnim/globalnim rješenjima (klimatske promjene; zdravlje; sigurnost; energija i migracije npr.)

• Inter/multi/transdisciplinarnost, jer se globalni problemi ne mogu rješavati unutar jedne discipline, ili jednog znastvenog područja

Europski kontekst Lamyjevo povjerenstvo

• inovacije potiću rast poduzeća i proizvodnju te otvaraju nova tržišta

• manjak inovacija u Europi u odnosu na SAD, Južnu Koreju, Japan pa i Kinu iako su EU znastvenici u vrhu svjetske znanosti

• razlog tomu je nedostatak sustavnog povezivanja različitih djelatnosti sa sustavom znanosti i visokog obrazovanja

Europski kontekst Horizon Europe 2021. – 2127.

„Evolucija, a ne revolucija”

Prijedlog EU komisije za novi program za istraživanje i inovacije: „Horizon Europe”

za razdoblje 2021. – 2027. pod radnim naslovom „Evolucija, a ne revolucija” iznosi oko 100 milijardi eura.

Cilj mu je:

•osnažiti znanstvenu i tehnološku osnovu EU

•pojačati europske inovacijske kapacitete i kompetitivnost s ciljem otvaranja novih radnih mjesta

•uvažiti prioritete građana

•osigurati održivost socioekonomskog modela i europskih vrijednosti

Europski kontekst Horizon Europe 2021. – 2127.

„Evolucija, a ne revolucija”

Horizon Europe temelji se na tri „stupa”:

• Otvorena znanost (25,8 milijardi eura):

- Europsko istraživačko vijeće (16,6 milijardi eura)

- Marie Sklodowska-Curi Actions (6,8 milijardi eura)

- Fond za najbolje znastvene infrastrukturne projekte (ostatak)

Europski kontekst Horizon Europe 2021. – 2127.

„Evolucija, a ne revolucija”

• Globalni izazovi i industijska kompetetivnost (52,7 milijardi eura)

- istraživanja koja se bave društvenim izazovima

- obnova tehnoloških i industrijskih kapaciteta

- za provođenje vizija EU, rješavanje nekih od naših najvećih problema razvoja

• Otvorene inovacije (13,7 milijardi eura)

- Europsko inovacijsko vijeće (10 milijardi eura)

- cilj učiniti EU globalnim predvodnikom u inovacijama

- utemeljiti Europski institut za inovacije i transfer tehnologije (3 milijarde eura)

čija bi temeljna uloga bila povezivanje akademske zajednice i gospodarstva

Europski kontekst Horizon Europe 2021. – 2127.

„Evolucija, a ne revolucija”

• Uvažavajući primjedbe interne evaluacije Horizon 2020 zaključeno je da se:

- pojednostave procedure prijava i praćenja pojekata

- pojača fokus na inovacijama

- osigura veči utjecaj građana

- osigura sinergijski učinak programa UE fondova i EU javnih politika

- osnaži međunarodna suradnja

Zapadni Balkan

Zajednička znanstvena konferencija

• 2015. Berlin, Njemačka

- 3% nacionalnog BDPa za visoko obrazovanje i znanost

- potpora reformama koje će smanjiti odljev i povećati priljev mozgova

- povezivanje Centara izvrsnosti, veća mobilnost znastvenika i studenata

• 2016. Beč, Austija

- sustavne i institucionalne promjene u cilju unaprijeđenja sustava znanosti

- osiguranje kvalitete, posebice u zapošljavanju i razvoju ljudskih potencijala

Zapadni Balkan Zajednička znanstvena konferencija

• 2017. Pariz, Francuska

- osnivanje Znanstveno-istraživačke zaklade za Zapadni Balkan

(dodjela bespovratnih sredstava za istaknute mlade znastvenike

u cilju izgradnje vrhunskih laboratorija i timova)

- izrada Akcijskog plana za pametni rast Zapadnog Balkana

(preporuke za uspostavu optimalnih veza između obrazovanja, znanstveno-

istraživačkog rada i inovacija sa tržištem rada i gospodarskim razvojem

• 2018. Rim, Italija

- pametni rast i razvoj Zapadnog Balkana temeljen na uskoj suradnji sustava

visokog obrazovanja i znanosti uz pomoć politike sa gospodarstvom i

finacijskim institucijama te gospodarskim sektorom

- povezivanje/približavanje Zapadnog Balkana regiji Jugoistočne Europe

Zapadni Balkan u europskom okviru

• ulazak preostalih zemalja Zapadnog Balkana strateška je odrednica Europske unije

• jedan od važnih instrumenata u integrativnim procesima biti će i program

Horizon Europe

• zbog svega toga su važne Zajedničke znanstvene konferencije za Zapadni Balkan,

ali i sve druge inicijative kao što je i Rektorska konferencija Zapadnog Balkana

• u tom smislu iskustvo i pomoć Hrvatske, kao članica EU, biti će od velike važnosti za zemlje Zapadnog balkana koje pristupaju EU

Inovacije kao treća misija Sveučilišta u Zagrebu

Ciljevi

• podupiranje nastanka i razvoj novih poduzeća zasnovanih na znanju i novim tehnologijama nastalih sa Sveučilištu

• jačanje razmjene znanja između malih i srednjih poduzeća i Sveučilišta

• jačanja utjecaja Sveučilišta u Zagrebu na razvoj inovativnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

Sveučilište u Zagrebu

najveće inovacijsko središte u Republici Hrvatskoj

• Tribina Inovacije i transfer tehnologije, poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske (od prosinca 2014. održane 23 rasprave u suradnji sa HAZU)

• Pokretanje Intedisciplinarnog specijalističkog sveučilišnog studija „Intelektualno vlasništvo”

• aktiviranje znanstveno-istraživačkih potencijala

• intenziviranje suradnje znanosti i gospodarstva

• transfer znanja i tehnologije u gospodarstvo

• razvoj vlastitih proizvoda i tehnologija

Comprehensive Water Technology d. o. o.

• fizikalno-kemijska analiza voda za piće i otpadnih voda, razvoj novih tehnologija, projektiranje te nadzor i puštanje u pogon postrojenja za obradu voda, kao i ispitivanje kakvoće vode te gospodarenje vodama

• suosnivači Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Sveučilište u Zagrebu, osnovana prosinac 2014.

HighTechVets d. o. o.

• razvoj djelotvorne veterinarske platforme i sustava praćenja i uzbunjivanja prilikom izbijanja opasnih bolesti

• suosnivači Veterinarski fakultet i Sveučilište u Zagrebu, na sjednici 30. lipnja 2015. Senat prihvatio prijedlog za osnivanje

Sveučilište u Zagrebu kao suosnivač spin-off tvrtki

Centar za promet i logistiku d.o.o.

•Riječ je o spin-off tvrtci u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu (20 %) i Fakulteta prometnih znanosti (80 %), čija će djelatnost biti vezana uz unaprjeđenje prometnoga sustava i primjenu inovativnih tehničko-tehnoloških rješenja u transportu.

Sveučilište u Zagrebu kao suosnivač spin-off tvrtki

BICRO BIOCentar d.o.o. (HAMAG BICRO 60%; SuZ 27%; ZG 13%) 2015.

Sporazum sa Gradom Zagrebom o razvoju novog tehnološkog parka na Zagrebačkom Velesajmu – studentske „start up” tvrtke

Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT)

(Ured za transfer tehnologije; Ured za europske projekte;

Ured za razvoj; Ured za poduzetništvo)

podrška preko 120 istraživačkih skupina Sveučilišta u:

• upravljanju intelektualnim vlasništvom

• uspostavljanju istraživačke suradnje s industrijom

• komercijalizaciji rezultata istraživanja – identifikacija tehnoloških rješenja/ekspertize

– povezivanje izlaska na tržište i strategija zaštite IV

– marketing, pronalazak partnera i ugovaranje

– pokretanje poduzetničkog poduhvata

Usluge podrške u transferu tehnologije

Potpisivanje sporazuma o suradnji FER-a i

nove tvrtke Smart sense d.o.o., siječanj 2014.

Financiranje razvoja inovacija Program provjere inovacijskog koncepta (PoC)

CIRTT od 2010. godine kao prepoznati centar programa pomaže istraživačima da dođu do sredstava za provjeru inovativnih koncepata i tržišnog potencijala te zaštitu intelektualnog vlasništva kroz:

•podršku istraživačkim skupinama u prijavi na program

•podršku i praćenje implementacije projekata

•6 poziva, 233 prijave putem CIRTT-a

• 46 provedenih projekata, cca 9,5 mil kuna uloženo u razvoj prototipa i testiranje inovacija do 2015.

• 24 nova projekta u 2016.

http://www.hamagbicro.hr/

UTT Program Program podrške uredima za transfer tehnologije

• izvor financiranja za aktivnosti komercijalizacije istraživanja, kako bi se povećao broj licenciranih komercijalno relevantnih tehnologija i broj novih start-up-a proizašlih iz rezultata znanstvenih istraživanja.

• cilj je jačanje uloge UTT-a na sveučilištima kao središnjih mjesta za poticanje i provedbu aktivnosti transfera tehnologije

• aktivnost koje će se financirati vezane su zaštita intelektualnog vlasništva, izrada analize tržišta, razvoj poslovnog plana, izrada strategije intelektualnog vlasništva, troškovi licenciranja, ugovaranje, pravna pitanja, troškovi otvaranja spin-off/spin-out/start-up tvrtki, certificiranje proizvoda, proizvodnja nulte serije proizvoda, dizajn proizvoda i izgradnja brenda.

• broj projekata: 4

Održano 75+ radionica

• upravljanje inovacijama i strategije komercijalizacije

• upravljanje intelektualnim vlasništvom

• suradnja s industrijom

• financiranje inovativnog istraživanja i razvoja

• poduzetništvo zasnovano na znanju

Edukacije

Nanotehnologija i napredni materijali, ožujak 2014.

Održano preko 400 poslovnih sastanaka

Susreti poduzetnika i istraživača

Povezivanje poduzetnika i studenata

www.studentsforindustry.eu

Povezivanje mladih, poduzeća i profesora mentora kroz rad na zajedničkim istraživačkim zadatcima kojima rješavaju konkretne razvojne izazove poduzeća

Sveučilišna inovacijska mreža

Ciljevi

•Osigurati da znanja i tehnologije razvijene u Hrvatskoj doprinesu globalnoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i potaknu regionalni razvoj

•Iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz članstva u EU i regionalnih inicijativa za dobrobit članova Mreže, hrvatskog gospodarstva i društva

Članice

•15 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

•Sveučilište u Rijeci

•tehnološki parkovi/inovacijski centri u Zagrebu, Varaždinu i Čakovcu

•HGK i CRANE-Hrvatska mreža poslovnih anđela

•7 poduzeća - Altpro d.o.o., SD Informatika d.o.o., EKO MEĐIMURJE d.d., Genera d.d., PLIVA HRVATSKA d.o.o., Agrokor d.d., PODRAVKA, IBM

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu na sajmovima inovacija u protekle četiri godine - 88 nagrada

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Grand Prix (Glavnanagrada)

Platinasta nagrada Zlatna medalja Srebrna medalja Brončana medalja Ukupno

Nagrade inovacijskim projektima Sveučilišta u Zagrebu

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu na sajmovima inovacija u protekle četiri godine - 88 nagrada

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Tekstilno-tehnološki fakultet

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Fakultet prometnih znanosti

Grafički fakultet

Veterinarski fakultet

Građevinski fakultet

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Geotehnički fakultet

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Medicinski fakultet

Metalurški fakultet

Šumarski fakultet

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Ukupno

Nagrade inovacijskim projektima Sveučilišta u Zagrebu -pregled po fakultetima

Grand Prix nagrada Platinasta nagrada Zlatna medalja Srebrna medalja Brončana medalja

Nagrade sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na međunarodnim sajmovima inovacija u protekle četiri godine

• IEIK 2018. Foshan (Kina)

- jedna zlatna medalje, dvije srebrne i dvije brončane

• Festival inovacija SVIIF 2018. (Silicon Valley International Invention Festival) Santa Clara (SAD)

- dvije zlatne medalje i jedna srebrna

• Hamlyn simpozij o medicinskoj robotici 2018. Imperial College u Londonu (Velika Britanija)

- Projekt RONNA G4 (robotska neuronavigacija četvrte generacije- glavna

nagrada u kategoriji najbolje inovacije (Best Integration and Innovation Award)

(RONNA predstavlja najbolje znanstveno i tehnološko postignuće u medicinskoj

robotici u 2018.)

• Inventions Geneva 2018. (Switzerland)

- jedna srebrna medalja

Nagrade sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na međunarodnim sajmovima inovacija u protekle četiri godine

iENA 2017. Nürnberg (Njemačka)

- dvije zlatne medalje

IWIS 2017. Varšava (Poljska)

- jedna platinasta, dvije zlatne, jedna srebrna i dvije brončane medalje

IIF 2017. (International Innovation Fair) Visakhapatnam (Indija)

- jedna zlatna i jedna brončana medalja

Inventions Geneva 2017 (Switzerland)

- dvije zlatne i jedna srebrna medalja

Nagrade sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na sajmovima inovacija u protekle četiri godine

IEIK 2016, Kunshan (Kina)

- tri zlatne, dvije srebrne i jedna brončana medalja

INNOVA 2016, Bruxelles (Belgium)

- jedna Grand Prix, tri zlatne i jedna srebrna medalja

• Inventions Geneva 2016 (Switzerland)

- jedna zlatna medalja

Dan Sveučilišta u Zagarebu 3. 11. 2018., 10:00 u Hrvatskom narodnom kazalištu

početak 350. akademske godine