View
8
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
Januar, 2016. godine
Istraživanje tržišta
pčelinjih proizvoda u
Crnoj Gori
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
2
SADRŽAJ
1. REZIME .................................................................................................................................................................... 4
2. UVODNE INFORMACIJE O ISTRAŽIVANJU ............................................................................................. 6
3. DESK ANALIZA .................................................................................................................................................... 7
3.1 Pčelarstvo u Crnoj Gori – analiza trenutnog stanja .......................................................................... 7
3.2 Organska proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda ......................................................... 10
3.3 Analiza uvoza i konkurencije .................................................................................................................. 11
3.4 APITERAPIJA – analiza stanja ................................................................................................................. 12
4. ANALIZA TRŽIŠNIH KARAKTERISTIKA PČELINJIH PROIZVODA .......................................... 14
5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NAVIKA POTROŠAČA PČELINJIH PROIZVODA .................... 17
5.1 Metodologija istraživanja ......................................................................................................................... 17
5.2 Ključni rezultati istraživaja ...................................................................................................................... 18
6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE .......................................................................................................................... 29
7. ANEKS ................................................................................................................................................................... 31
8. LITERATURA ..................................................................................................................................................... 38
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
3
LISTA GRAFIKA
Grafik 1: Ukupan broj članova SPOCG, 2005-2015. godine .................................................................................................... 7 Grafik 2: Prosječna potrošnja u Sloveniji i Crnoj Gori po glavi stanovnika u (kg) .................................................... 10 Grafik 3: Vrste pčelinjih proizvoda za koje su ispitanici čuli (%) ..................................................................................... 18 Grafik 4: Učestalost konzumiranja pčelinjih proizvoda (%) .............................................................................................. 19 Grafik 5: Razlozi konzumiranja pčelinjih proizvoda (%) ..................................................................................................... 19 Grafik 6: Konzumiranje pčelinjih proizvoda (tradicionalni tj. konvencionalni/organski) (%) .......................... 20 Grafik 7: Metode za liječenje sa pčelinjim proizvodima (%) .............................................................................................. 21 Grafik 8: Najčešće mjesto kupovine meda i drugih pčelinjih proizvoda (%) .............................................................. 22 Grafik 9: Stalna dostupnost (prodajni prostori) crnogorskih pčelinjih proizvoda................................................... 24 Grafik 10: Prosječne ocjene zadovoljstva pojedinim aspektima crnogorskih pčelinjih proizvoda ................... 25 Grafik 11: Nadležne institucije za neregularnost pčelinjih proizvoda ........................................................................... 26 Grafik 12: Načini promocije crnogorskih pčelinjih proizvoda ........................................................................................... 27 Grafik 13: Očekivanja od “Kuće meda” ......................................................................................................................................... 28
LISTA TABELA
Tabela 1: Broj članova po udruženjima pčelara u Crnoj Gori, 2010-2015. godine ...................................................... 7 Tabela 2: Proizvodnja meda u Crnoj Gori, 2006-2014. godine............................................................................................. 9 Tabela 3: Uvoz meda 2007-2015. godine .................................................................................................................................... 12 Tabela 4: Potrošnja po domaćinstvu (na godišnjem nivou) i prosječne cijene .......................................................... 22 Tabela 5: Cijene po kojoj bi potrošači više kupovali crnogorske pčelinje proizvode u odnosu na proizvode iz
uvoza ................................................................................................................................................................................................. 23 Tabela 6: Pregled maloprodajnih cijena meda i drugih pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori .................................... 31
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
4
1. REZIME
Crna Gora je južno-evropska i mediteranska zemlja. Svojim položajem, klimatskim
uslovima i bogatstvom medonosnog bilja pruža povoljne prirodne uslove za intezivniji
razvoj pčelarstva. Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda (meda i drugih pčelinjih
proizvoda) u Crnoj Gori je pokazalo da u domaćinstvima dominira konzumiranje meda,
dok su drugi pčelinji proizvodi zastupljeni u manjem obimu.
U Crnoj Gori se konzumiraju med i drugi pčelinji dobijeni konvencijalnom proizvodnjom,
međutim rezultati istraživanja pokazuju da je slaba informisanost potrošača o razlici
između organske i konvencionalne proizvodnje. To potvrđuje podatak onih koji su naveli
da konzumiraju isključivo proizvode organskog porijekla a većina nije znala da navede
ime proizvođača, koji po važećim propisima mora biti registrovan u Registru organskih
proizvođača.
Posmatrajući po regionima Crne Gore, najveća učestalost konzumiranja meda je na
sjeveru, a najmanja na jugu. Na sjeveru Crne Gore dominantno je konzumiranje meda kao
ritual-ujutru, nakon buđenja i zbog povoljnog uticaja na zdravlje. U centralnom području,
pored jutarnjeg rituala, ispitanicima je važno konzumiranje zbog povoljnog uticaja na
zdravlje, dok su na primorju podjednako značajni svi navedeni razlozi.
Apiterapija je jedna od najproučavanijih grana komplementarne medicine koja koristi
pčelinje proizvode u prevenciji i liječenju bolesti. Rezultati istraživanja pokazuju da
potrošači na ovim prostorima nijesu u dovoljnoj mjeri upoznati sa ovim terminom, iako
se većina anketiranih slaže sa izjavom da se pčelinji proizvodi mogu koristiti kao pomoćno
terapijsko sredstvo u liječenju određenih bolesti.
Još uvjek je dominantna kupovina pčelinjih proizvoda „na kućnom pragu“, tako da med i
drugi pčelinji proizvodi koje potrošači konzumiraju, potiče iz Crne Gore. Kada je u pitanju
potrošnja, na godišnjem novou se (u prosjeku) po domaćinstvu potroši do 10kg meda, po
prosječnoj cijeni od 11€. Potrošnja po članu domaćinstva iznosi 2,76kg meda. Meda u saću
potroši se do 3kg, dok med sa sušenim i jezgrastim voćem za jedan kg manje. Prosječne
cijene su od 9-12€. Propolis se troši do 100 ml godišnje po prosječnoj cijeni od 5€.
Medovina se konzumira u prosjeku osam litara godišnje, po prosječnoj cijeni od 8€.
Većina ispitanika je zadovoljna ponudom crnogorskih pčelinjih proizvoda na tržištu.
Ispitanici koji djele suprotno mišljenje, kao najčešće razloge nezadovoljstva su navodili
da ih nema dovoljno na tržištu i da je potreban bolji marketing. Sa druge strane,
predstavnici ugostiteljskih objekata smatraju da je potrebno uspostaviti saradnju i sa
turističkim sektorom, hotelima, restoranima, kafićima.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
5
Prodajni prostori gdje bi potrošači voljeli da su crnogorski pčelinji proizvodi stalno
dostupni su: trgovinske radnje, pijace, prodavnice zdrave hrane i specijalizovane radnje.
Blizu dvije trećine ispitanika je spremno da više konzumira crnogorske pčelinje
proizvode. Na pitanje šta bi ih lično navelo da više kupuju crnogorske pčelinje proizvode
u odnosu na proizvode iz uvoza, u najvećem procentu su se izdvojili sljedeći odgovori: da
posjeduju sertifikat za kvalitet, da se približe potrošaču ljekovita svojstva pčelinjih
proizvoda, da posjeduju broj rješenja pod kojim je pčelar i pčelinjak upisan u Registar koji
vodi Veterinarska uprava Crne Gore i da imaju istaknutu oznaku geografskog porijekla.
Dobijeni podaci pokazuju da su domaći potrošači zadovoljni veličinom pakovanja,
ambalažom, dizajnom etikete i sadržajem informacija na etiketi. Za svaki od prikazanih
aspekata crnogorskih pčelinjih proizvoda, na skali od 1-potpuno nezadovoljan do 5-
potpuno zadovoljan, ispitanici su dali prosječnu ocjenu četiri.
Među potrošačima stvorena je pogrešna slika o nadležnosti za kontrolu meda i drugih
pčelinjih proizvoda. Preko četiri petine anketiranih smatra da zna ko je nadležan,
međutim, većina je navela da je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Crne Gore.
Problem koji je u velikoj mjeri prisutan je prodaja meda sumnjivog kvaliteta i porijekla,
koji se prodaje pored puteva u neadekvatnim objektima. Dobijeni podaci nam govore da
potrošači ne znaju kome treba prijaviti neregularnost meda i drugih pčelinjih proizvoda
u slučaju da je proizvod neregistrovan ili ako je lošeg kvaliteta.
U većini slučajeva građani su imali prilike da konzumiraju med u ugostiteljskim objektima
(hotelima, restoranima, kafićima) ali nijesu obraćali pažnju na porijeklo proizvoda tj.
proizvođača. Manji broj koji je obratio pažnju, navodio je da je u pitanju med iz Srbije. Tri
četvrtine bi voljelo da se u ugostiteljskim objektima nađe u ponudi med crnogorskog
porijekla.
O promociji crnogorskih pčelinjih proizvoda u prethodnom periodu jako se malo čulo.
Rezultatati istraživanja nam govore da je potrebna veća zastupljenost crnogorskih
pčelinjih proizvoda u prodajnim objektima. Takođe, potrebno je sprovesti kampanje
putem svih medija, reklama kao i više promocija i degustacija na sajmovima i u prodajnim
objektima.
Imajući u vidu podatak da skoro tri četvrtine anketiranih nije čulo za “Kuću meda”, skoro
trećina anketiranih nije znala da iznese svoja očekivanja ili su odgovorili da ništa ne
očekuju.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
6
2. UVODNE INFORMACIJE O ISTRAŽIVANJU
Cilj istraživanja i metodologija
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori sprovedeno je sa ciljem da se
obezbjedi šira i potpunija slika trenutnog stanja u sektoru proizvodnje i prodaje pčelinjih
proizvoda (meda i drugih pčelinjih proizvoda) sa posebnim akcentom na sljedeće
segmente: dostupnost, vrste proizvoda, kvalitet, kontrola kvaliteta, pakovanje, cijene.
Pored navedenog, posebna pažnja je posvećena analizi konkurencije, uvozu, kao i
navikama i motivima potrošača pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori.
Realizacija projektnog zadatka i definisanih ciljeva obuhvatila je desk analizu,
kvantitativnu i kvalitativnu metodu prikupljanja podataka i konsultacije sa institucijama
koje su od značaja za ovu temu.
Desk analiza
Kao polazište za pripremu ovog istraživanja poslužila je sektorska studija za med
pripremljena 2014. godine. Desk analiza obuhvatila je pregled relevantnih studija, zakona,
statističkih podataka i objavljenih dokumenata koje pružaju uvid u stanje proizvodnje i
plasmana meda i drugih pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori.
Kvantitativno istraživanje
Kvantitativni metod je podrazumijevao primjenu direktnog intervjua (face-to-face) sa
potrošačima pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori. Za ispitanike je kreiran upitnik koji je nudio
pitanja otvorenog i zatvorenog tipa.
Kvalitativno istraživanje
Kvalitativni dio obuhvatio je dubinske intervjue sa ciljem utvrđivanja osnovnih
karakteristika aktera u lancu prodaje i plasmana meda kao i njihove međupovezanosti.
Konsultacije
Konsultacije s predstavnicima Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore i Ministarstva
poljoprivrede i ruralnog razvoja, poslužile su kao korisne forme prikupljanja podataka, ali
i provjere toka istraživačkog procesa. Na početku realizacije projekta održan je inicijalni
sastanak obrađivača podataka s predstavnicima iz Saveza pčelarskih organizacija i
resornog Ministarstva i tom prilikom su obezbijeđene polazne informacije.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
7
3. DESK ANALIZA
3.1 Pčelarstvo u Crnoj Gori – analiza trenutnog stanja
Gajenje pčela na prostorima Crne Gore ima dugu tradiciju. Prirodni uslovi su bili povoljni,
dok je organizacija za uzgoj pčela varirala. Tek nakon II svjetskog rata, organizovano
pčelarenje je značajno napredovalo. U periodu od 2005. do 2015. godine utrostručen je
broj članova u udruženjima što govori da je došlo do kvalitetnije organizacije udruženja,
unapređenja proizvodnog procesa, modernizacije opreme i konstantne edukacije
proizvođača. Treba istaći da se u posljednjih godinu dana intezivno povećava
zainteresovanost mladih pčelara početnika, starosti od 18 do 40 godina. Kroz udruženja
je učlanjeno 78 mladih pčelara. Najveći broj je u Nikšiću (deset članova), u Podgorici je
devet, u Baru i Bijelom Polju po pet, u Pljevljima i na Cetinju po četiri člana, dok je u ostalim
udruženjima manji broj.
Grafik 1: Ukupan broj članova SPOCG, 2005-2015. godine
Izvor: Savez pčelarskih organizacija Crne Gore
Savez pčelarskih organizacija Crne Gore danas okuplja 29 pčelarskih udruženja i
predstavlja organizaciju poljoprivrednika sa najvećim brojem članova u Crnoj Gori.
Najveći broj opština ima po jedno pčelarsko udruženje, Glavni grad Podgorica ima tri, dok
Bar, Mojkovac, Rožaje, Kotor i Tivat imaju po dvije pčelarske organizacije.
Tabela 1: Broj članova po udruženjima pčelara u Crnoj Gori, 2010-2015. godine
RB Udruženja 2010 2011 2012 2013 2014 2015
1 Andrijevica 32 31 26 21 22 21
2 Bar 110 117 115 116 126 120
3 (BR) Virpazar 57 59 40 57 53 50
4 Bijelo Polje 100 105 101 94 104 100
5 Berane 101 91 80 80 63 71
6 Budva 36 39 41 37 59 76
450618
1.104
1.425
1.050
1.774 1.7421.566 1.545
1649 1703
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
8
7 Cetinje 49 64 65 67 77 85
8 Danilovgrad 93 97 68 65 63 60
9 Herceg Novi 54 55 37 32 55 58
10 Kolašin 33 46 28 32 36 17
11 Kotor 56 58 54 57 58 52
12 (KO) Grbalj 31
13 Mojkovac 47 45 47 47 60 59
14 (MK) Potarje 22 42 52
15 Nikšić 351 320 290 250 214 213
16 Petnjica 58 60 60 50 58 55
17 Plav 70 70 50 29 26 31 18 Plužine 30 29 32 29 30 36
19 Pljevlja 70 60 60 90 80 80
20 Podgorica 240 222 200 180 190 200
21 (PG) Tuzi 27 37 32 30 40 20
22 (PG) Zeta 20 30 28 23 Rožaje 76 53 55 55 67 51
24 (RO) Ibar 22
25 Šavnik 20 21 25 21 21 24
26 Tivat 36 30 30 30 39 37
27 (TV) Tivat II 11 28 Ulcinj 28 33 30 34 36 31
29 Žabljak 12
Ukupno 1774 1742 1566 1545 1649 1703 Izvor: Savez pčelarskih organizacija Crne Gore
U Crnoj Gori identifikovano je preko 500 vrsta značajnih medonosnih biljaka, od čega se
veliki broj odnosi na ljekovito bilje. Neke od najznačajnijih medonosnih biljaka su: pelim,
primorski vrijesak, macina trava, metvica, drijen, majčina dušica, drača, borovnica,
planinski vrijesak, lipa, kesten, bagrem, ruzmarin, maslačak, lavanda i druge. Zbog toga
med sa ovih područja karakteriše visok nivo kvaliteta, u pogledu hranljivosti i u pogledu
ljekovitih svojstava.
Popisom iz 1939. godine u Crnoj Gori je bilo 37.300 pčelinjih društava. Tokom II svjetskog
rata stradalo je oko 70%, tako da je prema Informativnom priručniku za 1948/49. godinu
u 1945. godini bilo 17.200 pčelinjih društava.1
Prema podacima Statističkog godišnjaka 2015, ukupan broj košnica u 2014. godini
isnosio je 43.210 a od toga je 43.020 košnica u vlasništvu privatnih gazdinstava dok 190
košnica pripada pravnim licima (preduzećima i zadrugama).
U vremenskom periodu od 2006-2014. godine, ukupna proizvodnja meda značajno je
varirala. Uočljive su varijacije prije i nakon 2010. godine, kada je ukupna proizvodnja bila
najniža i iznosila je 173 tone. Tokom 2012. godine dostignut je tri puta veći nivo gdje je
1 Mr. J. Poleksić, Dr R. Jovančević, S. Raičević, “Istorijski razvoj i značaj pčelarstva u Crnoj Gori”, http://www.agricultforest.ac.me/paper.php?id=402 , pristupljeno 02.12.2015.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
9
proizvodnja porasla na 554 tone, odnosno 13kg po košnici. Tokom 2014. godine loše
klimatske prilike su ostavile traga, pa su prinosi bili znatno niži.
Tabela 2: Proizvodnja meda u Crnoj Gori, 2006-2014. godine
Godina 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 ukupno (t) 522 485 476 251 173 394 554 510 325 po košnici
(kg) 13 13 28 14 8 9 13 12 8
Izvor: MONSTAT, Statistički godišnjak
Prinos meda zavisi od broja košnica po jedinici površine na određenom području,
klimatskih i drugih prirodnih uslova za lučenje nektara, karakteristika medonosnog bilja,
različitih bolesti koje napadaju pčele, pčelarske prakse i vrste pčelarenja (stacionirano i
seleće).2 U sjevernim krajevima Crne Gore pčelarenje je većim dijelom stacioniranog
karaktera (60%) i prinos po kos nici krece se od 10 do 15kg. Južni dio Crne Gore
karakteriše pčelarstvo selećeg karaktera (40%) i prinosi se kreću od 15 do 25kg po
košnici.3
Kontinuirani razvoj u sektoru pčelarstva značajno doprinosi Program razvoja pčelarstva
u okviru Agrobudžeta koji sprovodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne
Gore. Kroz Program se implemetiraju sledeći ciljevi4:
poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji pčelinjih proizvoda;
poboljšanje genetskog potencijala pčelinjih društava uvođenjem u proizvodnju visoko
kvalitetnih matica;
očuvanje kvaliteta i poboljšanje zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda;
podizanje stručnog znanja i obučenosti pčelara;
podrške mladim pčelarima početnicima;
podrška pčelarima u preradi i sterilizaciji voska.
Posebna podrška predstavlja izgradnja „Kuće meda” na području Danilovgrada, koja je
zvanično počela sa radom jula 2015. godine. “Kuća meda” predstavlja mjesto za susrete,
konferencije i edukaciju svih postojećih i potencijalnih proizvođača meda i drugih
pčelinjih proizvoda. U prostorijama se nalaze proizvodni pogoni za sterilizaciju i preradu
voska, proizvodnju invertnog sirupa a uskoro se planira otvaranje pogona za proizvodnju
pogača. Osnov za realizaciju ovog projekta predstavlja povećanje proizvodnje, distribuciju
kvalitetnijeg crnogorskog proizvoda, razvoju i popularizaciji jedinstvenog i
prepoznatljivog brenda.
Od ukupne količine svjetskog uvoza, oko 40% meda uvozi se na tržište Europske unije
gdje je najveći potrošač meda Njemačka, oko 4kg po glavi stanovnika.5 Analizirajući
2 Sektorska studija za proizvodnju meda (2014), Savez pčelarskih organizacija Crne Gore 3 Sektorska studija za proizvodnju meda (2014), Savez pčelarskih organizacija Crne Gore 4 Agrobudžet za 2015. godinu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore 5 http://poljoprivredaiselo.com/category/pcelarstvo/
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
10
podatke o proizvodnji i konzumiranju pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji,
evidentno je da je potrošnja manja. U Hrvatskoj je prosječna potrošnja meda po
stanovniku oko 0,5kg.6 U Sloveniji potrošnja meda varira od 1kg do 1,4kg po glavi
stanovnika7. U poređenju sa Crnom Gorom, tendecija konzumiranja je na približno istom
nivou. Grafik 2: Prosječna potrošnja u Sloveniji i Crnoj Gori po glavi stanovnika (kg)
3.2 Organska proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda
Organska proizvodnja se kreće uzlaznom putanjom svuda u svijetu. Posljednjih godina
raste interesovanje za organsku proizvodnju u Crnoj Gori. Nakon usvajanja pravne
regulative, tj. Zakona o organskoj proizvodnji iz 2004. (kasnije zamijenjen zakonom iz
2013. godine), podzakonskih akta tokom 2005. („Službeni list Crne Gore“, broj 36/05,
38/05,52/05, 82/05, 31/07) i ustanovljavanja tijela koje vrši kontrolu i izdaje sertifikate
u organskoj proizvodnji-Monteorganica (osnovana 2005. godine), stekli su se uslovi za
oživljavanje ovog oblika proizvodnje.8 Donijet je Akcioni plan razvoja organske
proizvodnje 2012-2017 kojim su definisane mjere za podršku razvoju organske
poljoprivrede: povećanje obima i kvaliteta proizvodnje, mjere prerade i potrošnje
organskih proizvoda na domaćem tržištu i u turističkoj ponudi, kao i podizanju svijesti
potrošača i javnosti o organskoj poljoprivredi.
Od početka postoji trend porasta među organskim proizvođačima meda. Do kraja 2015.
godine steklo je sertifikat šest, dok se deset proizvođača meda nalaze u prelaznom
periodu, odnosno, u procesu sertifikacije9. Interesovanje za dobijanje sertifikata
konstantno raste, dok za druge pčelinje proizvode nema interesovanja, jer zahtijeva
dodatne sertifikate i procedura je u velikoj mjeri komplikovanija.
6 Josipa Špoljarić, Istraživanje o konzumaciji meda za potrebe prodaje u pčelarstvu, EFZG – Serija članaka u nastajanju,
broj 10-09 7 Potrošnja poljoprivrednih proizvoda po glavi stanovnika (kg), 2000-2014. godine http://pxweb.stat.si/pxweb/Dialog/viewplus.asp?ma=H206E&ti=&path=../Database/Hitre_Repozitorij/&lang=1 pristupljeno 11.12.2015. 8 Sektorska studija za voće i povrće, za potrebe izrade Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014-2020, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 2014. godina 9 http://orgcg.org/ *Prelazni period u pčelarstvu iznosi minimum godinu dana i u drugoj godini se izdaje sertifikat za organski proizvod ukoliko su zadovoljeni uslovi iz Zakona i pravilnika. Praksa pokazuje da prelazni period traje najčešće 2 godine i u trećoj se može izdati sertifikat, ako su zadovoljeni pomenuti uslovi.
1.0
1.4
1.1
1.2
1.1
0.8
2012
2013
2014
Crna Gora Slovenija
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
11
Kada je sektor pčelarstva u pitanju, rezulatati
Akcionog plana razvoja organske proizvodnje
2012-2017 su vidljivi, ali u manjem obimu.
Povećan je broj organskih proizvođača, samim
tim je povećan kvalitet meda. Tokom marta
mjeseca 2015. godine otvorena je organska
pijaca na Trgu Republike u Podgorici, gdje su
svake subote potrošači mogli da kupe, pored
ostalih sertifikovanih organskih proizvoda i
organskog meda. Pojedini prodajni objekti kao
što su Voli i supermarket Maxi u Delta City u
svojoj ponudi imaju nekoliko sertifikovanih organskih proizvođača meda. Organski med
je sve više zastupljen na sajmovima i manifestacijama koje se organizuju po Crnoj Gori.
Primjer mjesta na kom je stalno dostupan organski med, pored drugih pčelinjih proizvoda
je “Crnogorski kutak” u tržnom centru “Mall of Montenegro” u Podgorici.
Sa druge strane, prisutni su brojni problemi sa kojima se suočavaju organski proizvođači
meda. Kao najveći, izdvojeni su odabir lokacija za smještaj košnica, prehrana pčela tokom
zime, analize meda koje su skupe, dobijanje organskog voska i uslovi za vrcanje meda koji
zahtijevaju posebne uslove. Kroz mjere podrške pčelarstvu, Savez pčelarskih organizacije
Crne Gore u saradnji sa MPRR daje mogućnost nabavke organskog lijeka „Apiguard” koji
se regresira sa 50% sredstava.
Potencijali za organsku proizvodnju meda su u nedovoljnoj mjeri iskorišćeni, zbog čega je
potrebno kontinuirano podsticati ovaj način proizvodnje. Potrebno je raditi na razvoju
tržišta i da proizvođači prepoznaju svoj interes jer bez toga je ograničena mogućnost
razvoja.
3.3 Analiza uvoza i konkurencije
Evidentno je da su prirodni uslovi u Crnoj Gori izuzetno povoljni za razvoj pčelarstva. Na
drugoj strani statistički podaci ukazuju da je još uvjek nedovoljan broj profesionalnih
pčelara, te da su proizvedene količine znatno niže u odnosu na uvozne. To nam govori da
raspoloživi potencijali nijesu dovoljno iskoriščeni i da treba podstaći veću proizvodnju i
potrošnju domaćeg meda, a sve u cilju smanjenja uvoza.
Ukupna vrijednost uvoza u 2013. godini iznosila je 660.798,00€, dok je za 10 mjeseci ove
godine dostigla rekordnih 899.353,00€. Med10 se najviše uvozi iz Srbije (90,0%), ostale
zemlje CEFTA (9,0%), dok iz zemalja EU (1,0%).
10 Prema Zakonu o carinskoj tarifi (“Službeni list Crne Gore” broj 28/12), prirodni med se uvozi pod tarifnom oznakom 04090000.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
12
Tabela 3: Uvoz meda 2007-2015. godine
MED UVOZ
kg €
2007 174.604 475.811,00
2008 204.936 593.413,00
2009 205.420 657.267,00
2010 198.699 654.311,00
2011 207.308 754.912,00
2012 204.608 746.043,00
2013 172.709 660.798,00
2014 190.471 703.804,00
2015 235.288 979. 890,00
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Među najvećim uvoznicima meda identifikovani su: Enigma Company, KS Pahulja i NTC iz
Nikšića, Veletex, Dauti-Komerc, Diavli, Voli Trade i MMS iz Podgorice, Expo Commerce i
Napredak iz Kotora, Kovinic Company iz Tivta, Adriatic Properties iz Budve i Biomonte iz
Bara.11
Uvozni med je najzastupljeniji u prodajnim i ugostiteljskim objektima i nudi se po
cijenama koje su znatno niže od cijene domaćeg meda. Iza cijena uvoznog meda stoje veći
prinosi u zemljama izvoznicima (Srbija)12. Samo mali broj domaćih proizvođača plasira
med u trgovinskim objektima ili hotelima, razlog za to su nedovoljne količine za
kontinuirano snabdijevanje. Pored toga, proizvođači moraju biti registrovani i vršiti
redovne analize svog proizvoda kod nadležnih institucija. Dio uvoza odnosi na pakovanja
od 12-25 gr, koja se koriste za ugostiteljske objekate i hotele. Domaći proizvođači do sada
nijesu prepoznali interes prodaje meda u ovakvom pakovanju, zbog visokih troškova
proizvodnje.
Postoje procjene da se u Crnoj Gori, posebno tokom turističke sezone, prihoduju ogromna
sredstva prodajom meda sumnjivog i neprovjerenog kvaliteta koji je predstavljen kao
domaći crnogorski med. Prisutan je nelegalan uvoz i prodaja meda pored puteva
(Podgorica-Kolašin, Podgorica-Virpazar, Nikšić-Šćepan Polje) i vjerskih objekata
(manastir Ostrog, Piva, Morača). Ovakav vid prodaje urušava percepciju potrošača o
kvalitetu domaćih proizvoda i ujedno utiče na smanjenje njihove prodaje.
3.4 APITERAPIJA – analiza stanja
Apiterapija je nastala od latinske riječi apis što znači pčela, dok je riječ terapija francuskog
porijekla i označava način postupka sa ljudima ili životinjama oboljelim od različitih
bolesti. Apiterapija se može definisati kao primjena pčelinjih proizvoda u prevenciji,
liječenju ili za oporavak od pojedinih bolesti ili poremećaja zdrastvenog stanja.
11 Izvor: Ministarstvo finansija, Uprava carina Crne Gore 12 Izvor:“Vremenski duža paša i velike količine bagrema kao dominantnog nektara za sakupljenje meda uslovljavaju veći prinos po košnici, koji se kreće od 40 do 70kg”, Sektorska studija za proizvodnju meda (2014), SPOCG
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
13
U apiterapiji se koriste svi pčelinji proizvodi: med, polen, propolis, matični mliječ, pčelinji
otrov i pčelinji vosak. Ljekovita i hranljiva svojstva pčelinjih proizvoda od davnina se
koriste u proizvodnji kozmetičkih preparata, liječenju i prevenciji nekih bolesti.
Poslednjih godina preparati bazirani na pčelinjim proizvodima, naišli su na uspješnu
primjenu u savremenoj medicini.
Apiterapija je razvijena u Bugarskoj, Rusiji, Kini, Japanu, SAD i drugim zemljama. Na Kubi
je priznata kao jedan od zvaničnih načina liječenja. U okruženju najpoznatija društva su u
Hrvatskoj, Ruminiji, Srbiji:
1. Hrvatsko apiterapijsko društvo, čije je sjedište na Katedri za zdravstvenu ekologiju,
Medicinskog fakulteta u Rijeci i Biorad iz Zagreba.
2. Rumunsko apiterapeutski centar iz Bukurešta.
3. Srpsko Apiterapeutsko društvo iz Niša i Api-Beo iz Beograda.
U Crnoj Gori nema registrovanih društava koja se bave primjenom apiterapije ali se već
par godina, pojedini proizvođači sa Cetinja i Podgorice bave ovom metodom. Ministarstvo
zdravlja Crne Gore je u julu 2014. godine donijelo Pravilnik o tradicionalnim i
alternativnim metodama liječenja čime se, praktično, legalizuju metode liječenja koje
nijesu u domenu savremene, zvanične medicine. U Članu 1 ovog Pravilnika stoji da se
„tradicionalne i alternativne metode liječenja, koje su stručno provjerene i nijesu štetne
po zdravlje, primjenjuju u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom“, dok je u Članu 2 pored
svih navedenih metoda, svoje mjesto našla apiterapija.13
13 http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={37F5ED6D-252B-40E3-AB09-07947E6D4499} pristupljeno 16.11.2015.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
14
4. ANALIZA TRŽIŠNIH KARAKTERISTIKA PČELINJIH
PROIZVODA
Kada se sagleda cjelokupna struktura plasmana crnogorskih pčelinjih proizvoda, u
odnosu na prethodne godine, slika se nije puno promjenila. Još uvijek dominira tzv.
“prodaja na kućnom pragu” gdje potrošači od poznatih pčelara direktno kupuju med.
Ostala mjesta gdje su dostupni crnogorski pčelinji proizvodi su gradske pijace, izložbe,
manifestacije i sajmovi koji se povremeno organizuju na gradskim trgovima i u tržnim
centrima širom Crne Gore.
Dostupnost
Obilaskom trovinskih lanaca Voli, HDL Laković, Roda, Maxi, Aroma marketi, prodavnica
zdrave hrane, gradskih pijaca i punktova na putevima, utvrđeno je da je u ponudi najviše
zastupljen med. Propolis je dostupan u apotekama i na pijacama, dok se drugi pčelinji
proizvodi (matični mliječ, med sa saćem, polen, medovina-medna rakija, preparati na bazi
meda i drugih pčelinjih proizvoda, med sa dodacima –
orasima, lješnicima, bademima i suvim voćem), mogu
naći u prodavnicama zdrave hrane, punktovima pored
puta i na gradskim pijacama.
U prodajnim objektima u Crnoj Gori dominaraju
proizvođači iz Srbije: Timo med - Knjaževac, Medino-
Krnjevac, Maja promet-Beograd, MED HONEY-
Smederevo, AZA-Stari Ledinci, Medomiks-Petrovaradin.
Iz Makedonije je zastupljen med kompanije RES-KOM iz
Resena, dok je zastupljenost crnogorskih proizvođača
mala. Mogu se izdvojiti proizvođači sa područja
Virpazara, Podgorice, Cetinja, Nikšića i Tivta.
Vrste meda
Med sa prostora Crne Gore je većinom poliflornog (višecvjetnog) sastava, što ga čini
posebnim i veoma kvalitetnim. Ono što crnogorske pčelinje proizvode izdvaja od
proizvoda iz regiona su kvalitet, gustina i raznovrsnost medonosnog bilja. Najznačajniji
izvori nektara su: žalfija (pelim), drača, lipa, vrijesak, borovnica, lavanda, drijen, agrumi i
druge vrste. Od uvoznih pčelinjih proizvoda dominiraju livadski, cvjetni, tamni-šumski,
bagremov, lipov i kestenov med.
Cijene
Cijene meda domaćih proizvođača u trgovinskim lancima variraju od 11 do 15€/kg14 a za
pakovanja od 500 gr cijene su od 5 do 9€. Na pijacama se kreću od 10 do 12€/kg, dok na
14 U pitanju su tegle od 700 do 900 gr koje se prodaju kao kilogram meda.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
15
sajmovima i manifestacijama cijene se većinom kreću oko 10€/kg. Prema tvrdnjama
crnogorskih pčelara ove cijene su sasvim realne jer riječ je o visoko kvalitetnom
proizvodu. Međutim, med iz okruženja je znatno jeftiniji tako da su cijene niže i do 50%.
Med organskog porijekla prodaje se po većoj cijeni. Ona varira od 12 do 15€/kg, dok za
teglicu od 500 gr treba izdvojiti oko 9€. (Pregled cijena i cjelokupnog asortimana pčelinjih
proizvoda na crnogorskom tržištu, prikazan je u Anexu).
Pakovanje
Na osnovu Člana 39 Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju (“Službeni list Crne Gore”,
broj 56/09, 18/11, 40/11, 34/14, 01/15), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
uz saglasnost Ministarstva zdravlja, donijelo je Pravilnik o minimalnom kvalitetu meda i
drugih pčelinjih proizvoda, koji je usvojen u junu 2015. godine.15 Kroz Pravilnik su date
smjernice koje se odnose na označavanje (Član 18), na pakovanje i čuvanje (Član 20).
Većina pčelara je usvojila obavezu o pakovanju i obilježavanju svojih proizvoda. Međutim,
činjenica je da je još uvjek prisutna prodaja meda bez etiketa i u neodgovarajućoj
ambalaži. To je karakteristično kod prodaje “na kućnom pragu” i kod prodaje pored puta.
Domaći med ili sa dodacima, uglavnom se prodaje u staklenim teglama od 1kg. Ponuda
domaćeg meda u malim pakovanjima je limitirana iz razloga što je cijena ambalaže skoro
ista kao za ambalažu od 1kg (u prosjeku oko 0,50€). Med u saću i propolis se većinom
prodaju u plastičnoj ambalaži. S druge strane, uvozni med i drugi pčelinji proizvodi
prodaju se u staklenoj ambalaži. Pored pakovanja od jednog kilograma uvozni proizvodi
su dostupni i u manjoj ambalaži. Ovo nam govori da među domaćim proizvođačima nema
zajedničkog djelovanja na tržištu u segmentu nabavke ambalaže.
Tokom posljednje decenije bilo je pokušaja da
se organizuje pakovanje domaćeg meda u
količinama od 12-25 gr, međutim, bez
uspjeha. Razlog tome je što turističko i
ugostiteljsko tržište nije prihvatilo cijenu
malih pakovanja crnogorskog domaćeg meda,
iako je u pitanju bio kvalitetan proizvod.
Med u pakovanjima od 12-20 gr isključivo je
uvoznog porijekla. Dostupan je u većim
trgovinama po cijeni od 0,20-0,27€, dok se
pakovanja od 25 gr kreću od 0,29-0,35€. Kroz ugostiteljske objekte najviše se nudi kao
dodatak uz čaj, limunadu ili za hotelsku upotrebu. (Pregled cijena i cjelokupnog asortimana
pčelinjih proizvoda na crnogorskom tržištu, prikazan je u Anexu). Proizvođači su HRC d.o.o.,
Maja promet i Horeca Mreža d.o.o iz Beograda, RES-KOM-Resen, Genim d.o.o-Kruševac,
Timo med-Knjaževac, AZA-Stari Ledinci i Medomiks-Petrovaradin. Razlog za slabu
15 Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
16
povezanost domaćih proizvođača sa trgovinskim i ugostiteljskim objektima je što ne
mogu da se zadovolje potrebne količine, kontinuitet u isporuci i garanciju za kvalitet.
Kvalitet
Nadležne ustanove koje se bave kontrolom meda i drugih pčelinjih proizvoda su:
Veterinarska uprava, Institut za javno zdravlje i Centar za ekotoksikološka ispitivanja.
Pravni okvir za regulisanje kvaliteta pčelinjih proizvoda uključuje:
- Pravilnik o kvalitetu meda (“Službeni list Crne Gore” broj 27/14)
- Pravilnik o praćenju rezidua kod životinja, prehrambenih proizvoda od životinja i
hrane za životinje (“Službeni list Crne Gore”, broj 46/06)
- Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim koncentracijama ostataka farmakološki
aktivnih supstanci veterinarskih lijekova u hrani životinjskog porijekla (“Službeni list
Crne Gore”, broj 51/07)
Tokom istraživanja o tržištu pčelinjih proizvoda došlo se do podataka da još uvjek mali
broj proizvođača vrši analize kvaliteta (u prosjeku 30), iako broj analiza raste iz godine
u godinu. Prema podacima iz Instituta za javno zdravlje, analize se većinom rade jednom
u toku sezone, nakon skupljanja meda. Najviše se rade analize meda, dok se u manjem
obimu (tri do pet uzoraka godišnje) rade analize drugih pčelinjih proizvoda (medovina,
propolis, vosak). Proizvođači sami donose uzorke na ispitivanje i Uprava za inspekcijske
poslove – Veterinarska inspekcija u sklopu svojih kontrola, uzima i donosi uzorke na
analizu.16 Uzorci se evidentiraju pod šifrom. Laboranti nemaju dodirnih tačaka sa
proizvođačima, tako da nema uticaja na rezultat analize. Osnovni paket iznosi oko 100€.
Kad se uz osnovni radi i analiza na metale i pesticide, iznosi preko 200€.
Obilaskom prodajnih objekata, gradskih pijaca i punktova pored puta, utvrđeno je da
skoro svi uvozni proizvodi imaju deklaraciju ili oznaku kvaliteta. Tako, npr, “Timo med”,
nosi oznaku Zdrava hrana i Šampion kvaliteta 2000-2015. “AZA med” ima oznaku HACCP,
dok “RES-KOM” iz Makedonije pored HACCP kavaliteta, posjeduje ISO 9001.
Kada je riječ o domaćim proizvodima, većina ima deklaraciju, dok se na pojedinim može
naći broj iz Veterinarske uprave ili podatak o laboratorijskoj analizi uzorka što nije u
skladu sa Deklaracijom.17 Međutim, po pitanju kontrole kvaliteta, još uvjek nema
usaglašenosti među proizvođačima. Interesovanje za kontrolu je podijeljeno. Veći
proizvođači koji su okrenuti plasmanu proizvoda na tržište i saradnji sa marketima i
hotelima, pristupaju kontroli. Proizvođači koji prodaju “na kućnom pragu” i imaju stalne
kupce kod kojih su stekli povjerenje, nijesu zainteresovani za kontrolu kvaliteta, a
redovni kupci im to očigledno ne zamjeraju.
16 Uprava za inspekcijske poslove-Veterinarska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad prometom i upotrebom veterinarskih ljekova i sprovođenje programa monitoringa rezidua-vrši uzorkovanje i dostavu laboratoriji kao i preduzimanje mjera u slučaju pozitivnih nalaza. 17 Tokom avgusta 2015. godine, donijeta je Deklaracija od strane Uprave za inspekcijske poslove, Odsjeka za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, MPRR i SPO CG sa ciljem da se pčelarima pruži konkretna pomoć u pogledu njihovih obaveza kod obilježavanja i označavanja pakovanja.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
17
5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NAVIKA POTROŠAČA PČELINJIH
PROIZVODA
5.1 Metodologija istraživanja
Za potrebe istraživanja tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori sprovedeno je
kvantitativno istraživanje putem direktnog intervjua (eng. face-to-face) o navikama i
motivima kupovine potrošača pčelinjih proizvoda. Istraživanje je obuhvatilo 300
potrošača u šest opština: Bijelo Polje (45), Pljevlja (45), Podgorica (75), Nikšić (45), Bar
(45) i Tivat (45). Istraživanje je obuhvatilo ispitanike koji isključivo koriste pčelinje
proizvode.
Prikupljanje podataka na terenu je realizovano tokom novembra mjeseca 2015. godine.
Kontrola kvaliteta popunjavanja upitnika se vrši tokom prikupljanja podataka i prilikom
unosa i obrade.
Upitnik koji je kreiran je nudio pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Ispitanicima koji su
obuhvaćeni istraživanjem je garantovana anonimnost, što je doprinijelo dobijanju
iskrenijih i tačnijih podataka koji su obrađeni u ovom Izvještaju.
Unos podataka urađen je u Microsoft Excel-u, a obrada podataka sa potrebnim logičkim
kontrolama u SPSS programu (statistički paket za društvene nauke koji služi za obradu i
analizu podataka).
Uzimajući u obzir način na koji je uzorak kreiran, kao i primijenjenu metodologiju,
smatramo da se prezentovani nalazi mogu tretirati kao validni pokazatelji o navikama i
motivima potrošača pčelinjih proizvoda (meda i drugih pčelinjih proizvoda).
Kvalitativni dio obuhvatio je dubinske intervjue sa ciljem utvrđivanja osnovnih
karakteristika aktera u lancu prodaje i plasmana meda kao i njihove međupovezanosti.
Realizovano je 17 dubinskih intervjua, počev od registrovanih pčelara, trgovinskih
objekata, hotela, restorana, pa sve do relevantnih institucija (Ministarstvo poljoprivrede i
ruralnog razvoja, Veterinarska uprava, Institut za javno zdravlje, Centar za
ekotoksikološka ispitivanja, Monteorganica i Uprava za inspekcijske poslove).
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
18
5.2 Ključni rezultati istraživaja
Istraživanje je realizovano u šest crnogorskih opština na uzorku od 300 potrošača. Polna
struktura je jednako zastupljena: 45,7% muškaraca i 54,3% žena. Stratifikacija na urban-
rural ukazuje da je 61,3% ispitanika iz urbanih, a 38,7% iz ruralnih naselja. Prosječna
starost ispitanika je 42 godine. Nivo obrazovanja za 65,7% ispitanika je srednja škola.
Domaćinstva ispitanih građana najčešće broje četiri (33,3%) i tri člana (29,0%). Tri petine
ispitanika (61,3%) je zaposleno, od čega je polovina u privatnom, a druga polovina u
državnom sektoru. Za 28,0% anketiranih građana visina ukupnih mjesečnih prihoda
domaćinstva iznosi od 401 do 600€. Od ukupnog broja ispitanika, 125 je navelo da imaju
djecu uzrasta do 15 godina, što čini 41,7% uzorka.
Ispitanici koju su obuhvaćeni ovim istraživanjem, u 97,7% slučajeva konzumiraju pčelinje
proizvode. Takođe, pored ispitanika med konzumiraju i članovi njihovih porodica
(96,6%). Razlozi zbog kojih je nekolicina navela da ne konzumira pčelinje proizvode su:
alergija, dijabetes ili ne vole ovu vrstu životne namirnice. Na pitanje ko najviše u
domaćinstvu konzumira pčelinje proizvode, 57,7% je dalo odgovor “svi”.
Rezultati pokazuju da su najpoznatiji pčelinji proizvodi: med, propolis, med u saću, razna
pića od meda (medovina, medna rakija, likeri od meda) i matični mliječ.
Grafik 3: Vrste pčelinjih proizvoda za koje su ispitanici čuli (%)
Najveći broj anketiranih (63%) konzumira med svakodnevno ili nedjeljno (35%). Pored
meda, nedjeljno ili jednom mjesečno, koristi se propolis, med sa jezgrastim voćem,
prirodna kozmetika na bazi meda i med u saću. Ostali pčelinji proizvodi se vrlo malo
konzumiraju.
27,8
23.1
15.6
11.4
8.1
7.6
3.7
1.1
0.8
0.8
0.2
Med
Propolis
Med u saću
Pića od meda
Matični mliječ
Polen
Vosak
Drugi pčelinji proizvodi
Kozmetika na bazi meda
Med sa sušenim voćem
Mješavine meda
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
19
Grafik 4: Učestalost konzumiranja pčelinjih proizvoda (%)
Posmatrajući po regionima Crne Gore, najveća učestalost konzumiranja meda je na
sjeveru, a najmanja na jugu. Takođe, na sjeveru Crne Gore dominantno je konzumiranje
meda kao ritual-ujutru, nakon buđenja i zbog povoljnog uticaja na zdravlje. U centralnom
području, pored jutarnjeg rituala, ispitanicima je važno konzumiranje zbog povoljnog
uticaja na zdravlje, dok su na primorju podjednako značajni svi navedeni razlozi.
Grafik 5: Razlozi konzumiranja pčelinjih proizvoda (%)
Prema dobijenim rezultatima 85,1% građana konzumira pčelinje proizvode dobijene na
tradicionalni, odnosno konvencionalni način (nijesu organskog porijekla), a 6,8% da
konzumira isključivo proizvode organskog porijekla. Uočeno je da većina ispitanika pod
pojmom tradicionalni podrazumijevaju “domaće” proizvode koji su zdravi i kvalitetni i
koje često izjednačavaju sa organskim proizvodima za čiju proizvodnju je potrebno
primijeniti posebne uslove. Shodno tome, ispitanici nijesu u dovoljnoj mjeri informisani o
razlici između organske i konvencionalne proizvodnje. To potvrđuje i podatak onih koji
su naveli da konzumiraju isključivo proizvode organskog porijekla, većina nije znala da
navede ime proizvođača, koji po važećim propisima mora biti registrovan u Registru
organskih proizvođača.
63
4
1
1
1
2
1
3
1
2
35
13
3
2
6
8
3
2
1
1
8
1
8
2
2
9
4
3
3
3
2
3
31
14
5
21
12
7
8
12
9
5
44
80
89
63
74
86
85
84
88
81
Med
Propolis
Matični mliječ
Polen
Med u saću
Med sa jezgrastim voćem
Med sa suđenim voćem
Mješavine meda sa drugim pčelinjim proizvodima
Medovina-vino od meda
Medna rakija/likeri
Prirodna kozmetika na bazi meda
Svaki dan Nedjeljno Jednom mjesečno Jednom u pola godine Nikada
28.0
23.2
22.9
10.4
8.2
4.6
2.7
Kao ritual-ujutru, nakon buđenja
Konzumiram uz čaj
Zbog povoljnog uticaja na zdravlje
U liječenju određenih bolesti
Konzumiram uz doručak
U pripremi kolača, torti i dr. poslastica
U kozmetici
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
20
Najčešće su navodili imena onih koji nemaju sertifikat za organsku proizvodnju ili je bilo
odgovora: “od poznatog pčelara”, “od provjerenog pčelara” ili “sopstvena proizvodnja”.
Grafik 6: Konzumiranje pčelinjih proizvoda (tradicionalni tj. konvencionalni/organski) (%)
Slaba informisanost potrošača o prednostima organskih proizvoda, pa i organskih
pčelinjih proizvoda, potvrđuju i rezultati dobijeni u razgovoru sa nadležnim institucijama
za organsku proizvodnju. Jedan od razloga je i taj što su i zakonskim rješenjima pojedini
termini izjednačeni što dovodi do zabune kod potrošača.
Među ispitanicama (93,3%, termin apitarepaja je potpuna nepoznanica. Manji broj koji je
u potpunosti upoznat (2,7%) ili donekle upoznat (4,0%), izjavio je da ovaj termin
podrazumijeva liječenje pčelinjim proizvodima, dok su pojedini građani mišljenja da je
apiterapija čuvanje pčelinjih društava i prihrana pčela ili konzumiranje pčelinjih
proizvoda radi poboljšanja zdrastvenog stanja.
Sa druge strane, na pitanje da li su upoznati sa metodom liječenja sa pčelinjim
proizvodima, 70% građana je reklo da jeste, dok je 30% odgovorilo odrično. Među
odgovorima dominiraju stavovi da se pčelinji proizvodi koriste za liječenje raznih bolesti
(39,8%), da povoljno utiču na zdravlje (22,7%) ili da jačaju imunitet (19,3%).
85.1%
8.1%
6.8%
Konzumiram isključivo tradicionalne proizvode
Konzumiram organske i tradicionalne proizvode
Konzumiram isključivo proizvode organskog porijekla
“Informisanost potrošača je na niskom nivou. Potrebno je edukovati ljude o tome šta je
organski proizvod i kako ga prepoznati. Problem je što je Zakon o organskoj proizvodnji
izjednačio termine: eko, bio i organski, tako da imamo proizvođače koji proizvode
ekološki med koji nije sertifikovan.”
Nadležne institucije, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
21
Grafik 7: Metode za liječenje sa pčelinjim proizvodima (%)
Da je apiterapija oblast sa kojom su domaći potrošači nedovoljno upoznati i na čijoj
promociji treba raditi u narednom periodu su potvrdili i proizvođači pčelinjih proizvoda
u Crnoj Gori.
Na pitanje u kojoj mjeri se slažu sa izjavom da se pčelinji proizvodi mogu koristiti kao
pomoćno terapijsko sredstvo u liječenju određenih bolesti, 86,3% se slaže ili se u
potpunosti slaže, što se poklapa sa većinom prethodno navedenih stavova.
Rezultati istraživanja pokuzuju da se ispitanici najčešće opredjeljuju za kupovinu meda
kod poznatog pčelara (42%) ili kod rođaka/prijatelja (16,9%). U manjem procentu kupuju
na pijaci (11,7%) ili u prodavnicama zdrave hrane (11,1%). Kada su u pitanju drugi
pčelinji proizvodi, potrošači ih konzumiraju u manjem procentu od meda. Najčešća mjesta
kupovine su na “kućnom pragu” pčelara (20,4%) i u apoteci (19,3%).
39.8
22.7
19.3
5.7
4.2
2.3
2.3
2.3
1.1
Za liječenje različitih bolesti
Povoljan uticaj na zdravlje
Za jačanje imuniteta
Korišćenje propolisa kao lijek
Konzumiranje pčelinjih proizvoda
Korišćenje pčelinjih proizvoda u kozmetici
Donekle sam upoznat
Korišćenje pčelinjih proizvoda za mršavljenje
Korišćenje uboda pčela u akupunkturi
“Na našem području apiterapija je nepoznanica i nije razvijena. Dok je u Srbiji promocija
apiterapije-Internet. Mi kao porodica imamo plan da napravimo bungalove za udisanje
pčelinjih proizvoda, jer djeca od malena imaju problem sa astmom.”
”Svi proizvodi iz asortimana (kreme, losioni i ostali preparati za imunitet) na bazi su
pčelinjih proizvoda. Neko koristi meleme i kreme da bi izliječio kožu, neko za reumatska
oboljenja, hemoroide. Imamo kreme za tinejdžere za bubuljice i za zaštitu kože. U
apiterapiji ne moraju svi proizvodi da djeluju jednako za svakoga. Kod većine ljudi su se
pokazali dobri rezulati.”
“Na medicinskom fakultetu i u srednjim školama proizvode se kreme u koje stavljaju još
neke sastojke (medikamente, hemikalije), pa se razlikuju od ovih koje mi proizvodimo.
Nikakve sličnosti nema sa našim proizvodima. U apiterapiji prirodna kozmetika je
isključivo sa pčelinjim proizvodima.”
“Mogu svi koriste, osim ako je neko alergičan na pčelinje proizvode.”
Proizvođači pčelinjih proizvoda, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
22
Grafik 8: Najčešće mjesto kupovine meda i drugih pčelinjih proizvoda (%)
U 91,7% slučajeva med i drugi pčelinji proizvodi koje konzumiraju domaći potrošači
potiče iz Crne Gore. U manjem procentu se konzumiraju uvozni proizvodi koji su
porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Italije.
Obzirom da su u istraživanju obuhvaćeni samo potrošači pčelinjih proizvoda, na
godišnjem novou se (u prosjeku) po domaćinstvu potroši do 10kg meda, po prosječnoj
cijeni od 11€. Potrošnja po članu domaćinstva iznosi 2,76kg meda. Meda u saću potroši
se do 3kg, dok med sa sušenim i jezgrastim voćem za jedan kg manje. Prosječne cijene su
od 9-12€. Propolis se troši do 100 ml godišnje po prosječnoj cijeni od 5€. Medovina se
konzumira u prosjeku osam litara godišnje, po prosječnoj cijeni od 8€.
Tabela 4: Potrošnja po domaćinstvu (na godišnjem nivou) i prosječne cijene
42.0
16.9
11.7
11.1
8.1
3.1
2.9
1.7
0.6
0.4
0.2
1.3
20.4
7.9
2.4
12.2
5.0
3.2
2.9
1.9
1.6
0.3
19.3
23.0
Od poznatog pčelara
Kod rodjaka/prijatelja (na kućnom pragu)
Na pijaci
U prodavnicama zdrave hrane
U supermarketima/megamarketima
Na sajmovima (Dani meda)
Sam proizvodim
Malim trgovinama/radnjama
U blizini manastira
Na punktovima pored puta
U apoteci
Drugo
Med Drugi pčelinji proizvodi
Minimum Maksimum Ukupno Prosjek Minimum Maksimum Prosjek
Med (kg) 1 45 9951 10 5 20 11
Propolis (ml) 10 1000 10030 99 2 8 5
Matična mliječ (gr) 50 2000 5900 843 8 20 14
Polen (gr) 50 50 100 50 poklon poklon
Med u saću (kg) 1 12 93 3 8 15 12
Med sa jezgrastim voćem (kg) 0,1 10 37 2 5 15 9
Med sa sušenim voćem (gr) 0,5 3 7 2 5 15 10
Mješavina meda sa drugim pčelinjim
proizvodima (gr)100 1100 5300 883 9 12 10
Med organskog porijekla (kg) 9 25 34 17 10 10 10
Medovina (l) 0,5 25 48 8 5 10 8
Medna rakija (l) 0,5 5 13 2 8 15 12
Prirodna kozmetika (mg) 2 750 1922 214 1 17 6
Vrste pčelinjih proizvodaCijenaUtrošena količina
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
23
Većina ispitanika (89,6%) je zadovoljna ponudom crnogorskih pčelinjih proizvoda na
tržištu, dok 10,4% djeli suprotno mišljenje. Najčešći razlozi nezadovoljstva su da pčelinjih
proizvoda nema dovoljno na tržištu i da je potreban bolji marketing. Neznatan broj je
mišljenja da su proizvodi puni dodatog šećera, da su u ponudi proizvodi lošeg kvaliteta,
da je mali broj proizvođača i da domaći med nije vidno istaknut u odnosu na uvozni.
Blizu dvije trećine ispitanika (61,3%) je spremno da više konzumira crnogorske pčelinje
proizvode. Među navedenim, 15,7% bi bilo spremno da više konzumiraju propolis, u
istom procentu su izjavili da bi konzumirali više meda u saću i matičnu mliječ, dok je 10%
izjavilo da bi bili spremni da više konzumiraju sve pčelinje proizvode. Preostala trećina je
mišljenja da već dovoljno konzumira ili da je spriječena da konzumira više, iz finansijskih
razloga.
Na pitanje šta bi ih lično navelo da više kupuju crnogorske pčelinje proizvode u odnosu
na proizvode iz uvoza, u najvećem procentu su se izdvojili sljedeći odgovori: da posjeduju
sertifikat za kvalitet (14,5%), da se približe potrošaču ljekovita svojstva pčelinjih
proizvoda (13,9%), da posjeduju broj rješenja pod kojim je pčelar i pčelinjak upisan u
Registar koji vodi Veterinarska uprava Crne Gore (10,9%) i da imaju istaknutu oznaku
geografskog porijekla (9,3%).
Svaki deseti ispitanik izjavilo je da bi kupovao više domaće proizvode kada bi cijene
proizvoda bile povoljnije od proizvoda iz uvoza. U tabeli koja slijedi, dat je prikaz
“željenih” cijena po kojima bi kupovali prije crnogorske nego proizvode iz uvoza.
Tabela 5: Cijene po kojoj bi potrošači više kupovali crnogorske pčelinje proizvode u odnosu na proizvode iz uvoza
Vrste pčelinjih proizvoda Prosječna cijena (u €) po
kojoj bi potrošači bili spremni da kupuju više
Broj ispitanika koji je dao odgovor
Med 6,0 30
Matična mliječ 8,8 3
Med sa jezgrastim voćem 10,0 1
Medovina 5,0 1
Propolis 6,0 7
Med u saću 10,0 1
Kolači 3,0 1
Kozmetika na bazi meda 5,0 1
“Da bi smo kupili med od domaćih proizvođača on mora ispunjavati uslove: sertifikat,
kvalitet, cijenu, pakovanje i ozbiljnost u isporuci. Najviše biramo kvalitet. Nama je mač
sa dvije oštrice da ubacimo nekog “novog proizvođača”.
Maloprodajni objekti, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
24
U narednom grafiku prikazana su mjesta, odnosno prodajni prostori gdje bi potrošači voljeli da su crnogorski pčelinji proizvodi stalno dostupni. Svaki treći anketirani (33,8%) je izjavio da bi trebalo da budu stalno dostupni u trgovinskim radnjama, dok je svaki peti (21,1%) mišljenja da trebaju biti stalno dostupni na pijacama.
Grafik 9: Stalna dostupnost (prodajni prostori) crnogorskih pčelinjih proizvoda
Pored stalne dostupnosti na tržištu crnogorske pčelinje proizvode je potrebno plasirati
kroz različite kanale prodaje. Osim prodaje na “kućnom pragu” prestavnici ugostiteljskih
objekata smatraju da je potrebno uspostaviti saradnju i sa turističkim sektorom, hotelima,
restoranima, kafićima. Pored toga, proizvođači navode da je neophodno domaće
proizvode u maloprodajnim objektima izložiti na način da budu uočljiviju u odnosu na
uvozne proizvode.
6.9
9.8
14.5
21.1
33.8
U apoteci
U specijalizovanim radnjama za med
U prodavnicama zdrave hrane
Na pijacama
U trgovinskim objektima
“Što se tiče tržišta, prodavnice i trgovinski lanci treba da promijene politiku i da smanje
uvoz meda iz regiona, iz inostranstva i da ne nude med sumnjivog porijekla.”
“Proizvođači treba da budu zaštićeni i da se prvo obezbijedi prodaja pčelinjih proizvoda
sa domaćeg prostora. Takođe, treba organizovati i veću kontrolu meda i ostalih pčelinjih
proizvoda kao i poboljšati njihovu reklamu kako preko hotela i restorana, tako i preko
marketa, pijaca i prodavnica zdrave hrane.”
Ugostiteljski objekti, dubinski intervjui
“U prodavnicama su proizvodi pomiješani. Trebalo bi u svakoj prodavnici prodavati
crnogorski med kao crnogorski brend. Trebalo bi ih prodavati odvojeno, zbog potrošaca
da bi ih navikli da uvijek ima crnogorskog meda u njihovoj obližnjoj prodavnici. Na
primorju, u Kotoru i Budvi nema meda, voska i drugih pčelinjih proizvoda. Nabavljaju
individualno iz Podgorice. Mogao bi se i tamo prodavati med u svakoj većoj prodavnici.”
“Med treba stalno reklamirati i ponavljati kako da bi privukao pažnju.”
“Kada je u pitanju najveća dostupnost meda, treba da ih ima u Voliju i drugim
marketima.”
Proizvođači pčelinjih proizvoda, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
25
Za svaki od prikazanih aspekata crnogorskih pčelinjih proizvoda, na skali od 1-potpuno
nezadovoljan do 5-potpuno zadovoljan, ispitanici su pretežno davali ocjenu četiri.
Dobijeni podaci pokazuju da su domaći potrošači zadovoljni veličinom pakovanja,
ambalažom, dizajnom etikete i sadržajem informacija na etiketi.
Grafik 10: Prosječne ocjene zadovoljstva pojedinim aspektima crnogorskih pčelinjih proizvoda
Razlozi zbog kojeg su pojedini ispitanici dali niske ocjene su:
Nedostaju različite veličine pakovanja, posebno od 50gr do 500gr.
Potreban je moderniji dizajn ambalaže i da proizvodi budu isključivo u staklenoj
ambalaži.
Moderniji dizajn etikete, da je jedinstven i da asocira na Crnu Goru.
Takođe je sugerisano da je na etiketi potrebno prikazati detaljnije informacije,
tačan opis i da posjeduju sertifikat za kvalitet.
Predstavnici nadležnih institucija su saglasni da je potrebno unaprijediti pojedine
segmente u proizvodnji domaćih pčelinjih proizvoda, u prvom redu način prepoznavanja
i plasmana.
Tri petine ispitanika (62,9%) donosi odluku o kupovini meda i drugih pčelinjih proizvoda,
tako što vjeruje poznatom pčelaru. Donošenje odluke na osnovu procjene vizuelnim
metodom vrši 16,1% ispitanika, dok ostali provjeravaju etiketu na ambalaži (8,4%) ili
probaju na licu mjesta (7%).
Među potrošačima stvorena je pogrešna slika o nadležnosti za kontrolu meda i drugih
pčelinjih proizvoda. Preko četiri petine anketiranih (83,3%) smatra da zna ko je nadležan.
4.12
4.23
4.30
4.34
Sadržaj informacija na etiketi
Dizajn etikete
Ambalaža
Veličina pakovanja
”Svaki proizvođač mora da se deklariše imenom i prezimenom i da naprave zajednički
nastup, da se pojave u našim maloprodajnim objektima, na posebnim mjestima,
Potrebno je da zakupe prostor na tezgama kao zvanični registrovani proizvođači i učine
sve da budu konkurentni svima onima koji se sada pojavljuju i prodaju med na pijaci.”
“Moraju učiniti nešto da se tačno dodijele mjesta na pijacama, gdje se tačno prodaje
crnogorski med. Nije važno gdje, samo da potrošači znaju mjesta gdje da traže naš med.
Svi su oni za neku priču ali nigdje ih nema. Nekako moraju da se izbore sa ovim
probemom.
Nadležne institucije, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
26
Međutim, većina je navela da je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Crne Gore (58%) dok je svaki četvrti izjavio da su nadležne institucije: Institut za javno
zdravlje, Udruženje pčelara i Veterinarska uprava.
Ispitanici u velikoj mjeri (87%) ne znaju kome da prijave neregularnost meda i drugih
pčelinjih proizvoda u slučaju da je neregistrovan proizvod ili ako je lošeg kvaliteta. Od
13% anketiranih koji su upućeni, izjavili su da je nadležna inspekcija (sanitarna ili
veterinarska ) i Centar za zaštitu potrošača.
Grafik 11: Nadležne institucije za neregularnost pčelinjih proizvoda
Ispitanici su u većini slučajeva (67%) imali prlike da konzumiraju med u ugostiteljskim
objektima (hotelima, restoranima, kafićima), ali čak 88,3% nije obratilo pažnju na
porijeklo proizvoda tj. proizvođača. Manji broj koji je obratio pažnju, navodi da je med iz
Srbije (55,9%), dok 29,4% da je crnogorskog porijekla. Tri četvrtine bi voljelo da se u
ugostiteljskim objektima nadje u ponudi med crnogorskog porijekla. Tokom razgovora sa
predstavnicima manjih ugostiteljski objekata do hotela visoke kategorije, iznijeti su
različiti stavovi. Kod većine intervjuisanih, cijena diktira koji će se med naći u ponudi.
10.3
5.1
5.1
5.1
10.3
10.3
17.9
35.9
Nešto drugo
MPRR
Tržišna inspekcija
Udruženja pčelara
Centar za zaštitu potrošača
Veterinarska inspekcija
Sanitarna inspekcija
Inspekcija
„Velika je konkurencija i ima puno ugostiteljskih objekata. Štedimo gdje god ima
prostora za to. Med uz čaj je samo pro forme. Nama neće opasti broj gostiju ako uz čaj
ne služimo med. 200 kesica meda platimo 18€. Svaka kesica je od 12gr, pa izračunajte
da li nam se isplati da kupujemo crnogorski med.“
Ugostiteljski objekti, dubinski intervjui
“Nijesmo obraćali paznju da li je crnogorski med, jer to dobavljači znaju, da li uvoze ili
ne. Što se tiče plaćanja više, ukoliko bi se našao crnogorski med, zavisi koliko je to više?
Nama je prioritet da imamo zadovoljnog gosta i da na kraju imamo ostvareni dobitak.
Ako je to više za 30-40% onda to nema smisla. Ali ako je nešto što će dobiti na kvalitetu,
možemo onda da pričamo. Niko nam nije došao da prezentuje i ponudi crnogorski med
za svo vrijeme koliko radim a to je tri-četiri godine.”
Hoteli, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
27
Ispitanici smatraju (60,2%) da se o promociji crnogorskih pčelinjih proizvoda u
prethodnom periodu jako malo čulo. Oni koji su dali pozitivan odgovor, o crnogorskim
pčelinjim proizvodima dobijali su informacije iz emisije “Agro-saznanje” koja se emituje
na Televiziji Crna Gora, preko raznih sajmova i manifestacije “Dani meda”.
Kao najbolji način za promociju, ispitanici su rekli da su to promocije i degustacije na
sajmovima, kampanje putem svih medija, putem reklama, promocije u prodajnim
objektima i veća zastupljenost u prodajnim objektima.
Grafik 12: Načini promocije crnogorskih pčelinjih proizvoda
Pojedini sagovornici su kroz dubinske intervjue, takođe iznijeli korisne prijedloge.
4.9
4.6
0.5
0.8
1.1
2.2
2.2
4.9
11.4
15.7
15.7
17.6
18.4
Nešto drugo
Ne znam
Flajeri po domaćinstvima
Kreirati jedinsveni brend
Otvaranje specijalizovanih radnji
Prodajom po akcijskim cijenama
Veća zastupljenost u prodajnim objektima
Edukucaje o uticaju pčelinjih proizvoda na zdravlje
Promocije u prodajnim objektima
Putem reklama
Putem svih medija
Više tv emisija
Promocije i degustacije na sajmovima
“U Crnoj Gori ima dosta malih proizvođača meda tj. pčelara, međutim nemaju svi
sertifikate koji zadovljavaju standarde. Imali smo direktno kontakt sa proizvođačima, ali
je problem bila mala količina ili transport odnosno, kako ga isporučiti. Kada je u pitanju
cijena, ona nama nije primarna. Nama je ažurnost i prepoznatljivost bitna i da budemo
različiti od drugih.”
“Naši gosti traže nešto što će da bude drugačije. Treba se edukovati, da proizvođači izađu
na tržište, da pokažu šta žele, šta hoće i šta imaju. Dugi niz godina treba da prođe da bi
se indetifikovao proizvod. Ako su oni sad krenuli, ne moraju da odmah očekuju rezultat,
to će doći samo, ako su sigurni u to i kvalitet koji pružaju.”
Hoteli, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
28
Skoro tri četvrtine anketiranih (74,3%) nije čulo da je otvorena “Kuća meda”, dok je 18,2%
čulo ali nije sigurno šta ona predstavlja. Samo 7,4% je upoznato sa otvaranjem “Kuće
meda”, međutim ni oni ne vladaju potpunim informacijama. Svaki treći je izjavio da je to
mjesto za sve proizvode iz Crne Gore, svaki četvrti da predstavlja centar za crnogorsko
pčelarstvo, dok su preostali mišljenja da je to mjesto za prodaju svih pčelinjih proizvoda
(20%), edukativni centar za proizvođače (15%) ili mjesto za otkup viška meda (5%).
Imajući u vidu podatak da veliki broj potrošača nije čuo za “Kuću meda”, skoro trećina
anketiranih (31,6%) nije znala da iznese svoja očekivanja ili odgovorili da ništa ne očekuju
(13,2%). Relativno mali broj (13,7%) djeli mišljenje da će “Kuća meda” okupiti sve
pčelinje proizvode na jednom mjestu ili da će se na ovaj način unaprijediti kvalitet meda i
drugih pčelinjih proizvoda (8,9%).
Grafik 13: Očekivanja od “Kuće meda”
3.7
31.6
4.7
0.5
0.5
0.5
0.5
2.6
5.3
6.3
7.9
8.9
13.2
13.7
Nešto drugo
Ne znam
Bolju ponudu
Upornost i konkurentnost
Medijsku kampanju o proizvodima od meda
Edukacija o pčelinjim proizvodima i uticaju na…
Zaštita brenda crnogorskog meda
Reklamiranje crnogorskih pčelinjih proizvoda
Povoljnije cijene
Podršku pčelarima
Promocija pčelinjih proizvoda iz CG
Kvalitet meda i pčelinjih proizvoda
Nista ne očekujem
Sve pčelinje proizvode na jednom mjestu
„Svi koji posjete Crnu Goru treba da znaju i za njene prozvode u koje spada dobar i
kavlitetan med.“
„Kvalitet i garancija su dovoljni pokazatelji. Važna je promocija lokalnih proizvoda.“
“Nije nam interesantno da idemo od mjesta do mjesta, ako neko može da dođe do nas i u
jednom danu prezentuje svoje proizvode. Nama je u interesu da koristimo što više
proizvoda odavde. Interesantno je kad obučimo naše ljude da pričaju o Crnoj Gori, na pr.
“Ovo je med iz Crne Gore…”, i počne priča, automatski gost nije navikao na takvu vrstu
usluge. Svako im ponudi kafu, čaj, ali kod nas se ide korak dalje. Naši konobari su
informisani o svem, i o svakom proizvodu.”
Hoteli, dubinski intervjui
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
29
6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Na osnovu sprovedenog istraživanja i analize prikupljenih podataka, nameću se zaključci
i preporuke koje će doprinijeti poboljšanju stanja u sektoru proizvodnje i prodaje
pčelinjih proizvoda (meda i drugih pčelinjih proizvoda) u Crnoj Gori. Neke od navedenih
preporuka je moguće realizovati u relativno kratkom roku, dok je za neke potreban duži
vremenski period za njihovu primjenu.
Rezultati istraživanja pokazuju da potrošači u daleko većoj mjeri konzumiraju
med, nego druge pčelinje proizvode. U cilju povećanja ponude i širenja asortimana
na tržištu, neophodno je obezbjediti dostupnost svim pčelinjim proizvodima, a ne
samo medu. Pored povećanja proizvodnje drugih pčelinjih proizvoda, uporedo
raditi na informisanosti potrošača o ovim proizvodima i njihovoj dostupnosti.
Povećati svijest proizvođača o važnosti primjene zahtjeva o minimalnom kvalitetu,
uslovima za stavljanje na tržište i označavanju pčelinjih proizvoda. Informisati i
ukazivati na značaj vođenja interne evidencije (farmske knjige) proizvođača.
Neophodno je preduzimati korake kroz edukativne kampanje i seminare, kako bi
se povećao broj registrovanih pčelara, pogotovu broj mladih pčelara.
Kreirati posebne edukativne programe kako bi se podstakli mladi ljudi da sa
ozbiljnim pristupom pčelarstvu, njime planiraju baviti u budućnosti. Pored
proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda, edukacije bazirati na proizvodnji
matica, odnosno selekciji, odgajivanju i reprodukciji matica.
Potencijali za organsku proizvodnju meda su u nedovoljnoj mjeri iskorišćeni, zbog
čega je potrebno kontinuirano podsticati ovaj način proizvodnje. Potrebno je raditi
na razvoju tržišta kako bi proizvođači prepoznali svoj interes, jer bez toga je
ograničena mogućnost razvoja. Paralelno je potrebno nastaviti sa edukacijom
potrošača o tome šta je organski proizvod i kako ga prepoznati. Posebno
insisitirati na razlikovanju “domaćih” proizvoda proizvedenih na tradicionalan
način i organskih.
Rezultati pokazuju da je i dalje prisutan trend kupovine „na kućnom pragu“. Kako
bi se promijenila struktura plasmana, potrebno je, uz pomoć udruženja i preko
„Kuće meda“, intezivirati organizovane oblike prodaje (kroz sajmove, izložbe i
preko otkupa). Uspostaviti saradnju sa trgovinama, prodavnicama zdrave hrane,
ugostiteljskim objektima i hotelima.
Organizovati edukativne obuke za proizvođače na temu kako bolje prezentirati i
izlagati svoje proizvode. Unapređenjem prodaje pčelinjih proizvoda kroz
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
30
prezentacije, demonstracije ili degustacije, pruža se prilika potrošačima da se bolje
upoznaju o kvalitetu i značaju konzumiranja meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Promotivne aktivnosti kontinuirano sprovoditi putem oglašavanja preko svih
medija: kroz emisije, objavljivanjem članaka u dnevnoj štampi, dijeljenjem flajera
i brošura. Na taj način, osim što će se uticati na veću potrošnju domaćih pčelinjih
proizvoda, uticaće i na podizanju kulture ishrane na našim prostorima, upoznavati
konzumente sa višestrukim koristima i upotrebnim svojstvima pčelinjih
proizvoda.
Primjenom istih aktivnosti upoznati javno mjenje o detaljnim i korisnim
informacijama o mogućnostima razvoja apiterapije na našim prostorima, kao i
važnosti apiterapije u prevenciji, liječenju ili za oporavak od pojedinih bolesti.
Problem nelegelane prodaje meda pored puteva i u blizini vjerskih objekata je
potrebno rješavati u saradnji sa svim relevantnim institucijama od državnih
institucija (Uprave za inspekcijske poslove), preko službi lokalnih samouprava
(Komunalna i tržišna inspekcija) koje će vršiti intezivnije kontrole, izricati mjere
zabrane i druge kaznene mjere.
Ključ za ostvarivanje ovih preporuka je međusobna saradnja i razmjena informacija
proizvođača, potrošača i nadležnih institucija koja će značajno doprinijeti razvoju ovog
sektora. Potrebno je da proizvođači pčelinjih proizvoda teže ideji da marketing nije samo
umijeće prodaje proizvoda, već spoznaja na temelju informacija dobijenih sa tržišta, kakav
med i druge pčelinje proizvode proizvoditi da bi zadovoljili potrebe koje se na tržištu
javljaju. Samo sa takvim stavom moći će se u budućnosti, uspješno nositi s izazovima
tržišne utakmice.
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
31
7. ANEKS Tabela 6: Pregled maloprodajnih cijena meda i drugih pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
Vrste meda i drugih
pčelinjih proizvoda
Prodajni
objekatCijena
Mjerna
jedinica
(gr)
ProizvođačZemlja
porijekla
Uvoznik za Crnu
Goru
Cvjetni
Bagremov
Lipov med
Cvjetni 7,59 950
Cvijetni
Bagremov
Cvijetni
Livadski
Lipov 4,09
Cvjetni 4,45
Cvjetni 4,59
Lipov 4,65
Livadski 4,72
Bagremnov 4,79
Planinski 4,65
Cvjetni 7,99 700
Planinski 15,00 950
Plannski 8,00 500
Poliforni 11,50 950
Poliforni 6,00 500
Organski med 9,29 500 Marjan Plantak
Poliforni 12,83 Radoje Radunović
Crmnički med 12,85 Marjan Plantak
Poliforni 12,54 Mladjan Perović
Roda
Mile Šestović
Pčelarstvo Pudar Crna Gora
Crna Gora
Maxi Delta
Srbija
Voli trade d.o.o.
Stadion d.o.o
Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.
Maja promet d.o.o.
Crna Gora
SrbijaVOLI2503,66-4,45
3,93-3,97
4,63-4,93
Naš diskont
380
SrbijaMaja promet d.o.o.
250
250 Melle-Maja promet d.o.o. Stadion d.o.o.
380
950
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
32
Vrste meda i drugih
pčelinjih proizvoda
Prodajni
objekatCijena
Mjerna
jedinica
(gr)
ProizvođačZemlja
porijekla
Uvoznik za Crnu
Goru
Planinski 6,99
Livadski 6,99
Cvjetni 7,85
Šumski 7,85
Bagremov 9,39
Cvjetni 8,99 900
Planinski 6,39 720
Livadski 6,59 720
Planinski 7,49 900
Planinski 6,59 720
Med sa lesnicima 4,59 350
Med sa orasima 4,99 350
Cvjetni Lida 3,90 500
Cvjetni
Livadski
Lipov
Bagremov
Cvjetni
Lipov
Bagremov
Cvjetni
Livadski
Lipov
Bagremov
Cvjetni
Lipov
Bagremov
RES-KOM, Resen
RES-KOM, Resen Makedonija MMS d.o.o.
AZA d.o.o., Ledinci
Diavli d.o.o.
Srbija
MMS d.o.o.Makedonija
720
900
Laković
Maxi Delta 4,99-5,59
Aroma
Maxi Delta 8,35-9,79
950
500
950
Roda
Roda
5,32-6,00
8,82-9,00
500
Voli trade d.o.o.
RES-KOM, Resen Makedonija MMS d.o.o.
Roda
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
33
Vrste meda i drugih
pčelinjih proizvoda
Prodajni
objekatCijena
Mjerna
jedinica
(gr)
ProizvođačZemlja
porijekla
Uvoznik za Crnu
Goru
Cvjetni
Lipov
Livadski
Bagremnov
Cvjetni 6,99
Bagremov 9,24
Cvijetni 2,95
Lipov 3,02
Bagremov 4,95
Cvjetni 7,02
Bagremov 12,96
Lipov 7,96
Livadski 7,99 750
Cvjetni Roda 8,21 720
Med sa suvom šljivom 12,00
Med sa suvim voćem 12,89
Med sa orasima 12,19 450
Poliforni - višecvjetni 9,99 720 Marko Đukić Crna Gora
Cvjetni vrcani 12,99 950 Veselin Popović Crna Gora
Poliforni - višecvjetni 7,49 500 Danilo-Bajo Samardžić Crna Gora
Crmnički vrcani med 14,74 950 Vlado Radoman
Livadsko-planinski med 11,79 950 Branko Tatar
Cucki med Roda 12,49 950 Miloš Jovanović Crna Gora
Cvjetni Roda 0,27 20 Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.
Cvjetni 0,20 15 CMANA doo, Krnjevac SrbijaExpo commerce
d.o.o
Livadski 0,29 25 Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.
Mini med 0,20 15 AZA d.o.o., Ledinci Srbija Diavli d.o.o.
Maja med 0,35 25 Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.
Krnjevac-Medino SrbijaNapredak a.d.
Kotor
Voli Crna Gora
Timo med SrbijaKovinić company
d.o.o.Voli450
Aroma 720 Krnjevac-Medino
Napredak a.d.
KotorAroma 2,89-3,77 250 Krnjevac-Medino Srbija
Roda720
250
Maxi Delta
Laković
Naš diskont
SrbijaNapredak a.d.
Kotor
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
34
Vrste meda i drugih
pčelinjih proizvoda
Prodajni
objekatCijena
Mjerna
jedinica
(gr)
ProizvođačZemlja
porijekla
Uvoznik za Crnu
Goru
Polen 4,95 125 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company
doo
Med sa suvom šljivom 13,17 450 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company
doo
Polen 4,35 125 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company
doo
Med sa suvom šljivom 11,79 450 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company
doo
Matični mliječ 6,56
Polen 4,60
Polen 5,80 Jablan Nikola Crna Gora
Med u saću 7,50 500 Acacua Makedonija
Med sa koprivom 8,00 500
Bronhi med plus mleč 9,00 500
Med za štitnu žlijezdu 11,90 720
Med u saću 14,00 720
Matični mliječ u medu 10,80 500 Pčelarska farma Jović
Med za prostatu 12,00 720 Pčelarska farma Jović
Med sa mliječom i
polenom12,00 720 Pčelarska kuća Kovačević Srbija
Kardio med 9,59 500Medomiks, Pčelinjaci
BakočevićSrbija Montens d.o.o.
Matični mliječ 7,05 500 Med plus med Srbija Pahulja d.o.o.
Bonella
Vodenica
Pčelarska farma Jović Srbija
Srbija
G transporti, Nikšić
Biomonde
Iskra života
Apoteka
Prima
Pharmaci
ProPolisPlus d.o.o. Srbija Eko Montenegro
Roda-Gintaš
Maxi Delta
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
35
Vrste meda i drugih
pčelinjih proizvoda
Prodajni
objekatCijena
Mjerna
jedinica
(ml)
ProizvođačZemlja
porijekla
Uvoznik za Crnu
Goru
Propolis kapi Maxi Delta 3,19 15 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company
doo
Medifit Ultra 10% 4,46 Srbija Globul d.o.o. Nikšić
Propolis sprej 2,31 Srbija Globul d.o.o. Nikšić
Propolis sprej 4,55 Srbija Globul d.o.o. Nikšić
Propomint sprej 25% 2,88 Srbija Globul d.o.o. Nikšić
ProPolisPlus 6,38 ProPolisPlus d.o.o. Srbija Fidelitas pharmaci
ProPolisPlus 4,58 ProPolisPlus d.o.o. Srbija Fidelitas pharmaci
Propolis kapi
Apoteka
Prima
Pharmaci
4,72 ProPolisPlus d.o.o. Srbija Eko Montenegro
Propolis sa ehinaceom 2,65 20
Propolis za djecu 3,00 20
Propolis sa bukvicom 3,00 20
Propolis za mršavljenje 3,00 20
Propol aid 4,55 20 ESI spa, Italia Italia Monte D doo
Propolis kapi 2,95 20 Sinefarm Srbija G transporti, Nikšić
Propolis kapi 3,50 20
Propolis kapi plus ehinacea 3,40 20
Propolis kapi plus sremuš 3,40 20
Propolis kapi Bonella 2,60 20 Marjan Plantak Crna Gora
Biomonde d.o.o.
Bar
Pčelarska farma Jović
Tomislav i Milena Srbija G transporti, Nikšić
Iskra života
VodenicaSinefarm Srbija
Apoteka
Cosmetics
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
36
Vrste meda i drugih pčelinjih
proizvodaProdajni objekat Cijena
Mjerna
jedinica
(gr)
ProizvođačZemlja
porijekla
Planinski med kod Pivskog manastira 10,00 1000 Novo Dubljević Crna Gora
10,00-12,00 1000
7,00-8,00 500
10,00-12,00 500
5,00 250
Bagremov med 15,00 1000
Pelinov med 15,00 1000
suvenir -Burence 8,00-10,00
Dve mini teglice na postolju 5,00
Četiri mini teglice na postolju 10,00-15,00
Livadski med 10,00 750
Šumski (borov) med 6,00 500
Sa Ceklina 15,00 750
12,00 750
8,00 450
4,00 210
Pivsko-livadski med 10,00 950
Med u saću 12,00 1000
Šumski (borov) med 6,00 500
Propolis i med 8,00 500
Gorki med (sa Luštice) 6,00 500
10,00 950
5,00 500
3,00 210
Planinski med 10,00 950
Med od borovih iglica 5,00 350
Planinski med Mirko Bakrač
Planinski med
na Žabljaku (ispred
Robne kuće)
kod manastira Ostrog
Sa Cetinja
kod Pivskog manastira
Crna Gora
Crna Gora
Goransko-Plužine Crna Gora
kod manastira Ostrog
Cetinje-Budva
Plužine-Šćepan Polje Mira Živković
Željko Mitrić
Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori
37
8. LITERATURA Savez pčelarskih organizacija Crne Gore, Sektorska studija za proizvodnju meda, 2014.
godina
Monstat, Statistički godišnjak, 2015. godina
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Informacija o spoljnotrgovinskoj
razmjeni poljoprivrednih proizvoda za 2014., mart 2015. godine
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Sektorska studija za voće i povrće, za
potrebe izrade Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014-2020, 2014. godina
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Pravilnik o minimalnom kvalitetu meda
i drugih pčelinjih proizvoda, jun 2014. godine
Josipa Špoljarić, Istraživanje o konzumaciji meda za potrebe prodaje u pčelarstvu,
EFZG – Serija članaka u nastajanju 10-09
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Agrobudžet za 2015. godinu,
Privredna komora Crne Gore, Glasnik, broj 2, februar 2013. godine
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Pravilnik o bližim pravilima i uslovima
za biljnu i stočarsku organsku proizvodnju, "Službeni list Crne Gore, broj 53/14" od
19.12.2014. godine
FARMA Projekat, Projekat unapređenja poljoprivrednih tržišta, analiza, 2010. godina
FARMA Projekat, Procjena mogućnosti za izvoz bosanskohercegovačkog meda na
tržišta Evropske unije, 2012. godina
Linkovi:
http://www.minpolj.gov.me/ministarstvo
http://www.pcelarstvo.me/
http://orgcg.org/
http://www.uip.gov.me/
http://www.vet.uprava.gov.me/
http://www.ijzcg.me/
http://mne.ceti.co.me/
http://kolumne.iper.org.me/post/113778461059/proizvodnja-meda-kao-
%C5%A1ansa-crne-gore
http://www.sluzbenilist.me/
http://www.pcela.hr/
http://www.stat.si/statweb
http://spos.info/
http://neodinamika.blogspot.com/2007/09/pomor-pcela-i-sta-je-o-tome-
rekao.html
http://89.188.43.75/agricultforest/20120218-
09%20Poleksic,%20Jovancevic,%20raicevic.pdf
http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={37F5ED6D-252B-40E3-
AB09-07947E6D4499}
Recommended