View
139
Download
5
Category
Preview:
DESCRIPTION
Metodika književnosti, skriptirano.
Citation preview
METODIKA- posebna znanost
METODIKA- posebna znanost koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u okviru nastavnog predmeta. Obino se vezuje uz nastavni predmet, npr. metodika nastave povijesti, hrvatskoga jezika, knjievnisti i sl.
Termin metodika povezivao se s terminom nastave, ali je njen predmet iri, prouava i druge oblike odgoja i obrazovanja. Obuhvaa samo dio odgoja i obrazovanja.
nazivi: metodika knjievnog odgoja i obrazovanja ili metodika nastave knjievnosti- koji se odnosi na bitni, najvaniji oblik knjievnog odgoja i obrazovanja (D. Rosandi)
U predmetno podruje ukljuuju se ovi dijelovi:
1) knjievnost kao nastavni predmet na irim stupnjevima obrazovanja
2) odgojno- obrazovni proces
3) primjena pedagogije u nastavi knjievnosti
4) metode nastave knjievnosti
5) nastavna sredstva, pomagala
6) teorija uenja, usvajanja knjievnih metoda
7) knjievna komunikacija i literarno- estetska recepcija
8) uenik i njegova uloga u odgojno- obrazovnom procesu
9) nastavnik knjievnosti
10) teorija i preksa knjievnog odgoja i obrazovanja u prolosti
11) odnos metodike i srodnih znanosti
12) izvannastavni i izvankolski oblici knjievnog odgoja
U suvremenoj metodici- disciplina koja prouava metodologiju izrade programa i mogunost njihove evaluacije.
Nastavna sredstva: auditivna i vizualna tehnika sredstva, radijski i televizijski programi i filmovi (radio metodika i TV metodika).
itanja: itanja u nastavi jezika i knjievnosti u O, izvankolska itanja, metodika izraajnog itanja.
Prouavanje itanja povezano je s prouavanjem doivljavanja i spoznavanja djela. Istrauju se knjievni interesi uenika na odreeno djelo te psiholoke znaajke uenika u pojedinim fazama.
Metodika nastave knjievnosti prouava ulogu nastavnika u nastavi, njegovo struno obrazovanje i dr. Sloenost metodike nastave trai interdisciplinarni pristup pa se uspostavlja sustav tolerancija s drugim bliskim graninim znanstvenim disciplinama . predmet svog prouavanja metodika knjievnosti je proirila i na ostale izvannastavne i izvankolske oblike odgoja i obrazovanja- to su slobodne aktivnosti (literarne, recitatorske, dramske, novinske).
METODIKA NASTAVE KNJIEVNOSTI I ZNANOST O KNJIEVNOSTI TE OSTALE KORESPONDIRAJUE ZNANOSTI
Metodika je u vezi sa znanou o knjievnosti, predmetno se dodiruju, ali metodoloki i funkcionalno razlikuju. Metodika ima svoje znanosti i metodologiju. Istraivan je odnos nastave i znanosti o knjievnosti, to su istraivali Antun Barac, Milivoj Solar, Miroslav icel, Ivo Frange. U dosadanjem prouavanju- odreena stajalita:
1) metodika nastave i znanost o knjievnosti dodiruju se predmetno (obe se bave knjievnou)
2) metodika i znanost razlikuju se metodoloki i funkcionalno tj. prema ciljevima prouavanja
Znanost o knjievnosti je samostalno znanstvena podruje, prouava uvjete u kojima je nastalo knjievno djelo, stvaralake osobe...
3) metodika nastave knjievnosti prouava knjievnost u nastavnom procesu i istrauje zakonitosti usvajanja knjievne materije u sloenim uvjetima
4) prouava funkciju knjievnosti u izgraivanju osobnosti, socijalne, moralno-etike, estetske svjetonazore
5) postoje discipline koje se temelje na pojedinim podrujima (granama) znanosti o knj.:
metodika nastave teorije knjievnosti
matodika nastave povijesti knjievnosti
metodika analize knjievnog djela (interpretacija djela)
metodika nastave umjetnike epohe
metodika nastave romana
metodika nastave lirske poezije
metodika nastave drame
metodika nastave bajke
metodika nastave lika
6) prihvaa metode znanosti o knjievnosti i prouava mogunost primjene u odgojno- obrazovnom procesu
7) znanost o knjievnosti obuhvaa povijest knjievnosti, teoriju knjievnosti, knjievnu kritiku i metodologiju knjievne znanosti8) knjievnost je povezana s gnoseologijom, psihologijom, lingvistikom, estetikom, sociologijom, etnologijom, arheologijom itd. Sredinje mjesto pripada metodologiji metodike nastave knjievnosti koja se konstituirala u novije vrijeme i osigurala joj znanstvenu samostalnost
9) metodika nastave knjievnosti uspostavlja veze i s drugim znanostima
METODIKA KNJIEVNOG OBRAZOVANJA
Metoda je nastava spoznavanja, sustav pravila i pristupa u prouavanju i otkrivanju pojava. U znanosti razlikujemo OPE METODE (filozofske metode koje pokazuju opi put spoznavanja istine u svim podrujima istraivanja) i POSEBNE METODE (nain otkrivanja istine u posebnim podrujima znanosti).
termini: nastavna metoda (pripada odgoju i obrazovanju) i metoda nastave / metoda rada u nastavi (svi oblici odg.-obr. procesa).
NASTAVNE METODE su nain rada uitelja i uenika pomou kojih se usvaja znanje, umijee i navike, izgrauju uenikov pogled na svijet, razvija uenike sposobnosti.
U nastavnom procesu u literarnoj komunikaciji sudjeluju:
1) knjievnounjetniki tekst
2) uenik
3) nastavnik ili druga osoba
U literarnoj komunikaciji postoje vanjske i unutarnje aktivnosti:
1) itanje
2) sluanje
3) govorenje
4) pisanje
5) promatranje
Unutarnje aktivnosti koje odgovaraju vanjskima:
1) doivljavanje2) zapaanje
3) zamiljanje
4) razmiljanje
5) usporeivanje
6) razvrstavanje7) zakljuivanje
8) generalizacija
9) ocjenjivanje
PODJELA METODA
PREMA IZVORIMA SPOZNAVANJA
PREMA VANJSKIM AKTIVNOSTIMA
PREMA NAINIMA I SREDSTVIMA PRENOENJA INFORMACIJA
PREMA SPOZNAJNOJ AKTIVNOSTI UENIKA
PREMA LITERARNOJ KOMUNIKACIJI
NASTAVNE METODE PREMA IZVORIMA ZNANJA
pisani izvori
govorni izvori
slikovni, grafiki izvori
3 tipa metoda: - pisane metode - govorne metode - vizualne metode
U nastavi knjievnosti- razliiti tipovi tekstova prema kojima se odreuju podvrste tekstovne metode:
- knjievnoumjetniki tekst
- knjievnokritiki tekst
- knjievnoznanstveni tekst
- udbeniki tekst
govorni izvori: uenik, nastavnik, snimljeni govor (kaseta, gramofon, magnetofonska vrpca, radijsak ili TV emisija)
vizualni izvori:
slika, fotografija, skulptura
crte, shema, tablica
ilustracija
filmovi, dijapozitivi
TV emisije, grafoskop
NASTAVNE METODE PREMA AKTIVNOSTIMA UENIKA I NASTAVNIKA
Mogu biti: itanje, sluanje, govorenje, pisanje, pokazivanje, promatranje vanjske aktivnosti.
Prema vanjskim i unutarnjim aktivnostima razlikujemo:
itanje
sluanje
pisanje
pokazivanje
promatranje
doivljavanje
zapaanje
zamiljanje
razmiljanje
METODE PREMA SREDSTVIMA I NAINIMA PRENOENJA INFORMACIJA
U osnovi ove podjele nalazi se medijski kriterij. Informacije se prenose izravno ili neizravno. Najee se prenosi govorom ili itanjem (naglas ili u sebi- tiho itanje). Sustav metoda:
- metoda rada s audiovizualnim sredstvima
- metoda rada s auditivnim sredstvima
- metoda rada s vizualnim sredstvima
SUSTAV METODA PREMA RECEPCIJSKOSPOZNAJNIM AKTIVNOSTIMA
Polazi se od recepcijskospoznajnih aktivnosti uenika, logika primanja i spoznavanje knjievnog djela. Podjela metoda:
1. podjela
2. podjela
- metoda stvaralakog itanja
- metoda stvaralakog teksta
- heuristika metoda
- analitiko- interpretacijska metoda
- istraivaka metoda
- sintetizirajua metoda
- reproduktivna metoda
SUSTAV METODA PREMA LITERARNOJ KOMUNIKACIJI
tekst poiljatelj itatelj primatelj
3 tipa metoda: metoda primanja
metoda tumaenja
metoda vrednovanjaMetoda primanja ostvaruje se na prvoj komunikacijskoj razini, razini poetne recepcije. Na drugoj razini itatelj otkriva poruke teksta a na treoj razini ukljuuje knjievno povijesni i vrijednosni kontekst u kojem se tekst osmiljava. TO JE KOMUNIKACIJA S TEKSTOMA!!
LITERARNA KOMUNIKACIJA je sustav uzajamnog djelovanja knjievnog teksta i njegova primatelja i tu su tri temeljne sastavnice:
tekst- izvor informacija
itanje, sluanje- aktivnost
itatelj, primatelj informacije
METODIKI SUSTAVI NASTAVE KNJIEVNOSTI
Knjievnost je sredstvo spoznavanja svijeta, otkrivanje mogunosti za njegovo spoznavanje, izraz je tvorca i jezika kojim je oblikovan. Postoje razliiti metodiki sustavi. Prema njihovoj osnovnoj usmjerenosti moemo ih razvrstati u pet skupinama:
a) dogmatsko- reproduktivni sustav
b) reproduktivno- eksplikativni sustavc) interpretativno- analitiki sustavd) problemsko- stvaralaki sustave) korelacijsko- integracijski sustavDOGMATSKO REPRODUKTIVNI SUSTAV
U njemu je temeljni sadraj povijest knjievnosti. Uenici usvajaju knjievnopovijesne injenice, prepriavaju ''sadraje'' knjievnih djela, iznose podatke iz autorove graanske biografije. Vaan je sadraj nastavnog procesa i teorije knjievnosti koja se prouava deduktivno. Zadaa je uenika da zapamte to vei broj injenica. Nastavnik iznosi gotove sudove i trai da ih uenici usvoje i zapamte.
REPRODUKTIVNO EKSPLIKATIVNI SUSTAV
Uenik prepriava sadraj, ali u jezini izraaj unosi svoje rijei, pokuava objasniti odreene knjievne pojave u umjetnikom tekstu. Ovdje nastavnik ima glavnu ulogu. Ovakav pristup je zastupljen u razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova!
INTERPRETATIVNO- ANALITIKI SUSTAV
Knjievno djelo je temeljni sadraj, a interpretacija djela je je dominantni oblik rada.djelo je predmet estetskog uivanja i estetske spoznaje. U prvoj fazi doivljajno spoznajne motivacije uenik se otvara prema svijetu djela, aktivira emocionalno, intelektualno, moralno, spoznajno iskustvo. Sudjeluje u analizi, izraava zapaanja i sudove o djelu. Karakteristika ovog sustava: dijaloka metoda, metoda heuristikog razgovora i metoda rada na tekstu.
PROBLEMSKO STVARALAKI SUSTAV (novi sustav)
Uenik se stavlja pred knjievni problem i motivira se za znanstveno istraivanje, uenik ne prima gotove spoznaje ve do njih dolazi sam, ui znanstveno misliti. Poetni korak u ovoj je nastavi stvaranja PROBLEMSKE SITUACIJE- postavljanje pitanja i zadataka, teza koje treba potvrditi ili nijekati. Uenici rade u timovima i rjeavaju zadatke i netko referira u ime tima.
KORELACIJSKO INTEGRACIJSKI SUSTAV
Povezivanje srodnih predmeta u zajedniki didaktiki sustav. Ekvivalent je ovom povezivanju nastavnih podruja unutar nastavnog predmeta. Povezuju se nastavni predmeti. Sustav korelacija trai adekvatan metodiki pristup i novi metodiki instrumentarij.
NASTAVNI SAT KNJIEVNOSTI
Sadraj je utvren nastavnim programom, a programski su sadraji rasporeeni po razredima ili obrazovnikm skupinama. Za svaki razred se pak utvruju sadrajne cjeline, nastavne teme i jedinice. Knjievnost kao nastavni predmet ukljuuje knjievnost kao UMJETNOST i kao ZNANOST pa knjievne sadraje dijelimo na:
knjievnoumjetnike
znanstvene (knjievnoznanstvene)
SADRAJ NASTAVNOG SATA MOE BITI:
jedno knjievno djelo
jedna knjievna tema
jedan knjievnoteorijski problem
jedan knjievnopovijesni problem
SVAKI NASTAVNI SAT IMA SVOJ SADRAJ I SVOJE CILJEVE I ZADAE KOJI SU TROJAKI:
- OBRAZOVNE
- ODGOJNE
- FUNKCIONALNEUSTROJAVANJE NASTAVNOG SATA
Nastavni je sat dinamikog ustroja. Sat knjievnosti se ostvaruje po fazama (etapama). Nastavni sat obino ima 4 faze:
a) usmeno provjeravanje znanja
a) pripremanje uenika
b) izlaganje novoga gradiva
b) obraivanje novih sadraja
c) utvrivanje
ili
c) vjebanje (iri pojam od utvrivanja)
d) zadavanje domaih zadataka
d) ponavljanje i provjeravanje
Strukturalni model nastavnog sata:
1. faza: doivljajno- spoznajna motivacija
2. faza: najava teksta i njegova lokalizacija
3. faza: interpretativno itanje
4. faza: emocionalno- intelektualna stanka
5. faza: objavljivanje doivljaja
6. faza: interpretacija
7. faza: sinteza
8. faza: zadaci za samostalan rad
Strukturni model problemske nastave:
1) stvaranje problemske situacije
2) definiranje problema i metoda3) samostalni istraivaki rad uenika4) analiza i korelacija rezultata istraivanja5) novi zadaci za samostalni radNASTAVNA SITUACIJA SASTAVNICA NASTAVNOG SATA
U teoriji strukture nastavnog sata postoje razne strukturne jedinice, nema jedinstvenih termina za oznaavanje strukturnih jedinica. Novije teorije govore o nastavnoj situaciji kao novoj strukturnoj jedinici nastavnog sata. Nastavna situacija obuhvaa odreenu koliinu sadraja koji se prima, usvaja, interpretira u odreenom vremenu. Pri ralanjivanju oslanjamo se na poznatu podjelu: UMJETNIKI I ZNANSTVENI SADRAJ. U nastavnoj situaciji mogu se javljati:
a) sam umjetniki sadraj
b) samo znanstveni sadraj
c) kombinirano
U interpretaciji lirske pjesme sadrajne jedinice mogu biti brojne i razliite. U interpretaciji Matoeve lirske pjesme 1909. sadrajne jedinice mogu biti:
nastanak pjesme
naslov pjesme
emocionalno ustrojstvo
tematsko motivska utemeljenost
struktura
stilska sredstva
pjesma je antologija
Uz sadraj svake nastavne situacije odreuju se ciljevi i navode metodika sredstva za njegovo ostvarenje.
Imenovanje nastavne situacije
prema temeljnom sadraju to ga obuhvaa
prema metodikim postupcima kojima se ostvaruje
prema recepcijsko-kognitivnim aktivnostima uenika
TIPOVI NASTAVNIH SATI IZ KNJIEVNOSTI
1. TIPOVI SATA PREMA SADRAJU:
sat interpretacije knjievnog djela
sat teorije knjievnosti
sat povijesti knjievnosti
2. TIPOVI SATA PREMA ORGANIZACIJSKOM KRITERIJU NASTANVOG PROCESA
uvodni sat
sat itanja i analize djela
zakljuni sat
3. TIPOVI SATA PREMA CILJU I ZADAAMA
sat uzimanja novog gradiva
sat ponavljanja i utvrivanja
sat provjeravanja i ocjenjivanja
kombinirani sat
4. TIPOVI SATA PREMA STATUSU
Obvezni
Fakultativni
Izborni
5. TIPOVI SATA PREMA DOMINANTNOM OBILJEJU
Temelje se na nastavnim sredstvima, izvorima i metodama. Razlikujemo:
sat izlaganja
sat dijalog
sat samostalnog rada uenika
sat koncert
sat dramski spektakl
sat kino
tel. sat
rad. sat
seminarski tip sata
kviz sata
sat lektire:
uvodni sat
sat reklamiranja (promidbe) knjiga
sat produbljivanja shvaanja proitanog
sat recenziranja
Pri klasifikaciji uzima se u obzir dominantna odrednica prema kojoj se klasificira tip sata (sadraj, organiziranje sustava, cilj, metodika sredstva, status, nain pripremanja sata.)
TIPOVI SATI I FAZE
(STUPNJEVI KNJIEVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA)
1. PREDKOLSKO RAZDOBLJE : knjievni odgoj se ostvaruje u domu i predkolskim ustanovama
2. RAZDOBLJE OD 6-9 G (PRVA 3. RAZREDA OSNOVNE KOLE): djeca sustavno stjeu knjievni od. i ob.
3. RAZDOBLJE OD 9-13 G. (4,5,6.R.): obiljeja su naivno realistiki odnos prema knjievnosti. Djeca primaju umj. Stvarnost kao dio svakodnevnice, imaju jako razvijenu lit. Imaginaciju.
4. RAZDOBLJE OD 13-15- GODINE (7,8.R): visoki stupanj emocionalnog proivljavanja dogaaja i likova, naziva se jo fazom lit. Moralizma.
5. RAZDOBLJE OD 15-17 G. (PRVA DVA R. SR.K.): dolazi do izraaja misaoni pristup knjievnog djela, javlja se stav i sud koji pokazuje iskljuivost i proutrjenost.
6. RAZDOBLJE OD 17-19- G (3,4.R.) : izgrauje se kritiko miljenje, osamostaljivanje u istraivanju knj. Pojmova.
7. SOCIOLOKO KNJIEVNO OBRAZOVANJE (fakultet): profesionalni karakter, formiranje strunjaka razliitih profila.
Metodika istrauje obiljeja knjievne recepcije uenika:
a) dobna osobina
b) metodiki postupci
c) okolnosti u kojima se prima djelo
POJEDINI STAVOVI TIPOVI SATI
SAT INTERPRETACIJE
Analiza djela ukljuuje se u sve faze od. i ob. , u svim raz., razvijaju se recepcijske sposobnosti.
1. faza: stvaraju se uvjeti u komunikaciji s djelima
2. faza: uvodi se uenika u int. teksta, razvija se interes za samost. itanje
3. faza: razvija se kult. it. , naini itanja, i izostavlja se literarna percepcija
4. faza osposobljava uenika za samostalnu interpretaciju
5. faza interpretaciju se podie na viu razinu ( razvijaju se tipovi recepcije)
SAT TEORIJE KNJIEVNOSTI
Povezuje se sa satom int. i satom pov. knji. Javlja se u 7. i 8. raz. U srednjoj koli pojavljuje se u samostalnom obliku (odnos meu umjetnostima, pjesniki jezik, pojam umjetnosti)
SAT POVIJESTI KNJIEVNOSTI
Prema sadrajima dominantni sat knji. moe biti:
sat o piscu
sat o pravcu
sat o epohi tj. povijesnom razdoblju
Javlja se ve u os.k. (7.i 8. r.). Uvod u knji. djelo, obrada pisca i epohe ili druga knji. tema moe biti sastavnicom, nastavna situacija u trajanju od nekoliko do 20-ak min., a moe biti i kao posebni sat u trajanju od 45 min.
Razlikujemo:
- Uvodni sat
- Uvodnu nastavnu situaciju
Knjievno djelo svojom temom, sadrajem i idejama stoji u odnosu prema doivljajima i iskustvima. Na uvodnom satu:
iznose se u govornom ili pisanom obliku iskustva i doivljaji uenika
pokazuju se rezultati njihovog izvannastavnog rada
rabe se sadraji drugih umjetnosti (sluanje djela, gledanje filma)
dojmovi s ekskurzije
posjet muzeju, kazalitu, galeriji
susret s piscem ili izloba pievih djela
SAT UZIMANJA NOVOG GRADIVA
Na satu se upoznaje novo djelo, novi tekst,. To je sat int. knji.-umj. teksta. U metodikoj lit. Navodi se sat itanja i analize djela. zadae:
upoznavanje novog sadraja s uenicima
razvoj sposobnosti i vjetina
SAT POVIJESTI KNJIEVNOSTI
(SAT O PISCU)
Javlja se ve u treem razredu osnovne kole kada uenici u mlaim razredima upoznaju osnove biografske obavijesti i to na satu interpretacije. Za uenike sedmog i osmog r. Biografski se sat moe temeljiti na razmatranju pieva djetinjstva, djeatva, mladosti i zrelih godina. Svaka od tih faza treba se ilustrirati. Pisac se prouava po fazama. (KRLEA: prvobitno romantina faza, naturalizam-realizam, glembajevska faza, moderni mitski realizam i socijalistika stvarnost.)
U tradicionalnom biografskom satu bitna je faktografija. Ovaj se sat pojavljuje kao uvodni ili zakljuni sat, neki se zauzimaju za jedan, a neki za drugi. Sinteza treba obuhvatiti sve bitne spoznaje prethodnih sati. Sat moe imati ovakvu sadr.- strukturu:
odreenje stvaralakog opusa
pieva poetika
razvojna faza
stavljanje u povijesni kontekst odnosno idejna umjetnika vrijednost
SAT O KNJIEVNOM PRAVCU (EPOHI)
Obuhvaa materiju iz raznih podruja (knjievnost, filozofija, sociologija, kulturologija)jer jednu epohu ini vie sastavnica. Ta usmjerenost na sadraj raznih disciplina trai primjenu naela korelacije. Na satu treba ostvariti emocionalno ozraje i teiti doaravanju duha odreene epohe. Epoha se ne upoznaje kao popis pojava ve kao sustav vrijednosti. U uvodnom satu se postavljaju okviri za ostale sate.
SAT UZIMANJA NOVOG KNJIEVNO TEORIJSKOG GRADIVA
Usvajaju se novi pojmovi, definicije i zakonitosti knjievnog stvaranja i oblikovanja. Primjenjuju se putem indukcije ili dedukcije. Teorijsko knjievno znanje uenici stjeu itanjem i analizom djela te zapaanjem i analizom pojava, u knjievnom tekstu ue se zakonitosti stvaranja i postojanja. Primjenjuju se razliite vjebe indukcije i dedukcije. ime se ostvaruju odreene knjievne sposobnosti i vjetine. Najea struktura sata:
motiviranje
odreivanje i prezentiranje izvore
promatranje pojava
analiziranje pojava
stvaranje i imenovanje tj. definiranje pojma
primjena usvojenog pojma
zadavanje zadataka za samostalni rad
ZAKLJUNI (SINTETSKI) TIP SATA
Slijedi nakon analitiko- interpretativnog sata. Temelji se na spoznajama koje su uenici usvojili na prethodnim satovima. Taj sat o stvaralatvu pisca obuhvaa i usustavljuje sve vanije spoznaje koje su uenici usvojili na prethodnom satu. Ovaj se tip sata naziva stvaralaki portret pisca.
Na zakljunom satu sve spoznaje do kojih se dolo u prouavanju svrstavaju se u cjeline koje tvore vrsti sustav.
PONAVLJANJE I UTVRIVANJE
Ima posebno mjesto i ulogu, sastavni je dio gotovo svakog nastavnog sata, ali se organizira i poseban tip sata na kojem je to glavni sadraj. Programske cjeline:
1. obrada pisca
2. obrada razdoblja
3. obrada veeg broja knji. djela
4. upoznavanje tj. int. tekstova iz tem. Krugova
Po sadraju moe biti razliit, to je tematsko i kompleksno ponavljanje. Na tom satu ve usvojeni podaci i definicije dovode se u novi poredak. Postoje dva osnovna tipa ponavljanja: reproduktivno i produktivno. Produktivno ima dominantnu ulogu , moe se ostvariti:
usporeivanjem pojava
sintetiziranjem
usustavljivanjem
preoblikama
konkretiziranjem
aktualiziranjem
Reproduktivno ponavljanje odnosi se na pov.-knji. injenice. Usporeuju se rani knji. sadraji, tekstovi iz istog tematskog kruga. Odrednice mogu biti tematskog ili anrovskog karaktera. U preoblike idu dramatizacije tekstova, stvaranje scenarija za film, tv. I radio emisija isl.
Moe se upriliiti takav sat na poetku k. Godine, na kraju tromjeseja ili k. Godine.
SAT PROVJERANJA I OCJENJIVANJA
Organizira se radi provjere stupnja usvojenosti znanja, sposobnosti i umijea i radi vrednovanja tog stupnja ocjenjivanja. U tvruje se nastavno gradivo na kojem e se provjeriti stupanj usvojenosti, za svaki razred utvreni su elementi koji ine znanje o knjievnosti. Znanje se oituje na razliitim razinama:
znanje prisjea
znanje prepoznavanja
znanje reprodukcije
operativno znanje
stvaralako znanje
U nastavi knjievnosti provjeravaju se i specijalne sposobnosti i vjetine, npr: sposobnost interpretiranja koja ukljuuje razne sposobnosti: govornog i pisanog izraavanja. Prevladava usmeno ispitivanje, ali u suvremenoj nastavi esti su i oblici usmenog izraavanja, kao npr:
odgovor na pitanje
citiranje teksta koji se to pokazuje
sam. int. teksta
govorenje knji.-umj. teksta napamet
parafraziranje
U pismenom izraavanju najee se javljaju analitika i pismena te grafika provjeravanja.
Takvo provjeravanje ima svoje met. posebnosti i prednosti i nedostatke.
Prednosti:
vei stupanj objektivnosti
ujednaenost po teini
provjera pismene rijei
manja uzbuenost
u istoj vremenskoj jedinici provjerava se znanje svih uenika
Najbolji rezultati postiu se usklaivanjem usmenog i pismenog provjeravanja. . Razne tehnike u pisanom provjeravanju:
odgovor na pitanje
zadaci viestrukog izbora
zadaci sreivanja
zadaci uvrtavanja
zadaci preraivanja
zadaci dopunjavanja
dokazi
KOMBINIRANI TIP SATA
Sadri odreene sastavnice ostalih tipova sati. Posebnost je u kombiniranju raznih sadraja i sadrajnih elemenata: knjievno-umjetniki tekst, knjievno povijesni podaci, knjievno teorijski pojmovi, lingvistiko stilistika materija. Mogu se javiti i iri sadraji: film, glazba, scenska umjetnost
Organizacijske komponente:
-pripremanje motiviranja
najavljivanje teme
usvajanje novih sadraja
ponavljanje i utvrivanje
samostalan rad
provjeravanje i ocjenjivanje
Kombinirani sat ne mora imati sve navedene sastavnice, moe se javiti i provjera usvojenih sadraja.
SAT SAMOSTALNOG RADA UENIKA
Istie se kao temelj i tema obrazovanja. U ovom satu uenici uz samostalno uz djelomino posredovanje ili bez nastavnika stjeu spoznaje, razvijaju sposobnosti i navike. Javlja se u raznim odgojno obrazovnim situacijama:
u nastavi, na satu
u izvannastavnim aktivnostima
u izvankolskom radu
Najpoznatiji odraz sata je pisanje k. zadae o zadanoj ili izbornoj temi. Sadraj ovog sata moe biti razliit:
1. interpretacija teksta
2. prouavanje stvaralatva pisca
3. prouavanje pravca, epohe
4. sadraj iz teorije knjievnosti ili umjetnosti
U nastavnoj praksi najei je sat samostalne interpretacije teksta. Neki dre da tako uenici sporo odlaze do rjeenja, a neki smatraju da je to najuspjeniji put k odgoju i obrazovanju. Za sat samostalne interpretacije treba obaviti pripreme i predradnje. Pripremanje uenika obuhvaa:
1. itanje teksta
2. istraivanje uenikih odnosa prema tekstu
3. odreivanje knjievno-teorijskih, povijesnih i drugih odrednica
Uz samostalno itanjem mogu se dati pitanja i zadaci koji uenika usmjeravaju prema odreenim problemima u tekstu. To je usmjereno itanje tekstaSTRUKTURNI MODELI SATA SAMOSTALNOG RADA UENIKA
LIRSKA PJESMA
motivacija
itanje teksta
organizacija samostalnog rada
samostalan rad uenika
sreivanje rezultata samostalnog rada
BASNA
orijentacijska anketa
organizacija samostalnog rada
samostalan rad
analiza
BAJKA
utvrivanje recepcijskih karakteristika
organizacija samostalnog rada
samostalan rad uenika
sinteza
NOVELA, ROMAN, DRAMA, KRITIKO-ESEJISTIKI TEKST, PISAC, EPOHA, PRAVAC
SAT- KONCERT
SAT -DRAMSKI SPEKTAKL
KINO- SAT
KOLSKA INTERPRETACIJA KNJIEVNOG DJELA
U modernoj nastavi knjievno djelo je temelj nastave, a analiza djela temelj je moderne nastave knjievnosti. U previm desetljeima nakon drugog svjetskog rata knjievna analiza postaje sredinjim problemom. U hrvatskoj poslijeratnoj knjievnoj kritici i u znanosti o knjievnosti bio je dominantan socioloki aspekt u interpretaciji djela. Osjea se prodor kreativnijih metoda i uzmah pozitivizma. Osobitu pozornost dobila je stilistika kritika (ovom se metodom sluio Ivo Frange). Prema modernoj metodologiji knjievno djelo zauzima sredinje mjesto. Knjievno djelo je i sredite i ishodite nastavnog procesa. Umjetniko-estetska biti djela nije povijesno uvjetovana. Interpretacija djela uzima u obzir:
- da je djelo individualna tvorevina
- zanemarivanje knjievno- povijesnog konteksta, interpretacija se pretvara u vid impresionistikog pristupa djelu
KNJIEVNO DJELO U ODGOJNO- OBRAZOVNOM PROCESU
Uenik je punopravan estetski subjekt. Zadae interpretacije su da pobude estetsku doivljajnost, treba istraivati knji.-estetske sposobnosti, oblikovati knjievni ukus. U novom metodikom sustavu interpretacija teksta nova je uloga nastavnika. On prestaje biti predava u tradicionalnom smislu rijei, on vodi uenika do doivljajnosti, do samostalnog rada. Nastavnik mora temeljito i sustavno poznavati djelo i metode njegove interpretacije. Improvizirane interpretacije unose u nastavu povrnost, brbljavost, proizvoljnost i anarhiju. Uenik gubi respekt i pretvara se u improvizatora.
INTERPRETACIJA I TEORIJA SPOZNAJE
Uspjena se interpretacija temelji na razraenom psih.-spoznajnom aspektu. U toj razradi ona se oslanja na rezultate suvremene estetike koja se bavi estetskim doivljajem i spoznajom. U oblikovanju estetskih doivljaja znaajnu ulogu ima primaoeva mata. Doivljajno djelo ima nekoliko faza:
a) izravna percepcija djela
b) reagiranje afektivnog sustava
c) racionalno reagiranje
PRIMANJE ESTETSKE PORUKE
Pred knjievnim djelom ovjek doivljava posebnu vrstu uzbuenja, doivljava unutranji preobraaj. U estetskom doivljaju isprepliu se racionalni i emocionalni osjeaji, emocionalno otvara prostore intelektualnoj aktivnosti.
DOIVLJAJNO INTIMNI I LOGIKO INTELEKTUALNI PLAN
U recepciji knji. Umjetnine postoje ova dva plana. kolska interpretacija mora ih oba uvaiti. Djelo je objekt doivljavanja, uivanja i spoznavanja. Djelo i spontano prodire u svijet primatelja, ali u nastavi je potrebno odreenim postupcima uenike pripremiti na susret s djelom, usmjeriti psiholoku aktivnost prema odreenim podrujima.
PRIMAOEV DOIVLJAJNI KONTEKST
Potrebno je ispitati uenikovu senzibilnost kako bi interpretacija bila primjerena njegovim psiholokim mogunostima. Ispituje se kako uenici reagiraju na pojave u djelima, na pojedine tekstove, posebice na djela klasine literature. Neki knjievni tekstovi javljaju se u O i S. U takvim sluajevima interpretacija se razlikuje u postupcima i opsegu na niem i viem stupnju (:Voka poslije kie- vizualni elementi, uenika zaokuplja bljeskanje kapi na kii; sadraj se moe staviti u kontekst- misaona pjesma; gimnazijska intrpretaciaj ujedinjuje doivljajno estetski i knjievno- povijesni).
METODIKI POSTUPCI U INTERPRETACIJI KNJIEVNOG DJELA
Proces interpretacije teksta mora biti u skladu sa zakonitostima doivljavanja i shvaanja umjetnikog djela. Polazei od toga obrada umjetnikog teksta prolazi kroz tri glavne faze:
a) percipiranje djela
b) reagiranje afektivnog sustava, pokretanje asocijacija i misli
c) racionalno obuhvaanje djela
Organizacija sata gdje se ostvaruje doivljaj i spoznaja umjetnikog djala, uenik je estetski subjekt. Nastavni proces knjievnog sata ima ove osnovne faze:
I. doivljajno- spoznajna motivacija uenika
II. najava teksta
III. lokalizacija teksta
IV. izraajno itanje (interpretativno itanje)
V. emocionalna stanka (psiholoka stanka)
VI. objavljivanje doivljaja i njihova korelacija
VII. produbljivanje doivljaja
VIII. analiza teksta (interpretacija teksta)
IX. uopavanje i zakljuak (generalizacija i sinteza)
X. samostalni stvaralaki rad uenika
XI. zadavanje domaeg rada
Svaka od faza ima svoj sadraj, ciljeve, metodike postupke, br. I, II, IV, V, VI- pripremanje za analizu, III, VII, VIII, IX, X, XI- priprema za interpretaciju.
I. PRIPREMANJE UENIKA ZA DOIVLJAVANJE TEKSTA
Uenike je potrebno doivljajno i spoznajno pripremiti za shvaanje teksta. Za analitiki pristup vri se spoznajna, intelektualna priprema, a za pristup umjetnikom tekstu potrebno je izvriti doivljajnu i spoznajnu pripremu. U metodikoj literaturi- razliita sredstva i postupci motivacija. Prema sadrajnoj usmjerenosti razlikujemo slijedee tipove motivacija:
a) motivacije utemeljene na osobnimj iskustvima uenika (emocionalno, moralnim, socijalnim, intelektualnim)
b) motivacije utemeljene na knjievno-teorijskoj i knji.-povijesnoj osnovi
c) motivacije utemeljene na likovnim djelima
d) motivacije utemeljene na filmskim djelima
e) motivacije utemeljene na glazbenim predlocima
f) motivacije utemeljene na ope-kulturnim sadrajima
g) motivacije utemeljene na lingvistiko-stilistikoj osnovi
h) motivacije utemeljene na sociolokoj i povijesnoj osnovi
Izbor motivacija treba biti u skladu s prirodom teksta, njegovimj estetsko- idejnim ciljevima.
a) Motivacije utemeljene na osobnimj iskustvima uenika (emocionalno, moralnim, socijalnim, intelektualnim)
Sadraje i podatke iz uenikova svijeta moemo aktivirati razliitim metodikim postupcima. Pripremanje uenika za doivljavanje teksta ostvaruje se dijalokim metodama, metod. demonstracije, samostalnim izlaganjem. Najee se organizira ratgovor, motivacijski ili kontrolni.
b) Motivacije utemeljene na knjievno-teorijskoj i knji.-povijesnoj osnoviUenikovo poznavanje knjievnih djela, knjievno povijesnih i knjievno teosrijskih podataka koji dolaze u interpretaciji- mogu biti takoer polazite u motivaciji. Kratkim razgovorom o djelu i piscu- uenike misli mogu se usmjeriti na doivljavanje teksta. Recitiranje stihova, sekundarni izvori (kritika, dnevnici...) mogu biti prikladna priprema za doivljavanje teksta.
c) Motivacije utemeljene na likovnim djelima
Likovna ostvarenja mogu biti plodna osnova za doivljavanje i pripremu uenika prije obrade knjievnog teksta. Likovno djelo unosi u nastavni proces svjeinu za doivljavanje lijepog, za samoizraavanje. Mogu biti ilustracije epizoda iz romana, drama, portereti knjievnih likova...
Vano je potovati neke kriterije kod motiviva likovnih djela:
- likovno djelo mora biti primjereno uenicima
- likovno djelo treba izazivati interes
- likovno djelo korespondira s knjievnim djelom
- izbor likovnog djela ovisi o ciljevima sata
Promatranje i analiza slike prolazi kroz nekoliko faza:
1.faza: obavijesti o likovnom stvaraocu, kada je djelo nastalo, gdje se uva,...
2.faza: prikazuje se uenicima odabrano likovno djelo, promatranje slike bez intervencije nastavnika
3.faza: razgovor o slici, uenici iskazuju svoje dojmove i doivljaje, zatim se prelazi na analizu djela
d) Motivacije utemeljene na filmskim djelimaKao nastavno sredstvo film ima razliite primjene- za motiviranje uenika, za upoznavanje autobiografije, za inter. knji. djela, za prikazivanje knjievnog razdoblja,... Takvi filmovi obino prikazuju opise pisaca u prostorima njihova svakodnevnog ivota. Primjena filma se ostvaruje u nekoliko faza:
1.faza: to su uenici itali o piscu o kojem film govori
2.faza:uputiti uekike kako gledati film
3.faza:provodi se analiza karakteristinih prizora
e) Motivacije utemeljene na glazbenim predlocimaSluanjem glazbe stvara se prikladno ozraje za dublje doivljavanje i interpretaciju knji.djela. ako je glazbeno djelo komponirano na predloku djela- usporeuju se. Uenike treba usmjeravati kako e sluati )Vivaldi: skladbe na temu godinjih doba).
f) Motivacije utemeljene na ope-kulturnim sadrajimaKoriste se razliiti ope-kulturni sadraji, povijesna znanja
g) Motivacije utemeljene na lingvistiko-stilistikoj osnoviU uvodnoj dionici zadravamo se na rijeima i izrazima teksta, zapisujemo i stvaramo ugoaj za doivljavanje tiva. Uenici upoznaju nepoznate rijei, pojmove i stilistike pojedinosti. U ovoj se fazi ne objanjavaju sve nepoznate rijei. preporuka- sve one rijei koje uenici shvate preko konteksta objanjavaju se u fazi ponavljanja ili produbljivanja teksta.
h) Motivacije utemeljene na sociolokoj i povijesnoj osnovi
Knjievno-povijesni i drutveni komentar u uvodnoj fazi ne smije biti preirok. Nekana nije ni potrebno drati uvodni dio ako imamo tekst, epsku pjesmu koji korespondiraju s povijesnim dogaajem- onda se odmah prelazi na interpretativno itanje.
II. NAJAVA TEKSTA
Obino se ostvaruje prepriavanjem naslova teksta i njegova autora, prvo usmeno, a zatim pisanjem na plou. Ponekad izostaje samo najavljivanje pa se polagano dolazi na temu.
III. LOKALIZACIJA TEKSTA
To je zapravo dovoenje teksta u prirodnom obliku odakle je uzet. Osobnost autora, dovoenje djela u knjievno- drutveni kontekst. Susreemo dvije vrste tekstova:
nesamostalni (ovisni) tekstovi: krai ili dui odlomci izdvojeni iz romana, drame, pripovijetke
samostalni (cjeloviti, neovisni) tekstovi:cjeloviti tekst- novela, crtica, epska / lirska pjesma
Lokalizacija moe biti provedena prije scene koja se lokalizira, kratko se iznosi razvoj radnje do epizode koja se ita. Lokalizacija se oblikuje jednostavnim i saetim reenicama koje uenicima prenose potrebne informacije. Lokalizacija se ostvaruje i dijalokim metodama ako su uenici proitali djelo u cjelini. Lokalizacija obuhvaa i podatke izvan djela, knji.-povijesni kontekst u kojem je djelo nastalo.
Lokalizacija samostalnog djela
Samostalnost knjievnog djela je prividna, knjievni tekst jest autonoman ali nije izdvojen iz prostora i vremena.
Kako uenicima prezentirati djelo u lokalizavciji?
A) uenici su zapisivali sve to su nastavnici govorili (starija metoda)
B) nekoliko postupaka (novije metode)
a. metoda rada s udbenikom
i. dobivaju zadatak da proitaju tekst
ii. da zapiu najbitnije injenice
b. na temelju pievih izjava
i. kako je djelo nastalo
ii. upotreba dokumentiranih izvora
c. primjena dijakronijskih i sinkronijskih tablica
i. bibliografski podaci za odreenu knjievnu pojavuIV. IZRAAJNO ITANJE
Vrsta itanja kojom se govorno oivotvoruje umjetniki tekst naziva se izraajno, estetsko, interpretativno itanje. Izraajnim itanjem se javlja emocionalno i logiko stajalite, uspostavlja se intimni kontekst, imaginacija i razumijevanje. S obzirom na znaenje i teinu teksta nastavnik ita jedan put. Iznimno uenik ali uz dobru pripremljenost. Tekst se ita bez prekida. Nastavnik priprema uenike za itanje teksta i budi u njima interes za tekst. Kako se pripremiti za izraajno itanje? Studiozna priprema, itatelj mora spoznati tekst u svim njegovim pojedinostima. Priprema za interpretativno itanje u prvoj fazi itatelj studira, upoznaje sadrajna i misaona estetska znaenja, ita kritike komentare o tekstu i interpretaciji. Uiteljevo pripremanje ukljuuje i sluanje snimki koje su interpretirali poznati glumci. Uz itanke postojale su i zvune itanke.
V. EMOCIONALNA STANKA
Potrebna je stanka u kojoj se koncentriraju prvi dojmovi o tekstu. Preputaju se intimnom doivljaju teksta koji to prua. To je kratka utnja, unutarnje oslukivanje- da na svoj osoban nain zastane nad samim tekstom. Psiholoka stanka vremenski traje jeko kratko. Za vrijeme stanke nikakvi se postupci ne izvode po razredu.
VI. OBJAVLJIVANJE DOIVLJAJA
Prelaz iz spontanog , osjeajnog pristupa djela u njegovo racionalno spoznavanje. Bilo bi poeljno da tijekom razgovora o djelu nastojim odrati psiholoku aktivnost uenika a ne da ona splasne. Razgovor i analiza bi trebali biti produebnje emocionalne i misaone napetosti. Izraavanje doivljaja je suptilna aktivnost. Nastavnik treba voditi rauna o osjetljivosti situacije. Osobito je afirmirana dijaloka metoda. Pri oblikovanju pitanja treba imati na umu nekoliko stvari:
pitanja pokreu uenika na izraavanje
pitanja slue za utvrivanje uenikovih reakcija
pitanje se usmjerava prema reakciji uenika
pitanje se odnosi na sve uenike
Iako je za izraavanje doivljaja najea dijaloka metoda, ona ima i svoje nedostatke: ne mogu svi uenici iskazati svoj doivljaj i bivaju stavljeni u drugu skupinu jer se najee uvijek ispituju najbolji uenici i tako dolazi do pasiviziranja razreda. Zbog toga postoji i druga metoda a to je metoda umenog pitanja i pismenog odgovora (tako je mogua kontrola svih uenika).
VII. PRODUBLJIVANJE DOIVLJAJA
U prvom dodiru s tekstom uenik ga doivljava i ima ve opi dojam. Ako je nastavnik zaista izraajno itao uenici se u potpunosti preputaju doivljaju djela. Uenike moemo prepustiti da se sami suoe s tekstom, da sami potrae mjesta koja su ih se najvie dojmila. Produbljivanje doivljaja prije analize najbolje se postie tihim itanjem. Treba to vie pusti uenike da govore i postavljaju si meusobno pitanja. Nastavnik sam usmjerava uenike.
VIII. ANALIZA TEKSTA
Najvaniji dio nastavnog procesa i interpretacije knjievnog djela, to je najsloeniji dio sata.. to emo podvrgnuti analizi ovisi o vie faktora:
o vrsti i obiljejima teksta
o dobi uenika, njihovu znanju, sklonostima
o situaciji u razredu i izvan njega
o nastavnikim namjerama u vezi s tekstom
Na jednom satu nije potrebno analizirati sve sastavnice nekog djela. Teite je analize nekada na sadraju, kompoziciji, jeziku, a nekada i na stilskim komponentama i sl. U kolskoj interpretaciji moe se uzeti za polazite onaj element koji se pri itanju najvie namee primateljevu doivljajnom svijetu.
Kompozicijska analiza
Kompozicija je odreeni raspored grae u knjievnom djelu. U kompoziciji se odraava struktura teksta. Nije preporuljivo tekst dijeliti na veliki broj dijelova (max. 5-8). Svako umjetniko djelo je kompozicija- vano je da to uenici shvate. Uenik treba znati to je bitno unutar svakog dijela i dati mu naslov. U razredu se iznose razne varijante naslova te zajeno s uenicima bira se najbolji naslov. Sastavljanje plana proitanog- plan je najkraa reprodukcija knjievnog teksta.
Analiza likova
U strukturi knjievnog djela likovi imaju prvorazredno znaenje, njima su podreeni drugi dijelovi: fabula, dijalog, eksterijer, interijer. Likovi su nositelji pievih ideja, miljenja, stavova, opredjeljenja,... U analizi knjievnog lika treba uvaavati kompleksan pristup; mogu se primijeniti razni pristupi:
- etiki pristup
- psiholoki pristup
- socioloki pristup
- povijesni pristup
- lingvist- stilistiki pristup
- filozofski pristup
Uenici prvo utvruju koji likovi postoje, iznose svije antipatije / simpatije prema likovima, svoja zapaanja... Razvrstavanje likova u djelo vri se i po drugim kriterijima koji su objektivniji, prema vanosti i mjestu u strukturi djela, prema socijalnim kriterijima...
Jezina i stilska analiza
Najvei dio svog govornog fonda stie se vlastitim promatranjem, sluanjem, govornom preksom, ali svatko svoj govorni fond iuri i itanjem. Rijei se mogu objanjavati na vie naina: demonstracija, slika nekog predmeta, ... Nepoznata rije objanjava se sinonimima...
Uoavanje i razmatranje glavne ideje
Pojam ideje knjievnog djela ima dva opa znaenja:
osobna misao
cjelokupni osnovni smisao djela
U tekstu koji sa analizira uenik i nastavnik trebaju uoiti glavnu misao djela. Uoavanje ideje nije teak posao. Postie se savrenstvo u sadraju , iskazivanje ideje. Ima tekstova gje je glavna misao ve vidljiva iz naslova.
Tema: podruje ivota koji je pisac odabrao za osnovu svog djela kao predmet obrade. Glavna tematska cjelina- ali postoje i manje koje su za glavnu vezane. Temu nekih djela teko je odrediti.
IX. UOPAVANJE I ZAKLJUAK
Izvoenje opeg zakljuka, kratko ponavljanje, usustavljivanje u kratkim crtama. Ponavljanje najvanijih spoznaja koje smo dobili u analitikoj fazi. U praksi rezime je shvaen kao kratki sadraj teksta, o temi i glavnim mislima teksta. U praksi se izlaganja sadraja teksta esto pretvara u opirno prepriavanje teksta- to NIJE SINTEZA.
X. SAMOSTALNI STVARALAKI RAD UENIKA
ee se primjenjuje na knjievnom tekstu s uenicima mlaih razreda. Moe biti usmeno, pismeno, likovno, scensko ili glazbeno ostvarenje. Najei oblik stvaralakog izraavanja jest interpretativno itanje, dramatizacija teksta, itanje po ulogama i sl.
XI. ZADAVANJE DOMAEG RADA
Ova je faza vezana na posljednju fazu... npr.: usporedba postupaka dvaju ili vie likova, obrazloenje pojedinih epizoda...
INTERPRETACIJA DRAMSKOG DJELA
Dramska knjievnost je poseban knjievni rod koji se razlikuje od epike i lirike. Naziv drama ima dvojako znaenje:
za dramsku knjievnost
za jednu vrstu unutar dramske knjievnosti
Dramska djela zasnivaju se na sukobu. Drama je knji.fenomen i pripada umjetnosti rijei ali je i u vezi s kazalitem. Dramski tekstovi su jedne vrste, ak kzalite pripada drugoj vrsti umjetnosti. Razliita klasifikacija dramske knjievnosti (prema predmetu i nainu prikazivanja); knjievna znanost razlikuje:
komedija
tragedija
drama u uem smislu
U razlikovanju komedije i tragedije polazi se od kominog i traginog. Teatrologija polazi od scenskih kriterija i razlikuje:
- drama situacije
- drama karaktera
- komedija intrige
- komedija karaktera
A prema oba kriterija (knjievni i teatroloki) dramska se knjievnost dijeli na:
- obiteljska drama
- herojska drama
- socijalno-plitika
- melodrama
- historijska drama
U komediji ralikujemo nekoliko vrsta:
- satirina
- obiteljsko- drutvena
- lirska
- herojska
- farsa
- vodvilj
- tragikomedija
METODIKI SUSTAV U INTERPRETACIJI DRAMSKIH DJELA
Interpretacija dramskih djela istrauje estetske vrijednosti djela, u kolskim pristupima afirmirale su se dvije osnovne koncepcije:
literarna
teatroloka
LITERARNA KONCEPCIJA pristupa dramskom djelu kao lit.-beletristikom tekstu i interpretaira ga kao posebnu vrstu knjievnosti. Literarna koncepcija pribliava dramsko djelo kao knjievni tekst, a scenska koncepcija uvode ih u spoznavanje zakonitosti scenske umjetnosti.
TEATROLOKA KONCEPCIJA trai drugaije metodike postupke, dodatna nastavna sredstva. Dijete prihvaa dramski tekst kao element igre, pokazuje razvijenost fantazijskog miljenja i osjeaj za scenski govor.. cjelovit put uvoenja uenika u dramsku umjetnost prolazi kroz tri faze:
1.faza: uenici promatraju izvedbu odreenih dramskih situacija u kazalitu, TV, razredu,...
2.faza: itaju i analiziraju dramske i epske tekstove, uoavaju obiljeja dramskog izraza
3.faza: na odabranim dramskim djelima uoavaju obiljeja drame kao knjievnog roda i vrste
Dramsko djelo uenici mogu upoznati na vie naina:
a) individualnim itanjem izvan nastave
b) interpretativnim itanjem
c) gledanjem kazaline predstave
d) gledanjem TV- dramske emisije
e) sluanjem radio-emisije
f) gledanjem dramskog izvoenja, dramske druine
(a) INDIVIDUALNO ITANJE
Djelo koje su uenici upoznali individualnim itanjem, obrauje se na satu lektire i odvija se u etiri faze:
1. pripremna faza
Provjeriti kako su uenici doivjeli dramsko djelo u cjelini uz pomo raznih metodiokih postupaka: dijalogom / anketom / pregledavanjem uenikih pisanih radova / promatranje slikovnih materijala.
2. analitika
Analiziraju se bitne sastavnice dramskog djela, ustrojstvo radnje, likovi, tematski i idejni aspekti djela itd.
3. samostalni rad uenika
Uenici u usmenoj ili pismenoj formi iznose zapaanja o dramskom tekstu.
4. upute za samostalno itanje
Uenik se priprema, motivira i potie na itanje novog dramskog djela.
(b) INTERPRETATIVNO (SCENSKO) ITANJE
Nastavno proces bi se mogao odvijati ovako:
a) IZNOENJE DOIVLJAJA I ZAPAANJA O PROITANOM DIJELU
b) INTERPRETATIVNO ITANJE NOVIH DRAMSKIH SITUACIJA
itati moe uitelj ili uenici koji su za taj sat pripremili odreene dramske scene. Interpretativni itanje se moe sluati i sa kasete, grafomonske ploe,...
c) ANALIZA PROITANIH DRAMSKIH SCENA
d) USMJERENO ITANJE ODREENOG INA KOD KUE
Daju im se odreeni zadaci koje e samostalno rijeiti kod kue. Ti se zadaci odnose na objanjavanje pojedinih scena, postupaka likova,...
e) SAMOSTALAN RAD UENIKA NA SATUUenici iznose svoja zapaanja i rezultate rada. Mogao bi imati ovakvu strukturu:
utvrivanje problema
iznoenje problema
korekcije, dopune, generalizacije
zadaci za domai rad
INTERPRETACIJA DRAMSKE SCENE NA SATU (CJELOVITOG DJELA)
U sluaju kada djeca nisu prethodno upoznali dramsko djelo u cjelini ni pojedine scene- tijek nastavnog procesa u tom sluaju izgledao bi ovako:
a) INTELEKTUALNO I DOIVLJAJNO MOTIVIRANJE UENIKA
b) NAJAVA I LOKALIZACIJA TEKSTAc) INTERPRETATIVNO ITANJE IZABRANE DRAMSKE SCENEd) EMOCIONALNA STANKAe) OBJAVLJIVANJE I KOREKCIJAf) INTERPRETACIJA PROITANE DRAMSKE SITUACIJEg) SISTEMATIZACIJA I GENERALIZACIJAh) MOTIVIRANJE UENIKA ZA SAMOSTALNO ITANJEa) INTELEKTUALNO I DOIVLJAJNO MOTIVIRANJE UENIKA
Objanjavaju se novi i nepoznati pojmovi vezani za interpretaciju teksta te elementi vezani za temu djela. Potrebno je objasniti socijalne, povijesne i druge momente za koje pretpostavljamo da uenici ne poznaju.
b) NAJAVA I LOKALIZACIJA TEKSTA
Ako je predmet interpretacije prva dramska scena iz djela tada lokalizacija nije potrebna. Dovoljno je prije itanja najaviti glavne likove, osnovne obavijesti o njima. Ako se ita scena iz daljnjeg tijeka radnje onda je prisutna lokalizacija (lokalizirati tekst moe i neki uenik koji je djelo proitao).
c) INTERPRETATIVNO ITANJE IZABRANE DRAMSKE SCENE
Tekst se moe itati na razliite naine (po ulogama- uinkovitije i funkcionalnije); temeljito prouavanje i poznavanje dramskog teksta. Pri itanju po ulogama trai se identifikacija s likom i zamiljanje dramske situacije.
d) EMOCIONALNA STANKA
Trenutak kada su uenici obuzeti doivljajem teksta. Uitelj ne obavlja nikakve radnje i promatra izraze lica samih uenika.
e) OBJAVLJIVANJE I KOREKCIJA
Objavljivanje doivljaja uenici iznose pismeno ili usmeno, pitanja se mogu odnositi na ton dramske radnje, uoavanje sukoba, odnose meu likovima,... Nakon to uenici zapiu dojmove nastavnik skupi listie te se iznose odgovori...
f) INTERPRETACIJA PROITANE DRAMSKE SITUACIJE
Analiziraju se dramski likovi, kompozicija dramske scene, idejno- tematska osnova. Osim metode razgovora javlja se i metoda rada na tekstu (glasno itanje, usmjereno itanje, itanje s podcrtavanjem,...)
g) SISTEMATIZACIJA I GENERALIZACIJAZapaanja, sudovi i zakljuke do kojih se dolo u analizi treba srediti i izvesti generalizaciju (oupavanje).
h) MOTIVIRANJE UENIKA ZA SAMOSTALNO ITANJE
Na kraju nastavnik motivira uenike za itanje novog djela, gledanje u kazalitu, na TV,...
INTERPRETACIJA DRAMSKOG DJELA KOJEG SU UENICI GLEDALI U KAZALITU ILI NA TV
U ovoj interpretaciji analiza uz dramske znaajke obuhvaa i scenske elemente. Tu se polazi od doivljaja kojeg uenici iznose nakon predstave, komentiraju najimpresivnije prizore i likove, kratko opisuju scenu i analiziraju pojedine kreacije pojedinih glumaca. Svoja zapaanja o sceni mogu usporeivati s izvornim dramskim tekstom. U tekstu pronalaze najimpresivnije dijaloge (monologe, analiziraju postupke glumaca u isjecima, analizira izgled i govor glumaca, izgled scene te usporeuje s didaskalijama). Tako se uenici privikavaju na kritiko uoavanje i odgajaju za budue posjetitelje kazalita. Posjet glumaca odnosno scenografa veza kazalita i kole dovodi do obogaivanja nastavnog sata. Gosti mogu biti i amateri, lanovi dramske druine ako su oni izveli predstavu.
Sluatelj tekst prima auditivno, posredovanjem zvukovnih signala, govora, umova, zvukova, glazbe Auditivni signale sluatelj dopunjava vizualnim predodbama, razvija vizualne asocijacije na temelju auditivnih poticaja. Takav nain primanja dramskog teksta odreuje posebnosti metodikih postupaka. Metodiki pristup dramskom tekstu u realizaciji usmjerava se prema scenskom govoru i akustikim scenskim znakovima (popratnim umovima, zvukovima)
Recepcije dramskog teksta u ovoj realizaciji bit e uspjenije ako uenici prethodno proitaju taj tekst, upoznaju ga i uspostavljaju scenski odnos prema tekstu. Radiofonska postava teksta otvara nove mogunosti doivljavanja i spoznavanja.
U metodikom pristupu radiofonsku postavu dramskog teksta uenicima se daju usmjeravajui zadaci koji se odnosi na govor likova, glazbu, umove i zvukove i ostale akustine znakove te usmjeravaju sluatelje na scensko zamiljanje. Nakon sluanja teksta pristupa se provjeravanju recepcije prema zadacima koji smo dali uenicima. U ovu fazu se ukljuuje pisani dramski tekst i utvruju znaajke njegove radiofonske postave. Pozivanjem na izvorni tekst utvruju se vizualni znakovi koji se ne mogu utvrditi radijskim jezikom.
(pitanja i zadaci)- koja se odnosi na dramu
U teoriji interpretaciji istie se vanost kazalita. Koji moe biti bilo koji element koji zaokuplja primateljev doivljajni i spoznajni svijet, taj se element ne smije promatrati zasebno nikada!
TEMATSKO- IDEJNA ANALIZA
Tema podruje ivota koje je pisac odabrao za osnovno djelo!
Katkad je neopenita, a naslov esto upuuje na temu, tema je uvjetovana svim ostalim elementima djela, a dobiva smisao kad se doradi nain na koji je predstavljena.
Tema se razlae na motive, tj. najmanje tematske, a shvaanje motiva vezano je uz fabulu!
Ideja 2 osnovna znaenja:
osnovni stav prema problemu
cjeloukupni smisao djela
Provodi se povezano s analizom likova, kompozicijom djela. Teze koje uenici analiziraju, otkriva ustrojstvo dramskog djela i ima vano mjesto, otkriva raspored izlaganja, nain na koji su sastavljeni pojedini dijelovi i nain na koji su povezani.
SASTAVNICE:
-UVOD
-ZAPLET
-RAZVOJ
-VRHUNAC
-RASPLET
INTERPRETACIJA DRAMSKOG LIKA
Radnja i istali elementi se itjesno povezuju uz likove. Sredinja je uloga lika u strukturiranju djela.Nove teorije ukazuju na centripetalnu ulogu lika. Dramski se teskt sastoji od govora likova i didaskalija, inova i scena koji se dijeli na replike. Pojavljuju se i izvanscenski likovi. Kod literarnog prisutpa liku posveuje se pozornost didaskalijama koje uenici trebaju preskakati, a kod teatrolokog pristupa se analizira odnos liter. Teskta i realizacije na pozornici.
itanje po ulogama je metodiki postupak koji se primjenjuje s viestrukom namjerom gdje se razvijaju stvaralake mogunosti uenika i to je kreativan in. .
SCENSKA IMAGINACIJA
DRAMATIZACIJA TEKSTA PREOBLIKA
, USMENA ILI PISANA
KOLEKTIVNI POSJET KAZALITU
Potrebno je ostavariti vezu izmeu nastave, kazalita i uenika, bitna je nazonost predstavama. 5-6 kolektivnih posjeta tijekom k. godine gdje se izabiru predstave. Prednost imaju dramska djela u nastavnom programu a termini se trebaju uskladiti s nastavom i treba pripremiti uenike.
Gledanje predstave razlikuje edukativne zadae:
-produbiti analizu djela
-upoznati scensku postavu djela
-upoznati zakonitosti scenskog jezika
-uvesti uenike u teatroloku analizu i osposobiti ih za izr.
Zapaanja i ocjenu kazalinog ina. Pri samostalnom itanju primjenjuju se i teatroloki pristupi gdje se postavljaju scenski zadaci.
OBRADA LIRSKE PJESME
u osnovnoj koli vee zanimanje za epske pjesme, a manje za lirske
auditivno, vizualno i samostalno itanje
element subjektivnosti
element estetike
element sugestivnosti
elemente lirske pjesme treba promatrati u strukturi pjesme
struktura sata (od prije)
vano je da se uenici stvarno, jezino i psiholoki pripreme za doivljavanje pjesme
mogu se pitati i alterantivna pitanja ili pitanja viestrukog izbora
anketom se mogu ispitati razlozi asocijacija koje uenici veu uz motive
glazbena, likovna i filmska djela mogu biti zgodni za motivaciju, a pogotovo glazbeno djelo koje treba biti u emotivnom i motivskom suglasju s pjesmom.
INTERPRETATIVNO ITANJE
Nastavnik pjesmu recitira pred razredom, a poeljno je da je prethodno naui napamet, a to bi trebali nakon toga i uenici jer je takvo recitiranje djelotvornije i daje poticaj uenicima. Dok nastavnik recitira uenik moe imati otvorenu knjigu i po potrebi gledati tekst, a recitiranje moe biti popraeno glazbenom pratnjom kao kulisom, katkad se upotrebljava recitacija umjetnika na traci a to osigurava panju, interes i estetski doivljaj.
OBJAVLJIVANJE DOIVLJAJA
ANALIZA PJESME- redoslijed u primanju pjesnikih slika:
-osjetilno
zamiljanje
emocionalni doivljaj
analiza
vraanje u kontekst pjesme
EMOCIONALNO USTROJSTVO PJESME moe biti polazite i predmet interpretacije. Potie primateljevo reagiranje-razlikuju se metodiki pristupi u osnovnoj i u srednjoj koli koji su sloeniji. Predmet bavljenja mogu biti tema i motivi koji se ostvaruju kao dio nekog stiha.
Po anrovskom kriteriju:
lirski
epski
dramski
Po sadraju:
-intimni
-domoljubni
-socijalni
-pejzani
-refleksivni
Prema stilskom kriteriju:
romantini
realistini
modernistiki
ekspresionistiki
impresionistiki
i drugi motivi koji se povezuju uz stilsku formaciju
Analiza motiva povezuje se s idejnom analizom , redoslijed:
utvrivanje i imenovanje
odreivanje podruja kojem pripada
organiziranje motiva u pjesmi
motivska struktura pjesme
Cjeloviti metodiki postupak u analizi motiva (Rosandi)
uoavanje i imenovanje motiva
razvrstavanje prema odreenom kriteriju
uoavanje odnosa
zakljuivanje
Analiza motiva u lirskoj pjesmi u srednjoj koli ukljuuje i povijesno- stilski kontekst. Takav tip zahtijeva ovakav redoslijed:
uoavanje motiva
organizacija
zakljuivanje o motivskoj strukturi i otvaraju novi pristup
analiza se usmjerava prema knjievno-povijesnom i stilskom kontekstu.
U pjesmi mogu prevladavati vizualni ili akustini motivi, a oni mogu biti s obzirom na kretanje: statiki i i dinamiki.
to se tie faza oko odreivanja motiva u nekoj lirskoj pjesmi
definiranje i utvrivanje motiva na samom tekstu
raspored motiva
zakljuci o izboru tih motiva
motivska struktura pjesme
Uenici mogu sluati tekst ili pak zapisivati.
ANALITIKA FAZA MOTIVA
Trai se razvijeniji tip analitikih sposobnosti uenika. Utvruju se glavni i pratei tj. sporedni motivi.
SINTEZA
Analizirani dijelovi se doivljavaju u cjelini ponovnim itanjem i nastavnik postavlja pitanja, a uenici odgovaraju. U ovoj fazi esto uenici uvjebavaju interpretativno itanje.
Uvjebava se prvo po kiticama pa u cjelini. Na kraju se pjesma ui napamet.PANORAMSKI SATOVI
METODIKI PRISTUP EPOHI I PRAVCU (ROSANDI)
Suvremena znanost o knjievnosti usavrila je metode prouavanja knjievnog djela i pravaca, ali tradicionalna metodika nastave knjievnosti nije se posebno bavila obradom knjievnih epoha. U znanosti o knjievnosti u prouavanju epoha i pravaca uvode se ovi termini:
razdoblje, period, pravac, struja, kola
Epoha i stilska formacija su termini novijeg datuma, koji su uvedeni u prvoj etvrtini prolog stoljea. .Pojavljuje se i pitanje periodizacije. Definicije knjievni najee shvaaju kao odreeno razdoblje koje ini jedinstvo. Period je vremenski odsjek kojem vlada sustav knjievnih normi standarda i tendencija.
Zaetke tome daje Antun Barac.
i to putem razdoblja u Hrv od 1849-1868. i to je pokazao sa svih aspekata
PROBLEMSKA NASTAVA KNJIEVNOSTI(ROSANDI:METODIKA KNJ. ODGOJA I OBRAZOVANJA)Bitno je stvaranje problemske situacije kada uenici vlastitim naporom rjeavaju odreeni problem te tak dolaze do vlastitih spoznaja i kreativnih rjeenja za odreeni knjievno umjetniki tekst.
PAGE 1
Recommended