Upload
maja
View
747
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
PREGLED PRAPOVIJESTI
Odnos prapovijesti i povijesti
Počeci čovjeka• Afrika – ishodište čovječanstva• prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije
primata – pongidi i hominidi• australopitecini – prije 4 mil. god.• uspravan hod, 1,5 m visoki, oko 50
kg teški• zapremina mozga – oko 500 cm³• dva oblika – gracilni i robusni• prvi predstavnik naše vrste – Homo
habilis (spretan) – razvio se od gracilnog oblika australopitecina –prije cca. 2,5 mil. god.
• mozak – 630 cm³• “spretan” – prve kamene alatke –
sjekači (chopper)
Sjekači s lokaliteta Olduvai Gorge, Tanzanija
Lubanja australopitecina Lubanja Homo habilisa
Rekonstrukcija australopitecina
Rekonstrukcija Homo habilisa
Počeci čovjeka• iz Homo hab. – razvio se Homo
erectus – prije 1,7 – 1,5 mil. god.• Homo ergaster – ponekad se
smatra starijim oblikom erectusa • “erectus” – uspravan: u 19. st. se
smatralo da je to prvi uspravni čovjek – mozak: 1000 cm³
• izlazak čovjeka iz Afrike – prvi ljudi u Europi i na Mediteranu
• složeniji alati – ašelejenska kultura – prije 1,7 mil. god. – 250 tis. god.
• šačnici: obostrana obrada kamena – upotreba koplja (400 000 god.) –ovladavanje vatrom: dokazano na nalazištima prije oko 250 000 god., ali vj. znatno prije
• Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea (VB); Punikve, Šandalja I (HR)
• iz erectusa se razvio arhaični Homosapiens: Homo heidelbergensis: prije 600 000 – 250 000 god.
Rekonstrukcija Homo erectusa
Rasprostranjenost Homo erectusa
Vremenski odnosiljudskih predaka
Počeci čovjeka• Homo sapiens neanderthalensis• eponimni lokalitet Neanderthal (D)• niži, robusniji i zdepastiji od
modernih ljudi – nastali od H. heid.• prosječna visina oko 167 cm, težina
oko 80 kg• veći mozak od modernog čovjeka• 350 000 – 32 000 tis. god. prije
sadašnjosti – srednji paleolitik• uglavnom razdoblje vrlo hladne
klime: ledeno doba• musterijenska kultura – levaloaška
metoda; šatelperonijen (prijelazna kultura)
• upotreba koštanih alatki• život u spiljskim i predspiljskim
lokalitetima – La Ferassie, LaMoustier, La Chapelle-aux-Saints, Arago (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar(Irak)
• rasprostranjen u Europi i zap. Aziji• naznake duhovnog života i kultnih
obreda – neki elementi umjetnosti• sposobnost govora? Kamene alatke iz Krapine
Rekonstrukcija pračovjeka iz Neanderthala nastala u 19. st.
Novija rekonstrukcija krapinskog pračovjeka
Počeci čovjeka
• neandertalski čovjek – najstariji ljudski ostaci kod nas – Krapina –Dragutin Gorjanović Kramberger1899.
• Krapina – svjetski značajno nalazište – lokalitet Hušnjakovobrdo – ostaci stari oko 100 000 god.
• Veternica, Vindija, Velika Pećina, Mujina pećina – ostali spiljski lokaliteti neandertalskog čovjeka
• mogući tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine –lomljenje kostiju, tragovi struganja
• Vindija – nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inače vezuju uz kromanjonskog čovjeka
• Vindija – meñu najmlañim neandertalcima – stari 32 000 god.
Hušnjakovo brdo u Krapini – rekonstrukcije praljudi
Dragutin Gorjanović Kramberger
Krambergerovo iskopavanje u Krapini
Počeci čovjeka
Starija rekonstrukcija pračovjeka u KrapiniKrapinski pračovjek u viziji Dimitrija Popovića Suvremene rekonstrukcije pračovjeka u Krapini
Istraživanje u Mujinoj pećiniVindija
Počeci čovjeka
Počeci čovjeka
Počeci čovjeka• pojava modernih ljudi – Homo
sapiens sapiens – u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu – Afrika: prije 200 000 god.)
• kromanjonski pračovjek – eponimnilokalitet Cro-Magnon
• početak gornjeg paleolitika• orinjasijenska, gravetijenska,
solitrejenska i magdalenijenskakultura – Šandalja, Vindija
• preciznija obrada kamena i kosti• bolja lovna tehnika – izbacivač za
koplje• pojava umjetnosti: slikarstvo i
kiparstvo• izrada nakita• izgradnja nastambi: od drveta i
životinjskih kostiju• gornji paleolitik završava prije oko
10 000 god. u našim krajevima –počinje mezolitik – srednje kameno doba – slabije zastupljen i istražen – kod nas: Vindija – tardenoazijen
Rekonstrukcija kromanjonskogpračovjeka
Lubanja iz Cro-Magnona, Francuska
Solitrejenski šiljci
Solitrejenski šiljci iz profila
Willendorfska Venera, Austrija
Počeci čovjeka
Gravura u stijeni iz Badnja (BiH)Ukrašeni koštani izbacivač koplja, Trois-Freres, Francuska
Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska
Bacanje koplja uz pomoć izbacivača
Počeci čovjeka
Počeci čovjeka
Neolitička revolucija• neolitik – mlañe kameno doba –
različito trajanje• goleme promjene u organizaciji
gospodarskog i društvenog života• poljodjelstvo i stočarstvo• sjedilački način života• otkriće keramike – lončarska
proizvodnja• glačanje i poliranje kao tehnike pri
izradi kamenih alatki• najraniji neolitik na Bliskom istoku i
Maloj Aziji – Jerihon (Izrael) – oko 8300. g. pr. Kr.; Çatalhöyük(Turska) – oko 7500. g. pr. Kr. –pretkeramički neolitik
• u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr.
• zamjetno kašnjenje našeg prostora za Bliskim istokom, Grčkom i Balkanom
• jadranski prostor odvojen od unutrašnjosti u kulturnom razvoju
Neolitik
Neolitik u Grčkoj
Tesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000.
g. pr. Kr.• rani neolitik : 6000. – 5000.• srednji neolitik: 5000. – 4000.
Sesklo• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. –
Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini
Kreta:• rani neolitik : 5700. – 3700. g. pr.
Kr. • srednji neolitik: 3700. – 3600.• kasni neolitik: 3600. – 2800.
Kikladi:• Salagios kultura: 4300. – 3700. g.
pr. Kr. • Kefala kultura: 3300. – 3200.
Keramika kulture Sesklo
Keramika kulture Dimini
Neolitik u GrčkojTesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000.
g. pr. Kr.– naselja zemljanih koliba (pojačane
šibama i trskom), uz stočarstvo i ratarstvo prisutni i lov i ribolov, koštana i kamena oruña
• rani neolitik : 6000. – 5000 –protosesklo i predsesklo
– pojava keramike (posuñe) i opsidijana za izradu alatki
• srednji neolitik: 5000. – 4000. –Sesklo – kultura Sesklo
– pojava kamenih fortifikacija i kamenih objekata: s pravokutnom ili megaronskom osnovom
• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. – Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini
– najznačajniji lokalitet je Dimini –brojne kružne zidine s megaronom unutar njih – ispred megarona veliki kružni trg
Opsidijan – vulkansko staklo
Neolitik u Italiji
• 6000. – 2500. g. pr. Kr.• impresso – cardium keramika –
najstarija pojava – kao i na istočnoj jadranskoj obali
• pojava ratarstva i stočarstva – lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti
• pokapanje zgrčenih mrtvih – položaj fetusa
• kultura Fiorano – srednji neolitik• kasne neolitičke skupine Lagozza i
Diana keramike• stanovništvo: jak utjecaj paleolitskih
skupina – dvije struje: iz Afrike preko Španjolske i iz istočne Europe preko Alpa i Jadrana
• neolitički lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria LaQuercia, Ripoli, Serra D’Alto
Keramički nalazi kulture Fiorano
Kameni šiljci za strelice
Neolitik u Hrvatskoj
• razvoj vezan uz neolitičke horizonte i kulture na širem području Europe
• veza s balkanskim prostorom i Grčkom –slikana keramika –starčevačka kultura
• veza s europskim horizontom linearnotrakastekeramike – korenovskakultura
• jadranski krug –impresso i danilskakultura
Neolitik u Hrvatskoj
• starčevačka kultura – eponimnilokalitet Starčevo u Vojvodini kod Pančeva – oslikana keramika –pripada širem balkanskom horizontu
• rani neolitik ovog prostora – prva kultura
• Slavonija, Vojovdina, SJ Srbija i SJ Bosna
• zemunički tip naseobina s šatorastim krovom na drvenoj konstrukciji
• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode
• lokaliteti: Sarvaš, Vučedol, Vinkovci, Zadubravlje
• oksidacijsko pečenje keramike –crvena keramika
Neolitik u Hrvatskoj
• kultura impresso-keramike (6000. –4500. pr. Kr.) – cijela istočna jadranska obala – rani neolitik
• najstarija neolitička kultura u priobalju
• autohtona pojava na Jadranu – na obje obale Jadrana – istočna i zapadna
• keramika ukrašena utiskivanjem nazubljenog ruba školjke čančice(cardium)
• spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode
• u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom – nema tragova obrade zemlje – mezolitičkaobilježja
• litičke alatke takoñer imaju više mezolitička obilježja
• lokaliteti: Smilčić, Gudnja, Markova špilja (Hvar), Ižula-Medulin, Vela Spila (Korčula)
Neolitik u Hrvatskoj
• vinčanska kultura – samo krajnji istok Hrvatske – Bapska, Vukovar –obuhvaća Vojvodinu, Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku
• sopotska kultura – meñurječjeSave, Drave i Dunava – širenjem prešla u bosansku Posavinu i Mañarsku (lenñelska kultura) –srednji neolitik
• nastala pod snažnim utjecajem vinčanske kulture
• redukcijsko pečenje keramike –tamna keramika
• oblici posuda i ukrašavanje slično vinčanskom – urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce), glačanje
• lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokočevik, Pepelana
• prva nizinska utvrñena naselja u ovom dijelu Europe – palisade i jarci
Glačana kamena sjekira, Špišić Bukovica
Neolitik u Hrvatskoj
• korenovska kultura – SZ Hrvatska i zap. Slavonija – srednji i kasni neolitik
• pripada širem kompleksu linearnotrakaste keramike – od Nizozemske do Ukrajine
• u većem dijelu tog prostora predstavlja prvu neolitičku kulturu –kašnjenje za balkanskim prostorom
• u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starčevačke
• tamna i mrljasta keramika –redukcijsko pečenje primijenjeno tek na kraju
• ukrašavanje posuda urezivanjem linija
• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode
• lokaliteti: Malo Korenovo, KaniškaIva, Tomašica, Drljanovac
Neolitik u Hrvatskoj
• srednji neolitik na jadranskoj obali –danilska kultura – od Trsta do središnje Albanije – nasljednica impresso kulture
• glavna naselja na otvorenom u plodnom polju – postoje mnoga nalazišta u špiljama: zaštita od opasnosti
• naselja polukružnog ili kružnog oblika – u blizini izvora vode –objekti od drveta, pruća i nabijene zemlje
• lokaliteti: Danilo, Smilčić, Brijuni, Bribir
• ukrašavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi) urezivanje (spiralni i meandarskimotivi)
• ritoni – karakteristične obredne posude
Neolitik u Hrvatskoj
• kasni neolitik na jadranskoj obali –hvarska kultura – nasljednica danilske
• naselja na otvorenom – postoje i nalazišta u špiljama
• lokaliteti: Grapčeva i Markova špilja na Hvaru, Vela špilja na Korčuli, Gudnja na Pelješcu, Smilčić
• nastavlja se direktno na danilsku i nosi mnoga njena obilježja
• novost: geometrijski motivi na keramici ispunjeni bojom
• ritoni kao element postoje i dalje
Eneolitik
• nova tradicija – upotreba metala –bakar, ali i zlato – zadržavaju se i kamene alatke
• aeneus (mjeden, bakren)• prevlast stočarstva na ratarstvom• intenzivnija razmjena i trgovina• formiranje čvršće povezanih i
organiziranih patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajednica
• ovakve populacije su nadmoćnije nad neolitičkim
• eneolitik se širi iz Male Azije preko Balkane u naše krajeve
• pojavljuje se i novo ishodište migracija: Pont, Zakavkazje, južnoruske stepe – seoba preko Karpata i Dunava
• bakar – kao čist metal je mekan i nepodesan za oruñe i oružje
• dodavanje arsena – arsenski bakar ili bronca
• zlato kao samorodni metal – ukrasni predmeti
Bakrena rudača
Eneolitička kamena sjekira
Ledeni čovjek - Oetzi
Eneolitik Grčke
• kulture Larisa i Rahmani – 3300. –2700. g. pr. Kr. – eneoltik i prijelaz na brončano doba
• Larisa – tanka crna keramika sa žljebićima i urezima popunjenim bijelom bojom
• Rahmani – inkrustrirana keramika s motivima spirala obojenih svijetlom bojom na tamnoj podlozi
• utjecaj balkanskog prostora –inkrustriranje (Vučedol)
• Rahmani lokaliteti: Rahmani, Sesklo, Pefkakija, Pirasos
• ranoheladsko razdoblje: 2800. –2100. g. pr. Kr. – početak brončanog doba u Grčkoj
Eneolitik Italije
• Italija – od 2500. g. pr. Kr.• razvoj metalurgije pod utjecajem
egejsko-maloazijskog areala i kultura iz središnje i zapadne Europe
• megalitski ukopi – 2400. – 1900. g. pr. Kr. – uspravno kamenje i dolmeni (“grobnice divova”) na Sardiniji, Malti i Korzici
• kultura sojenica – od početka 2. tis. pr. Kr. – SJ Italija
• nastala pod utjecajem prostora s druge strane Alpa
• kultura terramare – EmiliaRomagna – nastala pod utjecajem iz srednje Europe – kraj eneolitika i početak brončanog doba
• obred spaljivanja pokojnika – utjecaj iz srednje Europe
Uspravno kamenje, Pedras Marmuradas, Sardinija
“Grobnica divova”, Li Lolghi, Sardinija
Eneolitik u Hrvatskoj
• lasinjska kultura – SZ Hrvatska i Slavonija
• prijelaz iz kasnog neolitika na eneolitik
• nastala pod utjecajem sopotske i lenñelske kulture
• nomadski život stanovnika –prevladava stočarstvo
• dosada nisu pronañeni bakreni predmeti
• ukrašavanje – plastične aplikacije, istaci (protome), urezivanje, žigosanje i ubadanje
• redukcijsko pečenje• lokaliteti: Lasinja, Ozalj, Čakovac,
Beketinec, Ždralovi, Koška• na istim lokalitetima se pojavljuje i
Retz-Gajary kultura – stočarsko i vrlo pokretljivo stanovništvo u panonskom bazenu – naseljavaju se u brežuljkastim predjelima
Eneolitik u Hrvatskoj
• badenska kultura – ist. Slavonija• raširena po skoro čitavoj panonskoj
zavali• novo stanovništvo: iz maloazijskog
ili pontskog prostora – vj. Indoeuropoljani
• vrlo kvalitetna keramika – imitira metalne posude – glačanje
• vj. pojava kotača u ovim prostorima• lokaliteti: Vinkovci, Vučedol, Sarvaš• utjecaji sopotske i lenñelske kulture• kostolačka kultura – krajnji istok
Slavonije – prvo razdoblje: suživot s badenskom – drugo razdoblje: potiskivanje badenske iz tog područja – vjerojatno ostatak neolitičke populacije koju badenskakultura nije u potpunosti asimilirala
• žigosana keramika – glavno obilježje
Eneolitik u Hrvatskoj
• vučedolska kultura – isprva ograničena na ist. Slavoniju i Srijem – eponimnilokalitet Vučedol kraj Vukovara
• drugi važni lokaliteti: Vinkovci, Sarvaš• trajanje: 2900. – 2300. g. pr. Kr.• u kasnoj fazi se širi na veliki prostor od
Jadrana do Karpata i današnje Austrije• u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih
varijanti • utvrñena naselja na terasama uz rijeke i
brežuljcima – dotjerivanje strmih padina, palisade, vodeni opkopi
• vrlo kvalitetna keramika – inkrustacija: glavni način ukrašavanja
• razvijena metalurgija – arsenska bronca• Gradac na Vučedolu – neka vrsta
akropole, upravnog i kultrunog središta • na Gradcu – nalaz dva megarona
različite starosti s talioničkim pećima –dvostruki ukop muškarca i žene s bogatim prilozima i žrtveni ukop jelena –vj. sve u vezi s kultom metalurgije
Eneolitik u Hrvatskoj
• nasljednice vučedolske kulture i tradicije: vinkovačka i ljubljanska kultura – početak brončanog doba
Vučedolska sjekira
Eneolitik u Hrvatskoj
• Literatura:
Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998
Karavanić, Ivor: Život neandertalaca, Zagreb: Školska knjiga, 2004Karavanić, Ivor – Balen, Jacqueline: Osvit tehnologije, Zagreb: Arheološki
muzej u Zagrebu, 2003Whittle, Alasdair: Neolithic Europe: a survey, Cambridge: Cambridge University
Press, 1985 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 1, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost,
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1979
Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 2, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1979