1. - Naklada Slap emocije 1.pdf · Što je motivacija? Što je emocija? Naravno, jedan od razloga za čitanje ove knjige jest pronaći odgovore na ova pitanja. No, jedan od načina

UVOD

DVA VJENA PITANJAto uzrokuje ponaanje?Zato se intenzitet ponaanja mijenja?

PREDMET PROUAVANJAUnutarnji motiviVanjski dogaaji

IZRAAVANJE MOTIVACIJEPonaanjeFiziologijaSamoiskaz

TEME U PROUAVANJU MOTIVACIJEMotivacija koristi prilagodbiMotivi usmjeravaju panjuMotivi se mijenjaju s vremenom i utjeu na tijek ponaanjaPostoje razliite vrste motivacijeMotivacija ukljuuje i tendenciju pribliavanja i izbjegavanjaProuavanje motivacije otkriva to ljudi eleDa bi se razvijala, motivacija treba podupirue uvjeteNita nije tako praktino kao dobra teorija

SAIMANJE: OKVIR ZA RAZUMIJEVANJE PROUAVANJA MOTIVACIJE

SAETAK

to je motivacija? to je emocija? Naravno, jedan od razloga za itanje ove knjige jest pronai odgovore na ova pitanja. No, jedan od naina da zaponete ovo putovanje jest da zastanete na trenutak i date svoje vlastite odgovore na ova dva pitanja, bilo preliminarne, bilo provizorne. Eventualno zabiljeite svoje definicije u biljenicu ili na margine ove knjige.

Da biste definirali motivaciju i emocije, zamijetit ete da prvo trebate odabrati imenicu kojom biste zapoeli svoju definiciju (npr. motivacija je _______). Je li motivacija elja? Osjeaj? Nain razmiljanja? Nastojanje? Potreba ili skup potreba? Proces ili niz procesa? U tekstu na str. 6 ponuena je definicija s kojom bi se sloio gotovo svatko tko se bavi pro-uavanjem motivacije (vidi odjeljak o predmetu prouavanja). U tekstu na str. 7 ponuena je definicija emocija (vidi odjeljak Unutarnji motivi). Kako napredujete sa stranicama ove

1.

knjige, vae definicije e postajati sve sloenije utoliko to ete sve bolje moi objasniti cijeli raspon motivacijskih fenomena i sve uspjenije primjenjivati motivacijske principe u svakodnevnom ivotu.

No put do razumijevanja motivacije i emocija moe biti dug. Stoga opet zastanite i raz-motrite emu uope krenuti na to putovanje. Zato iitavati ove stranice? Zato postavljati pitanja na predavanjima? Zato ostajati budan do dva ujutro razbijajui glavu pitanjima o ljudskoj motivaciji? Razmotrite dva razloga koji opravdavaju ovo putovanje.

Prvo, uenje o motivaciji je neto to moe biti prilino zanimljivo. Neke teme raspiruju matu i zabavne su. Bilo to to nam govori o tome tko smo, zato elimo ono to elimo i kako poboljati svoje ivote, moglo bi biti zanimljivo. Isto tako, bilo to to nam govori o tome to drugi ljudi ele i zbog ega te kako moemo poboljati njihove ivote, takoer moe biti zanimljivo. Kada pokuavamo objasniti zato ljudi rade ono to rade, moemo se okrenuti teorijama motivacije. One nam mogu pomoi da nauimo neto o temama kao to su ljudska priroda, tenja za postignuem i moi, elja za seksom u smislu bioloke potrebe i elja za psiholokom intimnou, emocije poput straha i ljutnje, njegovanje talenata i pro-micanje kreativnosti, razvijanje interesa i kompetencija te planiranje i postavljanje ciljeva.

Drugo, neke teme su jo korisnije za nae ivote. Motivacija je vana sama po sebi, ali i zato to moe pomoi u predvianju onih ivotnih ishoda koji su nam izrazito vani, uklju-ujui kvalitetu onoga to radimo i nau osobnu dobrobit. Zbog toga uenje o motivaciji moe biti vrlo praktino i vrijedno truda. Vrlo je korisno znati odakle motivacija dolazi, zato se nekada mijenja, a nekada ne, pod kojim uvjetima raste ili slabi, koji se aspekti motivacije mogu, a koji ne mogu mijenjati, te koje od razliitih vrsta motivacije utjeu na angairanost i ope zadovoljstvo, a koje ne. Znajui takve stvari, moemo primijeniti nae znanje na situacije u kojima pokuavamo motivirati zaposlenike, trenirati sportae, savjetovati klijen-te, odgajati djecu, poduavati studente, ili mijenjati nain na koji razmiljamo, osjeamo i ponaamo se. Dok god nam prouavanje motivacije pomae saznati kako poboljati nae ivote i ivote drugih ljudi, putovanje koje predstavlja uenje o motivaciji dobro je utroeno vrijeme.

Uz teorijsko razumijevanje naina na koji motivacija i emocije funkcioniraju, prouava-nje motivacije podrazumijeva i praktino znanje na koji nain postii bilo to to smatramo vanim. Uzmite vjebanje kao primjer.

Razmislite na trenutak o tome zato bi itko elio vjebati? Odakle dolazi motivacija za vjebanje? Jesu li ljudi vie voljni vjebati pod nekim odreenim uvjetima nego pod nekim drugim? Moe li se ita uiniti kako bi se poveala neija motivacija za vjebanje? Ako net-ko mrzi vjebati, moe li ga neka druga osoba potaknuti da zaista poeli vjebati? Sljedei odlomak govori o vjebanju, ali moglo bi se raditi o motivaciji u podlozi gotovo bilo koje aktivnosti uenja, razvijanja nekog talenta, uenja itanja, vjebanja klavira, zavravanja kole, prelaska na umjereniju prehranu, uvjebavanja servisa u tenisu itd.

Zato trati oko igralita, skakati na satu aerobika, penjati se uz stepenice sprave koja zapravo nikamo ne vodi, ustro hodati po parku ili preplivati bazen mnogo puta? Zato trati ako vam se ini kao da e vam plua eksplodirati od elje za zrakom? Zato skakati i istezati se ako znate da ete se osjeati kao da vam to kida miie? Zato izdvajati po sat vremena dnevno za brzo hodanje, kada vam se to jednostavno ne da ili kada vam to raspored ne do-puta? Zato vjebati kada se u ivotu moe raditi toliko mnogo drugih zanimljivih stvari?

RAZUMIJEVANJE MOTIVACIJE I EMOCIJA

2

U Tablici 1.1 navedeno je trinaest razliitih razloga za vjebanje temeljenih na razliitim motivima. Tko moe odrediti koji su od ovih razloga valjani, a koji su pogreni? Cilj moti-vacijskih istraivanja je ispitati neku pojavu (poput vjebanja) te konstruirati teorije i provje-ravati hipoteze kako bi se objasnio nain na koji motivacija utjee na tu pojavu. Na primjer, jednom kad je istraiva odluio usmjeriti panju na razumijevanje razloga zbog kojih ljudi vjebaju, mogao bi postaviti bilo koje od sljedeih pitanja: Hoe li ljudi zaista eljeti vie vjebati kada odrede nekakav cilj? Da li vjebanje zaista ublaava stres, smanjuje depresiju,

Tablica 1.1 Motivacijski razlozi za vjebanje

Zato vjebati? Izvor motivacije Primjer

Radi zabave Intrinzina motivacija Djeca vjebaju spontano tre, skau i igraju se lovice, a ponaaju se tako jednostavno jer je to zabavno.

Osobni izazov Optimalno iskustvo ili preplavljivanje (flow)

Sportai se nalaze u zoni preplavljivanja kada sport predstavlja optimalan izazov s obzirom na njihove vjetine.

Udovoljiti oekivanjima drugih

Ekstrinzina motivacija Sportai zapoinju program vjebanja jer im je to rekao trener.

Postii cilj Cilj Trka eli vidjeti moe li pretrati milju za 6 minuta ili manje.

Korisno je Vrijednost Ljudi vjebaju da smanje teinu ili da ojaaju srce.

Inspirirani smo za to Mogue Ja Ljudi gledaju druge kako vjebaju i to ih inspi-rira da i sami ponu vjebati.

Dostii kriterije izvrsnosti

Tenja za postignuem Skijai se utrkuju do dna planine pokuavajui sruiti svoje dosadanje najbolje vrijeme.

Radi zadovoljstva nakon dobro obavljenog posla

Percepcija kompetentnosti

Kako napreduje, osoba koja vjeba osjea se sve kompetentnije i uinkovitije.

Emocionalna pobuda Suprotni proces ustro dogiranje moe stvoriti osjeaj trka-ke euforije (suprotno od boli)

Dobro raspoloenje Pozitivni afekt Lijepo vrijeme moe podii raspoloenje onoga koji vjeba i spontano potaknuti vjebu. Oso-ba e se povesti za tim ne znajui zato.

Ublaavanje osjeaja krivnje

Introjekcija Ljudi vjebaju jer misle da bi to trebali raditi kako bi se osjeali dobro glede sebe.

Otkloniti stres, ublaiti depresiju

Osjeaj osobne kontrole Nakon stresnog dana ovjek ide u dvoranu, koja za njega predstavlja strukturiranu, kon-trolabilnu okolinu.

Druenje s prijateljima

Povezanost Vjebanje je esto drutveni dogaaj, jed-nostavno vrijeme za uivanje u druenju s prijateljima.

UVOD

3

prua osjeaj postignua? Stvara li vjebanje osjeaj trkake euforije? Ako vjebanje ima bilo koji od ovih uinaka, pod kojim se uvjetima to odvija? Provjeravanje hipoteza kroz nala-ze istraivanja omoguuje nam bolje razumijevanje odreene pojave (tj. stjecanje teorijskog znanja). Osim toga, daje nam uvid u mogunosti nalaenja djelotvornih naina za rjeavanje problema s kojima se susreemo u svakodnevnom ivotu (tj. stjecanje praktinog znanja).

DVA VJENA PITANJAProuavanjem motivacije nastoje se dati najbolji mogui odgovori na dva osnovna pita-

nja:1. to uzrokuje ponaanje?2. Zato se intenzitet ponaanja mijenja?

to uzrokuje ponaanje?Prvo osnovno pitanje motivacije je to uzrokuje ponaanje? Ili drugim rijeima, Zato

je netko neto uinio? Vidimo kako se ljudi ponaaju, ali ne moemo uvijek vidjeti uzrok koji je u podlozi nekog ponaanja odnosno uzroke koji su do tog ponaanja doveli. esto se dogaa da promatramo ljude kako pokazuju poprilian (ili nikakav) napor i ustrajnost. No, razlozi zbog kojih se trude i zbog kojih ustraju u nekoj aktivnosti, nerijetko ostaju neopaeni. Posebno znanstveno podruje kojemu je glavna svrha davanja odgovora na ovo pitanje je tzv. psihologija motivacije.

Da bismo zaista objasnili to uzrokuje ponaanje?, trebamo svesti ovo openito pitanje na niz od pet specifinih pitanja:

Zato neko ponaanje poinje? Kada je jednom zapoeto, zato se ponaanje odrava neko vrijeme? Zato je ponaanje usmjereno prema nekim ciljevima, a udaljeno od nekih drugih? Zato ponaanje mijenja smjer? Zato ponaanje prestaje?

U prouavanju motivacije, nije dovoljno zapitati se zato se neka osoba bavi sportom, zato dijete ita knjigu ili zato adolescent ne eli pjevati u zboru. Da bi se postiglo bolje razumijevanje razloga za neije ponaanje, moramo se zapitati i npr. zato sportai uope poinju vjebati. to im daje energiju za treniranje iz sata u sat, dan za danom, sezonu za sezonom? Zato se ti sportai bave odreenim sportom radije nego nekim drugim? Zato u ovom trenutku radije treniraju nego se npr. drue s prijateljima? Kada vjebaju, zato pre-kidaju pojedini trening, ili zato se u nekom trenutku prestaju baviti sportom? Ista se ova pitanja mogu postaviti i za djecu koja itaju knjige: Zato poinju? Zato nastavljaju itati nakon prve stranice? Nakon prvog poglavlja? Zato odaberu odreenu knjigu s police umje-sto neke druge? Zato prestaju itati? Hoe li i dalje s godinama nastaviti itati? Radi osob-nog primjera, pitat u vas: Zato ste danas poeli itati ovu knjigu? Hoete li nastaviti itati do kraja ovog poglavlja? Hoete li nastaviti itati do kraja knjige? Ako prestanete prije kraja, u kojem trenutku ete prestati? Zato ete prestati? to ete raditi nakon itanja? Zato?

Prvo vjeno pitanje motivacije to uzrokuje ponaanje?- moe se razraditi u nekoliko segmenata. Tako, na primjer, moemo se priupitati kako motivacija utjee na: zapoinjanje


4

ponaanja, ustrajnost i promjenu u ponaanju, usmjerenost prema cilju i eventualno na prekidanje ponaanja. Ovo moemo promatrati kao jedno veliko pitanje, ili kao pet meu-sobno povezanih pitanja. U svakom sluaju, prvi kljuni problem u motivacijskoj analizi ponaanja je razumjeti kako motivacija sudjeluje, utjee i pomae u objanjavanju aktualnog tijeka ponaanja neke osobe.

Zato se intenzitet ponaanja mijenja?Drugo bazino pitanje motivacije jest: Zato se intenzitet ponaanja mijenja? Ovo

se pitanje moe postaviti i na drugi nain: Zato je elja nekad jaka i trajna, a u drugim sluajevima slabi i nestaje? Ponaanje, kako iste osobe, tako i razliitih osoba, mijenja se u intenzitetu. Tvrdnja da motivacija kod iste osobe moe varirati govori da osoba u nekom trenutku moe biti aktivno angairana oko neega, dok u nekoj drugoj situaciji ta ista osoba moe biti pasivna i ravnoduna. Tvrdnja da motivacija moe biti razliita meu razliitim ljudima znai da, ak i u istoj situaciji, neki ljudi mogu biti aktivno ukljueni u neto, dok su drugi pasivni i ravnoduni.

Motivacija osobe varira s vremenom. Kada se motivacija mijenja, mijenja se i ponaanje, ljudi se vie ili manje trude oko neega, izrazito su ili gotovo uope nisu ustrajni. Zaposlenik ponekad radi brzo i paljivo; drugim danima posao ide slabo. Student jedan dan pokazuje velik entuzijazam, eli biti to bolji, odluan je u svojim nastojanjima i usmjeren prema nekom cilju, dok je drugi dan taj isti student bezvoljan, obavlja minimalni dio posla i izbje-gava akademske zadatke. Potrebno je objasniti zato ista osoba u nekom trenutku pokazuje jaku i ustrajnu motivaciju, a u drugom trenutku slabu i bez entuzijazma. Zato zaposlenik kvalitetno radi u ponedjeljak, ali ne i u utorak? Zato dijete ujutro kae da nije gladno, a popodne se ali na neizdrivu glad? Iz ovoga proizlazi drugi kljuni problem u motivacijskoj analizi ponaanja razumjeti zato intenzitet ponaanja neke osobe varira iz trenutka u trenutak, iz dana u dan, iz godine u godinu.

Motivacija je meu razliitim ljudima razliita. Svima su nam zajedniki neki osnovni motivi (npr. glad, potreba za druenjem, ljutnja), no ljudi se jasno razlikuju po tome to ih motivira. Neki motivi su kod jedne osobe relativno jaki, dok su kod drugih relativno slabi. Zato npr. neka osoba ima izrazitu potrebu za uzbuenjem i stalno trai snane izvore sti-mulacije kao to je npr. vonja motociklom, dok netko drugi ima slabo izraenu ovu potrebu i takva mu je pretjerana stimulacija prije iritantna negoli izvor uzbuenja? Zato u natjeca-njima neki ljudi pod svaku cijenu nastoje pobijediti, dok drugi vrlo malo dre do pobjede, a vie tee sklapanju prijateljstava? Neke ljude je, ini se, lako naljutiti, dok se drugi rijetko uzrujavaju. Za one motive kod kojih postoje velike individualne razlike, studije o motivaciji ispituju kako se pojavljuju takve razlike te koje su njihove implikacije. Iz ovoga proizlazi jo jedan motivacijski problem na koji treba nai prihvatljiv odgovor. Naime, vano je uoiti da se pojedinci meusobno razlikuju u tome to ih motivira i objasniti zato se neka osoba u odreenoj situaciji intenzivno angaira oko neega, dok neka druga osoba ne pokazuje takvo ponaanje.

PREDMET PROUAVANJADa bismo objasnili zato ljudi rade ono to rade, potrebna nam je teorija motivacije.

Svrha motivacijske teorije je objasniti to ponaanju daje energiju i smjer. Odreeni mo-

UVOD

5

tiv energizira sportaa, a neki drugi motiv usmjerava ponaanje studenta prema nekom odreenom cilju, umjesto prema nekom drugom. Prouavanje motivacije odnosi se na one procese koji ponaanju daju energiju i smjer. Energija implicira da ponaanje ima snagu da je relativno snano, intenzivno i postojano. Smjer upuuje na to da ponaanje ima svrhu da je ciljano i voeno prema postizanju nekog odreenog cilja ili ishoda. Zadatak teorije je objasniti o kojim se motivacijskim procesima radi i kako funkcioniraju u svrhu energiziranja i usmjeravanja ponaanja neke osobe.

Procesi koji energiziraju i usmjeravaju ponaanje proizlaze iz energije unutar pojedinca i iz okoline, kao to je prikazano na Slici 1.1. Motivi su unutarnji doivljaji potrebe, kogni-cije i emocije koji energiziraju tendenciju pribliavanja ili izbjegavanja neke osobe. Vanjski dogaaji su okolinski poticaji koji privlae ili odbijaju osobu od ukljuivanja u neki odreeni tijek dogaaja.

Unutarnji motiviMotiv je unutarnji proces koji energizira i usmjerava ponaanje. To je openiti pojam koji

slui za odreivanje onog to se moe smatrati zajednikim nazivnikom za sve tri podvrste unutarnjih motiva, tj. za potrebe, za kognicije i za emocije. Razlika izmeu motiva, s jedne, i potreba, kognicija ili emocija, s druge strane, samo je u razini analize. Naime potrebe, ko-gnicije i emocije predstavljaju samo specifine vrste motiva (vidi Sliku 1.1).

Potrebe su stanja unutar osobe koja su kljuna i nuna za odravanje ivota i za unapre-enje rasta, razvoja i dobrobiti osobe. Glad i e primjeri su dviju biolokih potreba koje pro-izlaze iz zahtjeva tijela za hranom i vodom. Hrana i voda su kljune i neophodne za bioloko odranje, ope zadovoljstvo i rast. Kompetencija i pripadanje su dvije psiholoke potrebe nastale zbog tenje za ovladavanjem okolinom kao i za bliskim i toplim interpersonalnim odnosima koje proizlaze iz poimanja vlastitog ja, samopoimanja (engl. self). Kompe-tencija i pripadanje su kljuni i nuni za odravanje psiholokog ivota, kao i za dobrobit i rast i razvoj osobe. Dakle, potrebe slue organizmu, generirajui htijenja, elje i tenje koji

Slika 1.1 Hijerarhija etiri izvora motivacije


6

motiviraju ponaanja nuna za odravanje ivota i za unapreenje dobrobiti te rasta i razvoja neke osobe. U prvom se dijelu raspravlja o specifinim vrstama potreba: biolokim potrebama (4. pogl.), psiholokim potrebama (5. pogl.) i drutvenim potrebama (7. pogl.).

Kognicije se odnose na mentalne fenomene kao to su to vjerovanja, oekivanja i pojam o sebi (engl. self-concept). Kognitivni izvori motivacije proizlaze iz naina razmiljanja neke osobe. Na primjer, kada se student, sporta ili prodava angaira oko nekog zadatka, u glavi ima nekakav plan ili cilj, ima nekakva vjerovanja o svojim sposobnostima, oekivanja o uspjehu ili neuspjehu. Osim toga, ima svoj nain objanjavanja svog uspjeha ili neuspjeha, pojam o tome tko je i koja je njegova uloga u irem drutvu. U drugom se dijelu raspravlja o specifinim kognitivnim izvorima motivacije: planovima i ciljevima (8. pogl.), oekivanjima (9. pogl.) i pojmu o sebi (10. pogl.).

Emocije su kratkotrajni subjektivno-fizioloko-funkcionalno-izraajni fenomeni koji usklauju reakcije prilagodbe na vane dogaaje u naem ivotu. Tonije, emocije organizi-raju i usklauju etiri meusobno povezana aspekta iskustva:

Osjeaji subjektivni, verbalni opisi emocionalnog iskustva. Fizioloka pripremljenost nain na koji se nae tijelo fiziki mobilizira kako bi udo-

voljilo situacijskim uvjetima. Funkcije to tono elimo postii u odreenom trenutku. Ekspresija nain na koji mi javno izraavamo svoje emotivno iskustvo prema dru-

gim osobama

Usklaujui ova etiri aspekta iskustva u koherentni obrazac, emocije nam omoguavaju da prilagoeno reagiramo na vane dogaaje u naim ivotima. Na primjer, kada je naa dobrobit na neki nain ugroena, osjeamo se uplaeno, srce nam bre kuca, nastojimo pobjei. Kutovi usana su nam povueni unazad na osnovi ega drugi lako mogu prepoznati na doivljaj i reagirati na njega. Druge emocije, poput ljutnje ili radosti, pokazuju sli-ne koherentne obrasce koji organiziraju nae osjeaje, fizioloku pripremljenost, funkciju i ekspresiju na nain koji nam omoguuje da se uspjeno snalazimo u okolnostima na koje naiemo. U treem se dijelu raspravlja o prirodi emocija (11. pogl.) i o njihovim razliitim aspektima (12. pogl.).

Vanjski dogaajiVanjski dogaaji su okolinski poticaji koji imaju sposobnost energizirati i usmjeravati

ponaanje. Npr. novac ponuen kao poticaj da se poduzme neka akcija esto energizira po-naanje pribliavanja, isto kao to neugodan miris esto dovodi do izbjegavanja u funkciji obrane. Poticaj (novac, miris) stjee sposobnost energiziranja i usmjeravanja ponaanja do te mjere da poinje sluiti kao signal da e odreeno ponaanje vjerojatno izazvati nagra-ujue ili kanjavajue posljedice. Dakle, poticaji prethode ponaanju i, u funkcionalnom smislu, moglo bi se slikovito rei da pribliavaju ili privlae ili vuku neku osobu prema onim vanjskim dogaajima koja su takve prirode da nagovjetavaju ugodna iskustva. S druge strane, poticaji dovode do toga da odguravaju ili odvlae osobu to dalje od onih vanjskih dogaaja koji nagovjetavaju neugodna iskustva. Iz ire perspektive, vanjski dogaaji ne ukljuuju samo specifine okolinske podraaje, ve i openitije situacije, poput onih koje se pojavljuju u uionici, u obitelji, na radnom mjestu. Na jo iroj razini, vanjski dogaaju

UVOD

7

ukljuuju socijalne sile poput kulture. U 6. poglavlju raspravlja se o tome kako poticaji i iri drutveni kontekst pridonose motivacijskoj analizi ponaanja.

IZRAAVANJE MOTIVACIJENakon identificiranja vjenih motivacijskih problema i predmeta prouavanja u ovom

podruju, ostaje jo jedan uvodni zadatak tonije opisati nain na koji se motivacija izraa-va. Drugim rijeima, po emu moete zakljuiti da je netko motiviran? Ili da nije motiviran? Ili da je samo malo motiviran? Svi ljudi su u odreenoj mjeri motivirani, pa bismo pitanje mogli preformulirati u: Kako odrediti intenzitet neije motivacije? Takoer se trebamo pi-tati i kako odrediti kvalitetu neije motivacije? Npr. dok promatrate ponaanje dviju osoba recimo dva tinejdera koji igraju tenis kako znate da je jedan od njih vie motiviran od drugog? Kako znate ija je motivacija kvalitetnija?

O motivaciji druge osobe moemo zakljuivati na dva naina. Prvi nain je promatrati ponaajne izraze motivacije. Da bismo npr. zakljuili je li netko gladan, promatramo hoe li jesti li bre nego obino, hoe li ustro vakati, hoe li tijekom razgovora spominjati jelo ili zanemariti pravila ponaanja u prilici za jelo. Brzo, ustro i usko ciljano ponaanje upu-uje na to da mora postojati neka sila koja energizira i usmjerava konzumatorno ponaanje neke osobe. O motivaciji moemo zakljuivati i na osnovi prethodnih uvjeta za koje se zna da pobuuju odreena motivacijska stanja. Nakon 72 sata deprivacije od hrane, osoba e biti gladna. Nakon to se netko osjeti ugroenim, osjeat e strah. Nakon to pobijedi u na-tjecanju, osoba e se osjeati kompetentnom. Deprivacija od hrane vodi ka gladi, prijetnja vodi k strahu, a objektivna poruka o efikasnosti vodi osjeaju kompetentnosti. Kada znamo prethodne uvjete neije motivacije, ne moramo donositi zakljuke o motivaciji na osnovi ponaanja. To znai da unaprijed moemo predvidjeti neija motivacijska stanja, i to s prili-nom sigurnou, utoliko to moemo zamijetiti da osoba nije jela, da je ugroena ili je upravo pobijedila na natjecanju. No prethodni uvjeti nisu uvijek poznati. Ponekad se o motivaciji mora zakljuivati na osnovi njenih izraza ponaanja, fiziologije i samoiskaza.

PonaanjePostoji sedam aspekata ponaanja koji izraavaju postojanje, intenzitet i kvalitetu moti-

vacije (Atkinson i Birch, 1970, 1978; Bolles, 1975; Ekman i Friesen 1975): trud, latencija, ustrajanje, izbor, vjerojatnost odgovora, facijalna ekspresija i tjelesne geste. Ovih sedam aspekata ponaanja, prikazanih u Tablici 1.2, pruaju promatrau osnove za zakljuivanje o postojanju i intenzitetu motivacije druge osobe. Ponaanje koje karakterizira intenzivan trud, kratka latencija, dugo trajanje, velika vjerojatnost pojavljivanja, facijalna ili tjelesna izraajnost, ili usmjerenost prema nekom specifinom cilju umjesto nekom drugom, osno-va je za zakljuak o postojanju relativno intenzivnog motiva. Ponaanje karakterizirano slabim trudom, dugom latencijom, kratkim trajanjem, malom vjerojatnou pojavljivanja, minimalnom facijalnom i tjelesnom ekspresijom ili usmjerenou prema alternativnom ciljnom objektu, dokaz je o izostanku ili relativnoj slabosti motiva. Termin angaman do-bro zahvaa opi dojam o tome koliko je neija motivacija intenzivna. Angaman se odnosi na intenzitet i emocionalnu kvalitetu neije ukljuenosti u aktivnost (Connell i Wellborn, 1991; Skinner i Belmont, 1993). Ovaj pojam ocrtava i ponaajne i emocionalne aspekte, tako da angairani student pokazuje ne samo velik trud, ustrajnost, panju i slino, ve i


8

pozitivan emocionalan ton (npr. visoki interes, niska anksioznost) tijekom ulaganja truda u neku aktivnost.

FiziologijaKod ivotinja, kao i ljudi, tijekom pripreme za neku aktivnost ivani i endokrini sustav

proizvode i otputaju razne kemijske tvari (npr. neurotransmitere, hormone) koji predstav-ljaju bioloku podlogu motivacijskih i emocionalnih stanja (Andreassi, 1986; Coles, Ponchin i Porges, 1986). Npr. za vrijeme odravanja javnog govora, govornici doivljavaju akutni emocionalni stres u razliitim stupnjevima i ta emocionalnost se fizioloki manifestira po-veanom koliinom katekolamina u krvi (npr. adrenalin; Bolm-Avdorff i sur., 1989). Kako bi izmjerili takve neuralne i hormonske promjene, istraivai koriste analizu krvi, sline, urina, i mnotvo psihofiziolokih mjera koje ukljuuju sloenu elektroniku opremu kako bi se opaala neuralna aktivnost u mozgu (npr. EEG ili elektroencefalogram). Koristei ove mjere, znanstvenici prate otkucaje srca, krvni pritisak, frekvenciju disanja, promjer zjenice, provodljivost koe, sadraj krvne plazme, i ostale pokazatelje fiziolokog funkcioniranja da bi donijeli zakljuke o postojanju i intenzitetu motivacijskih i emocionalnih stanja. est tjelesnih sustava pobuenosti (engl. arousal) koji izraavaju emocije i motivaciju jesu: srano-ilni (kardiovaskularni) sustav, krvna plazma, aktivnost oka, elektrodermalni sustav, aktivnost skeletnih miia i modana aktivnost, kao to je navedeno u Tablici 1.3.

SamoiskazTrei nain da se doe do podataka na temelju kojih bi se moglo zakljuivati o postojanju,

intenzitetu i kvaliteti motivacije je jednostavno - postaviti pitanje. Ljudi uglavnom mogu sami procijeniti svoju motivaciju, bilo u intervjuu, bilo putem upitnika. Ispitiva bi npr. mogao ispitivati anksioznost postavljajui pitanje koliko se intervjuirani osjea anksiozno u odreenom okruenju ili traei od intervjuiranog da nabroji svoje simptome vezane uz ank-sioznost, poput neugode u elucu ili misli o neuspjehu. Upitnici imaju nekoliko prednosti.

Tablica 1.2 Ponaajni izrazi motivacije

Napor Koliina truda ili nastojanja uloenog u izvravanje nekog zadatka.

Latencija Vrijeme proteklo od inicijalnog izlaganja podraajnom dogaaju do odgovora osobe na taj dogaaj.

Ustrajnost Vrijeme proteklo od poetka do prekida reakcije.

Izbor Pri izboru izmeu dva ili vie moguih smjerova ponaanja, pokazivanje preferencije za jedan smjer akcije u odnosu na ostale.

Vjerojatnost odgovora

Broj (postotak) sluajeva kada se pojavila odreena prema cilju usmjerena reakcija u odnosu na broj razliitih prilika za pojavljivanje ponaanja.

Facijalna ekspresija

Pokreti lica, poput nabiranja nosa, podizanja gornje usne, blagog sputanja obrve (npr. kod izraza gaenja).

Tjelesne geste Tjelesne geste poput stava tijela, prijenosa teine i pokreta nogu, ruku (npr. stisnuta aka)

UVOD

9

Lako se obrauju, mogu se primijeniti na mnogo ljudi istovremeno i mogu biti usmjereni na vrlo specifine informacije (Carlsmith, Ellsworth i Aronson, 1976). No upitnici imaju i odreene nedostatke zbog kojih moramo biti podosta oprezni glede njihove upotrebljivosti. Mnogi se istraivai ale na nedostatno podudaranje izmeu onog to ljudi govore i onog to zapravo ine (Quatronne, 1985; Wicker, 1969). Nadalje, postoji i nedovoljna povezanost izmeu onog to ljudi kau da osjeaju i onoga na to upuuje njihova psihofizioloka aktiv-nost (Hodgson i Rachman, 1974; Rachman i Hodgson, 1974). Stoga se ono to ljudi navode kao svoje motive esto ne podudara s onim na to upuuju njihovi ponaajni i fizioloki izra-zi. to se npr. moe zakljuiti ako osoba izjavljuje da nije ljuta, ali vrlo brzo reagira agresivno, naglo joj se ubrzavaju otkucaji srca te ima jako sputene i meusobno primaknute obrve? Zbog ovakvih nesuglasja, istraivai motivacije uglavnom vjeruju i oslanjaju se na ponaajne i fizioloke mjere. U podatke dobivene samoiskazom imaju manje povjerenja i oslanjaju se na njih uz odreen oprez. Stoga mjere dobivene samoiskazom slue uglavnom kao potvrda valjanosti ponaajnih i fiziolokih mjera.

TEME U PROUAVANJU MOTIVACIJEProuavanje motivacije ukljuuje irok raspon pretpostavki, hipoteza, teorija, nalaza i

podruja primjene, kao to ete vidjeti u poglavljima koja slijede. No prouavanje motivacije takoer ima i brojne sjedinjujue teme koje integriraju razliite pretpostavke, hipoteze, teori-je, nalaze i primjene u jedno koherentno motivacijsko podruje prouavanja i istraivanja. Neke od tih tema ukljuuju i sljedee:

Motivacija koristi prilagodbi Motivi usmjeravaju panju

Tablica 1.3 Psihofizioloki izrazi motivacije

Kardiovaskularna aktivnost

Aktivnost srca i krvnih ila pojaava se u obavljanju tekih ili izazovnih zadataka i privlanih poticaja.

Aktivnost plazmeSadraj krvi, posebno katekolamini epinefrin i norepinefrin, koji reguliraju reakciju borbe ili bijega.

Aktivnost oka

Ponaanje oka veliina zjenice, treptaji i pokreti oka. Veliina zjenice je povezana sa stupnjem mentalne aktivnosti; nenamjerni treptaji izraavaju promjenjiva kognitivna stanja i prijelazne toke tijekom procesiranja informacija; lateralni pokreti oka su ei za vrijeme razmiljanja

Elektrodermalna aktivnost

Elektrine promjene na povrini koe, kao tijekom znojenja. Novi, emocionalni, ugroavajui te podraaji koji privlae panju pobuuju elektrodermalnu aktivnost da bi izrazili prijetnju, averziju i vanost podraaja.

Aktivnost skeletnih miia

Aktivnost muskulature, kao kod facijalne ekspresije i tjelesnih gesti.

Modana aktivnostAktivnost razliitih dijelova mozga, kao to je modana kora i limbiki sustav.


10

Motivi se mijenjaju s vremenom i utjeu na tijek ponaanja Postoje razliite vrste motivacije Motivacija ukljuuje i tendencije pribliavanja i izbjegavanja Prouavanje motivacije otkriva to ljudi ele Da bi se razvijala, motivacija treba podupirue uvjete Nita nije tako praktino kao dobra teorija

Motivacija koristi prilagodbiLjudi su sloeni prilagodljivi sustavi. Ovo je vano jer su okruenja u kojima ivimo u

stalnoj promjeni. Zahtjevi posla rastu i smanjuju se, obrazovne prilike dolaze i odlaze, od-nosi se poboljavaju i pogoravaju, napredak se tijekom atletske sezone ubrzava i usporava, osobno zdravlje prolazi kroz periode krize i oporavka itd. Motivacija koristi prilagodbi na stalno promjenjive okolnosti. Naime, motivacijska stanja omoguavaju ljudima da budu sloeni prilagodljivi sustavi na sljedei nain: kad god se pojavi raskorak izmeu situacij-skih zahtjeva i nae dobrobiti, ljudi doivljavaju motivacijska stanja koja ih pripremaju na poduzimanje korektivnih aktivnosti.

Kada je ovjek satima bez hrane i kada zalihe hrane nestanu, pojavljuje se glad. Kada se rokovi nagomilaju, pojavljuje se stres. Kada osoba stekne kontrolu nad tekim problemom, pojavljuje se osjeaj ovladavanja. Stoga, ideja koja se provlai kroz cijelu ovu knjigu jest da motivacijska stanja (npr. glad, stres, ovladavanje) omoguavaju pojedincu kljuna sredstva za uspjeno noenje s neizbjenim ivotnim zahtjevima. Bez motivacijskih stanja ljudi bi ubrzo izgubili kljuni izvor na koji se oslanjaju kako bi se prilagodili i odrali dobrobit. Bilo tko tko pokuava biti na dijeti, napisati pjesmu ili nauiti strani jezik bez prethodnog aktivi-ranja motivacije, ubrzo e uoiti da motivacija koristi prilagodbi. Lekcija koju emo nauiti iz takvog pokuaja jest da nas motivacija priprema i omoguava nam da ustrajemo na dijeti, budemo kreativni i uimo sloene vjetine.

Kada motivacija oslabi, tee se prilagoavamo. Ljudi koji se osjeaju bespomoni u po-stizanju kontrole nad svojom sudbinom, ee odustaju kada su suoeni s nekim izazovom (Peterson, Maier i Seligman, 1993). Osjeaj bespomonosti slabi sposobnost osobe da se nosi sa ivotnim izazovima. Ljudi kojima se nareuje, ograniava ih se i koje drugi na neki nain kontroliraju, ee postaju emocionalno prazni, bez nade i otupjeli na aspiracije usaene u njihovim psiholokim potrebama (Deci, 1995). Kontrola od strane drugih slabi sposobnost osobe da sama sebe motivira. Suprotno tome, kada je motivacija neke osobe jaka i svrhovita, osobna prilagodba je uspjena. Kada je dijete uzbueno zbog kole, kada je radnik siguran u svoje vjetine i kada si sporta postavi visoke ciljeve izvedbe, tada njihovi uitelji, supervizori i treneri mogu biti mirni i sigurni da e svaka od ovih osoba biti sposobna uspjeno se pri-lagoditi svojoj jedinstvenoj okolini. Ljudi s kvalitetnom motivacijom dobro se prilagoavaju i napreduju; ljudima s nedostatnom motivacijom to ide tee.

Motivi usmjeravaju panjuNae okruenje neprestano zahtijeva nau panju, i to na razliite naine. Samo dok

vozimo, npr., trebamo napraviti mnogo toga pronai odredite, biti u interakciji s drugim vozaima, izbjegavati sudare s drugim automobilima, sluati i reagirati na razgovor naih

UVOD

11

suvozaa, izbjegavati prolijevanje kave itd. Slino tome, student treba istovremeno zaraditi dobre ocjene, njegovati stara prijateljstva, zdravo se hraniti, upravljati svojim vremenom i novcem, planirati budunost, prati odjeu, razvijati umjetnike talente, pratiti svakodnevna dogaanja itd. Tko moe odrediti je li naa panja usmjerena u jednom ili drugom smjeru? Velik dio tog odrediti dolazi od naih motivacijskih stanja. Motivi imaju svoj nain zado-bivanja, a ponekad i energinijeg privlaenja nae panje, na nain da nas usmjere na jedan aspekt nae okoline umjesto na neki drugi.

Motivi utjeu na ponaanje usmjeravajui panju na odabir nekih ponaanja i tijeka nekih aktivnosti u odnosu na ostale. Neki primjeri naina na koji motivi zaokupljaju nau panju i usmjeravaju nae ponaanje prikazani su u Tablici 1.4. U etiri stupca u tablici na-vedeni su, slijeva nadesno, a) razliiti aspekti okoline, b) tipini motivi pobueni odreenim okolinskim dogaajem, c) smjer ponaanja prikladan za odreeni motiv i d) hipotetiki pri-oritet ili osjeaj hitnosti s obzirom na svaki smjer ponaanja, odreen intenzitetom motiva koji je u podlozi tog ponaanja. Iako je mogue est smjerova ponaanja, panja nije jednako raspodijeljena na svaki od njih jer snaga motiva vezanih uz ova ponaanja varira (kao to je naznaeno brojem zvjezdica u zadnjem stupcu zdesna). Budui da interes, e i odmor nisu u ovom trenutku jako izraeni (jedna zvjezdica), ne uspijevaju zaokupiti panju osobe. Motiv za izbjegavanjem glavobolje je vrlo izraen (pet zvjezdica) i stoga je vrlo vjerojatno da e zaokupiti panju i usmjeriti ponaanje prema uzimanju aspirina. Bol, kao mnogi motivi, ima intrinzinu sposobnost da zaokupi, zadri i usmjeri nau panju (Bolles i Fansellow, 1980; Eccleston i Combez, 1999). Drugim rijeima, motivi utjeu na ponaanje zahvaajui panju, prekidajui ono to radimo, odvlaei nas od bavljenja drugim stvarima i postavlja-njem prioriteta vezanim uz nae ponaanje.

Motivi se mijenjaju s vremenom i utjeu na tijek ponaanjaMotivacija nije izdvojeni dogaaj ili statino stanje, ve dinamian proces stalno se

mijenja, raste i slabi. Ne samo da snaga motiva neprestano raste i opada, ve ljudi u bilo kojem trenutku imaju mnotvo razliitih motiva. Posjedovanje mnotva motiva je vano za

Tablica 1.4 Kako motivi utjeu na ponaanje studenta koji sjedi za stolom

Okolinski dogaaj

Pobueni motiv Ponaanje relevantno za motiv

Sposobnost motiva da privue panju, s obzirom na hitnost

Knjiga Interes Proitati poglavlje *

Coca-cola e Popiti pie *

Poznati glasovi Druenje Razgovarati s prijateljima ***

Glavobolja Izbjegavanje boli Uzeti aspirin *****

Manjak sna Odmor Prilei, odrijemati *

Predstojee natjecanje

Postignue Uvjebati vjetinu **

Napomena: Broj zvjezdica u etvrtom stupcu predstavlja intenzitet pobuenog motiva. Jedna zvjezdica oznaava najniu razinu intenziteta, dok 5 zvjezdica oznaava najviu razinu intenziteta


12

prilagodbu okolnosti i situacije su sloene, stoga ljudi trebaju biti motivacijski sloeni tako da bi im se prilagodili. Uglavnom je jedan motiv najjai i prikladan za odreenu situaciju, dok su drugi motivi relativno podreeni (npr. jedan motiv dominira naom panjom, dok su drugi relativno neaktivni, kao u Tablici 1.4). Najsnaniji motiv uglavnom ima najvei utjecaj na ponaanje, ali promjenom okolnosti bilo koji od podreenih motiva moe postati dominantan i utjecati na smjer ponaanja koje je u tijeku.

Za ilustraciju, zamislite jednu tipinu situaciju uenja u kojoj student sjedi za stolom s knjigom u ruci. Cilj naeg studenta je proitati knjigu, to je u ovoj prigodi relativno snaan motiv s obzirom na nadolazei ispit. Provodi sat vremena itajui, no tijekom tog vremena pojavljuje se znatielja koju e zadovoljiti, pojavljuje se umor, i snaga ostalih podreenih motiva poput gladi i afilijacije raste. Moda se u hodniku osjeti miris kokica iz susjedne sobe, ili moda zamjeivanje bliskog prijatelja koji prolazi hodnikom pojaava relativnu snagu motiva za druenjem. Ako se snaga afilijativnog motiva povea do dominantne razine, tada e se ponaanje naeg studenta preusmjeriti s uenja na druenje.

Na Slici 1.2 prikazan je trenutni tijek ponaanja u kojem osoba izvodi sklop od tri vrste ponaanja, X, Y i Z (npr. uenje, jedenje i druenje; Atkinson, Bongort i Price, 1977) Slika ocrtava promjene u snazi svakog od ovih motiva koji stvaraju vidljivi tijek ponaanja. U trenutku 1, motiv X (uenje) je dominantan motiv, dok su motivi Y i Z relativno podree-ni. U trenutku 2, snaga motiva Y (jedenje) se poveala iznad motiva X, dok motiv Z ostaje podreen. U trenutku 3, motiv 3 (druenje) stjee relativnu dominantnost i utjee na tijek ponaanja. Openito, Slika 1.2 ilustrira da se a) snaga motiva s vremenom mijenja i b) ljudi stalno imaju mnotvo motiva razliitih intenziteta, od kojih bilo koji moe zaokupiti panju i utjecati na tijek ponaanja u prikladnim okolnostima i c) motivi nisu neto to osoba ima ili nema, ve jaaju i slabe kako se okolnosti mijenjaju.

Slika 1.2 Tijek ponaanja i promjene u snazi motiva koji su u podlozi tog ponaanjaIzvor: Prilagoeno iz Cognitive Control of Action, D. Birch, J. W. Atkinson i K. Bongort, in Cogni-tive View of Human Motivation, B. Weiner (Ed.) (pp. 71-84), 1974, New York: Academic Press.

UVOD

13

Postoje razliite vrste motivacijeMnogi ljudi smatraju motivaciju jedinstvenim konceptom. Kljuna karakteristika moti-

vacije je njena koliina ili razina intenziteta. S obzirom na ovo popularno stajalite, jedino pitanje vezano uz motivaciju je koliko? Kao jedinstveni ili unitarni koncept motivacija varira od nikakve do male, preko umjerene koliine, do visoke i do iznimno velike koliine. Ljudi u praksi (uitelji, rukovoditelji, treneri) sukladno tome usmjeravaju panju na vjeno pitanje: Kako jaati motivaciju kod studenata, zaposlenika, sportaa?

Suprotno tome, neki motivacijski teoretiari sugeriraju da postoji nekoliko vanih tipova motivacije (Ames, 1987; Ames i Archer, 1988; Atkinson, 1964; Condry i Stokker, 1992; Deci, 1992a). Npr. intrinzina motivacija je razliita od ekstrinzine (Ryan i Deci, 2001). Motivacija za uenje je razliita od motivacije usmjerene na rezultat (Ames i Archer, 1988). Motivacija za postignue je razliita od motivacije za izbjegavanje neuspjeha (Elliot, 1997). Drugim rijeima, ljudska bia su motivacijski sloena (Vallerand, 1997).

Ako pogledate sportaa kako vjeba, studenta kako ui, zaposlenika kako radi i lije-nika kako se brine o pacijentu, vidjet ete varijacije u intenzitetu njihove motivacije. No podjednako je vano uoiti uzroke - zapitati se zato sporta vjeba, zato student ui, zato zaposlenik radi i zato lijenik prua pomo. Skretanje panje na vrstu motivacije neke osobe je vano zato to neke vrste rezultiraju kvalitetnijim iskustvima, povoljnijim rezultatima i psiholoki zdravijim ishodima nego druge vrste motivacije. Na primjer, uenici koji ue zbog intrinzine motivacije (koja se oituje u interesu, znatielji), kreativniji su i pokazuju pozitivnije emocije nego uenici koji su ekstrinzino motivirani (nagradama ili postavljenim rokovima; Deci i Ryan, 1987). U situacijama postignua, uenici iji je cilj postii uspjeh (Cilj mi je dobiti odlinu ocjenu) dramatino nadmauju podjednako sposobne uenike kojima je cilj izbjei neuspjeh (Cilj mi je ne dobiti jedinicu; Elliot, 1999). esto se u koli punoj uenika, bolnici punoj lijenika i timu sportaa koji naporno treniraju ljudi ne razlikuju toliko mnogo u razini, ve vrsti odnosno kvaliteti motivacije.

Emocije takoer pokazuju da motivi ne variraju samo u intenzitetu ve i vrsti. Npr. osoba koja je vrlo ljuta ponaa se dosta drukije od osobe koja je vrlo uplaena. Obje su visoko motivirane i vano je koliko?, ali koja vrsta (emocije) je podjednako vano pitanje koje takoer treba uzeti u obzir. Stoga potpuna motivacijska analiza ponaanja daje odgovor na oba pitanja: Koliko? Koja vrsta? Iskustvo vas je ve vjerojatno nauilo da je koliko bitno; sljedeih 15 poglavlja ilustrira da je vrstu podjednako vano uzeti u obzir.

Motivacija ukljuuje i tendenciju pribliavanja i izbjegavanjaOpenito govorei, ljudi dre da je bolje biti motiviran nego nemotiviran. I zaista, dva

najee postavljena pitanja o motivaciji jesu: Kako se mogu motivirati da radim bolje (ili vie)? ili Kako mogu motivirati nekog drugog da radi bolje (ili vie)? Oito je kako je mo-tivacija stanje koje ljudi ele postii i kod sebe samih i kod drugih.

Problem je u tome to nekad dobijemo upravo ono to elimo. No, zapravo, nekoliko motivacijskih sustava je po svojoj prirodi averzivno bol, glad, stres, strah, nesklad, anksi-oznost, pritisak, bespomonost itd. Motivacijska stanja nas zaista pripremaju za koritenje okolinskih mogunosti i za poboljanje naih ivota. Mi imamo mnogo takvih motiva koji


14

nas na to pripremaju (npr. interes, nada, radost, motivacija za postignue, samoaktualiza-cija). No neka nas druga motivacijska stanja pripremaju na izbjegavanje averzivnih, ugro-avajuih situacija i situacija koje pobuuju anksioznost. Motivi koji privlae panju poput anksioznosti i napetosti, smetaju nas dok im ne posvetimo panju i sukladno tome prila-godimo nae ponaanje. Najee je sluaj da vea uzrujanost dovodi do vee promjene (Kimble, 1990, str. 36).

Ljudska bia su znatieljne, intrinzino motivirane ivotinje koje trae uzbuenja i imaju ciljeve i planove za vlastitu tenju k savladavanju izazova, razvoj bliskih interpersonalnih odnosa, pribliavanje privlanim poticajima te psiholokom rastu i razvoju. Meutim, to-no je i da su ljudi esto pod stresom, frustrirani, nesigurni, pod pritiskom, uplaeni, u boli, deprimirani i nailaze na averzivne situacije od kojih ele pobjei. I ne samo to - ljudi esto, moda ak i veinu vremena, osjeaju ova pozitivna i negativna motivacijska i emocionalna stanja u isto vrijeme. Da bi se optimalno prilagodili, ljudska bia imaju motivacijski reper-toar koji sadri podjednako mnogo averzivnih motiva, koji su u osnovi izbjegavanja, kao i pozitivnih motiva, koji se nalaze u osnovi prilazeeg ponaanja.

Prouavanje motivacije otkriva to ljudi eleIstraivanje motivacije otkriva zato ljudi ele sve to to ele. Takoer otkriva to ljudi

ele doslovno, otkriva sadraje ljudske prirode. Podruje prouavanja motivacije i emocija odnosi se na sve ono emu se nadamo, za ime eznemo, to elimo, to trebamo ili ega se bojimo. Istrauju se pitanja poput onoga jesu li ljudi po prirodi dobri ili zli, prirodno aktivni ili pasivni, prijateljski raspoloeni ili agresivni, altruistini ili egocentrini, imaju li slobodu izbora ili su determinirani biolokim zahtjevima te imaju li intrinzinu tendenciju rasta i samoaktualizacije.

Teorije motivacije otkrivaju to je zajedniko u tenjama svih ljudskih bia, identifici-rajui to je zajedniko ljudima razliitih kultura, razliitih ivotnih iskustava i razliitog genskog naslijea. Svi mi osjeamo psiholoke potrebe kao to su glad, e, seks, bol. Svi mi nasljeujemo bioloke dispozicije kao to je temperament i neuralni krugovi u mozgu veza-ni uz ugodu i averziju. Svima nam je zajedniki mali broj osnovnih emocija i svi osjeamo ove emocije pod istim uvjetima, poput osjeaja straha kada smo ugroeni ili uznemirenosti nakon gubitka neega ili nekoga tko nam je vrijedan. Svi smo mi u interakciji s istom kon-stelacijom potreba dok istraujemo svoja okruenja, razvijamo kompetencije, usavravamo vjetine i njegujemo blisku privrenost onima koje volimo. Svi smo mi hedonisti (prilazimo uitku, izbjegavamo bol), ali ini se da uitak, blagostanje i osobni rast elimo jo vie (Se-ligman i Csikszentmihalyi, 2000).

Teorije motivacije otkrivaju i motive nauene kroz nae vlastito iskustvo. Na primjer, kroz nae osobno jedinstveno iskustvo, uimo uvjerenja o naim sposobnostima, oekivanja o izvedbi, naine objanjavanja uspjeha i neuspjeha, vrijednosti, osobne aspiracije, vlastiti pojam o sebi itd. Ovi naini energiziranja i usmjeravanja naeg ponaanja proizlaze iz oko-linskih, razvojnih, drutvenih i kulturalnih sila [npr. poticaji, potkrepljivai, modeli (soci-jalnih) uloga, drutveno inspirirano mogue ja, kulturalne uloge]. Prouavanje motivacije nam stoga daje informaciju koji dio htijenja i elje proizlazi iz ljudske prirode, ali i koji dio proizlazi iz osobnog, drutvenog i kulturalnog uenja.

UVOD

15

Da bi se razvijala, motivacija treba podupirue uvjeteMotivacija neke osobe ne moe se odvojiti od drutvenog konteksta u kojem se nalazi. To

npr. znai da na motivaciju djeteta snano utjee drutveni kontekst koji ine njegovi rodite-lji, dok je motivacija uenika pod snanim utjecajem drutvenog konteksta koji ini njegova kola. Isto bi se moglo rei i za motivaciju sportaa koja je pod utjecajem trenera, pacijenata pod utjecajem lijenika te graana pod utjecajem svoje kulture. Okolina moe podravati i njegovati, ali i zanemarivati i tetiti motivaciji djece, studenata, sportaa i sl. Ljudi okrueni drutvenim kontekstom koji podupire i njeguje njihove potrebe i nastojanja pokazuju znatno veu vitalnost, doivljavaju osobni rast i vie napreduju nego oni koji se suoavaju s drutve-nim zanemarivanjem i frustracijom (Ryan i Deci, 2000a). Prepoznajui ulogu koji socijalni kontekst ima u motiviranju i dobrobiti ljudi, istraivai motivacije pokuavaju primijeniti motivacijska naela tako da omogue to blagotvorniji razvoj ljudske motivacije.

etiri podruja primjene motivacijskih naela posebice su istaknuta u ovoj knjizi:

obrazovanje

rad

sport i vjebanje

terapija

U obrazovanju se razumijevanje motivacije moe primijeniti kako bismo unaprijedili angaman uenika na predavanju i kako bismo jaali motivaciju za razvijanje talenata, kao to je npr. talent za glazbu. Osim toga, razumijevanje motivacijskih principa pomae i educiranju nastavnika. Njima je korisna informacija o tome kako mogu stvoriti podupiruu klimu u uionici koja bi bila takva da njeguje i razvija potrebe i interese uenika i studenata. Na poslu se razumijevanje motivacije moe primijeniti u svrhu poboljanja produktivnosti i zadovoljstva zaposlenika, izgradnje povjerenja, ovladavanja stresom. Pomae strukturira-nju posla na nain da se radnicima prui optimalna razina izazova, raznovrsnosti i pove-zanosti sa suradnicima. Razumijevanje motivacije ima viestruku primjenu i u sportu u nastojanju da se utvrde razlozi zbog kojih mladi sudjeluju u sportu, osmisle programi koji bi promovirali dugorono vjebanje ili da se predvia utjecaj faktora poput interpersonalne kompeticije, povratne informacije o izvedbi te postavljanja ciljeva glede neije izvedbe (rezul-tata). U terapiji se razumijevanje motivacije moe primijeniti u svrhu poboljanja mentalne i emocionalne dobrobiti, izgraivanja optimizma, razvoja zrelih obrambenih mehanizama. Pomae objasniti i paradoksalnu pojavu da napori mentalne kontrole tako esto zakazuju. Osim toga, skree panju na vanost kvalitete neijih interpersonalnih odnosa na motivaciju i mentalno zdravlje.

Ako promotrite roditelje, nastavnike, rukovoditelje, trenere i terapeute kako pokuavaju motivirati svoju djecu, studente, zaposlenike, sportae i klijente, zamijetit ete da nisu svi pokuaji uspjeni i da je zaista umjetnost motivirati druge. Isto se moe rei i za pokuaje da ovjek motivira sam sebe. Na primjer, odvojite malo vremena i pokuajte opaati emocije koje izraavaju djeca, studenti, zaposlenici, sportai i klijenti dok ih drugi motiviraju. Kada se ovjek uspjeno prilagodi i njihova se motivacijska stanja razvijaju, on izraava pozitiv-ne emocije kao to su radost, nada, interes i optimizam. No kada je ovjek preoptereen svojom okolinom i njegova motivacijska stanja oslabe, izraava negativne emocije poput


16

tuge, beznaa, frustracije i stresa. U poglavljima koja slijede, velik dio teksta bit e posveen praktinoj primjeni i umijeu motiviranja sebe i drugih.

Pitanje: Zato je ova informacija vana?Odgovor: Da bismo mogli zaista uspjeno objasniti zato ljudi rade ono to rade.

Objasniti motivaciju zato ljudi rade ono to rade nije jednostavno. Ljudi nemaju u sebi ugraen svojevrsni saetak svih moguih mo-tivacijskih teorija (Uinio je to zato to). No problem je u tome to ni mnoge teorije do kojih ljudi dolaze u pokuaju objanjavanja po-naanja esto nisu od velike pomoi. Iz razgovo-ra s ljudima u svakodnevnom ivotu, razgovora sa studentima u prvim tjednima predavanja o njihovim motivacijskim teorijama, prema savjetodavnim novinskim rubrikama, mogu se uoiti najpopularnije teorije kojima se ljudi priklanjaju:

Samopotovanje (engl. self-esteem) Poticaji Nagrade Pohvale

Na vrhu popisa motivacijskih teorija je podiza-nje samopotovanja. Na prvi pogled, samopo-tovanje zvui neto kao Pronaite nain da se ljudi osjeaju dobro glede sebe, i tada e se poe-ti dogaati dobre stvari. Hvalite ih, nagradite ih, dajte im kompliment, dajte im nagradu ili nekakav trofej; omoguite im nekakvu potvrdu da vrijede kao osobe i da je pred njima bolje sutra. No takva je strategija pogrena. Naime, praktiki nema empirijskih dokaza koji bi je potkrijepili (Baumeister i sur., 2003). Pedagoki psiholozi, na primjer, redovito dolaze do zaklju-ka da poveanje samopotovanja kod studenata ne rezultira poboljanjem u njihovu akadem-skom postignuu (Marsh, 1990; Scheier i Kra-ut, 1979; Shaalvik i Hagtvet, 1990). Bivi pred-sjednik Amerikog psiholokog drutva (APA) iao je ak tako daleko da je zakljuio kako ne postoje gotovo nikakvi dokazi da samopotova-nje uzrokuje bilo to (Seligman, prema Azar,

1994, str. 4). Samopotovanje ima odreenu vrijednost. Bilo bi smijeno nekome poeljeti da ima nisko samopotovanje. Problem je u tome to samopotovanje nije uzrona varijabla. Ono je zapravo efekt odraz toga kako nam ide u i-votu. To je barometar nae dobrobiti. Kada nam u ivotu ide dobro, samopotovanje raste; kada nam u ivotu ide loe, samopotovanje opada. No ovo je vrlo razliito od tvrdnje koja govori da je samopotovanje uzrok tome to nam u ivotu ide dobro. Kada razmiljamo o samopotovanju kao izvoru motivacije, inimo logiku pogre-ku u razmiljanju koja bi se metaforiki mogla opisati kao postavljanje koije ispred konja. Samopouzdanje je izraz, a ne uzrok motivacije. Samopotovanje je koija, a ne konj.No ako motivacija ne istjee iz spremnika vi-sokog samopotovanja, odakle onda motivacija dolazi? Kako ljudi uspijevaju u pokuajima da vie ue, da zaponu vjebati, da se ostave loih navika, da se odupru nekoj napasti, da prevla-daju snane impulse ili neumjerenu elju za ne-im poput zlouporabe alkohola, prejedanja, pu-enja, kockanja, kupovanja i za agresijom? Da bismo razumjeli izvore motivacije koji mogu uzrokovati ponaanje, pokuajte preusmjeriti panju sa samopouzdanja kao motivacijske te-orije prema teorijama nabrojenim u Tablici 1.5. To su teorije iji empirijski nalazi pokazuju da predstavljaju naine na koje ljudi mijenjaju svoje misli, osjeaje i ponaanja. Neke teorije naglaavaju podravanje potreba, druge istiu vanost njegovanja optimistinog i otpornog naina razmiljanja (kognicije). Nadalje, neke teorije utvruju uvjete koji promiu pozitivne emocije, dok ostale teorije govore o promilje-nom upravljanju poticajima i posljedicama. Stoga preporuam itatelju da daje prednost no-vim teorijama (one koje se oslanjaju na potre-be, kognicije, emocije i poticaje da bi objasnile zato ljudi rade ono to rade).

Zato radimo ono to radimoOKVIR br. 1

UVOD

17

Nita nije tako praktino kao dobra teorijaRazmislite kako biste mogli odgovoriti na motivacijsko pitanje tipa: Zato netko ulae

toliko napora i vremena u uenje? Da biste odgovorili na ovo pitanje, mogli biste poeti sa zdravorazumskom analizom (npr. Trudi se jer ima visoko samopouzdanje). Osim toga, mogli biste se sjetiti slinih primjera iz vaeg osobnog iskustva kada ste se jako trudili i mogli biste generalizirati to iskustvo na ovu posebnu situaciju (npr. Zadnji put sam tako naporno uio/la, kada sam idui dan imao/la veliki ispit.). Trea bi strategija mogla biti - pronai strunjaka za tu temu i pitati ga (npr. Moja susjeda je iskusna nastavnica, pitat u je to misli zato netko tako mnogo ui.). Ovo su sve zadovoljavajui i informativni izvori za po-mo u odgovaranju na motivacijska pitanja, no kao jo jedan izvor odgovora na motivacijska pitanja slui nam dobra teorija.

Teorija se odnosi na skup varijabli (npr. samoefikasnost, ciljevi, trud) i veze za koje se pretpostavlja da postoje meu tim varijablama (npr. jaka vjerovanja o samoefikasnosti ohra-bruju ljude da postave ciljeve; jednom kad su postavljeni, ciljevi podupiru ulaganje truda u

Tablica 1.5 Dvadeset i etiri teorije u prouavanju motivacije i emocija (s referencama)

Motivacijska teorija Izvor za daljnje informacije

Motivacija usmjerena na postignue Elliot (1997)Pobuenost Berlyne (1967)Atribucija Weiner (1986)Kognitivna disonanca Harmon-Jones i Mills (1999)Kognitivna evaluacija Deci i Ryan (1985a)Teorija diskretnih emocija Izard (1991)Nagon Bolles (1975)Dinamika akcije ili ponaanja Atkinson i Birch (1978)Effectance motivation Harter (1981)Razvoj ega Loevinger (1986)Teorija oekivanja Vroom (1964)Hipoteza o facijalnom feedbacku Laird (1974)Optimalno iskustvo (flow) Csikszentmihalyi (1997)Postavljanje ciljeva Locke i Latham (2002)Nauena bespomonost Peterson, Maier i Seligman (1993)Suprotni proces Solomon (1980)Pozitivni afekt Isen (1987)Psihodinamika Westin (1998)Teorija reaktancije Wortman i Brehm (1975)Samoaktualizacija Rogers (1959)Samoodreenje Ryan i Deci (2000a)Samoefikasnost (self-efficacy) Bandura (1997)Traenje uzbuenja Zuckerman (1994)Stres i noenje sa stresom* (coping) Lazarus (1991a)


18

neku aktivnost). Teorije pruaju konceptualni okvir za interpretaciju opaenih ponaanja i slue kao intelektualni mostovi koji povezuju motivacijska pitanja i probleme sa zadovo-ljavajuim odgovorima i rjeenjima. Imajui teoriju motivacije na umu, istraiva prilazi pitanju ili problemu prema sljedeem naelu: U skladu s teorijom postavljanja ciljeva, ra-zlog zbog kojeg netko tako mnogo ui je. Kako budete iitavali stranice svakog poglavlja i budete se upoznavali sa svakom motivacijskom teorijom, razmislite o njenoj korisnosti u objanjavanju motivacijskih pitanja koja vas najvie zanimaju.

Tablica 1.5 uvodi nas u 24 motivacijske teorije koje se pojavljuju u narednim poglavljima. Teorije su nabrojene iz dva razloga. Prvo, popis slui kao uvod u ideju da je sr motivacijske analize ponaanja upravo u njenim teorijama. Umjesto da bude suhoparna i apstraktna igraka znanstvenika, dobra teorija je najpraktiniji, iskoristivi alat za rjeavanje problema s kojima se susreu studenti, nastavnici, zaposlenici, poslodavci, rukovoditelji, sportai, tre-neri, roditelji, terapeuti i klijenti. Da parafraziramo Kurta Lewina, nita nije tako praktino kao dobra teorija. Teorija moe posluiti kao koristan vodi za rjeavanje problema.

Drugo, popis teorija moe posluiti za praenje vaeg napredovanja u procesu upoznava-nja sa suvremenim motivacijskim istraivanjima. U ovom trenutku, vjerojatno ete prepo-znati vrlo malo teorija navedenih u tablici. Meutim, vae e poznavanje teorija biti sve bolje iz tjedna u tjedan. Za nekoliko e vam mjeseci teorije nabrojene u Tablici 1.5 biti poznatije. U tom sluaju moete biti sigurni da vae razumijevanje motivacije i emocija postaje sve finije i potpunije. Ako dobro poznajete motivacijske teorije, dobro ete poznavati i motivaciju.

SAIMANJE: OKVIR ZA RAZUMIJEVANJE PROUAVANJA MOTIVACIJE

Jedan od naina integracije vjenih pitanja, predmeta prouavanja i izraza motivacije saet je na Slici 1.3. Prethodni (antecedentni) uvjeti utjeu na postojee motivacijsko stanje neke osobe. Nadalje, jaanje i slabljenje neijeg motivacijskog stanja stvara osjeaj da se neto eli . Taj osjeaj se izraava kroz vie ili manje energino i prema cilju usmjereno ponaanje, kroz razliite fizioloke pokazatelje i samoiskazom.

Razmislite o nekoliko slikovitih primjera. Sati deprivacije od hrane (prethodni uvjet) naknadno e uzrokovati pad razine glukoze u plazmi (promjena u fiziolokoj potrebi), to e biti reprezentirano u svijesti kao osjeaj gladi i osjeaj elje za jelom. To nadalje energizira i usmjerava posljedino ili konzekventno ponaanje, fiziologiju i samoizvjetavanje odnosno samoiskaze. Slino tomu, pozitivna povratna informacija nakon to je netko dobro obavio posao (prethodni uvjet) pogoduje pojavljivanju osjeaja kompetentnosti i podupire elju za poboljanjem. To zatim dovodi do poveavanja ustrajnosti, smiruje fizioloke reakcije i po-praeno je samoiskazima tipa Ovo je zabavno. Slino tome, osobna ugroenost (prethodni uvjet) moe pojaati strah (emocija) te osjeaj elje za bijegom i zatitom samoga sebe, to nagovjetava ponaanje (bijeg), fiziologiju (otkucaj srca) i samoiskaze (o zabrinutosti, ner-vozi) osobe.

Ovaj saeti model (Slika 1.3) ilustrira kako motivacijski psiholozi odgovaraju na vjena motivacijska pitanja. Drugim rijeima, model identificira uvjete pod kojima motivi jaaju i slabe (pod utjecajem prethodnih uvjeta), ilustrira sadraje motivacijskih istraivanja (potre-be, kognicije, emocije) i ilustrira kako se promjene u motivaciji izraavaju prema van (po-naanje, fiziologija, samoiskazi). Zadatak teorije je utvrditi na koji nain ovi procesi djeluju

UVOD

19

zajedno kako bi se objasnio neki specifini motivacijski fenomen. Osnovna svrha svake od teorija navedenih npr. u Tablici 1.5 je objasniti kako model na Slici 1.3 funkcionira u odnosu na neki posebni motiv (npr. postignue, pobuenost, atribucija).

SAETAKPut k razumijevanju motivacije i emocija poinje postavljanjem vjenog pitanja: to uzrokuje

ponaanje? Ovo openito pitanje priziva specifinija pitanja, odnosno osnovne probleme koji se trebaju rjeavati kroz prouavanje motivacije: to pokree ponaanje? Kako se ponaanje s vreme-nom odrava? Zato je ponaanje usmjereno prema nekim ishodima, a udaljeno od nekih drugih? Zato se smjer ponaanja mijenja? Zato ponaanje prestaje? to odreuje intenzitet ponaanja? Zato se osoba u odreenoj situaciji ponaa na jedan nain, dok se drugi put ponaa drukije? Kakve su razlike u motivaciji meu pojedincima i kako dolazi do tih razlika?

Podruje prouavanja motivacije odnosi se na one procese koji daju ponaanju energiju i smjer. Razlikujemo etiri vrste procesa koji mogu ponaanju dati intenzitet i svrhu, tj. energiju i smjer potrebe, kognicije, emocije i vanjski dogaaji. Potrebe su stanja unutar osobe koja su kljuna i neophodna za odravanje na ivotu, ali i za rast i dobrobit. Kognicije kao vjerovanja, oekivanja i slika o sebi, jesu mentalni dogaaji koji predstavljaju prilino trajne naine razmiljanja. Emocije su kratkotrajni, subjektivno-fizioloko-funkcionalno-ekspresivni fenomeni koji organiziraju osjea-je, fiziologiju, svrhu i izraze u koherentni odgovor na nekakav okolinski uvjet, kao to je prijetnja. Vanjski dogaaji su poticaji iz okoline koji energiziraju i usmjeravaju ponaanje prema dogaajima koji nagovjetavaju pozitivne posljedice, a udaljavaju od onih dogaaja koji nagovjetavaju nega-tivne posljedice.

I nazonost i intenzitet motivacije mogu se izraziti na tri naina: ponaanjem, fiziologijom i samoiskazima. Razlikujemo sedam aspekata motiviranog ponaanja: napor (trud), latencija, ustraj-nost, izbor, vjerojatnost odgovora, facijalna ekspresija i tjelesne geste. Psihofizioloka stanja odra-avaju aktivnost sredinjeg ivanog i hormonskog sustava te pruaju podatke za zakljuivanje

Slika 1.3 Okvir za razumijevanje prouavanja motivacije


20

o biolokim osnovama motivacije i emocija. Intervjuom ili upitnikom dobivamo samoiskaze ili samoprocjene motivacijskih stanja. Sva ova tri naina izraavanja motivacije mogu biti od pomoi pri zakljuivanju o motivaciji, ali istraivai se vie oslanjaju na ponaajne i fizioloke mjere, a samo neznatno na samoiskaze.

Kroz prouavanje motivacije provlae se sljedee teme: 1) motivacija koristi adaptaciji, 2) motivi utjeu na ponaanje usmjeravajui panju, 3) snaga motiva se s vremenom mijenja i utjee na tijek ponaanja, 4) postoje razliite vrste motivacije, 5) motivacija ukljuuje i tendenciju pribliavanja i izbjegavanja, 6) prouavanje motivacije otkriva to ljudi ele, 7) da bi se razvijala, motivacija treba podupirue uvjete, i 8) nita nije tako praktino kao dobra teorija. Ovi principi su vani jer daju sveobuhvatnu perspektivu za ujedinjavanje razliitih pretpostavki, hipoteza, gledita, teorija, nalaza i primjena nalaza iz motivacijskih istraivanja u koherentno, zanimljivo i praktino podruje prou-avanja. Opi okvir za razumijevanje motivacijskog fenomena u poglavljima koja slijede, prikazan je na Slici 1.3.

UVOD

21

Documents

1. - Naklada Slap emocije 1.pdf · Što je motivacija? Što je emocija? Naravno, jedan od razloga za čitanje ove knjige jest pronaći odgovore na ova pitanja. No, jedan od načina