UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITIKIH NAUKA

RAZVOJ I ULOGA MEDIJA U GLOBALIZACIJSKIM PROCESIMA(Istraivaki rad)

Kandidat: Haris HondoMentor: prof.dr. Devad TermizIndeks br:

SARAJEVO, februar 2012.SADRAJ:UVODNE NAPOMENE3I.NACRT NAUNE ZAMISLI51. FORMULACIJA PROBLEMA61.1.Osnovni hipotetiki stavovi61.1.1.Opti hipotetiki stav problemu61.1.2.Hipotetiki stav o strukturi problema61.1.3.Hipotetiki stav o funkcijama problema71.1.4.Hipotetiki stav o vezama i odnosima71.2.Nauni i drutveni znaaj istraivanja i vrste istraivanja71.2.1.Nauni znaaj istraivanja81.2.2.Drutveni znaaj istraivanja81.2.3.Rezultati dosadanjih istraivanja8II.ODREENJE PREDMETA ISTRAIVANJA102.1.Teorijsko odreenje predmeta istraivanja112.1.1.Postojea nauna saznanja o predmetu istraivanja122.1.2.Definicije osnovnih bitnih pojmova122.2.Operacionalno odreenje predmeta istraivanja132.2.1.inioci sadraja predmeta istraivanja142.2.2.Vremensko odreenje predmeta istraivanja142.2.3.Prostorno odreenje predmeta istraivanja142.2.4.Disciplinarno odreenje predmeta istraivanja15III.CILJEVI ISTRAIVANJA153.1.Nauni ciljevi istraivanja163.1.1.Nauna deskripcija163.1.2.Nauna eksplikacija163.1.3.Nauna prognoza kao nauni cilj163.2.Drutveni ciljevi istraivanja16IV.HIPOTEZE I INDIKATORI174.1.Generalna hipoteza184.2.Posebne hipoteze184.3.Pojedinane hipoteze184.4.Indikatori18V.NAIN ISTRAIVANJA195.1.Osnovne metode naunog saznanja205.2.Openaune metode205.3.Metode prikupljanja podataka20VI.NAUNA I DRUTVENA OPRAVDANOST ISTRAIVANJA216.1.Nauna opravdanost istraivanja216.2.Drutvena opravdanost istraivanja22VII.PRILOZI23Prilog I: Literatura23

UVODNE NAPOMENE

Ako nabrojite sve svoje dnevne aktivnosti u kojima uestvuju i mediji, primijetit ete da se najvei dio ivota svakodnevno odvija uz upotrebu medija. Bilo da je koritenje medija glavna aktivnost na koju se potpuno koncentriete, na primjer kad odete u kino, gledate ili sluate prijenos fudbalske utakmice ili piete e-mail prijatelju preko kompjutera ili mobitela, ili u vonji gradom nesvjesno primjeujete velike reklame, teko e vam biti nai dan u godini u kojem niste uopte koristili medije. Prisutnost medija danas je toliko uobiajena da se moemo zapitati kako je izgledalo drutvo u kojem mediji nisu postojali.Nezaustavljivi razvoj tehnologije uzrok je velikih promjena na drutveno ekonomskoj razini, a one se, izmeu ostaloga, imaju uticaj i na razvoj i promjene unutar medijske industrije. Tehnolokim dostignuima omoguen je razvoj novoga multimedijskog okruenja koje pritom rui tradicionalne granice koje su postojale izmeu telekomunikacija, audiovizualne industrije i informatike. Ovakvim razvojem ponajvie su profitirali pluralizam i raznolikost medija, a omoguenom interakcijom pojedinac prestaje biti pasivni korisnik medijskih sadraja. Zbog ubrzanja procesa proizvodnje sadraja i usluga, medijsko trite postalo je izrazito kompetitivno, sve vea ponuda specijalizovanih sadraja rezultirala je izraenom fragmentacijom publike.[footnoteRef:2] Navedene promjene odrazile su se kako na komercijalne medije tako i na javni servis ija je programska ponuda bitno izmijenjena. [2: http://www.med-dij.com ]

Onoga trenutka kada su mediji krenuli globalno zauvijek je promijenjena svijetska historija. Stoga priu o medijima ne moemo zapoeti, a da je ne poveemo sa globalizacijskim procesima budui je ve ezdesetih godina prologa vijeka poznati ameriki teoretiar medija Marshal McLuhan nadolazeim generacijama nagovijestio stvaranje globalnoga sela.[footnoteRef:3] [3: Ibidem]

Ta je McLuhanova paradigma svakako jedna od najpoznatijih i najee citiranih, no njezin je znaaj takoer i u nainu na koji ju je taj ameriki profesor formulisao. Sam McLuhan primjeuje lingvistike promjene kada se govori o medijima te stoga preuzima reklamni slogan za nosioca svoje pisane i izgovorene poruke. Taj se trend, i nakon McLuhanovoga vremena, nastavio snano razvijati. U umjetnosti reklamu i njezinu poruku do vrhunca je proslavila Cambelova limenka juhe koju je umjetniki osmislio Andy Worhol. Reprodukcija fotografije Merlin Monroe istoga autora, strip koji oponaa malene takice televizijskoga ekrana samo su neki od indikatora koliko su novi mediji, a pri tomu mislim na razvoj televizije, snano utjecali na zapadni kapitalistiki svijet. Uz pravo i dravu, slobodu i demokraciju, mediji postaju neizostavni nositelji zapadne kulture.[footnoteRef:4] [4: http://www.med-dij.com]

Medij (od latinskog medius srednji, koji je izmeu) je u svojem prvom znaenju (u jednini) posrednik, onaj putem kojega se prenosi komunikacija.[footnoteRef:5] U tom znaenju medij moe biti i osoba no najee su to materijalni ili fiziki nositelji komunikacije, na primjer papir ili radiovalovi. Nama prikladna definicija medija (engl. media ili medium) kae da je to svaki nain, posredovanje ili sredstvo, a posebno nain komunikacije koji dosee optu javnost i sadri reklame.[footnoteRef:6] Masovni mediji su institucije koje zadovoljavaju potrebu drutva za javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici drutva. Masovna komunikacija kao drutveni proces i potreba institucionalizirana je u masovnim medijima. [5: http://bs.wikipedia.org] [6: Ibidem]

I. NACRT NAUNE ZAMISLI1. FORMULACIJA PROBLEMA1.1. Osnovni hipotetiki stavovi1.1.1. Opti hipotetiki stav problemu . . , . . . . , . , . , , , , , , .

Mediji u savremenim drutvima igraju znaajnu i nezamjenjivu politiku ulogu koja se, izmeu ostalog, sastoji iz interpretacije politiko ekonomskih odnosa, komunikacionog povezivanja drutvenih podsistema vlasti, politiara i graana; predstavljanja ideja, interesa i statusa drutvenih grupa, pokretanja i voenja javnih rasprava itd.[footnoteRef:7] Danas su mediji jedna od najveih industrijskih grana u svijetu, pa se u kontinuitetu otvaraju pitanja njihove prave uloge u javnom ivotu. Civilno drutvo uvijek karakterie mnotvo institucija nezavisnih od drave i vlasti, posredstvom kojih se izraavaju prvenstveno interesi graana, pa je logino da graanska priroda medija, treba da bude nesporna. Ona prvenstveno mora da proizilazi iz jedne od osnovnih medijskih funkcija potpunog i blagovremenog informisanja graana o dogaajima i procesima u datom drutvu i njegovom okruenju. Mediji moraju biti jednako dostupni svim subjektima i biti svjedok svih drutvenih dogaaja. [7: omski Noam: Kontrola medija, Rubikon 2008. godine ]

Globalizacijaoznaava dinamino - ekonomski,politikiikulturni proces koji je omoguen brzim razvojem na podruijima transporta i komunikacija, a koji je esto voen eljom velikih korporacija za osvajanjem novih trita.[footnoteRef:8] [8: http://bs.wikipedia.org ]

1.1.2. Hipotetiki stav o strukturi problema

, , . , , . : . , , . , , , .

Strukturu problema prije svega ini tenja za novcem po svaku cijenu, to slabi demokratski potencijal jednog drutva, dominantna uloga medija iz domena javnog interesa se gubi, modifikuje se uloga publike kao kritiara i komentatora. Predominacija interesa politikih i ekonomskih, tj. dominacija moi kao globalna vertikala medija, praena nematovitom propagandom i podsticanjem straha od raznih oblika kriza su opta mjesta medijske industrije. Savremena globalizacija, izmeu ostalog, karakteristina je po intenzivnoj razmjeni informacija i irenju informatikih mrea prepoznatih po kontinuiranom usavravanju medijskih tehnologija, televizije, radija i interneta. Globalizacija medija na vrlo efikasan i brz nain sve vie potiskuje razliite kulture. U sutini umjesto prednosti globalne strategijske povezanosti, kooperacije i integracije drava, naroda i kultura, na sceni je itav aspekt protivurjenih negativnih fenomena, koji svoje obiljeje, uticaj potiranjem istinskog sutinskog pluralizma, imaju u medijima.[footnoteRef:9] [9: Pluralizam je doktrina i praksa koja priynaje postojanje rayliitih drutvenih, kulturnih, politikih, vjerskih i drugih interesa i ideja te njihovo pravo da se slobodno oituju i organizuju. (http://www.dekada.org )]

1.1.3. Hipotetiki stav o funkcijama problemaPravac u kojem se kree globalna medijske produkcija obiljeen je naruavanjem privatnosti, raznim oblicima nasilja i mnogobrojnim formatima razliitih show-a i reality emisija, koji negativno utiu na medijsku pismenost. Realnost globalizacije medija kao reakcija na ovakvu medijsku ponudu je avantura virtuelnog socijalnog agregata.[footnoteRef:10] Sve navedeno, bez dileme, dovodi u izazov novinarsku profesiju (budunost, obuku, etiki kodeks), slobodu prenoenja informacija, povjerenje u novinare, i svakako razvoj informativno politikih pisanih medija od opteg interesa. Postmoderni urnalizam svakako poveanjem broja medija ne uveava porast slobode izraavanja i slobode informisanja. Medijske institucije ine medijski sistem koji se razvija pod uticajem specifinih politikih okolnosti u svakoj zemlji (politike strukture i kulture) i temeljem normativnih oekivanja ugraenih u zakonodavni okvir kojim je regulisan medijski sistem (na primjer, razliita oekivanja od sadraja emitovanog programa za javne i komercijalne televizije te za tampu). Medijski sistem je skup svih masovnih medija u odreenoj dravi ili na nekom teritoriju.[footnoteRef:11] Medijski sistem prvenstveno je nacionalan, tj. definisan i ogranien politikim granicama drave u kojoj se razvija. Granini je sluaj, na primjer, evropski medijski sistem, jer Evropska unija nije drava, ali je asocijacija koja tei harmonizaciji odreenih podruja, ukljuujui elemente medijskog sektora. U evropskom medijskom sistemu zajednike su temeljne vrijednosti slobode izraavanja i protoka informacija. [10: http://www.med-dij.com] [11: http://www.med-dij.com]

1.1.4. Hipotetiki stav o vezama i odnosimaEvidentno je postojanje uzrono posljedinih veza izmeu medija i globalizacijskih procesa, njihovog meusobnog ispreplitanja i uticaja.

1.2. Nauni i drutveni znaaj istraivanja i vrste istraivanja

1.2.1. Nauni znaaj istraivanjaNauni znaaj istraivanja proizilazi iz potrebe za sprjeavanjem uticaja globalnih medijskih korporacija. Globalne medijske korporacije zavladale su svijetom osvajajui u trci za profitom i najmanja trita. Danas u svom vlasnitvu imaju razliite oblike biznisa, te svoj viak kapitala iz vie razloga usmjeravaju na medijsko trite. Plasiranje informacija iz ovih sistema, nije primarno u funkciji javnog interesa ve, definitivno, ekonomskog i politikog. Danas je glavni i najvei problem pluralizmu i raznolikosti medija negativni fenomen medijske koncentracije. Ovaj fenomen se ubrzano iri na cijeli svijet, i kao takav postaje prepreka principima slobodnog izraavanja i demokratskog razvoja. irenje medijskih kompanija istovremeno kroz nove vlasnike odnose uspostavlja i nove vrijednosne poretke tj. sadraj kulturolokih obrazaca programskih sadraja uglavnom amerikih proizvoda (serije, filmovi, muzika). Za male drave i njihove kulture opasnost od medijske koncentracije je dosta velika. Nemogunost uspostavljanja pluralistike i trino konkurentske industrije, uz nedovoljnu regulaciju, dovodi do posve novog oblika medijskog neokolonijalizma.[footnoteRef:12] Dodatno optereenje je i u injenici da vlasnici takvih medija posjeduju i nove medije, tako da je prostor za pluralnost slobode izraavanja ozbiljno dovedena u iskuenje. [12: http://www.dekada.org]

1.2.2. Drutveni znaaj istraivanjaRezultati istraivanja predmetne pojave e koristiti brojnim strunjacima u daljnjim analizama i istraivanjima pitanja odnosa medija i globalizacijskih procesa, te podstai razvoj svijesti drutva o vanosti izuavanja ovoga odnosa, njihove povezanosti I uticaja na svjetski informacijski poredak. Shodno tome, istraivanje e znaajno doprinijeti fondu nauno - teorijskog saznanja o onim pristupima i instrumentima koji se ve sada prepoznaju kao tradicionalni strategijski instrumenti.

1.2.3. Rezultati dosadanjih istraivanjaSnaan rast i razvoj medijskog kapitala te njegova tendencija prema stvaranju kompleksne globalne mree jakih medijskih kua u svijetu, vrlo je rano potaknuo iroku raspravu o uticaju i ulozi medija u globalizacijskim procesima. S obzirom na veliinu i korporativne karakteristike dominantnih svjetskih medijskih kua, ve se tokom '70-ih godina prolog vijeka otvorila javna rasprava o njihovom uticaju na lokalne medije i njihovom uticaju na kulturu. Kroz deklaracije razliitih svjetskih organizacija, kao to su Ujedinjeni Narodi (UN) ili UNESCO, uli su se zahtjevi zemalja Treeg svijeta za uspostavom novog informacijskog i komunikacijskog poretka koji bi omoguio ravnoteu izmeu tehnoloki i infomacijski razvijenijih i onih manje razvijenih zemalja.[footnoteRef:13] Rasprava je u poetku bila usmjerena prema pitanju slobodnog protoka informacija. Svjetskim medijskim kuama pripisivan je monopol nad protokom informacija u zemljama u razvoju, a njihova izvijea, tvrdili su predstavnici zemalja Treeg svijeta, ocrtavaju kulturne i ekonomske interese vladajue elite razvijenih industrijaliziranih (zapadnih) zemalja.[footnoteRef:14] Provedena su mnoga istraivanja, a jedno od poznatijih je provedeno u 29 zemalja, 1979. godine, za UNESCO, od strane Foreign Images a. Prema ovom istraivanju koje predstavlja same poetke istraivanja o odnosu medija i globalizacijskih procesa, uticaj medijskih kua i novinskih agencija na vijesti je i dalje enorman. Nacionalne agencije imaju prednost pred stranim agencijama, no provjera tanosti podataka gotovo je nemogua. [13: Tomi Zoran: Osnove politikog komuniciranja, Poslovne komunikacije Mostar, 2005. godine] [14: Ibidem]

esto se agencijske vijesti uzimaju zdravo za gotovo, a zabrinjava slinost dananje domae informativne scene sa odlomkom UNESCO-ve studije: injenica da je novinskim agencijama potreban neprekidan dotok informacija koje e publika ocijeniti vrijednima da se objave ima, izmeu ostalih, i tu posljedicu da je, primjerice, u zemljama u razvoju izvjetavanje izoblieno i prilagoeno ukusima urbanog stanovnitva i elitnih krugova. Izvjetavanje iz ruralnih podruja koliinski je beznaajno. Agencije sakupljaju vijesti najradije na mjestima na kojima se oekuje neprekidan dotok informacija, tj. preferiraju se elite, koje, prema definiciji proizvode vijesti. injenica da se velika panja posveuje pripadnicima elite pridonosi tomu da politiko deavanje u naelu postaje vidljivo u ponaanju utjecajnih osoba. Uobiajen oblik pribavljanja vijesti istodobno znai da izostaje dublja analiza drutvenih deavanja. Neposveivanje panje dugotrajnim drutvenim deavanjimaa moe dovesti do svojevrsne praznine u strukturnoj osvijetenosti. Ako agencije ocijene da neka vijest nije vrijedna objavljivanja, onda izostaje svijest o tome da konkretna pojava predstavlja problem. Takoer najee nije mogue provjeriti istinitost vijesti. U sluaju da zakau drugi informacijski izvori (diplomacija, tajna sluba) to moe dovesti do potpuno krivih procijena. [footnoteRef:15] Zahtjev za novim informacijskim poretkom, u kojemu e protok informacija biti slobodan ali i uravmoteen, vrlo brzo je pao u vodu. Praksa je pokazala kako je balans od strane lidera zemalja Treeg svijeta shvaen tek kao zeleno svjetlo za daljnju upotrebu dravne kontrole nad medijim, a koja se u naim krajevima odrala nevjerovatno dugo. [15: Tomi Zoran: Osnove politikog komuniciranja, Poslovne komunikacije Mostar, 2005. godine]

II. ODREENJE PREDMETA ISTRAIVANJA

Na osnovu prepoznatog problema istraivanja, koje ima teorijsko empirijski karakter dolazimo do predmeta istraivanja. Predmet istraivanja jest sama uloga medija u globalizacijskim procesima, odnosno odnos medija i globalizacijskih procesa, njihov meusobni uticaj.

2.1. Teorijsko odreenje predmeta istraivanjaGlobalna ekspanzija zapadnih medijskih transnacionalnih korporacija donijela je niz promjena u nainu na koji se danas prenosi informacija. Utjecaj medija u globalizacijskim procesima postaje sve vei. Nekoliko je primjera kako je globalni nastup medija promijenio percepciju globalnih pitanja. Globalne televizijske mree predvodnice su novog trenda mijenjanja tradicionalnih kanala kojima fluktuira informacija. Masakr na Tiananmenskom trgu dogaaj je koji oznaava prekretnicu u razvoju svjetskog informacijskog sistema.[footnoteRef:16] Po prvi puta svjetski informativni televizijski sistem direktno je utjecao na razvoj dogaaja na nekoliko razina; u okviru nacionalnih granica, u diplomatskim kanalima te na razini meunarodnog javnoga miljenja. Globalizacija medija utie direktno na kvalitativni pluralizam medija.[footnoteRef:17] Distribucija medijskog korporacijskog sistema neposredno utie na potiskivanje razliitih kultura i njihovo oblikovanje u skladu sa zahtjevima i potrebama potroakog drutva. Voeni jedino eljom za ostvarenjem profita i raznim oblicima preraspodjele moi vlasnike grupacije medija preoblikuju pojam javnog interesa iz oblasti slobode informisanja. to znai da dolazimo do apsurdne situacije u kojoj se interes kapitala velikih grupacija eli predstaviti kao javni interes. U ovoj domeni su kljuna pitanja vezana za kvalitativni pluralizam medija. Naime, broj globalnih medija nije proporcionalan potrebnom pluralizmu programskih sadraja. Koncentrisani medijski kapital teko pronalazi balans izmeu zahtjeva trita, profita, pravila koje propisuje drava na jednoj i potrebe za istinski pluralnom informacijom na drugoj strani. [16: http://www.med-dij.com] [17: Ibidem]

Obavezne programske kvote, regulatorni okviri, antimonopolsko zakonodavstvo, pokazuje praksa, nisu dovoljan obrambeni mehanizam monim medijskim grupacijama tj. njihovom nametanju jedinstvene informacije.

2.1.1. Postojea nauna saznanja o predmetu istraivanjaKao to smo ve rekli, s obzirom na veliinu i korporativne karakteristike dominantnih svjetskih medijskih kua, ve se tokom '70-ih godina prolog vijeka otvorila javna rasprava o njihovom uticaju na lokalne medije i njihovom uticaju na kulturu. Kroz deklaracije razliitih svjetskih organizacija, kao to su Ujedinjeni Narodi (UN) ili UNESCO, uli su se zahtjevi zemalja Treeg svijeta za uspostavom novog informacijskog i komunikacijskog poretka koji bi omoguio ravnoteu izmeu tehnoloki i infomacijski razvijenijih i onih manje razvijenih zemalja.[footnoteRef:18] Rasprava je u poetku bila usmjerena prema pitanju slobodnog protoka informacija. Svjetskim medijskim kuama pripisivan je monopol nad protokom informacija u zemljama u razvoju, a njihova izvijea, tvrdili su predstavnici zemalja Treeg svijeta, ocrtavaju kulturne i ekonomske interese vladajue elite razvijenih industrijaliziranih (zapadnih) zemalja.[footnoteRef:19] [18: Tomi Zoran: Osnove politikog komuniciranja, Poslovne komunikacije Mostar, 2005. godine] [19: Ibidem]

2.1.2. Definicije osnovnih bitnih pojmovaS obzirom na kompeksnost ove problematike javlja se potreba za definiranjem centralnih kategorijalnih pojmova, koji se uoavaju u naslovu teme istraivanja. Pojmovi koji proizilaze iz naslova teme i koji ine teorijsku osnovu istraivanja su: Mediji Globalizacija Modernizacija Pluralizam

Predmet analize e bit i svi drugi pojmovi za kojima se ukae potreba, a sve u cilju to efikasnije, jasnije i potpunije elaboracije predmetne teme. Medij (od latinskog medius srednji, koji je izmeu) je u svojem prvom znaenju (u jednini) posrednik, onaj putem kojega se prenosi komunikacija.[footnoteRef:20] U tom znaenju medij moe biti i osoba no najee su to materijalni ili fiziki nositelji komunikacije, na primjer papir ili radiovalovi. Nama prikladna definicija medija (engl. media ili medium) kae da je to svaki nain, posredovanje ili sredstvo, a posebno nain komunikacije koji dosee optu javnost i sadri reklame.[footnoteRef:21] [20: http://bs.wikipedia.org] [21: Ibidem]

Globalizacija oznaava dinamino - ekonomski,politikiikulturniproces koji je omoguen brzim razvojem na podruijima transporta i komunikacija, a koji je esto voen eljom velikih korporacija za osvajanjem novih trita.[footnoteRef:22] [22: http://bs.wikipedia.org ]

Modernizacija je gotovo surogat pojam pojmu globalizacija i esto se ova dva pojma poistovjeuju. No, postoji jasna razlika izmeu ova dva pojma to potvruje i sama definicija pojma modernizacije: Modernizacija je proces unutranjeg ujednaavanja i raslanjivanja svijeta tradicionalnih zajednica u dodiru sa racionalizovanom zapadnom kulturnom, vojnom, politikom i gospodarskom moi, dok je globalizacija proces pluraliziranja svijeta po normama i pravilima igre koje su zadane interesima kapitala i moi. Teorije globalizacije i modernizacije referentni su okvir objanjenja politikih, kulturnih i gospodarskih odnosa u svjetskom drutvenom sustavu u nastajanju.[footnoteRef:23] [23: Anelko Milardovi, F. W. Rigss, H. Teune: Mali leksikon globalizacije, Centar za politoloka istraivanja, Zagreb 2002. Godine, str. 12.]

Pluralizam je doktrina i praksa koja priznaje postojanje razliitih drutvenih, kulturnih, politikih, vjerskih i drugih interesa i ideja te njihovo pravo da se slobodno oituju i organizuju.

2.2. Operacionalno odreenje predmeta istraivanjaIstraivanje se bavi razvojem i ulogom medija u globalizacijskim procesima. Iz samog naslova rada vidimo da nam je glavni zadatak istraiti samu ulogu medija u globalizacijskim procesima Znamo da je globalizacija pojava koja ima uticaj na sve aspekte drutva, pa je potrebno sagledati sve pozitivne i negativne aspekte uzrono posljedine veze medija i globalizacijskih procesa.

2.2.1. inioci sadraja predmeta istraivanjaSadraj predmeta istraivanja je jako sloen a njegovi inioci su slijedei: Prvi inioc prvi dio istraivanja se odnosi na osnovna i teorijska razmatranja o pojmu medija. Dakle u cilju to efikanije i detaljnije elaboracije teme istraivanja u ovom dijelu izvit e se teorijska analiza medija. Drugi inioc predmeta istraivanja se odnosi na osnovna i teorijska razmatranja o pojmu globalizacije i modernizacije. Radi to bolje analize predmeta istraivanja iznijet emo osnovne stavove, definiciju i karakteristike pojmova globalizacije i modernizacije. Trei inioc se odnosi na samu povezanost prethodno navedenih pojmova, njihove uzrono posljedine veze, pozitivne i negativne strane i uticaj na drutvenu zajednicu i svjetski informacijski poredak. etvrti inioc se odnosi na posljedice globalizacijskih procesa i uloge medija u globalizacijskim procesima na dostupnost pravovaljanih informacija cijelokupnom drutvu, a posebno nerazvijenim zemljama, tanost i istinitost informacija te slobodu informisanja, odnosno stavljanje tanih informacija ispred profita.

2.2.2. Vremensko odreenje predmeta istraivanjaVremensko odreenje predmeta istraivanja se odnosi na period od 70 ih godina prolog vijeka pa do 2011. god.

2.2.3. Prostorno odreenje predmeta istraivanjaProstorno odreenje predmeta istraivanja prvenstveno e se odnositi na zemlje u tranziciji, kakva je i BiH, ali trebamo napomenuti da je globalizacija proces koji obuhvata i ima uticaj na cijeli svijet, a isto tako je i uticaj medija sveprisutan.

2.2.4. Disciplinarno odreenje predmeta istraivanja

Istraivanje je interdisciplinarnog karaktera iz razloga to je nauno naslonjeno na urnalistiku, sociologiju, psihologiju, ekonomiju, pravo. Samo uvidom u pomenute naune discipline moemo relno sagledati i istraiti ulogu i uticaj medija u globalizacijskim procesima.

III. CILJEVI ISTRAIVANJASvako nauno istraivanje ima svoje ciljeve koji mogu biti dvostruki, tako u okviru odreivanja ciljeva razlikujemo dvije vrste (grupe) ciljeva: naune i drutvene.[footnoteRef:24] Nauni ciljevi se odnose na sticanje naunog saznanja odreenog obima i nivoa a drutveni ciljevi su oni koji su usmejreni na dobrobit ljudi. U nastavku izdvajamo naune i drutvene ciljeve ovog rada. [24: Devad, Termiz: Metodologija drutvenih nauka, NIK Grafit Lukavac 2009., str. 220]

3.1. Nauni ciljevi istraivanjaNa osnovu saznanja o predmetu istraivanja izdvajaju se slijedei nauni ciljevi istraivanja:3.1.1. Nauna deskripcijaNaunom deskripcijom razmotriti emo pojavu globalizacije i medija faktore nastanka, te mogunost identifikacije ove pojave, njene posljedice po svijet, prednosti i nedostatke.3.1.2. Nauna eksplikacijaNaunom eksplikacijom kao naunim ciljem se nastoje stei saznanja o uzrono posljedinim odnosima, drutvenim zakonima i nauna objanenja, stoga je na nauno eksplikacijski cilj utvrditi uzrono posljedine veze medija i globalizacije i mogunosti rjeenja kako bismo mogli doi do naunog objanjenja ove pojave te nauno prihvatljivog rjeenja. 3.1.3. Nauna prognoza kao nauni ciljNauna prognoza kao nauni cilj postavlja zahtjev da se naunim istraivanjem relativno pouzdano predvidi razvoj, kretanje, nastanak odreenih drutvenih pojava. Cilj ovog istraivanja je ukazati na nastanak globalizacije i medija, predvidjeti njihov meusobni odnos u budunosti i pravac kretanja te utvrditi pravovaljana rjeenja.

3.2. Drutveni ciljevi istraivanjaPod uticajem kontrole raznih lobija koji promoviu vlastite interese informativni programi rijetko se bave istraivanjem. Sve vei dio informativnog programa u najveim globalnim medijskim kuama ine kratki intervjui koji obino vode prezenteri vijesti ili ukljuenja uivo novinara. Iz programa se sve vie gube prilozi i izvjetaji koji bi mogli iz vie izvora da omogue dublje i smislenije sagledavanje problema ili dogaaja. Ovo nam govori da je ozbiljno ugroena kljuna drutvena funkcija medija izvjetavanje i istraivanje. Mediji, odnosno njihove osnovne funkcije su pod negativnim uticajem instant novinara koji, zahvaljujui tehnolokoj revoluciji, koriste produkciono najjeftinije oblike izvjetavanja umjesto ozbiljnog, istraivanja i argumentovanog komentarisanja dogaaja. Danas se u globalizacijskim procesima mijenja i definicija novinara. Do skoro to su bili ljudi koji su za taj posao bili obueni. Danas uz pomo savremene tehnologije, novinar moe biti svako. Dodatno se kao nain smanjenja trokova i posljedica novih tehnikih dostignua na globalnoj sceni pojavljuje konvergentni urnalizam tj. situacija u kojoj jedan novinar izvjetava istovremeno za vie medija u vlasnitvu jedne kompanije. Takvim pristupom dananji urnalizam gubi izvornu svrhu postajui sve vie dio globalne zabavne industrije. Imajui na umu prethodno reeno smatramo da e rezultati ovog istraivanja znaajno koristiti brojnim strunjacima u bavljenju pitanjima uticaja I uloge medija u globalizacijskim procesima.

IV. HIPOTEZE I INDIKATORI

4.1. Generalna hipoteza

Osnovna hipoteza od koje polazimo u ovom nauno istraivakom radu glasi: izmeu medija i globalizacijskih procesa postoji uzrono posljedina veza.

4.2. Posebne hipoteze

Globalizacija kao pojava savremenog svijeta utie na razvoj medija. Uloga medija u globalizacijskim procesima je od velikog znaaja. Mediji imaju veliki uticaj na globalizacijske procese. Sama veza izmeu globalizacijskih procesa i medija igra vanu ulogu u kreiranju novog svjetskog informacijskog poretka.

4.3. Pojedinane hipoteze

Globalizacijski procesi donose mnogobrojne prednosti za tranzicijske zemlje. Mediji alju realnu sliku o deavanjima u tranzicijskim zemljama. urnalizam i pravovaljane informacije i dalje imaju prednost u odnosu na profit velikih multinacionalnih medijskih korporacija.

4.4. Indikatori

Dananjom informacijskom sferom dominira devet medijskih giganata; Time Warner, Disney, Bertelsmann, Viacom, News Corporation, Sony, TCI, Universal i NBC. U prvih pet najveih i trino najjaih medijskih kompanija na svijetu rangiraju redom Time Warner, Disney, Bartelsmann, Viacom, te News Corporation Ruperta Murdocha.

Prve globalne medijske organizacije nastale su jo u 19. stoljeu. Associated Press (AP), United Press International (UPI), Agence France Presse (AFP) te britanski Reuters, jo od 19. stoljea predstavljaju oblik informacijske globalizacije. Ukratko, veina filmske i televizijske produkcije, knjinog izdavalatva, novinskih izdanja, satelitskih sistema, muzike produkcije i svega ostalog srodnog medijima u rukama je 50 tak kompanija, na elu sa devet medijskih giganata, sa sjeditima u Evropi i Sjevernoj Americi. U razdoblju 1980. 1990. godina Istona i Jugoistona Evropa doivjele su niz promjena, koje se, u najmanju ruku, mogu okarakterisatii kao pobjeda kapitalistiko demokratskih vrijednosti Zapada nad komunistikim viegodinjim eksperimentisanjem. Vlada SAD-a potie osnivanje Internacionalnog programa za razvoj komunikacija (International Program for the Development of Communication IPDC). IPDC je osmiljen kao kljuni instrument za organizovanje meunarodnih tehnikih saradnji, kao pomo pri kreiranju i implementaciji operativnih projekata, te mobilizaciji postojeih resursa u zadane svrhe. UNESCO 1983. godine u austrijskom gradu Iglesu organizuje okrugli stol na temu Novi informacijski i komunikacijski svjetski poredak.Na ovoj konferenciji po prvi puta je istaknuto pitanje nejednake tehnoloke razvijenosti. Masakr na Tiananmenskom trgu dogaaj je koji oznaava prekretnicu u razvoju svjetskog informacijskog sistema.

V. NAIN ISTRAIVANJAPredmet istraivanja jest sama uloga medija u globalizacijskim procesima, odnosno odnos medija i globalizacijskih procesa, njihov meusobni uticaj. Ovo istraivanje je teorijsko empirijskog karaktera, teorijsko iz razloga to se oslanja na teoriska saznanja o medijima i globalizaciji a empirijsko to se bavi drutvenom stvarnosti tj. jednom od pojava modernoga drutva.5.1. Osnovne metode naunog saznanjaOsnovne metode naunog saznanja koje e biti koritene u ovom istraivanju su: Analiza ovom metodom se otkriva sastav i struktura cjeline (sistema), odnosi, veze, razna svojstva, uloge i funkcije inilaca u egzistenciji cjeline.

5.2. Openaune metodeOpenaune metode koje e biti koritene u ovom istraivanju su. Hipotetiko deduktivna optenauna metoda ova metoda se primjenjuje jer se njen predmet odnosi na drutvenu stvarnost i jer ona poiva na selektivnom i provjeravanom, potvrenom drutvenom iskustvu u raznim vremenima, na raznim mjestima i od mnotva subjekata[footnoteRef:25]. [25: Devad, Termiz: Metodologija drutvenih nauka, NIK Grafit Lukavac 2009., (str. 104)]

Analitiko deduktivna koja e nam posluiti da otkrijemo idealizovani zakoni i unutranji uzrok koji se mogu i moraju provjeriti u praksi. Pomoi e nam kod otkrivanja i propitivanja organizovanoga kriminala i trgovine orujem. Komparativna metoda koja e nam pomoi da kompariramo odreene drutvene pojave meusobno, ali samo one pojave koje imaju odreene istosti, slinosti ili razliitosti[footnoteRef:26] [26: Devad, Termiz: Metodologija drutvenih nauka, NIK Grafit Lukavac 2009., (str. 116 117)]

5.3. Metode prikupljanja podatakaMetoda prikupljanja podataka koja e biti koritena u ovom radu je: Metoda analize sadraja dokumenata kao jedna od glavnih metoda pribavljanja podataka u drutvenim naukama uz aktiviranje naih misaonih i ulnih sposobnosti pomoi e nam da otkrivamo, definiramo i analiziramo podatke.

VI. NAUNA I DRUTVENA OPRAVDANOST ISTRAIVANJA

6.1. Nauna opravdanost istraivanjaO globalizacijskim procesima i uticaju i ulozi medija u globalizacijskim procesima postoje odreena nauna i struna saznanja. Kompleksnost ovakve teme zahtjeva angairanost u istraivanju iji bi rezultat trebao da bude irenje nauno teorijskog saznanja o ovoj pojavi u modernom dobu.6.2. Drutvena opravdanost istraivanjaUticaj i uloga medija u globalizacijskim procesima te sami procesi globalizacije zahtijevaju kako regiobalnu tako i globalnu saradnju u istraivanju i pojanjavanju ove pojave. Takoer ovo istraivanje trebalo bi pokazati da pojedinac i druvo ine bitan faktor ove pojave te im ukazati na vanost suoavanja sa globalizacijskim procesima u svim sferama ivota, te pomoi im u razumijevanju novog svjetskog informacijskog poretka, koji mjenja tradicionalnu ulogu medija.

VII. PRILOZIPrilog I: LITERATURA

1. omski Noam, Kontrola medija, Rubikon 2008.2. Fejzi Fahira, Medijska globalizacija svijeta, Promocult i GIK Oko, 2004.3. Milardovi Anelko, F. W. Rigss, H. Teune, Mali leksikon globalizacije, Centar za politoloka istraivanja Zagreb, 2002.4. Tomi Zoran, Osnove politikog komuniciranja, Poslovne komunikacije Mostar, 2005.5. Termiz Devad, Metodologija drutvenih nauka, NIK Grafit Lukavac 2009.6. Voki Avdagi Jelenka, Suvremene komunikacije ne/sigurna igra svijeta, Fakultet politikih nauka, 2002.

INTERNET IZVORI:1. http://bs.wikipedia.org2. http://www.med-dij.com3. http://www.bos.rs4. http://helenagrgic.blogspot.com/5. http://www.vizualni-studiji.com6. http://www.timewarner.com7. http://www.dekada.org

24