10_skorup

  • View
    40

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of 10_skorup

18 [2010] 2 [40]ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

PROSTORZnanstveni prilozi Scientific Papers398-411

Jelena Skorup Jurai

Revitalizacija Pustijerne u DubrovnikuPrijedlog modela rasprenog hotelaPrethodno priopenje UDK 728.5:72.025.4 (497.5 Dubrovnik)

Revitalisation of Pustijerna in DubrovnikProposition of the Dispersed Hotel ModelPreliminary Communication UDC 728.5:72.025.4 (497.5 Dubrovnik)

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 2 [40] 267-516 7-12 [2010]

Sl. 1. Mogui poloaji rasprenog hotela - dormitorija s pretpostavljenim brojem soba na podruju Pustijerne u Dubrovniku Fig. 1 Possible locations of the dispersed hotel - dormitories with an assumed number of rooms in Pustijerna in Dubrovnik

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

18[2010] 2[40]

PROSTOR

399

Jelena Skorup JuraiARIES d.o.o. HR - 10000 Zagreb, Jandrieva 74 Prethodno priopenje UDK 728.5:72.025.4 (497.5 Dubrovnik) Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04 - Povijest i teorija arhitekture i zatita graditeljskog naslijea lanak primljen / prihvaen: 22. 3. 2010. / 6. 12. 2010. ARIES d.o.o. HR - 10000 Zagreb, Jandrieva 74 Preliminary Communication UDC 728.5:72.025.4 (497.5 Dubrovnik) Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 22. 3. 2010. / 6. 12. 2010.

Revitalizacija Pustijerne u DubrovnikuPrijedlog modela rasprenog hotela

Revitalisation of Pustijerna in DubrovnikProposition of the Dispersed Hotel Model

Dubrovnik Pustijerna raspreni hotel revitalizacija i obnova povijesne jezgre naseljaNa primjeru Pustijerne, dijela staroga grada Dubrovnika, razmatra se model rasprenog hotela s mogunou povrata u prvobitno stanje izgradnje. Model polazi od koncesijskih ekonomskih predloaka koji osiguravaju gospodarsku provedivost. Nakon isteka koncesije zgrade se mogu vratiti u prijanje stanje pa se tada mogu odrediti konane konzervatorske i urbanistiko-arhitektonske metode za konaan izgled povijesnoga dijela grada.

Dubrovnik Pustijerna dispersed hotel revitalisation and restoration of historic city centresThe paper examines the application of the dispersed hotel model on Pustijerna, a part of the historic centre of Dubrovnik, which offers a possibility of reversibility to the original state. The model relies on concession thus ensuring economic feasibility. After the concession period expires, buildings can be restored to their previous states and subjected to architectural and urban planning procedures which will give the final appearance to the historic part of town.

400

PROSTOR

2[40] 18[2010] 398-411 J. SKORUP JURAI Revitalizacija Pustijerne u Dubrovniku

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD INTRODUCTION

To se ponajprije odnosi na njihovo osnovno tkivo - stambenu arhitekturu, a manje na javne zgrade, ukoliko one nisu izgubile svoju funkciju.4 Nesreeno vlasnitvo nad zgradama, uobiajeno za sve stare jezgre naselja, gustoa graevnog tkiva, loe graevno stanje zgrada i nesuvremenost njihovih tlocrtnih rjeenja, restriktivna i neprilagodljiva stajalita institucionalne zatite, neodgovarajua infrastruktura i prometna nedostupnost oteavaju i poskupljuju njihovu obnovu. Vitalno lokalno stanovnitvo naputa ih, poputa pritisku turizma i kapitala te odlazi ivjeti tamo gdje je lake udovoljiti zahtjevima svakodnevna suvremenog ivota. S njima postupno nestaje i autentinost mjesta. Lastovo ili npr. Dolac u ibeniku jasne su slike takva nezaustavljivog procesa gubitka autentine ljudske supstance. Jedanput pokrenut proces takvog iseljavanja, ini se - naalost, ne moe se pokrenuti u suprotnom smjeru. U mjesecima intenzivnog turizma on je samo prikriven brojem privremenih stanovnika. Cijelo gospodarstvo podreeno je sezonskoj trgovini ili ugostiteljstvu. Cilj ovog istraivanja jest pronai model koji omoguuje ouvanje, obnovu i oivljavanje ispranjenih povijesnih jezgri gradova i nase1 Pevsner, 1970: 169-177. Hotel Statler iz 1907-11. arh. Post&Sons u Buffalu, NY, odredio je do danas prevladavajui model izgradnje hotela. Njegov tlocrt postao je arhetip hotelske arhitekture zahvaljujui pragmatinosti ekonominog dvotrakta, uspostavljenoj dimenziji raspona nosive konstrukcije (10 i 12 = 305 i 365 cm), veliini hotelskih soba, smjetaja kupaonica lea na lea i standardu opremljenosti. Ovakav organizacijski model ponavljan je i variran: kao dvotrakt ili jednotrakt, s raznim tlocrtnim rasporedom hotelskih krila ili grupiranjem u poluatrijske ili atrijske tipove hotela. 2 Od 1990-ih godina prevladavajua tipologija hotela pokuava se prilagoditi potrebama postmodernog turizma na razliite naine; arhetipski predloak razlagao se dizajnerskim sredstvima (npr. hoteli P. Starcka ili Hotel Puerta America, Madrid, 2005., arh. Z. Hadid, J. Nouvel, N. Foster i dr.), brisanjem ili preklapanjem granica izmeu pojedinih prostora (integracije kupaonica u prostor sobe, otvorene kuhinje i sl.), dodavanjem novih sadraja (SPA, fitness i sl.), do radikalnijih pristupa dekompozicije tradicionalnih hotela, kojima se pojam hotela ne vee za morfologiju zgrade (hotelski resorti na Dalekom istoku ili raspreni hoteli). 3 Perez Arnal, 1992: 104-106. Postoji tendencija rasta povrine zajednikih i slobodnih prostora u turistikim hotelima od 1970-ih godina. Dok se u 1970-ima jednoj hotelskoj sobi pridruivalo 28-45 m2 ostalih prostora, poetkom 1990-ih taj se broj popeo do 500 m2. Hoteli zauzimaju sve vie prostora i bez promjene broja soba. U Hrvatskoj je najnoviji primjer takva rastronog dimenzioniranja, uz iznimno skupu gradnju, Hotel Novi resort u Novom Vinodolskom. Mnogi prostori unutar i u okoliu hotela predimenzionirani su, bez jasne namjene, u funkciji pasaa i promenada. Investicija u gradnju i u odravanje takvih prostora u uvjetima globalne ekonomske krize ne moe se isplatiti niti ostaje prostora za brze reakcije na promjene zahtjeva trita. Hotel Novi resort trai rjeenje za financijske tekoe u prodaji hotelskih apartmana [http://limun.hr/main .aspx?id=571286&Page=9]. 4 Spomenici arhitekture i/ili kulture: crkve, samostani, tvrave, manufakture ili tvornice koje su izgubile svoju

revladavajui model hotelske izgradnje nije se bitno promijenio od poetka 20. stoljea. Jednaki morfoloki i organizacijski uzorci u sklopu poznatih tipologija zgrada i hotelskih soba kao njihovih osnovnih jedinica ponavljaju se u beskonanost.1 Posljednjih dvadesetak godina, a osobito tijekom sadanje globalne ekonomske krize, svjedoci smo iscrpljenosti i neodrivosti takvog modela, kao i napora da se kriza prevlada.2 Najpoznatiji primjeri novije hotelske arhitekture s ekstravagantnim rjeenjima, esto uz ekstremno rasipanje prostora, energije i materijalnih sredstava, ine se pogreni. Ne mogu se lako prilagoditi promjenama i brzo zastarijevaju.3 Osim uobiajenog zaostajanja u Hrvatskoj se lako uoljivi i prevladavajui svjetski trendovi nekritiki unose i u naela planiranja turistike izgradnje, uz neprilagodljivo zakonsko normiranje kojim se hotele odreuje morfologijom i veliinom, a ne organizacijskim naelima. U takvim uvjetima planiraju se novi predjeli turistikog razvoja u neizgraenom, esto vrijednom pejsanom prostoru, katkad i neposredno uz povijesne jezgre naselja, izazivajui tako njihovo pruanje (Urban sprawl) prema megastrukturama lanih gradova u obliku turistikih naselja ili dominirajuih hotelskih zdanja te trajno briui njihove prepoznatljive povijesne obrise i oblike. Iako su upravo povijesne jezgre gradova/naselja bitan podraaj takvom graenju, one same, paradoksalno, propadaju i prazne se.

P

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Revitalizacija Pustijerne u Dubrovniku J. SKORUP JURAI 398-411 18[2010] 2[40]

PROSTOR

401

lja uz daljnji razvoj turizma i izgradnju novih hotelskih smjetaja kao bitnog elementa njihova gospodarskog razvoja, a koji bi istovremeno umanjio potrebu da se planiraju novi turistiki predjeli na prostorima vrijednih prirodnih ili kulturnih krajolika.

njihovo oivljavanje i obnovu traimo u realistinim okvirima, onima paradigme turizma. Model koji istraujemo odnosi se na ugradnju novih smjetajnih jedinica hotelskog tipa u postojee povijesno tkivo gradova i naselja. Funkcioniranje modela temelji se na dvjema osnovnim pretpostavkama. Prva je pretpostavka da se mogu identificirati referentni primjeri iz svjetske prakse koji redefiniraju tradicionalne hotele i da se takvi koncepti mogu uvesti u hrvatsko zakonodavstvo i praksu. Druga je pretpostavka da se u provedbi modela treba sluiti odrivim naelima koncesije kao odgovorom na problem rasprodaje kulturne (i prirodne) batine u vlasnitvu drave, gradova i opina. Alternativan, ali vitalan i prilagodljiv model organizacije i morfologije hotela koji omoguuje podatniju, socijalno i kulturno osjetljiviju ugradnju u prirodno ili izgraeno tkivo ostao je neprimijeen i hrvatsko zakonodavstvo ga ne prepoznaje.6 Taj neprimijeeni model jest raspreni odnosno disperzni hotel - hotel koji nije jedna zgrada, ve je raspren u vei ili manji broj zgrada. Funkcioniranje takvog hotela omoguuju specifian nain organizacije i upravljanja (jedna uprava), ali i nove tehnike ivljenja: internetska rezervacija i naplata, elektronska kontrola ulaza, elektronsko upravljanje instalacijama, suvremena tehnologija pripreme hrane i sl. Takvi hoteli, iako nisu oznaeni terminom raspreni i nije ih kao takve lako prepoznati, postoje desetke godina posvuda - u Veneciji, Milanu, Parizu, Amsterdamu,7 Delftu, Linzu, ali ne i u Hrvatskoj. Nalaze se u povijesnim jezgrama gradova i imaju sobe u nekoliko razliitih zgrada, na pjeakim udaljenostima. Zgrade u kojima su se smje