179671636 Karl Jaspers Docx

8/12/2019 179671636 Karl Jaspers Docx

1/7


2/7

ovjek je duh a situacija pravoga ovjeka njegova je duhovna situacija.Kranskoj misli svojstven je plan spasenja, a svijet je u svojoj imanencijizapravo nepovijestan. Nazor na svijet je imanentno kretanje. Put koji je prijevodio prema svretku svijeta i sudu, sada se kree prema usavravanjuljudske civilizacije. Francuska revol ucija oznaila je dolazak nove etapeovjeanstva. Ljudi su odluili uzeti sudbinu u svoje ruke. No, volja zaljudskom slobodom prometnula se u teror koji je unitavao svaku slobodu. U19. stoljeu dogodilo se neto drugo. Nasuprot vjeri u dolazak velians tvenebudunosti pojavio se uas pred ponorom iz kojega vie nema spasa. Jo jeTocqueville (1835.) uvidio da dolazak demokracije znai dolazakbarbarstva. Svijet se obezbouje. Taj proces obezboenja je dio duhovnog napretka kojivodi u Nita. Duhovna situacija u kojoj se nalazimo obiluje mogunostima iopasnostima. Sve i Nita. Uz obezboenje prisutan je i procestehnifikacije svijeta . Ljudski bitak se nalazi kao opstanak u ekonomskim,sociolokim, politikim situacijama. Ono to ovjek postaje uvjetovan o jesituacijom zavisno od ljudi s kojima se susree te o mogunostimavjerovanja. Duhovna situacija podrazumijeva faktiki opstanak, jasnouznanja, samobitak u vlastitom vjerovanju, sve u emu se pojedinac nae uodreeno vrijeme. Ono to je danas ljudima zajedniko, nije ljudskibitak kao duh koji sve proima, nego su to svaije misli i natuknice,prometna sredstva i zabave . Zajednika duhovna situacija zapravo jeuniverzalna komunikacija. Samobitak se osvjeuje drugim samobitkom. Nepostoji jedna jedin a situacija za sve ljude. Moje je mjesto u svijetu odreenokoordinatama. Vie nita nije vrsto, sve je zahvaeno brojnimmijenama . Znanje o ovjekovoj zbilji i sama zbilja nisu identini. Masepuanstva ne mogu ivjeti bez ogromnog djelatnog aparata u ko jem onesudjeluju kao kotaii zahvaljujui procesu racionalizacije i mehanizacije. Kako definirati masu? Masa je neralanjena gomila ljudi, publika, bezimeniDrugi. Tehnika i masa proizvele su jedna drugu . Masa budui da jekvantitativna nema svoju bit. Ona nije kadra vladati. Koja su svojstvamase? Svojstva mase su: impulzivnost, sugestibilnost, nesnoljivost,promjenjivost. Ona je fantom velikog broja misli. Masa nije ni radnik,ni zaposlenik, nego proleterijat, lijenitvo. Mase se ne mogu okupiti. One supromjenjive, razliite. Masa izolira pojedinca na atom koji je rtvovan svojojudnji. Masa je na gospodar. Ustrojena masa vazda biva bez duha i postaje

neljudskom. Ona moe sve zgaziti. Ne podnosi samostalnost niti veliinu.Ljude ukrouje tako da pos taju mravima.Ono to ima drugi, htio bih imati i ja; ono to drugi umije, umio bih i

ja. Pouda i zavist vladaju masom. Ustrojena masa je bez duha. Da bise u masi moglo doi do izraaja, potrebna je reklama . Poredak maseizgrauje univerzalni aparat ops tanka, koji zapravo razara ljudski aparatopstanka. Zbiljski ovjek je on sam u svom vlastitom svijetu. U svojoj tenjiza samobitkom ovjek se esto nalazi u sukobu s aparatom opstanka.


3/7

Samovolja i egzistencija trae svoj svijet te dolaze u sukob s univer zalnimporetkom opstanka. Posljedica tehnike jest pouzdana opskrba ivotnimpotreptinama, te dodir svega sa svime. Nita nije udaljeno, nita nijeudnovato. Pojedinac ivi kao socijalna svijest o opstanku., a ljudski bitakreducira se na openito. Svjedoimo razdvajanju rada izadovoljstva. Individuum se pretoio u funkciju . Biti znai injenino biti.Dua se opredmeeno zadovoljava, odmor i zamor su regulirani. Sve se brzodogaa, sve brzo zaboravlja. Ljudi baeni na razne strane ive istrgnutiopstanak . Pogled na prolost i na budunost srozavaju se na pukusadanjost. Ako je mjera ovjeka njegova prosjena uinkovitost, radnasposobnost, onda je pojedinac kao pojedinac nevaan. Tada nitko nijenenadomjestiv. Takav svijet mora zapasti u osrednjost, ljudi bez usuda, bezdostojanstva i istinske ovjenosti. Cijelim aparatom upravlja birokracijakoja je i sama aparat, odnosno u aparat pretvoreni ovjek . Vladavinaaparata povlauje ljude koji posjeduju sposobnosti, pomou kojih se tunapreduje. Mjesto druga rstva meu ljudima koji ive svoj samobitakzauzima se lana slika prijateljstva - formalno pomirljivo ophoenje.Aparat zahtijeva od svakog rad, najee bez ikakve inicijative. Rijetko senae ovjek koji doista preuzima odgovornost. to se tie odnosa drutva i obiteljske zajednice, razvidno je da je krajnji ciljda se djeca oduzmu roditeljima. Strah pred ivotom pratilac jemodernog ovjeka. Strah zahvaa sve jer se sve ini privremenim.Opstanak se stalno cijepa na antinomije. Pojedinac ima svoj opstanak samou slubi cjeline. Poredak opstanka se stalno eli apsolutizirati, pa dolazi dopogrenog vjerovanja konanog pravog ureenja svijeta ili beznadnost svakenade u takvo ostvarenje. Rije masa ukljuuje apsolutizaciju. Masa ne moebiti nositelj onoga to je za ovjeka vano. Kad se pojedinac utopi u masi, onizgubi svoj ljudski bitak. Mase razvijaju jezik pobune i jezik zastiranja. Jezikzastiranja ima za interes zadovoljenje svih. Jezik pobune pripada takoermasovnom poretku, samo drugom metodom pom uuje jasnou. Umjestopravednosti imamo nagodbu. Kad je ovjek potpuno sam za njega nemanikakva kompromisa. On eli stvari istjerati do kraja kako bi doao doodluke. Patetika prividne uvjerenosti tjera ga da prizna svaki poredak. Krizase nadalje pretvara u nedostatak povjerenja.Autoritet je bio oblik veze iz povjerenja koji se u 19. st. U vatri kritikekonano istopio. Ishod je s jedne strane cinizam svojstven modernom

opstanku; slijee se ramenima pred prostatvom. Drava osigurava masovniporedak al i se ona danas pojedincu ini da nije upravljena boanskom moinego ljudskom moi. Ratovi se vie ne vode radi vjere nego radi interesa.ini se da je politiki usud sviju bezusudnost. Duhovnost opada irenjem u masi. ovjek mase ima malo vremena, ne iv iivot iz cjeline, ne eli pripremu i naprezanje bez neke konkretne svrhe. Neeli ekati i dopustiti dozrijevanje, sve mora biti trenutno zadovoljeno. Nemabliskosti s drugim ovjekom. Sve se moe rei tako da nita nije miljeno.


4/7

Bitak se zamjenjuje jez ikom. Bezvjerje pripada naem vremenu. Sveuestaliji je poklik masa kako ne postoji Bog. Filozofija egzistencije je filozofija ljudskog bitka koja opet nadilazi ovjeka.Marksizam, psihoanaliza i rasna teorija imaju razorna svojstva, veli Jaspers.Prava filozofija egzistencije je apelirajue propitivanje, u kojem ovjeknastoji doprijeti do sebe sama. ovjekova je spoznaja dola do kraja, kad jedokuena njezina granica u egzistenciji. Stvaranje metafizikog predmetnogsvijeta ili oitost izvora bitka nije nita kad je to odvojeno od egzistencije.Psiholoki gledano, taj je svijet samo proizveden a sastoji se odpripovjedakih i mitskih sadraja, konstrukcija bitka. ovjek ne moeodustati od sebe. Kao mogunost slobode on je ili njezino istinsko ozbiljenj eili njezino izvrtanje, u kojem on ne nalazi spokoj. Sve to susree ovjekdokida u nita. Gdje je bitak? Bitak je skriven, uti. Uoavamo gaposredstvom vlastita samobitka. Istinski bitak je anoniman. Duhovnasituacija danas iznuuje svjesnu borbu ovjeka za svoju bit. ovjek treba dauz sebi postavljene pretpostavke ponovno iz ishodita proizvede svoj svijet.On mora prijei svoju granicu tako da nasluti svoju transcendenciju.Samobitak je ono to tek iz sueljenosti nekog bitka sa svijetom ulazi usvij et. Prvi put iz svijeta vodi u samou. Drugi put vodi u svijet. Filozofijaovjeku pomae jer je ona svijest o ozbiljavanju. Vano je rei da su ljudi ono to jesu po slobodi, ne po stezi, roenju,odgoju. Temeljno pitanje vremena je da li je jo mogu neovisan ovjek sasvojim samodokuenim usudom? Moe li ovjek biti slobodan, pita se nakraju Jaspers i zakljuuje da je povijest ovjeanstva uzaludan pokuajovjeka da postane slobodnim.

Izvor: JASPERS Karl, Duhovna situacija vremena , Matica hrvatska, Zagreb1998.

Karl Jaspers Duhovna situacija vremena, Matko Vladanovi

Nevjerojatno je koliko slinosti sa dananjim vremenom moe sadravati knjiga pisana prije drugogasvjetskog rata. itajui, ovjek stjee dojam da se kroz itavu povijest ovjeanstva samo preispisuje jednate ista tema.U biblioteci Parnas, projektu Nakladnog zavoda Matice Hrvatske, 1998. godine izala je, kako se toobino kae, jedna knjiga malenog obujma ali velikog dosega. Rije je, dakako, o knjizi iz naslova.Premda biblioteka ve neko vrijeme ne izdaje nove naslove, tih deseteak, koliko ih je tiskano u nizufilozofija ostaju trajni ukras hrvatskog izdavatva u proteklom desetljeu. Premda je bila rije o jeftinimizdanjima (cijene su varirale od 20 do 60 kuna), mekih korica koje bi se pohabale nakon samo nekolikonoenja u torbama, bez imalo smisla za dizajn, njihov vizualni izgled, usporeen sa sadrajem kojeg su


5/7

izdanja donosila, mora ostati po strani. Niska cijena osiguravala je pristupanost svima onima koji seposlovino ale na visoke cijene knjiga, te su isti mogli upoznati Japersa, Hslea, Gadamera, Bubnera,upoznati se s problemima koje je sa sobom donijela moderna, kao i tehnoloki razvoj izmeu dvasvjetska rata, s problemima etike prenesenima na ekoloku zajednicu i mnogim drugim stvarima. Da li jeta mogunost upoznavanja urodila ikakvim plodom, pitanje je koje treba postaviti i na njega odgovoritizasebno?

Kada je ova knjiga izala 1931. godine pod naslovom Die geistige Situation der Zeit nitko nije ni slutiokoliko e se toga iz nje obistiniti u narednim godinama. Pale Reichstaga, uspon Hitlera na vlast,pripoj enje Austrije, tek su se trebali dogoditi. Ono to je proizalo iz njih poznato je svima. Depresija koja

je uslijedila, tek donekle nagovijetena velikom ekonomskom krizom, posljedica je posebnog duhavremena, kojeg je Jaspers podrobno secirao. Kriza znanosti, vjere u prosvjetiteljske ideale, formiranjenovih centara moi, znakovi su nove epohe koja je bila stavljena na test drugim svjetskim ratom. Filozofijarazuma, koju je postmoderna poslije kritizirala, pokuala je ujediniti sve pojavnosti zbilje pod zajednikinazivnik. Posljedica je to pozitivistikog promatranja povijesti kao linearnog kretanja, od nieg premaviemu. Liberalna demokracija bila je vrhunac razvoja u takvom sistemu. Filozofija egzistencije, iji je iJaspers pripadnnik, ponudila je drug aije gledanje na svijet. Bitno je postalo, Camusevim rijeima pitanjesamoubojstva, ili ovjekov poloaj u svijetu. Gledano iz ove perspektive, osjeaj oajanja iposvemanje rezignacije koji se provlai Jaspersovim tekstom razumljiv je i oekivan. Uato tomeJaspers ne gubi kritiku sposobnost. Veoma lucidno rastvara popularne prakse i predodbe modernevjere u znanost pokuavajui izgraditi osnovu na kojoj e kasnije temeljiti svoj filozofski rad(Existenzphilosophie 1938., Vom Ursprung und Ziel der Geschichte 1953...).

Jaspers e se u kasnijim radovima dotaknuti i problema atomskog oruja, budunosti Njemake nakonrata, dotaknut e se i pitanja krivnje nacional-socijalizma (prijevod na hrvatski jezik nedavno je izaao uizdanju AGM- a) te mnogih drugih problema koji su muili i nastavljaju muiti europsku povijest. Zatoeuropsku? Jaspers je izrastao iz zapadne tradicije, iz slobodnih grkih gradova, kao i iz europskoghumanizma. itava polemika sa modernom i vjerom u znanost, polemika je koja se moe voditi jedino saZapadom. Osta li svjetonazori slue samo kao antipodi potpune racionalizacije svjetskog poretka.Linearna vizija povijesti jo uvijek prevladava u glavama ljudi. Nije teko zakljuiti kako je pomak odsakupljakog peinskog ivota do YouTube generacije pomak nabolje. Kako bi to jedan moj prijateljkazao evolucijski pomak. Paradoksalno, hiperprodukcija informacija kao da je oslabila kritiku moprimatelja. Moda se i u tome moe pronai uzrok naizgled smijene i alosne potrage za odgovorima napitanja dananjice u djelima prolosti. Jaspersova Duhovna situacija vremena ostaje aktualna i danas. Znak je to porazne injenice da se oJapersu mnogo govorilo, a jako malo italo i razumjelo. Ili je samo rije o Don Quijoteovskoj borbi protivvjetrenjaa. Bilo kako bilo, kritika sposobnost nadolazee generacije morati e pronai nekakvo uporiteiz kojega e moi organizirati protunapad. Za poetak, Jaspers e, kao takvo uporite, sasvim dobroposluiti.

Gordana ivkovi: Vreme ispiranja mozgova

Predsednik Centra za hrianske studije Beograd o duhovnoj obnovi, ulozi SPC, nevladinimorganizacijama...U svetu helsinke Evrope nudi se slepa poslunost au toriretimaVeernje novosti ponedeljak, 4. mart 2013. | Lj. B.
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:422537-Gordana-Zivkovic-Vreme-ispiranja-mozgovahttp://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:422537-Gordana-Zivkovic-Vreme-ispiranja-mozgovahttp://www.naslovi.net/izvor/vecernje-novosti/http://www.naslovi.net/izvor/vecernje-novosti/http://www.naslovi.net/izvor/vecernje-novosti/http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:422537-Gordana-Zivkovic-Vreme-ispiranja-mozgova


6/7

Veernje novosti

Gubljenjem Kosova kao kolevke srpske dravnosti i duhovnosti, Srbi zapravo gube sebe, kae zaNovosti dr Gordana ivkovi, vii nauni saradnik u Institutu za evropske studije i predsednik Centra zahrianske studije u Beogradu.

- Ne moe se porei da vidovdanska poruka i kosovski zavet imaju paradigmatian znaaj za srpskuistoriju. Na Kosovu se itav jedan narod mistino prineo na rtvu; na njemu su se susreli i spojili poraz ivaskrsenje, smrt i veni ivot. To podrazumeva zalaganje za pravednu i moralno istu drutvenuzajednicu unutar koje se jed ino mogu osigurati uslovi za sticanje dobre line i kolektivne sudbine. Tako istavljanje u preambulu Ustava Srbije da je Kosovo bilo, jeste i bie sastavni i nedeljivi deo srpske dravnei duhovne celine, zadobija sasvim logino i opravdano mesto!

* Gube li Srbi ulaskom u EU identitet, kako to neki protivnici evrointegracija tvrde?

- Evropa je izrazito pluralizovan politiki, kulturni i privredni prostor. I njena formula integracije mora bitisloena i protivrena. Suprotno pluralnosti, njen imperativ sadran je upravo u ouvanju identiteta. I odtoga na neki nai zavisi sudbina demokratije u Evropi! To znai da proces naeg integrisanja u ujedinjenuEvropu ne podrazumeva puku recepciju propisanih obrazaca, te usvajanje taksativno navedenih pravila,ve sasvim obrnuto, ostavlja otvoren prostor za pronalaenje prave mere i skladnog odnosa. Dokintegracija oliena u Uniji umnogome podsea na znane komunistike ideoloke zahvate na ovimprostorima.

* Da li su Srbi uspeli duhovno da se obnove nakon komunistikog perioda?

- Ogromna osloboena drutvena energija na poetku devedesetih prolog veka spremnih da seopravoslave u velikoj meri ostala je neoploena. Pravoslavlje u srpskom narodu nije vaspostavilo dubljekorene, a jo manje iznedrilo svoje mlade izdanke, podseajui umnogome na plitko zasaenu biljku.Najvea snaga pravoslavlja danas lei u oivljavanju i pokretanju njegovih stoletnih zaliha znaenja ivrednosti, kako bi se pronali valjani odgovori na osnovna pitanja duhovne situacije naeg vremena - a tosu pitanja o smislu naeg ivota i postojanja. Ovde i sada! Da li je re o velikom povratku pravoslavlja unae ivote, ili tek otpoinje autentina pravoslavna drutvena obnova? Jedno je sigurno: bez dubokogunutranjeg preobraaja naeg moralnog i duhovnog prosvetljenja, nema ozbiljne prie o oduhovljenjuSrba.

NAROD I CRKVA SVE vie ljudi odgajanih u ateistikom duhu okree se ka crkvi. ta to zapravo znaibiti deo crkve? Odlaziti povremeno u hram, paliti svee, moliti se, ispovedati, prieivati? Re je,zapravo, o pokajanju kao stvarnom egzistencijalnom poetku blagodatnog preporaanja itave ovekovelinosti, bez koga nema plodova pravoslavnog crkvenog ivota. Dakle, re je o individualnoj katarzi!

* Kakav je danas javni moral kod Srba?

- Mi ivimo u uslovima potpune dominacije politike i pragmatizma i podanitva, sunovrata drutvenih imoralnih vrednosti, vezivanja za grupe u ijim rukama je novac. Svedoci smo strahotnog pritiskatotalitarnih ideolokih i politikih zahvata na nau drutvenu i linu svest. Mediji su preplavljeni uvezenimstereotipima i u funkciji su svojevrsnog ispiranja mozgova unoenjem ubitanog virusa mediokritetstva irazaranja linosti i kreativnosti, dostojanstva i slobode. Danas svi troe i poslednje rezerve pozitivneenergije zajednitva, solidarnosti. Sva pitanja se saimaju zapravo u jedno: pitanje o moralnosti!
http://www.naslovi.net/rd/4876153http://www.naslovi.net/rd/4876153http://www.naslovi.net/rd/4876153http://www.naslovi.net/rd/4876153


7/7

* ta znai to to NVO ostraeno napadaju SPC?

- U svetu helsinke Evrope oveku se zapravo nudi sasvim izvesna perspektiva: denacifikacija,gubljenja linog i kolektivnog identiteta, slepe poslunosti autoritetima, utapanja svega linog u sivilootuenog i nadreenog kolektiviteta... Protiv ovakvog svojevrsnog globalnog rata za due ljudi i razaranjebia starih evropskih naroda (i srpskog) moemo se boriti jedino istorijskim pamenjem, negovanjemsvoje tradicije i njenim osavremenjavanjem. Eto, zato je upravo Srpska crkva glavna meta napada ovihtzv. alternativnih nevladinih organizacija, koje znatno utiu na politiki ivot u Srbiji. One imaju akdominantnu mo u formiranju javnog mnjenja, osigurano im je stalno prisustvo u medijima. A onipravoslavlje proglaavaju zaostalim, primitivnim, anahronim, provincijalnim, antimodernim,nedemokratskim, autoritarnim, fundamentalistikim, ovinistikim, klerofaistikim...

* A kakva je uloga SPC u drutvu?

- U krizi SPC se naglaeno okree aktivnom osmiljavanju stanja bez smisla i vrednosti. Ona se otvara inudi odgovore u tekuem dijalogu o pitanjima drutvene zajednice. Crkva postepeno naputa ustaljeni izatvoreni krug u kome je servis za zadovoljavanje iskljuivo verskih potreba i neposrednije se ukljuujeu javni ivot. Crkva mora ui u dijalog o aktuelnim i goruim nacionalnim i drutvenim pitanjima. To je,mislim, jedini put.

Documents

179671636 Karl Jaspers Docx