of 53/53
GRAĐEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

(2) ciljevi projekta

  • View
    32

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

GRAĐEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU UPRAVLJANJE PROJEKTIMA. (2) ciljevi projekta. Projekt može imati jedan opći i više određenih ciljeva Upravlja nje projektom je moguće samo prema određenim ciljevima Svakom cilju pridodaju se kriteriji za mjerenje /vrednovanje ostvarenj a cilja - PowerPoint PPT Presentation

Text of (2) ciljevi projekta

  • GRAEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU

    UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

  • Projekt moe imati jedan opi i vie odreenih ciljeva Upravljanje projektom je mogue samo prema odreenim ciljevima Svakom cilju pridodaju se kriteriji za mjerenje/vrednovanje ostvarenja cilja Vie ciljeva ima hijerarhijuRazlikujemo cilj od outputa projekta.*

  • Razlikujemo*:- Opi ciljGoal- UsmjerenjeObjective- Specifian ciljTarget

    Za specifian cilj moramo odrediti kriterije prema kojima utvrujemo da li projekt vodimo prema cilju, odnosno da li smo ga postigli

    *Hrvatski jezik nema specifinu terminologiju poput engleskog*

  • Projekt izgradnje kole u gradu AOpi cilj: poboljati uvjete osnovnog obrazovanja potrebne su nove koleUsmjerenje: potrebno je izgraditi kolu za 300 uenikaSpecifian cilj: izgraditi kolu u ulici X, veliine 800 m2, za 3 milijuna kuna te da bude zavrena za godinu dana

  • Bitno je tono odrediti specifian cilj projekta, inae projektom nije mogue upravljati

    *Ako ne zna kamo ide, svaki put odvest e te tamoThe Cheshire CatLewis Carrolls Alica u zemlji udesa

  • Logika matrica koristan je alat za planiranje, analizu i provedbu projekta jer postavlja subjektivne odnose izmeu razliitih ciljeva, kontrolira ostvarenje ciljeva te razmatra eventualne rizike koji mogu utjecati na uspjenost projekta. Logika matrica naglaava odnose:Ciljevi-ProblemiRezultati - CiljeviAktivnosti - RezultatiResursi - AktivnostTrokovi - Resursi

  • aktivnosti dovode do oekivanih rezultata i odreenih proizvoda koji doprinose ostvarenju specifinih ciljeva projekta koji svojim ostvarenjem doprinose opim ciljevima, da bi doprinjeli opem cilju potrebno je ostvariti specifine ciljeve; da bi ostvarili specifine ciljeve potrebno je ostvariti odreene proizvode odnosno outpute za ije ostvarenje je pak potrebno provesti odreene aktivnosti.

  • Logika projektaObjektivno provjerljivi pokazateljiIzvori provjerePretpostavkeOpiciljevi (1)Koji su to opi ciljevi kojima projekt doprinosi? iri ciljevi nacionalne sektorske ili EU politike.Kljuni pokazatelji kojima mjerimo ostvarenje opeg cilja projekta.Gdje i kako se mogu nai informacije o objektivno>provjerljivim pokazateljima?(8)(9)Specifiniciljevi (2)Koje specifine ciljeve elimo postii kako bi doprinijeli opem ciljevima?Kljuni pokazatelji koji pokazuju da su specifini ciljevi ostvareni.Gdje i kako se mogu nai informacije o objektivno provjerljivim pokazateljima?Vanjski faktori koji utjeu na uspjeh projekta. Rizici koje moramo uzeti u obzir. (10)(11)(7)Oekivani rezultati (3)Oekivani rezultati odnosno outputi potrebni za ostvarenje specifinih ciljeva.Kljuni pokazatelji koji pokazuju da su rezultati ostvareni.Gdje i kako se mogu nai informacije o objektivno provjerljivim pokazateljima?Vanjski uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se rezultati mogli ostvariti.(12)(13)(6)Aktivnosti (4)Koje su to kljune aktivnosti koje se moraju provesti i kojim redom kako bi se ostvarili oekivani rezultati?Sredstva: Sredstva nuna za provoenje tih aktivnosti, osoblje, oprema, radovi...Izvori provjere o napretku aktivnosti? Trokovi Trokovi aktivnosti.Koji su preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije poetka projekta? Koji su vanjski uvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije provedbe planiranih aktivnosti?(5)

  • Stupanj postizanja cilja odreuje se kriterijima. Kriteriji moraju biti mjerljivi. Treba izbjegavati kvalitativne kriterije kao to su dobro, slabo i slinoKriterije za vrednovanje postizanja cilja odreuje vlasnik projekta (investitor)Kriterija redovito ima vie pa je potrebno odrediti njihovu hijerarhiju i teinu svakog kriterijaZbroj teina kriterija jednak je 1 ili 100%*

  • Kriteriji moraju imati SMART karakteristike:Specific - specifini (da zaista mjere ono to treba mjeriti)Measurable - mjerljiviAvailable - dostupni (u okviru prihvatljivih trokova)Relevant - relevantni (u odnosu na definirani cilj)Time bound - vremenski odreeni.

  • Kriterija uvijek ima vie, ali se svi kriteriji mogu svesti na:

    Vrijeme:da li je projekt zavren u predvieno vrijemeTrokove: da li su ostvareni trokovi projekta u okviru planiranihOpseg: da li se promijenio opseg projekta (naknadni i nepredvieni radovi)Kvalitetu: da li je postignuta traena kvaliteta

    *

  • BSC ili Tablica uravnoteenih rezulatata moe se koristiti umjesto tradicionalnih kriterija. To je analiza utjecaja postizanja ciljeva s:financijske perspektive, perspektive klijenta, unutranje perspektive utjecaja inovacije i uenja, zajedno s identifikacijom kljunih faktora uspjeha i mjera radnog uinka. Uspostavlja uravnoteen skup pokazatelja izvrenja, financijskih i nefinancijskih, koji e omoguiti transformaciju strategije u projekte i procese poduzea.

  • BSC se koristi kljunim pokazateljima izvrenja (KPI) unutar navedene etiri dimenzijeTipian BSC treba sadravati od 20 do 25 KPI mjera. Glavni je problem pronalaenje optimalnog modela izbora kljunih pokazatelja izvrenja i postavljanje njihovih ciljeva.

  • *Radujkovi i dr. Graevinar 09/2008

  • Cilj projekta Proizvod projekta Rezultat projektaProizvod (output) graditeljskog projekta je redovito graevinaGraevina nije cilj projekta. Ona je fiziko ostvarenje koje omoguuje da se postigne cilj projekta.Rezultat projekta je ono to je projekt postigao. U investicijskim projektima rezultat se odreuje u novanim jedinicama. Rezultat moe biti slabiji, jednak ili bolji od cilja projekta

  • Investitor namjerava izgraditi stambenu zgradu za prodaju stanova. Namjerava uloiti 5 milijuna kuna, prodati stanove za 6 milijuna kuna i ostvariti dobit od 1 milijun kuna - to je cilj projekta.Stambena zgrada je izgraena. To je proizvod (output) investicijskog projekta Utroeno je 5,5 milijuna kuna, jer je bilo naknadnih radova. Prekoraeni su predvieni trokovi (jedan od kriterija).Stanovi su prodani za 6 milijuna kuna i ostvarena dobit je 500.000 kuna. To je rezultat projekta manji je od cilja.

  • Izvoa gradi stambenu zgradu. Ugovorio je cijenu od 5 milijuna kuna u emu su trokovi 4.5 milijuna i planirana dobit od 10% tj. 500.000 kuna. To je cilj izvoakog projekta. Stambena zgrada je izgraena. To je proizvod (output) izvoakog projekta Izvoau je plaeno 5,5 milijuna kuna, jer je bilo naknadnih radova. Trokovi su bili 6 milijuna kuna, pa su prekoraeni predvieni trokovi (jedan od kriterija).Izvoa je ostvarena gubitak od 500.000 kuna. To je rezultat projekta cilj izvoaa nije ostvaren.

  • Cilj je mogue postii raznim strategijama, strukturama projekta i koritenjem resursa.

    Strategija - kako emo doi do cilja?Strategija sadri: - tehnologiju (kako)- organizaciju (tko)- plan (kada)

    Struktura projekta: WBS (vidi kasnije)

    Koritenje resursa ovisi o strategiji*

  • Cilj je mogue postii raznim strukturama projektaIstom strukturom projekta mogue je postii razne ciljeve.

  • Puno je ljudi tvrdoglavo kada se radi o nainu na koji su zamislili da e neto postii, ali malo je onih koji su tvrdoglavo uporni zbog samoga cilja prema kojem idu*Friedrich Nietzsche

  • *Nain kojim se gradi graevina naziva se METODA GRAENJA. Graenje se sastoji od procesa. Procesi mogu biti: izvoenje raznih vrsta radova i pruanje raznih usluga (upravljanje projektom, nadzor, kontrola kvalitete).

  • *Proces se se moe izvoditi na razne naine. Nain i redoslijed izvoenja procesa nazivamo TEHNOLOGIJA GRAENJA. Tehnologijom se odreuju: operacije koje ine proces radna snaga mehanizacija

  • *Tehnologija:sredstva proizvodnje i metodeTehnika: sredstva rada i primjenaTehnoloki proces:nain i redoslijed operacija

  • **

  • *Definiranje tehnolokog procesa u prostoru, vremenu i vrijednostima postie se aktivnostima iji je cilj organizacija procesa. Organiziranje procesa graenja naziva se ORGANIZACIJA GRAENJA.

  • Sistemska analiza: svaki dio sistema je takoer sistem za sebe i ini podsistem (komponentu) u promatranom sistemu. Svaki sistem je ujedno komponenta veeg sistema (supersistema).To vai i za projekte. Svaki manji dio projekta je podprojekt promatranog projekta.Svaki projekt je podprojekt veeg projekta koji na odreenoj razini nazivamo program.Podprojekte na nekoj nioj promatranoj razini nazivamo aktivnosti.

  • UPRAVLJANJE PROJEKTIMA*SUPERSISTEMSISTEMPODSISTEMSISTEMKOMPONENTA

  • *Strukturu projekta ine aktivnosti. Struktura projekta specifina je za svaki projekt i mora se za svaki projekt posebno odrediti. Ne postoje dva projekta s istom strukturom to slijedi iz definicije projekta Struktura se radi ralanjivanjem radova i usluga na manje dijelove metodama WBS

  • *METODA KOJOM SE POSTIE LOGINA DEKOMPOZICIJA CJELINA U MANJE DIJELOVECJELINADIJELOVIto je WBS?

  • *Hijerarhijska podjela posla na upravljive dijelove Svaki dio ima svoje ciljeve i troi resurseSvi dijelovi zajedno ine sadraj projektaRezultati svakog dijela su isporuke (proizvoda ili usluge) koji zajedno definiraju i ine ukupni proizvod

  • *Svaka aktivnost ima troi resurse i ima svoj skup ciljeva koje treba ostvariti a koji je dio skupa ciljeva projekta. Skup ciljeva projekta je funkcija skupa ciljeva pojedinih aktivnosti. CILJEVI PROJEKTA NE MOGU SE OSTVARITI UKOLIKO NISU OSTVARENI CILJEVI SVIH AKTIVNOSTI.

  • *Ako imamo skup ciljeva (C) gdje je C = ci : i = 1,2,3 ma ciljevi se ostvaruju skupom aktivnosti (A)gdje je A = aj : j = 1,2,3 nonda je proces projekta jednak:P = f(C,A)Projekt se matematski moe prikazati samo pojednostavnjeno, jer nije mogue znati sve varijable niti sve meuzavisnosti.

  • Okruenje sistema je dio supersistema koji utjee na ponaanje sistema.To vai i za projekt: okruenje projekta utjee na projekt, ali i projekt svojim aktivnostima i proizvodima utjee na okruenje.

  • Okruenje stvara ogranienja koja djeluju na projekt:Pravna: propisi, standardi, ugovori, Resursi: materijali, informacije, energija, strojevi, ljudski potencijali, Ekonomska i financijska: cijene, krediti, plaanja, Prirodna: prostor, klima, topografija, Zahtjevi stakeholders (dionici): ljudi koji imaju interes u projektu

  • *ORGANIZACIJSKI SISTEM: kombinacija biolokih (ljudi) i tehnikih podsistema (strojevi)

    POSLOVNI SISTEMI su podvrsta organizacijskih sistema.

  • UPRAVLJANJE PROJEKTIMA*Realni, otvoreni, stohastiki i dinamiki. S okruenjem razmjenjuju materiju, energiju i informacije. Funkcioniraju u vremenu, vrijednostima i prostoru.

  • *ulaz materije i energije iz okruenja pretvara se uz pomo informacija u izlaz projekta odnosno graevinuulaz, transformacija i izlaz se mogu izraziti u vrijednostimakomponente sistema su bioloke i tehniketransformacija se sastoji od preoblikovanja, skladitenja i transporta

  • *Materija koja ulazi transformira se uz pomo informacija i utroak energije u izlaz koji zadovoljava ciljeve projekta. U procesu transformacije materija se moe preoblikovati (promjena vrijednosti), skladititi (promjena vremena) ili premjetati (promjena prostora)

  • Preoblikovanje: cement, agregat, voda i aditivi koji ulaze u proces preoblikuju se u beton odreenih karakteristika. Time se mijenja vrijednost. Vrijednost betona mora biti vea od ukupne vrijednosti ulaza, jer se inae nee ostvariti cilj investicijskog projekta, odnosno nastat e gubitakSkladitenje: materijal koji je uao na gradilite stoji dok se ne upotrebi. Pri tome protjee vrijeme.Premjetaj: materijal se moe premjestiti s jednog mjesta na drugo. Pri tome se mijenja prostor.

  • *Procesom transformacije se ulazne veliine transformiraju u izlazne. Proces transformacije nazivamo funkcioniranje projekta.Funkcioniranjem se postie ostvarenje ciljeva projekta.

  • *Svaki projekt ima ima:Ulaz (ulazni podprojekt) prenosi djelovanje okruenja na projektIzlaz (izlazni podprojekt) prenosi djelovanje projekta na okruenje

    FUNKCIONIRANJE PROJEKTAULAZIZLAZ

  • Izlaz projekta je proizvod projekta.U investicijskim projektima funkcioniranjem nastaje proizvod koji nazivamo graevina.Gradnjom graevine omoguujemo ostvarenje ciljeva projekta. To je nuan ali ne i dovoljan uvjet za ostvarenje ciljeva investicijskog projekta.Uz to graevina mora odgovarati zahtjevima, jer se inae ciljevi ne e moi ostvariti

  • *Na projekt djeluju:vanjske smetnje dolaze iz okruenja preko ulaza projekta: lo materijal, nestanak energije, krive informacijeunutranje smetnje nastaju u samom funkcioniranju projekta: nekvalificirani radnici, kvarovi strojeva, loa organizacija, kriva tehnologijaSistem projekta treba regulirati kako bi se:uklonile smetnjeprojekt prilagodio novim uvjetima

  • *ULAZ: eljen ili neeljen (smetnje)IZLAZ: koristan ili nekoristanNekoristan izlaz je posljedica smetnji na ulazu ili poremeaja u funkcioniranju projektaZbog toga je potrebno stalno djelovati na ulaz i na funkcioniranje projekta. Takvo djelovanje se nazivaUPRAVLJANJE PROJEKTOM

  • *to je to POVRATNA VEZA?(Feed Back)

  • *UPRAVLJANJE PROJEKTOMPROCES TRANSFORMACIJEULAZIZLAZINTERVENCIJAINFORMACIJA

  • *Feed Back: na osnovi informacija o izlazu projekta intervenira se na ulaz projekta tj. resurse koji ulaze u projekt kako bismo dobili eljeni izlazUkoliko se intervencijom na ulaz ne dobiva eljeni izlaz treba djelovati na funcioniranje projekta: mijenjati tehnologiju i organizaciju

  • Petlja odluivanja je iterativna tj. postupak se ponavlja sve dok se projekt ne dovede u optimalno stanje u danim ogranienjima. Ta iterativnost je posljedica:nepoznavanja svih utjecaja okruenja, tj. nemogunost specificiranja svih varijabli,ograniene mogunosti utjecaja preko varijabli pod kontrolom upravljakog podsustava (kontrolne varijable), zato jer esto postoji razlika izmeu eljenog i mogueg djelovanja,nepoznavanja strukture projekta zbog njegove kompleksnosti,nesavrenosti informacijskog sustava.

  • *Upravljanje projektom je sila kojom se aktivnosti usmjeravaju ostvarenju ciljeva prema zahtjevima okruenja. To je proces u kojem se neorganizirani skup resursa integrira u sistem za ostvarivanje ciljeva projekta.To je proces kojimse projekt dovodi do ostvarenje ciljeva projekta

  • Projekt se dogaa u uvjetima neizvjesnosti. Neizvjesnost je jednaka neznanju. Ne znamo to donosi budunost. Neke budue dogaaje moemo predvidjeti, ali ne moemo ih planirati (intenzitet i vrijeme nastupa)Nepovoljan utjecaj takvih neizvjesnih dogaaja nazivamo rizik.Ostvarenje ciljeva projekta umnogome ovisi kako vladamo (upravljamo) rizicima** o tome vie kasnije

  • HVALANA PANJI

    ******