22 El-Hadž / Hadž 889 · "Zatim od kapi sjemena." Tj. potomstvo od sperme stvori, od vode neznatne. "Potom od ugru{ka, zatim od grude mesa." Kada se kap sjemena ustabili u materici

22 El-Hadž / Hadž 889

22 EL - HAD@ / HAD@

OBJAVLJENA U MEDINI *, IMA 78 AJETA **

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!"

"O ljudi, Gospodara svoga se bojte! Zaista je potres Smaka svijeta stvar velika!" /1/ "Na Dan kada ga vidite vi, svaka dojilja }e ono {to doji zaboraviti, a svaka trudnica }e svoj plod pobaciti i ti }e{ vidjeti ljude pijane, a oni ne}epijani biti, nego }e kazna Allahova èstoka biti!" /2/

Uzvi{eni stavlja u zada}u svojim robovima da

prema Njemu budu bogobojazni i obavje{tava ih o strahotama Sudnjeg dana, njegovim potresima i stanjima. Mufesiri se razilaze po pitanju potresa kada Smak svijeta nastupi - ho}e li potres nastupiti nakon {to svijet ustane iz svojih kaburova na dan njihovog proìvljenja na mjestu proìvljenja ili }e Smak biti prije nego {to ljudi ustanu iz svojih kaburova. Oni koji kaù da }e se potres desiti na kraju egzistiranja dunjaluka i po~etku Smaka svijeta zastupaju mi{ljenje koje se prenosi od Alkame Ubeid bin Umejra i Amira e{-[a'bija. O tome Ibn-Dèrir navodi hadis458 od Ebu-Hurejrea koji seè sve do Poslanika. Sadrìna tog hadisa je da }e se potop desiti prije Dana proìvljenja, a u hadisu stoji /201/ "...A umrli o tome ne}e ni{ta znati." Cilj hadisa je da uputi na to da }e se potres desiti prije Smaka svijeta i da je zbog blizine Smaka svijeta pridodat Smaku svijeta kao {to se kaè: "Predznaci Sudnjeg dana" i sli~no, a Allah najbolje zna. Drugi kaù da }e se ta strahota, jeza i potres desiti na Danu proìvljenja i to na mjestu proìvljena nakon ustajnja iz kabura. Za takvo mi{ljenje opredijelio se

Ibn-Dèrir. Kao dokaz za svoje mi{ljenje on navodi i hadis koji prenose imam Ahmed, Tirmizi, koji ga smatra vjerodostojnim i Ibn Ebi-Hatim od Umrana bin el-Husajna. Od tih je hadisa i onaj kojeg, tuma~e}i ovaj ajet prenose Buharija od Ebu-Seida koji kaè da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao: /202/ "Allah }e na Dan proìvljenja re}i: 'O Ademe!', a on }e odgovoriti: 'Odazivam Ti se Gospodaru i pokoravam Ti se!', pa }e glasno kazano biti: 'Allah ti nare|uje da od potomstva izdvoji{ izaslanstvo za Dèhennem!' '[ta je to izaslanstvo za Dèhenem?', upitao je Adem, a.s. 'Od svake hiljade' - mislim da je rekao - kaè prenosilac '999 ljudi i tada }e trudnica svoj plod pobaciti, a dijete }e osjediti.'"

* Objavljena nakon sure "En-Nur". ** Ajeti 52 - 55 objavljeni su između Meke i Medine. 458 Ja sam dodao: "To je hadis u kome imaju dvije nepoznate osobe i nije vjerodostojan." A Allah najbolje zna.

"I ti }e{ vidjeti ljude pijane, a oni ne}e pijani biti, nego }e kazna Allahova èstoka biti!" To je ashabima te{ko palo tako da im se izraz lica promjenio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Od Je'dùdà i Me'dùdà devetsto devedeset i devet, a od vas jedan. Vi ste u odnosu na sav svijet k'o crna dlaka na bijelom volu ili, pak, k'o bijela dlaka na crnom volu. Nadam se da }ete vi ~initi ~etvrtinu stanovnika Dènneta." Mi smo uzviknuli: "Allah je najve}i!", a Poslanik je rekao: "Tre}inu stanovnika Dènneta!" Mi smo ponovo rekli: "Allah je najve}i!", a on je rekao: "Polovinu stanovnika Dènneta." Mi smo opet rekli: "Allah je najve}i!"

Hadis tako|er prenose Buharija i na drugim mjestima, a prenose ga i Muslim i Nesaija.

Imam Ahmed prenosi od Ai{e, a ona od Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: /203/ "Pred Allahom }ete na Danu proìvljenja biti sakupljeni - neosune}eni, goli i bosi." Ai{a je kazala: "O Boìji Poslani~e, ho}e li ljudi ili ène gledati jedni u druge?" Odgovorio je: "O Ai{a, stvar }e biti mnogo teà da bi ih to moglo zanimati." Hadis prenose Buharija i Muslim, a hadisa koji govore o strahotama na Danu proìvljenja ima jako mnogo i o njima }e biti govora na drugom mjestu. Uzvi{eni kaè:

"Zaista je potres Smaka svijeta stvar velika." Tj. krupna stvar, veliki slu~aj, uàsna neda}a i stra{an i jezovit doga|aj. Potres, stres (zilzal) je strah, jeza i panika koji }e zahvatiti du{e, kako to Uzvi{eni veli:

"Tada su vjernici bili u isku{enje stavljeni i ne moè biti vi{e uznemireni." /33:11/ Zatim Uzvi{eni veli:

"Na Dan kada ga vidite vi." Ovo je vrsta zamjenice koja ukazuje na va`nost, a zbog ~ega obja{njavaju}i je veli: "Svaka dojilja }e ono {to doji zaboraviti." To je zbog strahota koje }e vidjeti, i od najdraèg stvorenja }e odvra}ena biti. Ono je njoj najdraè i ona najvi{e za njim ùdi i u periodu dojenja najvi{e brine o njemu, zbog ~ega Uzvi{eni veli: , a nije rekao (bez okruglog "ta" ة za ènski rod jer je to dojilja koja ne ozna~ava dojilju u momentu dojenja)" ono {to doji." Tj. odbijanje njenog dojen~eta od dojenja. Govor Uzvi{enog:


"A svaka trudnica }e svoj plod pobaciti." Tj. prije nego {to se ispuni devet mjeseci, zbog strahote. "I ti }e{ vidjeti ljude pijane." Tj. od strahote stanja u koje su zapali, razum im }e biti smeten, a pamet }e i{~eznuti. Ko ih bude vidio mislit }e da su pijani.

"A oni ne}e pijani biti, nego }e kazna Allahova èstoka biti!”

"Ima ljudi koji se bez ikakva znanja prepiru o Allahu i koji slijede svakog {ejtana prkosnoga." /3/ "Za njega je ve} odre|eno da }e svakog onog ko ga uzme za za{titnika na stranputicu zavesti i u patnju ga ognjenu dovesti." /4/

Onoga koji proìvljenje nije~e i ono {to je

objavljeno poslanicima sljede}i svakog {ejtana prkosnog, bilo od ljudi ili, pak, dìna, Uzvi{eni otvoreno kori.

To je stanje onih koji slijede novotorije i onih koji su u zabludi, koji se slijede}i neistinu suprotstavljaju Istini, napu{taju}i ono {to je Allah dostavio Svome Poslaniku. Oni novotarije, naga|anja i strasti slijede, zbog ~ega o njima Uzvi{eni veli:

"Ima ljudi koji se bez ikakva znanja prepiruo Allahu." Tj. pravog znanja. "I koji slijede svakog {ejtana prkosnoga. Za njega je ve} odre|eno." Tj. kaderom (odre|enjem) propisano.

"Da }e svakoga onog koga uzme za za{titnika." Tj. opona{a i slijedi ga.

"Na stranputicu zavesti i u patnju ga ognjenu dovesti." Tj. na dunjaluku ga u zabludu odvodi, a na ahiretu }e ga u patnju bolnu, ognjenu i nesnosnu gurnuti. Prenose}i od Ebu-Malika, Es-Suddi rekao je: "Ovaj je ajet objavljen zbog Nadr bin El-Harisa", a to mi{ljenje zastupa i Ibn-Dùrejd`. Prenose}i od Ebu-Kja'ba el-Mekija, Ibn Ebi-Hatim kaè: "Jedan od kurej{kih pokvarenjaka priupitao je: 'Obavijesti nas o va{em Gospodaru: je li On od zlata, srebra ili bakra?' Nebo je sna`no zatutnjalo. Pa mu je razbijena lobanja od glave koja je pala pred njega." Mudàhid kaè da je do{ao ìdov i upitao: "O Muhammede, obavijesti me o svom Bogu, od koje stvari je On - biljura ili safira?" Pa je udario grom i usmrtio ga tada.

"O ljudi! Ako ste u sumnji spram proìvljenja - pa Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa, oblikovanog i neoblikovanog, da bismo vama objasnili! A u matericama zadràvamo {ta ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije do muèvnog doba uzrastete; jedni od vas umirua drugi duboku starost doìvljavaju, da ne zna, nakon {to je znao, ni{ta. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno." /5/ "To je zato {to je On, Allah, zaista, Istina i {to je On kadar da mrtve oìvi, i {to On sve moè", /6/ "i {to }e âs oìvljenja, u to nema sumnje, do}i i {to }e Allah one u grobovima oìviti." /7/

,

Nakon {to Uzvi{eni pominje onoga koji se

suprotstavlja proìvljenju, nije~e onaj svijet, navodi dokaze Svoje mo}i u pogledu proìvljenja koje ljudi vide kod po~etka stvaranja nekog bi}a (~ovjeka), pa kaè:

"O ljudi! Ako ste u sumnji spram..." tj. u skepsi, "…proìvljenja...", tj. budu}eg svijeta, proìvljenja du{a i tjelesa "pa, Mi vas stvaramo od zemlje." Tj. osnova onoga od ~ega vas On stvara je zemlja, i On je od zemlje stvorio Adema, a.s."

"Zatim od kapi sjemena." Tj. potomstvo od sperme stvori, od vode neznatne.

"Potom od ugru{ka, zatim od grude mesa." Kada se kap sjemena ustabili u materici ène i tako ostane 40 dana, dodaju}i tome ono {to kapi sjemena bude pridodato, tada se uz Allahov dozvolu pretvori u crveni ugru{ak i u tom stanju ostane 40 dana, nakon toga se mijenja i postaje gruda mesa bez oblika, crta i linija. Zatim se u oblikovanju i formiranju linija, crta, od ugru{ka uobli~e glava, ruke, prsa, stomak, bedra, dvije noge, te ostali organi. Nekad


èna pobaci ugru{ak prije formiranja i oblikovanja, a ponekad ga pobaci nakon {to postane oblikovan, o ~emu Uzvi{eni kaè:

"Zatim od grude mesa, oblikovanog i neoblikovanog", tj. onako kako ga vidite:

"...da bismo vama objasnili. A u matericama zadràvamo {ta ho}emo, do roka odre|enog." Tj. ponekad se ugru{ak ustabili u materici, a da ga èna ne pobaci ili abortira. Za rije~i Uzvi{enog: "...oblikovanog i neoblikovanog", Mudàhid kaè: "To je embrion koji se pobaci bio on oblikovan ili ne." A kada u materici proboravi 40 dana, to je onda gruda mesa kojoj Uzvi{eni Allah {alje meleka koji joj du{u udahne i odredi joj shodno Allahovoj volji ljepotu, ru`no}u, mu{ki ili ènski spol. Propi{e joj nafaku, rok ìvota, te ho}e li biti sretna ili nesretna.

U "Sahihima" Buharije i Muslima potvr|eno je predanje koje se prenosi od Ibn-Mes'uda, koji kaè: "Pri~ao nam je Boìji Poslanik, s.a.v.s., a on je iskren i drugi mu vjeruju, pa je rekao: /204/ 'Stvaranje svakog od vas obuhvata period od 40 no}i provedenih u utrobi majke. Zatim nakon 40 dana nastaje ugru{ak, zatim poslije 40 dana nastaje gruda mesa. Allah mu tada {alje meleka propisuju}i mu ~etiri stvari: nafaku, djela, rok ìvota, te ho}e li biti sretan ili nesretan. Nakon toga udahne mu du{u.'"

Govor Uzvi{enog: "Zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate." Dijete je tjelesno i intelektualno nejako, pa mu Allah malo po malo snagu daje, a roditelji blago i ljubazno danono}no nad njim bdiju.

Zbog toga Uzvi{eni veli: "I da poslije do muèvnog doba uzrastete." Tj. mladost se upotpuni lijepom pojavom i izgledom.

"Jedni od vas umiru." Tj. u snazi i mladosti. "A drugi duboku starost doìvljavaju." Tj. oronulost, matuhluk, slaboumnost, senilnost, zbog ~ega Uzvi{eni veli:

...da ne zna, nakon {to je znao, ni{ta." Onako kako to Uzvi{eni kaè:

"Allah je Taj Koji vas nejakim stvara i onda vam, poslije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi; On stvara {to ho}e. On sve zna i sve moè." /30:54/

i

Govor Uzvi{enog: "I ti vidi{ zemlju kako je zamrla." Ovo je drugi dokaz mo}i Uzvi{enog da umrle oìvljava, kao {to to ~ini i sa zamrlom i neplodnom zemljom.

"Ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i ona uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno." Tj. kad Allah na nju ki{u spusti, pove}a se vlaga, podstakne bilje i iz zemlje izniknu razne vrste, sorte i plodovi, te raznorazni usjevi i bilje, zbog ~ega Uzvi{eni veli: "To je zato {to je On, Allah, zaista Istina." Tj. stvara, ravna i ~ini {to Mu je volja.

"I {to je On kadar da mrtve oìvljava." Tj. kao {to je zamrlu zemlju oìvio i dao da iz nje izniknu pomenute vrste.

"I {to On sve moè." Shodno rije~ima Uzvi{enog:

"...i zaista On moè, kada ne{to ho}e, samo zato rekne: 'Budi!', i ono bude." /36:82/

Govor Uzvi{enog: "I {to }e âs oìvljenja, u to nema sumnje, do}i." Tj. desit }e se i u to nema nikakve sumnje niti prepirke. "I {to }e Allah one u grobovima oìviti." Tj. povratit }e ih nakon {to su u grobovima svojim istruhli bili i iz ni{tavila }e ih u ìvot povratiti. Kako to On veli:

"I Nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: 'Ko }e oìviti kosti kad budu trule?' Reci: 'O` vit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio, On dobro zna sve {to je stvorio.'" /36:78, 79/ Ajeta o ovoj temi odista ima mnogo.

Prenosi imam Ahmed od Lekit bin ‘Amira da je rekao: /205/ "Ho}e li svaki od nas na Danu sudnjemu vidjeti svog Uzvi{enog Gospodara? I {ta je znak za to u Njegovim stvorenjima?" Boìji Poslanik, s.a.v.s., priupitao je: "Zar svaki od vas ne gleda u mjesec posvetiv{i se samo mjesecu?" Rekli smo: 'Da', na {to je Poslanik rekao: 'Allah je najuzvi{eniji!' Upitao sam: 'Boìji Poslani~e, kako }e Allah mrtve oìviti? [ta je znamenje toga u Njegovim stvorenjima?' Poslanik ponovo priupita: 'Zar nisi pro{ao dolinom koja je uni{tena postav{i tako neplodna?' Odgovorio sam: ''Da.' 'Zatim si njome pro{ao kada je uzbujala zelenilom.' Opet sam odgovorio potvrdno. 'Eto, tako Allah oìvljava mrtve i to je znamenje u Njegovim stvorenjima.'" Hadis prenose Ebu-Davud i Ibn-Madè. Ibn Ebi-Hatim, prenose}i od M‘uaza bin Dèbela, kaè: "Ko spozna da je Allah Su{ta Istina, da }e biti Sudnji dan, u koji nema sumnji i da }e Allah ono {to je u kaburovima oìviti, taj }e u}i u Dènnet."

"Ima ljudi koji se o Allahu prepiru bez ikakva znanja i bez ikakve upute i bez Knjige svjetilje", /8/ "hode}i nadmeno da bi s Allahova Puta odvra}ali, njih na ovom svijetu ~eka poniènje, a na onom svijetu dat }emo im da iskuse patnju u Ognju." /9/ "Eto, to je zbog dje a ruku tvojih, jer Allah nije nepravedan prema robovima Svojim." /10/

l

Po{to Uzvi{eni navodi stanje zabludjelih, neznalica,

onih koji opona{aju druge, rije~ima:


"Ima ljudi koji se bez ikakva znanja prepiruo Allahu i koji slijede svakog {ejtana prkosnoga", u ovom slu~aju On spominje i one koji u zabludu pozivaju, a to su predvodnici kufra i novotarija, pa kaè:

"Ima ljudi koji se o Allahu prepiru bez ikakva znanja i bez ikakve upute, i bez Knjige svjetilje." Tj. bez ispravnog razbora, jasne tradicije, nego po naho|enju i hiru.

Govor Uzvi{enog: "Hode}i nadmeno." Tj. naginju}i svoj vrat, okre}u}i se od Istine u koju se poziva i ohole}i se, shodno rije~ima Uzvi{enog: "A kad im se rekne do|ite, Allahov Poslanik }e moliti da vam se oprosti, oni glavama svojim tresu i vidi{ ih kako nadmeno odbijaju." /63:5/ Govor Uzvi{enog:

"Da bi s Allahova Puta odvra}ali." Tj. da ih s Puta Allahova odvra}a. Zatim Uzvi{eni veli: "Njih na ovom svijetu ~eka poniènje." Zbog oholog odnosa spram ajeta Allahovih prezir }e ih na dunjaluku sti}i.

"A na onom svijetu dat }emo im da iskuse patnju u Ognju."

"Eto, to je zbog djela ruku tvojih." Tj. bit }e mu kazano: Ovo je zbog pogrda i ismijavanja.

"Jer Allah nije nepravedan prema robovima Svojim." Tj. to {to }e na Danu sudnjem okusiti patnju u Ognju nije nepravda, naprotiv, to je pravda Uzvi{enog Allaha, i naknada za ono {to je ~inio, kao {to je kufr, inad i oholost. A Allah je uzvi{en od nepravde, jer je Allah nepravdu Sebi zabranio.

"Ima svijeta koji Allahu robuje povr{no: ako ga zadesi dobro, smiri se, a ako ga zadesi isku{enje, vrati se svom nevjerovanju, pa tako izgubi i onaj svijet. To je, u stinu, o~iti gubitak." /11/ "On se, pored Allaha, klanja onome koji od njega ne moè nikakvu {tetu otkloniti niti mu moè bilo kakvu korist pribaviti; to je zaista velika zabluda"; /12/ "klanja se onome ~ije }e mu klanjanje prije nauditi nego od koristi biti; takav je, doista, lo{ za{titnik i zao drug!" /13/

i

"Ima svijeta koji Allahu robuje povr{no: ako

ga zadesi dobro, smiri se..." Buharija kaè da bi neki ljudi, kada bi se vra}ali u Medinu, a ène bi im

rodile dje~aka, a kobile se o`drijebile, rekli: "Ovo je prava vjera." Ako im, pak, ène ne bi rodile, niti kobile o`drijebile, onda bi rekli: "Ovo je lo{a vjera." Govore}i o rije~ima Uzvi{enog:

"Vrati se svome nevjerovanju." Mudàhid kaè: "Odmetne se kao nevjernik", a govor Uzvi{enog: "pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet", tj.na dunjaluku ni{ta nije postigao, a na ahiretu }e zbog nijekanja Uzvi{enog Allaha doìvjeti veliku nesre}u i poniènje. Zbog toga Uzvi{eni veli: ذ "To je, uistinu, o~it gubitak." Tj. ogromna

{teta i posao sa gubitkom. Govor Uzvi{enog: "Klanja se onome ~ije }e mu klanjanje prije

nauditi nego od koristi biti." Tj. na ovome svijetu prije ahireta vi{e }e imati {tete nego koristi, s tim {to }e mu {teta na ahiretu biti izvjesnija i obistinit }e se. Rije~i Uzvi{enog:

"A takav je, doista, lo{ za{titnik i zao drug." Mudàhid kaè da je to idol, tj. lo{ li je taj kojeg, mimo Allaha, gospodarom, pomaga~em i za{titnikom priziva.

"I zao drug." Onaj s kim se druì i sara|uje.

"Allah }e one koji vjeruju i ~ine dobra dje a, zaista, uvesti u dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i. Allah radi ono {to ho}e!" /14/

l

Nakon spomena zabludjelih nesretnika, Uzvi{eni

spominje ~estite sretnike i to one koji srcem vjeruju a svoj iman djelima potvr|uju, praktikuju}i sve vrste pobo`nih djela. Oni su se ru`nih djela klonili, zbog ~ega im je Allah u nasljedstvo prebivali{ta visokih deredà ostavio. Navode}i da je prve u zabludi ostavio a druge na Pravi put izveo Uzvi{eni kaè:

"Allah radi ono {to ho}e."

"Onaj ko misli da Poslaniku Allah ne}e pomo}i ni na ovom ni na onom svijetu, neka rastegne uè do tavanice i neka razmisli da li }e njegov postupak, ako se objesi, otkloniti ono zbog ~ega se on ljuti." /15/ "I tako, eto, Mi ga u vidu jasnih ajeta objavljujemo, a Allah }e onome kome On ho}e na Pravi put ukazati." /16/


Ibn-Abbas i njegovi ashabi kazali su: "Onaj ko misli

da Allah ne}e pomo}i Muhammeda, s.a.v.s., na ovome svijetu i ahiretu "Neka rastegne uè". Rije~ zna~i: "uè", "do tavanice" Tj. do tavanice svoje ku}e.

"Ako se objesi", tj. neka se uètom zadavi. Ovaj govor se doima kao ironija, sarkazam, u zna~enju: ko misli da Allah Muhammeda, njegovu vjeru i Kur'an ne}e pomo}i, neka ide i neka se ubije. Pa Allah }e mu (Muhammedu) odista neizostavnu pomo} pruìti. Uzvi{eni veli:

"Mi }emo doista pomo}i poslanike Na{e i vjernike u ìvotu na ovom svijetu, a i na Dan kad se dignu svjedoci." /40:51/ Zbog toga je Uzvi{eni kazao:

"I neka razmisli da li }e njegov postupak otkloniti ono zbog ~ega se on ljuti." Ata' al-Horosani rekao je: "Neka razmisli ho}e li time izlije~iti - a u slu~aju Muhammeda, s.a.v.s. - ljutnju smje{tenu u prsima svojim, rije~i Uzvi{enog: "I tako, eto, Mi ga objavljujemo" tj. Kur'an.

"u vidu jasnih ajeta." o~itih i oni su Allahov dokaz ljudima. "A Allah }e onome kome on ho}e na Pravi put ukazati." Allah upu}uje koga ho}e, a u zabludi ostavlja koga ho}e. On posjeduje kompletnu mudrost i definitivan dokaz. U Njegovoj odredbi promjene nema i On ra~une brzo svi|a.

"Allah }e na Sudnjem danu odvojiti vjernike od jevreja, Sabijaca, kr{}ana, poklonika Vatre i mnogoboàca. Allah je, zaista, o svemu obavije{ten." /17/

Uzvi{eni kazuje o privrènicima razli~itih vjera: neki

od njih su vjernici, neki nevjernici, te da }e im Uzvi{eni Allah na Danu sudnjem pravi~no presuditi. Onoga koji u Allaha bude vjerovao, u Dènnet }e uvesti, a onoga koji ga je nijekao - u Dèhennem. Allah je doista svjedok onoga {to oni rade, {ta govore, njihovih tajni, pa i onoga {to je od toga skrivenije.

"Zar ne vidi{ da Allahu sed`du ~ine i oni na

nebesima i oni na Zemlji, a i Sunce i Mjesec, i zvijezde i planine i drve}e, i ` votinje i mnogi ljudi, a mnogi i kaznu zasluù u A koga Allah ponizi, niko ga ne moè po{tovanim u~initi; Allah ono {to ho}e radi." /18/

, , , i ,

j .

li

Uzvi{eni isti~e da je jedino On, Koji sudruga nema,

dostojan oboàvanja, te da Mu zbog Njegove uzvi{enosti sve ~ini sed`du milom ili silom.

Svaka stvar Mu sed`du ~ini na specifi~an na~in. Uzvi{eni veli:

"Zar ne vidi{ da Allahu sed`du ~ine i oni na nebesima i oni na Zemlji." Tj. meleki u nebeskim prostranstvima i ìva bi}a i ìvotinje na svim stranama, te ljudi i dìni, ìvotinje i ptice. Govor Uzvi{enog:

"A i Sunce, i Mjesec, i zvijezde." Uzvi{eni obja{njava da oni ~ine sed`du svome Stvoritelju i da su Mu pot~injeni i podre|eni i navodi ova stvorenja jer su ~esto oboàvana:

"Ne padajte icem na tle ni pred Suncem ni pred Mjesecom, ve} padajte l cem na tlo pred Allahom, Koji ih je stvorio." /41:37/ U "Sahihima" Buharije i Muslima prenosi se od Ibn-Zerra neka je Allah sa njim zadovoljan, da je rekao: "Obratio mi se Boìji Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: /206/ 'Zna{ li kamo ide ovo Sunce?' Odgovorio sam: 'Allah i Njegov Poslanik znaju.' 'Ono ide ispod Ar{a i ~ini sed`du. Zatim traì da mu se naredi, pa skoro }e mu se re}i: 'Idi odakle si i do{lo.'"

Govor Uzvi{enog: "I planine i drve}a." Njihovo padanje na sed`du je kretanje njihovih sjenki s desna i s lijeva. Govor Uzvi{enog: "I ìvotinje," tj. kompletan ìvotinjski svijet. U hadisu koji se prenosi od imami Ahmeda stoji da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., zabranio da se le|a ìvotinja koriste kao minberi (mjesta odakle se govori/. Mnogo je jaha}ih ìvotinja koje su mo`da bolje ili, pak, vi{e ~ine zikr Uzvi{enom Allahu od oni koji ih ja{u.

"I mnogi ljudi" tj. mnogi Allahu ~ine sed`du dobrovoljno, po slobodnom izboru, predaju}i se tako. "A mnogi i kaznu zasluùju" tj. oni koji zanije~u, odbiju i uzohole se.

"A koga Allah ponizi, niko ga ne moè po{tovanim u~initi; Allah ono {to ho}e radi." Kazao je Ibn Ebi-Hatim, prenose}i od Dà'fera bin Muhammeda, ovaj od svog oca, a on od hazreti Alije, kojem je re~eno: "Ovdje ima ~ovjek koji govori o volji." Alija mu se obratio rije~ima: "Boìji robe, je li te Allah stvorio onako kako je On htio ili kako si ti htio?" Odgovorio je: "Onako kako je Allah htio." "Bolest ti daje kad On ho}e ili kad ti ho}e{?" Odgovorio je: "Kad Allah ho}e." "Daje ti da ozdravi{ kad On ho}e ili kad ti ho}e{?" "Kada On ho}e", glasio je odgovor. "Usmr}uje te kad ti ho}e{ ili kad On ho}e?" Odgovorio je: "Kad On ho}e." Hazreti Alija }e na to re}i: "Tako mi Allaha, da si rekao druga~ije po glavi bi te sabljom udario."


Od Ebu-Hurejrea prenosi se da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., kazao: /207/ "Kad ~ovjek prou~i ajet koji zahtijeva sed`du, {ejtan se povu~e pla~u}i." I kaè: "Te{ko meni! ôvjeku je nare|eno da u~ini sed`du, pa ju je u~inio, i zato }e imati Dènnet. Meni je nare|eno da u~inim sed`du, pa sam odbio, i zato }u imati Dèhennem."

Hadis prenosi Muslim. Imam Ahmed prenosi od Ukbe bin Amira, koji je rekao: /208/ "Rekao sam: 'O Boìji Poslani~e, je li suri 'Had`' zbog dvije sed`de, data prednost u odnosu na ostale kur'anske sure?' Odgovorio je: 'Da. Ko zbog njih ne}e ni~ice pasti na zemlju, neka ih ne u~i.'" Iako se u hadisu pominje Ibn- -Lehi'a, on upotrijebljava sintagmu koja ukazuje da je on hadis ~uo od svog predhodnika (u senedu), a usto hadis ima potvrdu ({ahid) u drugim hadisima koji jedni druge podupiru.

"Ova dva protivni~ka tabora spore se oko Gospodara svoga; onima koji ne budu vjerovali bit }e odijela od Vatre skrojena, a klju~ala voda bit }e na glave njihove lijevana"; /19/ "od nje }e se istopiti ono {to je u trbusima njihovim, i koà", /20/ "a gvozdenim maljevima bit }e mla}eni" /21/ "kad god poku{aju da zbog te{kog jada iz nje iza|u, b t }e u nju vra}eni 'Iskusite patnju u uàsnoj Vatri!'" /22/

i :

i i .

U "Sahihima" Buharije i Muslima potvr|eno je, a

preneseno od Ebu-Zerra da se on kleo da je ovaj ajet "Ova dva protivni~ka tabora spore se oko

Gospodara svoga" objavljen zbog Hamze i njegova dva druga i Utbe i njegova dva druga koji su iza{li na dvoboj na Bedru. Ovo donosi Buharija kod tuma~enja ovog ajeta. Zatim Buharija prenosi od Alije, r.a., da je rekao: "Ja }u prvi na Sudnjem danu kleknuti pred Allahom Svemilosnim radi spora." Kaj ibn Ubad kaè da je ajet objavljen zbog dvoboja Alije, Hamze i Ubejde protiv [ejbe bin Rebija, Udbe bin Rebija i Vahida bin Udbea. Hadis prenosi samo Buharija.

Nema nikakve zapreke da ovo bude op}enitog karaktera. Stav Mudàhida i A'taa sljede}i je: dvije skupine o kojima se govori su vjernici i nevjernici. Stav Mudàhida i A'taa obuhvata sva mi{ljenja i u njemu je inkorporiran i Bedr i drugi slu~ajevi. Vjernici odista èle da Allahova vjera trijumfuje, dok nevjernici èle da ugase svjetlo imana, poraze Istinu i uspostave neistinu.

Za ovakvo mi{ljenje opredijelio se Ibn-Dèrir, a ono je u osnovi dobro. U vezi s tim Uzvi{eni kaè:

"Onima koji ne budu vjerovali bit }e odijela od Vatre skrojena." Tj. odjevni predmeti }e im od Vatre biti sa~injeni.

"A klju~ala voda bit }e na glave njihove lijevana; od nje }e se istopiti ono {to je u trbusima njihovim i koà." Ibn-Dèrir prenosi od Ebu-Hurejrea da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao: /209/ "Odista }e im voda klju~ala na glave biti lijevana, pa }e im u lobanje prodirati sve dok do udubljenja ne dopre, sastrugav{i ono {to u udubljenjima glava bude, tako da kad do stopala stigne samo }e topljevina biti. Zatim }e biti vra}eni u prvobitno stanje." Hadis prenosi Tirmizi i smatra ga ispravnim i vjerodostojnim, a u ovoj verziji hadis prenosi i Ibn Ebi-Hatim.

Govor Uzvi{enog: "A gvozdenim maljevima bit }e mla}eni." Ibn-Abbas je rekao: "Njima }e biti udarani tako da }e svaki organ doìvjeti promjenu, pa }e propast prizivati."

Govor Uzvi{enog: "Kad god poku{aju da zbog te{kog jada iz

nje za|u, b t }e u nju vra}eni " Plamen Vatre }e ih podizati, a njen kukasti {tap }e ih vra}ati. Govor Uzvi{enog: "Iskusite patnju u uàsnoj Vatri", je poput rije~i Uzvi{enog:

"I bit }e im re~eno: 'Trpite kaznu u Vatri koju ste poricali.'" /32:20/ Zna~enje tih rije~i je da }e kaznom biti ponièni, kako rije~ju, tako i djelom.

"A one koji budu vjerovali i dobra dje a ~inili - Allah }e sigurno uvesti u dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i, u njima }e se narukvicama od zlata i biserom kititi, a odje}a }e im svilena biti." /23/ "I napu}eni su da govore lijepe rije~i i napu}eni su na Put Onoga Koji je hvale dostojan." /24/

l

l

Nakon {to je Uzvi{eni naprijed govorio o stanju

dèhenemlija - da nas Allah sa~uva stanja u kojem se oni nalaze stanovnike Dènneta spominje rije~ima: "A one koji budu vjerovali i dobra dje a ~inili - Allah }e sigurno uvesti u dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i" tj. preljevat }e se dènetskim predjelima, krajevima, ispod drve}a i dvoraca, a dènetlije }e ih usmjeravati kuda htjednu.

"U njemu }e se kititi" nakitom, "narukvicama od zlata i bisera", tj. na

rukama njihovim, kako je to kazao Boìji Poslanik, s.a.v.s., u vjerodostojnom hadisu: /210/ "Vjerniku }e nakit dopirati dokle je abdest dosezao." Govor Uzvi{enog:


"A odje}a }e im svilena biti" nasuprot odje}e stanovnika Dèhennema, koja }e za njih izri~ito skrojena biti, odje}a vjernika }e, kako to Uzvi{eni kaè od kadife i lijepe svile biti: "Na njima }e biti odijela od tkane zelene svile, i od te{ke svile." /76:21/ U sahihu stoji: /211/ "Ne obla~ite i ne nosite na dunjaluku svilu i brokat, jer onaj ko ih bude nosio na dunjaluku ne}e ih nositi na ahiretu."

Govor Uzvi{enog: "I napu}eni su da govore lijepe rije~i i

napu}eni su na Put Onoga Koji je hvale dostojan", poput je Allahovih rije~i:

"I meleki }e im ulaziti na vrata svaka: Mir neka je vama, zato {to ste trpjeli, a divno li jenajljep{e prebivali{te." /13:23, 24/ Oni su na lijepo mjesto upu}eni, mjesto na kojem ni{ta drugo osim lijepa govora ne}e ~uti:

"Nevjernicima i onima koji odvra}aju od Allahova Puta i Mesdìd-Harama - a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mje{tanina tako i za do{ljaka - i onome ko u njemu bilo kakvo nasilje u~ini, dat }emo da patnju nesnosnu iskusi." /25/

Uzvi{eni nevjernike kori zato {to oni vjernike

odvra}aju da dolaze âsnom hramu i da svoje obrede u njemu izvr{avaju, zato {to nevjernici tvrde da su oni ~uvari Hrama:

"A oni nisu njegovi ~uvari. ûvari njegovi treba da budu samo oni koji se Allaha boje." / 8:34/

U ovome leì dokaz da je ovaj ajet medinski. Govor Uzvi{enog: "Nevjernicima i onima koji odvra}aju od Allahova Puta i Mesdìd-Harama", tj. pored toga {to ne vjeruju, oni vjernike od Allahova Puta odvra}aju i od ~asnog hrama, za kojim ùde, tj. one koji na njega polaù najvi{e prava. Govor Uzvi{enog:

"A Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mje{tanina tako i za do{ljaka", tj. spre~avaju ljude da do|u âsnom hramu, a Allah ga je po vjerozakonu namijenio svima. U njemu nema razlike izme|u mje{tanina i onoga koji je daleko od njega. Odatle je i jednakost ljudi u pogledu posjeda i stanova u Meki.

Kad je u pitanju da li je dozvoljeno vlasni{tvo u Meki, naslje|ivanje i izdavanje pod zakup, postoje razli~ita mi{ljenja. [afija smatra da je sve to dozvoljeno, a kao dokaz navodi hadis kojeg prenosi

Zuhri od Usame bin Zejda, koji je rekao: /212/ "O Boìji Poslani~e, ho}e{ li sutra odsjesti u svojoj ku}i u Meki?" Upitao je: "Je li nam Ukajl ostavio kakav posjed?" Zatim je konstatovao: "Nevjernik ne naslje|uje muslimana niti musliman nevjernika!" Ovaj hadis naveden je kod Buharije i Muslima. Potvr|eno je da je Omer bin Hattab kupio u Meki ku}u od Safvana bin Umejje za ~etiri hiljade dirhema i pretvorio je u zatvor. Ishak bin Rahovejh smatra da se posjedi i stanovi u Meki ne mogu naslje|ivati niti izdavati pod zakup, a ovo je stav jedne grupe selefija, a to potvr|uju onim {to prenosi Ibn-Madè od Alkame bin Nadla, koji je kazao: "Umro je Boìji Poslanik, s.a.v.s., Ebu-Bekr i Omer, a ono {to se nazivalo 'posjedom u Meki' bilo je samo ono {to je napu{teno. Onaj kome je bilo potrebno stanovao je, a imu}ni su ustupali da se stanuje." Imam Ahmed zastupao je srednje mi{ljenje; objediniv{i sve dokaze rekao je: "Dozvoljeno je posjedovati i naslje|ivati, ali ne davati pod zakup." Govor Uzvi{enog:

"I onome ko u njemu bilo kakvo nasilje u~ini, dat }emo da patnju nesnosnu iskusi", tj. dat }emo mu da okusi bolnu patnju, i to onaj ko u Haremu u~ini ne{to odvratno, s predumi{ljajem. Mudàhid kaè: "Ko u Haremu u~ini ne{to lo{e - a ovo se specifi~no odnosi na âsni harem - bit }e za to ka`njen. Ukoliko pokaè odlu~nost da to u~ini, pa makar to i ne u~inio bit }e zato ka`njen. Kona~no, ukoliko ~ovjek u Haremu u~ini ne{to {to je op}enito lo{e, bit }e ka`njen srazmjerno tom ~inu.

Ukoliko to uradi u Haremu, kazna }e biti ve}a zbog stepena svetosti koju Harem ima kod Allaha. Tako }e se postupiti od najmanjeg do najve}eg grijeha, a sve je to sadràno u okviru rije~i Uzvi{enog: "Kakvo nasilje", pa makar se radilo o grdnji sluge i onoga {to je ve}e od toga kao {to je gomilanje hrane s ciljem prodaje u vremenu oskudice (pa do ubistva, pripisivanju Allahu druga, otpadni{tva od vjere. Sve je to nasilje. Lo{e djelo u~injeno u Haremu nije isto kao lo{e djelo u~injeno na nekom drugom mjestu. Za takvo djelo Uzvi{eni }e kazniti onako kako dolikuje, dostojno svetosti Harema.)459

"I kada smo kao pribjeì{te Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Kaba, rekli smo: 'Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i o~isti Kabu Moju za one koji }e je obilaz ti, koji }e stajati i koji }e i 459 Ono što se nalazi između dvije zagrade moje su riječi.


na ruku'u i sed`di biti.'" /26/ "'I oglasi ljudima had`' - i dolaz t }e ti pje{ke i na svakoj kamili iznurenoj koje dolaze sa dalekog puta." /27/

i

Ovo je zamjerka, prijekor onim Kurej{ima koji su

oboàvali ne{to drugo mimo Allaha i druga Mu pripisivali u predjelu koji je od prvog dana zasnovan na monoteizmu - tevhidu, ~injenju ibadeta samo Allahu i nepripisivanju Mu druga. Uzvi{eni je kazao:

"I kada smo kao pribjeì{te Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo" tj. uputili smo ga na to mjesto, predali mu ga, dav{i mu dozvolu za gradnju Hrama. Mnogi koji kaù da je Ibrahim, a.s., prvi koji je sagradio Kabu i da prije Ibrahima, a.s., nije bilo Kabe, uzimaju kao dokaz {to je to potvr|eno u "Sahihima" Buharije i Muslima, a {to se prenosi od Ebu-Zerra: /113/ "Upitao sam: 'O Boìji Poslani~e, koji je mesdìd prvi sagra|en?' Odgovorio je: 'Mesdìdul-haram.' 'Koji je sagra|en poslije?', upitao sam. 'Mesdìd u Jerusalemu?' 'Koliko je vremena proteklo od gradnje jednog do drugog?' Odgovorio je: 'êtrdeset godina!'"

Ranije smo pominjali vjerodostojna predanja o gradnji Kabe, zbog ~ega ovdje nema potrebe da se to ponavlja. Ovdje Uzvi{eni kaè: "Ne smatraj Nama nikoga ravnim" tj. Kabu sagradi samo u Moje ime. "I o~isti Kabu Moju." Katade i Mud`hid kazali su: "Od {irka, pripisivanja druga Allahu."

"Za one koji }e je obilaziti, koji }e stajati i koji }e na ruku'u i sed`di biti", tj. u~ini Kabu ~istom za one koji samo Allaha oboàvaju, naro~ito je pripremi za one koji Mu druga ne pripisuju. Tavaf oko Kabe poznata je stvar i to je najspecifi~niji ibadet koji se ne ~ini nigdje izuzev kod Kabe. "Koji }e stajati", tj. u namazu, zbog ~ega je Uzvi{eni rekao:

"I koji }e na ruku'u i sed`di biti." Tavaf je kompariran sa namazom, jer su oboje usko vezani za Kabu. Tavaf je kruènje oko Kabe; u namazu se okre}e ka Kabi.

Govor Uzvi{enog: "I oglasi ljudima had`" tj. obznani ljudima, pozivaju}i ih na had`, Kabi, za ~iju gradnju smo ti naredbu izdali. Navodi se da je Ibrahim, a.s., rekao: "Gospodaru, kako da obavijestim ljude kad moj glas ne}e sti}i do njih?" "Ti pozovi, a na Nama je dostava." Ibrahim je stao na svoj "mekam” (Mekamu-Ibrahim), a neki, pak, kaù da je stao na Hid`r, drugi na brdo Saffa, a tre}i na Ebu-Kubejs, i povikao je: "O ljudi, va{ Gospodar je odredio Ku}u (Kabu), pa had` kod nje obavljajte!" Kaè se da su se brda snizila, poravnila, da bi glas dopro po cijeloj zemlji. ûlo je sve {to je u matericama i u ki~mama. I sve {to je glas ~ulo, i drvo, i kamen, i zemlja, i svako kome je do Sudnjeg dana odre|eno da }e had` obaviti, odazvalo se rije~ima: "Lebbejke Allahumme lebbejk!" Ovo je sadràj onoga {to se prenosi od Ibn-Abbasa, Mudàhida, Ikrime, Seid bin Dùbejra i odre|enog broja selefija, a Allah najbolje zna.

Govor Uzvi{enog: "Dolazit }e ti pje{ke i na svakoj kamili iznurenoj."

Ulema koja smatra da je had` pje{ice za onoga koji je u stanju bolji od hadà na prijevoznom sredstvu kao dokaz uzima ba{ ovaj ajet. Me|utim, ve}ina je na stanovi{tu da je had` ja{u}i bolji, slijede}i Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., jer je on, neka je na njega spas, na had` i u najboljoj snazi i{ao ja{u}i. Govor Uzvi{enog: "Koje dolaze s dalekog puta." Rije~ ozna~ava put, a "daleko, udaljenog". I ovaj je ajet poput rije~i Uzvi{enog izvje{}e o Ibrahimu, a.s., kada u dovi svojoj re~e:

"Zato u~ini da srca nekih ljudi ~eznu za njima." /14:37/ Nema ni jednog pripadnika islama koji ne ~ezne za tavafom - obilaskom oko Kabe - da vidi Kabu, a ljudi iz svih podru~ja i sa svih strana svijeta streme ka Kabi.

"Da bi svjedoci bili koristi svojih i da bi ime Allahovo spominjali u danima poznatim zato {to ih je oskrbio ìvotinjama doma}im. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!" /28/ "Zatim, neka sa sebe prljav{tinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Kabe drevne obilaze." /29/

j

Ibn-Abbas o dijelu ajeta "Da bi svjedoci bili

koristi svojih" kaè: "Koristi ovog i budu}eg svijeta. Ahiretska korist je zadovoljstvo Uzvi{enog Allaha. [to se ti~e ovosvjetske koristi, to je ono {to imaju od ìvotinja, kurbana i trgovine." Isto tako kaè El-Mudàhid, kao i drugi, a to je da se misli na dunjalu~ke i ahiretske koristi kao {to kaè Uzvi{eni: "Ne pripisu e vam se u grijeh ako od Gospodara svog molite da vam pomogne da ne{to steknete." /2:198/ Govor Uzvi{enog:

"I da bi ime Allahovo spominjali u danima poznatim zato {to ih je opskrbio ìvotinjama doma}im." Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da se pod "odre|enim danima", misli na deset dana, zul- -hidèta. Buharija ovo prenosi kao muallek hadis uz upotrebu sintagme preno{enja hadisa u aktivu. Sli~an hadis se prenosi od Ebu-Musaa el-E{arija, Mudàhida, Ata'a i drugih. Buharija prenosi od Ibn-Abbasa, a ovaj od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: /214/ "Nema djela u~injenog u odre|enim danima koje bi bilo bolje od ovih dana." Upitali su: "Niti borba na Boìjem putu?" Odgovorio je: "Niti dìhad na Allahovom putu izuzev ~ovjeka koji izi|e izlaù}i svoj


ìvot i imetak opasnosti i na kraju `rtvuje oboje." Hadis prenose imam Ahmed, Ebu-Davud i Tirmizi, a na sli~an na~in hadis prenosi i Ibn-Madè.

Prenosi Imam Ahmed od Ibn-Omera, koji kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao /215/ "Nema uzvi{enijeg dana kod Allaha niti Mu ima draèg djela u danima od ovih deset dana, zato u njima donosite {to vi{e tekbire, {to vi{e ponavljajte rije~i: 'Nema boga osim Allaha', i zahvaljujte Allahu." Buharija kaè da su Ibn-Omer i Ebu-Hurejre u tih deset dana izlazili u ~ar{iju, donosili tekbire, a ljudi bi za njima ponavljali donose}i tekbire.

Prenosi Ahmed od Dàbira kao merfu - predanje /216/ da je to broj deset kojim se Allah kune u Svom govoru:

"Tako mi zore i deset no}i." /89:1, 2/ U Muslimovom "Sahihu" prenosi se od Ebu-Katadeta da je rekao: "Boìji Poslanik, s.a.v.s., upitan je za post na Dan Arefata, pa je odgovorio /217/ da je Allah uzeo u obavezu da }e za post na Dan Arefata oprostiti grijehe iz pro{le i teku}e godine." Obuhva}en je time i prvi dan Kurban- -bajrama, odnosno Veliki had`, a u hadisu se navodi da je kod Allaha najpriznatiji dan Velikog hadà. Jednom rije~ju, za ovih deset dana kaè se da su najbolji dani u godini, o ~emu govori i hadis, a mnogi su tim danima dali prednost u odnosu na posljednjih deset dana ramazana. Neki daju prednost posljednjoj dekadi mjeseca ramazana zato {to je u njoj Lejletul-kadr, dok drugi zastupaju druga~ije mi{ljenje, pa kaù da je ovih deset dana bolje u smislu dana, dok su no}i posljednje dekate ramazana bolje. Na ovaj na~in isprepletena je sveobuhvatnost dokaza, a Allah najbolje zna.

Preovla|uju}e mi{ljenje (koje je autenti~no prema Ibn-Abbasu), a prema rije~ima Ibn-Omera je da su "poznati dani" i "odre|eni dani" ~etiri dana. "Poznati dani" su: prvi dan Kurban-bajrama i dva koja ga slijede, a "odre|eni dani" su tri dana koja slijede poslije prvog dana Kurban-bajrama. Ovaj sened je ispravan i seè do Ibn-Omera, a takav stav podupire i govor Uzvi{enog:

"...zato {to ih je opskrbio ìvotinjama doma}im". Zna~i, Allah se spominje kad se kurban kolje. Ko u "poznate dane" ubraja Dan Arefata, prvi dan Kurban-bajrama i dan koji slijedi poslije njega zastupa slabije mi{ljenje, a Allah najbolje zna.

Govor uzvi{enog: "Zato {to ih je opskrbio ìvotinjama

doma}im", tj. devama, kravama, sitnom stokom, kako je to Uzvi{eni obrazloìo u suri "El-En’am": "I to osam jedinki u parovima." /6:143/

Govor Uzvi{enog: "Jedite meso njihovo, a nahranite i

siromaha ubogog." Jesti kurbansko meso dopu{teno je i smatra se poèljnim, kao {to je potvr|eno da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., po{to je zaklao svoj kurban naredio da se od svakog kurbana skuha jedan dio, je jeo kurbansko meso i posrkao supu od

masnog mesa. Prenosi se od Malika da je rekao da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., volio da jede meso svog kurbana, shodno rije~ima Uzvi{enog: "Jedite meso njihovo." Sufjan es-Sevri prenosi od Mensura, a ovaj od Ibrahima, koji o dijelu kur'anskog ajeta: "jedite meso njihovo" kaè da mu{rici nisu jeli meso od svojih `rtava. Muslimanima je to u~injeno olak{icom, pa su jeli oni koji su htjeli, a nisu jeli oni koji nisu htjeli. Na sli~an na~in prenosi se i od Mudàhida i Ata'a (shodno izboru). Kurban se dijeli na tri dijela. Jedna tre}ina pripada onome ko kolje, tre}ina se dijeli kao hedija, a tre}ina se dijeli na sadaku, shodno rije~ima Uzvi{enog:

"Jedite a i nahranite onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi" /22:36/ O tome }e, ako Bog da, biti govora. Govor Uzvi{enog: "za siromaha ubogog." To je onaj koji je primoran, kojeg je pritisla oskudica, siroma{ak koji je skroman i koji ne pruà ruku. Govor Uzvi{enog: "Zatim, neka sa sebe prljav{tinu uklone." (Rije~ "et-tefes" zna~i "skidanje ihrama, brijanje glave i obla~enje odijela, te kra}enje nokata i kose" i tome sli~no.

,

"Neka svoje zavjete ispune." Mudàhid kaè, tj. zavjet Hadù i kurbanom. Bilo kakav zavjet koji je ~ovjek dao, a odnosi se, zna~i, na had`.

Tj. obavezni tavaf, a to je tavaful-ifada. Tako je radio Boìji Poslanik, s.a.v.s., kada bi se prvi dan Kurban bajrama vra}ao na Minu. Po~eo bi bacanjem na dèmre, bacio bi na njega sedam kamen~i}a. Zatim bi zaklao svoj kurban i obrijao glavu. Nakon toga bi obavio tavaful-ifadu. Obaveza je da tavaf bude iza Hid`ra (Polukruga), jer je on osnova Kabe, koju je sagradio Ibrahim, a.s., premda Kurej{i nisu izgradili Kabu na toj osnovi jer su bili u materijalnoj oskudici. Zbog toga je Boìji Poslanik, s.a.v.s., tavaf ~inio iza Hid`ra govore}i da je to sastavni dio Kabe. Nije dodirivao dva sirijska ugla Kabe jer nisu sagra|ena na drvenim temeljima koje je sagradio Ibrahim, a.s., a sama Kaba opisana je kao drevna gra|evina, jer je to prvi hram sagra|en za ljude.

"To je tako! A ko po{tuje Allahove svetinje, to mu je dobro kod Gospodara njegova - a dozvoljena vam je stoka, osim one o kojoj vam je re~eno - pa klonite se prljav{tine kumira i klonite se la`na govora!" /30/ "Iskazuju}i Allahu ~istu predanost, a nesmatraju}i nikoga Njemu ravnim! A onaj ko bude


smatrao da ima Allahu ravan - bit }e kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio." /31/

Uzvi{eni veli: "Ovo je to {to smo naredili od

pokornosti u izvr{avanju propisa i obilna nagrada koja }e za to uslijediti."

"A ko po{tuje Allahove svetinje", tj. ko se kloni grije{enja i onoga {to je On zabranio i ko smatra ~injenje grijeha velikim ~inom

"…to mu je dobro kod Gospodara njegova", tj. za to }e imati veliku nagradu i ogroman sevap. Kao {to za ~in pokornosti slijedi veliki sevap (nagrada), tako|er za napu{tanje onoga {to je zabranjeno i slijedi velika nagrada. Govor Uzvi{enog:

"...a dozvoljena vam je stoka, osim one o kojoj vam je re~eno", tj. u~inili smo vam dozvoljenim sve vrste ìvotinja, a Allah nije propisao ni "behiru", ni "saibu", ni "vasilu", a ni "hama."460

Govor Uzvi{enog: "osim one o kojoj vam je re~eno", tj. strvine, krvi, svinjskog mesa i onoga {to je zaklano u ne~ije drugo ime mimo Allaha.

"...klonite se prljav{tine kumira i klonite se la`na govora!" Prijedlog "min" {to zna~i "od" ovdje je upotrijebljen da ozna~i vrstu, tj. klonite se prljav{tine koja se kumirima zove. Pripisivanje Allahu druga uspore|eno je sa la`nim govorom, shodno rije~ima Uzvi{enog. "Reci: 'Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu smatrate ravnim oneza koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono {to ne znate'" /7:33/, u {to svakako spada i la`no svjedo~enje. U "Sahihima" Buharije i Muslima od Ebu-Bekreta prenosi se da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao /218/ "Ho}ete li da vas obavijestim koji je najve}i grijeh?" Rekli smo: "Da, Boìji Poslani~e." "Pripisivanje Bogu sudruga i neposlu{nost roditeljima." Boìji Poslanik, s.a.v.s., je bio naslonjen, pa je sjeo izgovaraju}i: "Laàn govor i la`no svjedo~enje." To je neprestano ponavljao dok nismo kazali: "Kamo sre}e da u{uti." Imam Ahmed prenosi od Hurejma bin Fatika el-Esedija, koji je rekao. "Boìji Poslanik, s.a.v.s., klanjao je sabah namaz. Po{to je zavr{io s namazom ustao je i rekao: 'La`no svjedo~enje izjedna~eno je sa pripisivanjem Uzvi{enom Allahu sudruga', nakon ~ega je prou~io ovaj ajet: 'Pa klonite se prljav{tine kumira i klonite se la`nog govora', iskazuju}i Allahu ~istu predanost, a ne smatraju}i nikoga Njemu ravnim."

Govor Uzvi{enog: "Budite iskreno Allahu odani", tj. oni koji mu iskreno vjeru ispovijedaju,

prihvataju}i Istinu a klone}i se neistine. Nakon toga Uzvi{eni kaè:

460 O ovome pogledati komentar 103. ajeta sure "El-Maida".

"A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan - bit }e kao onaj koji je s neba pao." Onome koji Allahu pripisuje druga navodi se primjer njegove zablude, propasti i udaljenosti od Pravoga puta, kao primjer onoga koji s nebesa pada. "...i koga su ptice razgrabile", tj. rastrgle ga ptice u zraku.

"Ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio", tj. dalek, pogibeljan za onoga koga tamo odnesu. O tome u hadisu koji se prenosi od Bera'a stoji: /219/ "Kada meleki usmrte nevjernika, s njegovom du{om se na nebo uzdignu; nebeska vrata njegovoj du{i ne}e biti otvorena, nego }e mu, naprotiv, du{a odatle biti odba~ena. Nakon toga Boìji Poslanik, s.a.v.s., u~io je pomenuti kur'anski ajet." Ovaj hadis je s raznim putevima predaje pomenut prilikom komentarisanja sure "Ibrahim".

"Tako je to! Pa ko po{tiva Allahove propise - znak je bogobojaznosti srca." /32/ "Vi imate unjima koristi do odre|enog roka, a poslije njihovo mjesto je kraj Kabe drevne." /33/

Uzvi{eni kaè: "Tako je to! Pa ko po{tiva

Allahove propise", tj. Njegove zapovijedi, "znak je bogobojaznosti srca." U Allahove propise spadaju: kamile, kurbani i `rtvene ìvotinje (budn). Muhammed bin Ebi-Musa rekao je: "U Allahove propise spada: stajanje na Arefatu, Muzdelifi, dèmreta, bacanje kamen~i}a, brijanje kose i `rtvena ìvotinja." Ibn-Omer kaè da su to najuzvi{eniji propisi koji se odnose na Kabu. Po{to je prijevoz `rtve i kurbana, te klanje istog sastavni dio Allahovih propisa, onda je neophodno da prema kurbanu pokaèmo po{tovanje, a u to spada: traìti da se kurban dobro hrani i da se prema njemu lijepo postupa. Ibn Ebi-Hatim prenose}i od Ibn-Abbasa o ajetu

"Tako je to! Pa ko po{tiva Allahove propise", kaè: "Dobro gojiti, lijepo postupati, i pokazati po{tovanje." Ebu-Umame prenosi od Sehla: "Gojili smo kurbane u Medini, a i drugi muslimani su to ~inili." Hadis prenose Buharija. Od hazreti Alije, neka je Allah zadovoljan sa njim, prenosi se da je rekao: /220/ "Boìji Poslanik, s.a.v.s., nam je stavio u zada}u da dobro pregledamo o~i i u{i i da za kurbane ne uzimamo slijede}e ìvotinje: "mukabelu", "mudabiru", niti "{erkau", niti "harkau". Hadis prenose Imam Ahmed i autori "Sunena", a Tirmizi ga smatra ispravnim. "Mukabela" je ona `rtvena ìvotinja kojoj je uho odsje~eno u stra`njem dijelu. "[erkaa" je ukoliko joj je uho odsje~eno uzdu`no. Ovo su kazali, odnosno ovo su stavovi i rije~i [afije i Asmeija. "Harkaa" je


`rtvena ìvotinja ~ije je uho probu{eno ukrug, a Allah najbolje zna.

Autori "Sunena", Ahmed i Tirmizi prenose od hazreti Alije, neka je Allah zadovoljan sa njim, da je rekao: /221/ " Boìji Poslanik, s.a.v.s., zabranio nam je da kao `rtve prinosimo ìvotinje slomljenog roga i odsje~enog uha." Seid bin Musejjb rekao je: "Slomljen zna~i pola ili vi{e", tj. slomljeno je pola ili vi{e roga.

Od Bera'a se prenosi da rekao je /222/ "êtvero ne moè biti kurban: }orava ìvotinja ~ija je }oravost o~ita, bolesna ~ija je bolest vidljiva, {epava ~ija je {epavost o~ita i ona koja je slomljene noge a koja nema izgleda da preboli." Hadis prenosi Imam Ahmed i autori "Sunena", a Tirmizi ga smatra ispravnim. Pomenuti nedostaci umanjuju koli~inu mesa zbog slabosti te ìvotinje i nemogu}nosti da provede sve vrijeme na ispa{i, jer ostale ovce prije nje do|u na ispa{u. Ebu-Davud prenosi od ‘Utbea bin Ibn es- Selemija da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., zabranio "musfiru", "musta'salu", "bahkau", "mu{ei‘u" i "kesiru." "Musfira" je mr{ava ìvotinja ili ovca kojoj je iz korijena izva|eno uho. "Musta‘sala" je ìvotinja slomljenog roga. "Bahkaa" je ìvotinja }orava. "Mu{i'a" je ovca koja neprestano kaska za stadom, jer zbog svoje slabosti nije u stanju slijediti stado. "Kesira" je {epava ìvotinja. Sve ove mahane zapreka su za kurban. Ukoliko je mahana nastupila neo~ekivano, nakon {to je ìvotinja bila odre|ena za kurban, onda ne {teti. Imam Ahmed prenosi od Ebu-Seida koji kaè: /75/ "Kupio sam ovna da ga zakoljem za kurban. Natr~ao je vuk i otkinuo mu komad sa stra`njeg dijela. Pitao sam Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., o tome, a on rekao je: 'Zakolji ga kao kurban.'" S tim u vezi u hadisu stoji: /223/ "Boìji Poslanik, s.a.v.s., nam je naredio da dobro pregledamo o~i i u{i, tj. da kurban, ìvotinja koja se `rtvuje, bude dobra, da odgovara i da bude debela." Govor Uzvi{enog: "Vi imate u njima koristi." Tj. od ìvotinja vi imate koristi, od njihovog mlijeka, vune, krzna i ja{ete ih do roka odre|enog, kako je to potvr|eno u "Sahihima" Buharije i Muslima. Preneseno je od Enesa /224/ da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., vidio ~ovjeka kako goni ìvotinju za kurban (devu), pa mu je rekao da je uzja{e. 'Ona je `rtvena', dodao je ~ovjek. Po drugi ili tre}i put Boìji Poslanik rekao je: 'Uzja{i je, te{ko tebi.'" U predanju koje biljeì Muslim od Dàbira, a ovaj od Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., koji rekao je: /225/ "Uzja{i je na na~in koji je dozvoljen, ako bude nu`da."

Govor Uzvi{enog: "A poslije, njihovo mjesto je kraj Kabe drevne." Tj. mjesto kurbana i njihov kraj je pored Ku}e drevne, tj. Kabe, kako to Uzvi{eni veli:

"...da jednu doma}u ìvotinju kao kurban za kolje kod Kabe." /5:95/

"Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje. Va{ Bog je jedan Bog, zato se samo Njemu iskreno predajte! A radosnom vije{}u obraduj ponizne", /34/ "~ija srca, kad se Allah spomene strah obuzme, i one koji strpljivo podnose nevolje koje ih zadese, i one koji namaz obavljaju i koji, od onoga {to im Mi dajemo, udjeljuju." /35/

,

Uzvi{eni isti~e da je klanje kurbana i pu{tanje krvi u

Allahovo ime propisano svim narodima. "Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo

klanje kurbana, da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje." U "Sahihima" Buharije i Muslima potvr|eno je od Enesa, koji rekao je: /226/ "Boìjem Poslaniku, s.a.v.s., dovedena su dva debela rogata ovna. Zahvalio je Allahu, donio tekbir, staviv{i svoju nogu na njihove obraze." Imam Ahmed prenosi od Zeida bin Erkama, koji rekao je: /227/ "Upitao sam: 'O Boìji Poslani~e, {to su ovi kurbani?' 'To je sunnet va{eg oca Ibrahima.' '[ta mi imamo od toga?' Odgovorio je: 'Za svaku dlaku sevap - nagradu.' '[ta je sa vunom?' 'Za svaku dlaku od vune sevap.'" Hadis prenosi Ibn-Madè.

Govor Uzvi{enog: "Va{ Bog je jedan Bog, zato se samo Njemu iskreno predajte", tj. va{e boànstvo je jedno, iako su se vjerozakoni poslanika razlikovali, jedni druge derogirali, svi su se pozivali na oboàvanje samo jednog Allaha, Koji nema sudruga.

"Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene, zato Meni ibadet ~inite!'" /21:25/ U vezi s tim se veli: "Zato se Njemu iskreno predajte", tj. Njegovoj odredbi i propisu se pokorite, "a radosnom vije{}u obraduj ponizne." Najbolje {to tuma~i ovu rije~ su rije~i Uzvi{enog:

"îja srca, kad se Allah spomene, strah obuzme", tj. njihova srca strahuju od Allaha. "I one koji strpljivo podnose nevolje koje ih zadese", tj. pote{ko}e "i one koji namaz obavljaju", tj. na propisan na~in namaz klanjaju u pogledu vremena i namaskih ruknova.

"i koji, od onoga {to im Mi dajemo, udjeljuju", tj. od onoga {to im je Allah darovao, lijepe opskrbe, dijele svojim uku}anima, rodbini,


siromasima, bijednicima, ~ine}i dobro~instva stvorenjima, a usto paze}i na Allahove granice i zabrane. Sve ovo skupa tuma~enje je "poniznih", a ovo nabrojano njihova su svojstva. Gospodaru, u~ini da budemo od njih!

"A kamile smo vam u~inili jednim od Allahovih obreda hadà i vi u njima imate dobro, zato spominjite Allahovo ime kada budu za klanje pripremljene, a kad padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onog koji prosi tako smo vam ih pot~inili da biste zahvalni bili." /36/

Uzvi{eni Svojim robovima tekstualno govori o

`rtvenim ìvotinjama koje je za njih stvorio, u~iniv{i ih tako jednim od Allahovih obreda hadà, a koji su ono {to je najvrijednije {to se moè Allahu darivati, kako to Uzvi{eni veli:

"Ne omalovaàvajte Allahove odredbe hadà, ni sveti mjesec, ni kurbane, naro~ito one ogrlicama obiljeène, ni one ljude koji sukrenuli ka âsnoj Kabe." /5:2/ [to se ti~e `rtvene ìvotinje (budn), Ata kaè da se pod tim misli na kravu i devu. Prema tome postoje dva razli~ita stava. Ispravniji je stav da se tu misli na kravu i devu, kako to autenti~no prenosi hadis koji biljeì Muslim prema predanju Dàbira bin Abdullaha, koji kaè: /228/: "Naredio nam je Boìji Poslanik, s.a.v.s., da se u kurbanima udruìmo: kod deve sedmerica i kod krave sedmerica." Govor Uzvi{enog:

"...i vi u njima imate dobro", tj. nagradu na svijetu budu}em. Prenosi se od Sulejman bin Jezida el-Kja'bija, a on prenosi od Hi{ama bin Urveta, a on od svog oca, a on od hazreti Ai{e da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao: /229/ "Nema ljudskog djela u~injenog u danima Kurban-bajrama koje je draè Allahu, d`.{., od prolijevanja krvi kurbana. Kurban }e na Sudnjem danu do}i sa svojim rogovima, papcima i sa svojim runom. Allah prima krv kurbana prije nego ta krv padne na zemlju. Zato lijepo postupajte s kurbanom..." Hadis prenose Ibn-Madè i Tirmizi, a Tirmizi ga smatra dobrim hadisom. Od Ibn- Abbasa se prenosi da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao: /230/ "Ni u {ta novac nisi bolje uloìo i investirao od onoga {to se zakolje u danima Kurban-bajrama." Hadis prenosi Darekutni u svom "Sunenu".

Govor Uzvi{enog: "Zato spominjite Allahovo ime kada budu za klanje pripremljene." Prenosi se od Mutaliba bin Abdullaha, a on prenosi od

Hantaba, a ovaj od Dàbira bin Abdullaha, koji rekao je: "Klanjao sam sa Boìjim Poslanikom, s.a.v.s., Kurban-bajram. Kada je zavr{io, doveo je ovna, zaklao ga izgovaraju}i rije~i: /231/ 'U ime Allaha, Allah je najve}i, Boè, ovo je od mene i od onih sljedbenika mog ummeta koji nisu zaklali kurban.'" Rije~ "savaf" zna~i "ona koja stoji na tri noge", podavijene (svezane) lijeve noge. Boìji Poslanik bi u~io: "U ime Allaha, Allah je najve}i, nema boga osim Allaha, Boè, ovo je od Tebe Tebi." Hadis navodi Ibn-Abbas, a isto tako i Mudàhid i Ibn Ebi- Talha, i El-Avfi od njega. A u dva "Sahiha" /232/ "prenosi se od Ibn-Omera da je do{ao kod nekog ~ovjeka koji je tjerao `rtvenu ìvotinju (devu) da klekne da bi je zaklao. Ibn-Omer mu re~e: 'Uspravi je da stoji i sveì, jer je to sunnet Muhammeda, s.a.v.s.'"

Rije~i Uzvi{enog: zna~e: kada padne na zemlju i umre jer nije dozvoljeno meso od deve prije nego ona umre i prestanu svi njeni pokreti. U merfu'-hadisu stoji: /233/ "Nemojte ubrzavati sa izlaskom du{a (usmr}avanjem)!" Prenosi se da je Omer bin el-Hattab rekao ovo, a to podupire hadis i Muslimovom "Sahihu", a prenosilac tog hadisa je [eddad bin Evs, koji kaè: /234/ "Allah je propisao dobro~instvo u svemu; pa kada ubijate, lijepo ubijajte i kada koljete, lijepo koljite. I neka svako od vas nao{tri svoj no` i neka tamo ne mu~i `rtvu (kurban). Od Ebu-Vahida el-Lejsija prenosi se da je rekao: "Rekao je Poslanik, a.s.: 'Meso koje je odsje~eno od ìvotinje prije nego {to je potpuno umrla, strv je.'" Hadis biljeè Ahmed, Ebu-Davud i Tirmizi, koji ga smatra vjerodostojnim.

Govor Uzvi{enog: "Jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onog koji prosi." Neke selefije za govor Uzvi{enog: "Jedite ih" kaù da naredba ovdje zna~i dozvoljenost (mubah), dok Malik kaè da je to mustehab (poèljno). Oko toga {to se misli pod terminima "onoga koji ne prosi" i "onoga koji prosi" razi{li su se. Ibn-Abbas kaè: "Onaj koji ne prosi je u svojoj ku}i i on je zadovoljan onim {to mu udijeli{." "Onaj koji prosi naspram je tebe, tj. svratio je do tebe da mu dadne{ mesa, ali ne i{}e." Ovaj ajet uzima za dokaz ona ulema koja smatra da kurban treba podijeliti na tri dijela: jedna tre}ina }e pripasti vlasniku, drugu tre}inu }e podijeliti, a tre}u }e dati sirotinji.

U sahih-hadisu stoji da se Boìji Poslanik, s.a.v.s., obratio ljudima rije~ima: /236/ "Bio sam vam zabranio da pohranjujete kurbansko meso preko tri dana, pa jedite i ostavljajte koliko ho}ete."

U drugom hadisu stoji: /237/ "Jedite, pohranjujte i dijelite kao sadaku." [to se ti~e koè, u Ahmedovom "Musnedu", preneseno od Nu'mana, u hadisu o kurbanu stoji: /238/ "Jedite kurbansko meso, dijelite ga kao sadaku, a kurbansku koù nemojte prodavati, nego je nastojte iskoristiti."

Prvo vrijeme klanja kurbana nastupa kada iza|e sunce prvog dana Bajrama i pro|e onoliko vremena koliko se moè klanjati Bajram-namaz i prou~iti hutbe. Od Bera'a bin Aziba prenosi se da je Boìji Poslanik,


s.a.v.s., rekao: /239/ "Ono ~ime }emo prvo zapo~eti ovaj na{ dana{nji dan je namaz, klanjat }emo, zatim }emo se vratiti i zaklati kurbane. Ko tako uradi postupio je po na{em sunnetu. Ko zakolje prije namaza, to je obi~no meso koje je podario uku}anima, a sa kurbanom nema ni{ta." Hadis prenose Buharija i Muslim. U Muslimovom "Sahihu" stoji: /240/ "Ne koljite kurban prije nego ga imam zakolje."

Govor Uzvi{enog: "Tako smo vam ih pot~inili da biste

zahvalni bili." Uzvi{eni isti~e, zbog ovoga "pot~inili smo vam ih", tj. u~inili ih vama pokornim, u~inili smo vam ih poslu{nim. Ako poèlite da ih ja{ete, da ih muzete ili, pak, poèlite da ih zakoljete kako to Uzvi{eni kaè:

"Kako oni ne vide da Mi, od onog {to su Na{e ruke uradile, samo zbog njih stoku stvaramo i da oni njome raspolaù kao vlasnici..." - do rije~i Njegovih - "...pa za{to nisu zahvalni."

Uzvi{eni kazuje da vam je klanje `rtvenih ìvotinja,

kurbana, propisao da biste prilikom njihovog klanja Njegovo ime spominjali. On je Onaj Koji stvara, Koji opskrbljuje, a do Njega ne}e doprijeti niti njihovo meso niti krv njihova, jer je On od svega neovisan. U dàhilijetu kada bi prinosili `rtve svojim boànstvima, kod njih bi ostavljali meso `rtava, pr{}u}i boànstvo krvlju `rtve. Uzvi{eni veli:

"Do Allaha ne}e doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali }e mu sti}i iskreno u~injena dobra djela va{a", tj. to }e primiti i za to nagraditi, kako to stoji u "Sahihu": /241/ "Allah ne gleda ni izgled (likove) ni va{e imetke, nego gleda u va{a srca i va{a djela." Allah ne}e ni{ta ni od koga primiti osim od onoga koji je u svom djelu usmjerenom ka Allahovom zadovoljstvu iskren. Govor Uzvi{enog: "Tako vam ih je pot~inio", tj. zbog toga vam je u pokor `rtvene ìvotinje stavio "da biste Allaha veli~ali, zato {to vas je uputio", tj. da priznajete Njegovu uzvi{enost i veli~inu, kao {to vas je uputio Svojoj vjeri i [erijatu i onome {to voli i ~ime je zadovoljan, a zabranio vam je ono {to ne voli i {to ne èli da ~inite. Govor Uzvi{enog:

"...i obraduj one koji dobra djela ~ine", tj. obraduj, o Muhammede, one ~ija su djela dobra, one koji izvr{avaju Allahove propise i slijede ono {to im je On stavio u zada}u, te one koji su u poslanike povjerovali i u ono {to su im dostavili, i u ono sa ~ime su od Uzvi{enog Allaha do{li.

U vezi sa pitanjem obveznosti klanja kurbana postoje razli~iti stavovi. Neki klanje kurbana smatraju obaveznim, kao {to je to Ebu-Hanifa, dok Malik i Sevri

smatraju da je kurban obaveza za onoga koji posjeduje nisab. Ebu-Hanifa jo{ uslovljava boravak, stalnu nastanjenost. Svoje stavove potkrepljuje hadisom kojeg prenosi Ahmed, ali ga ne smatra ispravnim.461 U hadisu ima ne~eg neobi~nog. [afija i Ahmed kaù da je zaklan kurban mustehab prema sadrìni hadisa: /242/ "U imetku nema duga izuzev zekata." Ranije je bilo govora da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., klao kurban za svoj ummet, ~ime je obaveza klanja kurbana sa njih bila spala. Ebu-Sariha kaè: "Bio sam kom{ija Ebu-Bekra i Omera i oni nisu klali kurban boje}i se da ih ljudi ne bi opona{ali, prihvataju}i to kao obavezu." Kurban je dovoljan za vlasnika i uku}ane.

Kod ve}ine kao kurban dovoljno je mladun~e od deve, krave, koze, ili janje od ovce (dèze'un). Mladun~e od deve treba imati pet godina i da je za{lo u {estu, od krave dvije godine i da je za{lo u tre}u, od koze dvije godine. [to se ti~e janjeta, kaè se da treba imati godinu dana, neki kaù deset mjeseci, neki osam, neki {est mjeseci (ovo je najmanje {to je kazano). Ono {to je mla|e od {est mjeseci zove se "hamelun." Razlika izme|u njega i mladun~eta ovce (dèze'un) jeste {to je kod prvog dlaka na le|ima uspravna, a kod drugog nje`na, razdijeljena na dvije strane, a Allah najbolje zna.

"Allah, doista, {titi vjernike, Allah sigurno ne voli nijednog izdajnika, nezahvalnika." /38/

Uzvi{eni isti~e da On {titi Svoje robove koji se na

Njega oslanjaju, koji se Njemu obra}aju, te da ih On Svojom podr{kom i pomo}i ~uva od zla opakih i spletki ne~asnih, kako to Uzvi{eni veli: "...zar Allah Sam nije dovoljan robu Svome." /39:36/ Govor Uzvi{enog:

"Allah sigurno ne voli nijednog izdajnika, nezahvalnika", tj. ne voli onoga koga karakterizira pronevjera ugovora, saveza, pronevjera obe}anja, te nevjerovanje, koje je u osnovi poricanje i nijekanje blagodati.

461 Ja sam dodao: Hadis se prenosi od Ebu-Hurejrea i seže sve do Poslanika, s.a.v.s.: "Ko bude imao mogućnosti pa ne zakolje kurban, neka se ne približava našim džamijama." Ibn- -Kesir smatra da u hadisu ima nekakve manjkavosti. Ja dodajem da možda ta manjkavost proistječe iz razumijevanja hadisa da je klanje prije bajram-namaza, premda je namaz prije klanja. "Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji." Imam Ahmed hadis ne smatra ispravnim.


"Dopu{ta se odbrana onima koje drugi napadnu zato {to im se nasilje ~ini - a Allah je, doista, kadar da ih pomogne." /39/ "Onima koji su ni krivi ni du`ni iz zavi~aja svoga prognani samo zato {to su govorili: 'Gospodar na{ je Allah!'' A da Allah ne suzbije neke ljude drugima, do temelja bi bili poru{eni manastiri, i crkve, i havre, a i dàmije, u kojima se mnogo spominje Allahovo ime A Allah }e sigurno pomo}i one koji Njega pomaù - ta Allah je, zaista, mo}an i silan." /40/

,

.

,

i

l

,

,

Rekao je Ibn-Dèrir, prenose}i od Ibn-Abbasa, koji

kaè: "Kada je Boìji Poslanik, s.a.v.s., protjeran iz Meke, Ebu-Bekr rekao je: 'Protjerali su svog poslanika, mi smo Allahovi i Njemu se vra}amo. Oni }e propasti.'" Ibn-Abbas kaè da je Uzvi{eni potom objavio:

"Dopu{ta se odbrana onima koje drugi napadnu zato {to im se nasilje ~ini - a Allah je, doista, kadar da ih pomogne." Ebu-Bekr je, neka je Allah zadovoljan sa njim, na to rekao: "Znao sam da }e biti borbe, sukoba." To prenosi Ahmed i dodaje da je Ibn-Abbas rekao da je to prvi objavljeni ajet koji govori o borbi. To predanje prenosi i Tirmizi i smatra ga pouzdanim. Ovo upu}uje na to da je to medinska sura, odnosno da se radi o medinskoj suri. Govor Uzvi{enog:

"...a Allah je, doista, kadar da ih pomogne", tj. u stanju je da Svoje robove vjernike pomogne i bez borbe, ali èli da Mu se pokoravaju}i uloè svoj trud, kako to Uzvi{eni veli:

"Kada se u borbi s nevjernicima sretnete, po {ijama ih udarajte, sve dok ih ne oslabite, a onda ih ve` te, i poslije, ili ih velikodu{no suànjstva oslobodite, ili otkupninu zahtijevajte, sve dok borba ne prestane. Tako u~inite. Da Allah ho}e, on bi im se osvetio, ali on èli da vas isku{a jedne pomo}u drugih. On ne}e poni{titi dje a onih koji na Allahovu putu poginu i On }e ih sigurno uputiti i prilike njihove pobolj{ati, i u Dènnet ih uvesti, o kome ih je ve} upoznao." /47:4-6/ Uzvi{eni veli:

"Mi }emo vas provjeravati sve dok ne ukaèmo na borce i postojane me|u vama, a i vijesti o vama provjeravat }emo." /42:31/ O ovoj temi ima dosta ajeta. Ibn-Abbas govore}i o kuranskom ajetu:

"a Allah je, doista, kadar da ih pomogne", kaè: "To je i u~inio. Uzvi{eni je propisao dìhad u

najprikladnijem vremenu, jer dok su muslimani bili u Meki, mu{rika je bilo mnogo vi{e. Da je muslimanima nare|eno da se bore sa mu{ricima u vremenu kad je broj muslimana bio manji od deset, muslimana bi nestalo." /243/ "Po{to su u no}i na Akabi stanovnici Medine kojih je bilo 80 i ne{to dali prisegu Boìjem Poslaniku, s.a.v.s., rekli su: 'O Boìji Poslani~e, zar ne}emo ustati protiv stanovnika ove doline (Mine) u no}ima boravka na Mini i pobiti ih?' Boìji Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: 'Jo{ mi to nije nare|eno.'" Po{to su mu{rici mu~ili, a onda iz svoje sredine i protjerivali Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., smi{ljaju}i da ga ubiju, progone}i ashabe na sve strane, jedna grupa muslimana }e u~initi hid`ru u Abesiniju, a druga u Medinu. Kada su se Muhadìri u~vrstili u Medini pruàju}i Boìjem Poslaniku za{titu, Medina }e za njih postati prijestolnicom islama i uto~i{tem u kojem su na{li za{titu. Allah je propisao borbu protiv neprijatelja, a ovaj ajet je bio prvo {to je objavljeno o dìhadu, o kojem Uzvi{eni kaè: "Dopu{ta se odbrana onima koje drugi napadnu zato {to im se nasilje ~ini, a Allah je, doista, kadar da im pomogne."

Govor Uzvi{enog: "Onima koji su ni krivi ni du`ni iz zavi~aja svoga prognani", tj. Muhammed, s.a.v.s., i njegovi drugovi bespravno su iz Meke protjerani, "samo zato {to su govorili: 'Gospodar na{ je Allah!'", tj. ni{ta lo{e prema svojim sunarodnjacima nisu imali, a njihov grijeh je samo to {to su vjerovali u jednog Boga i Njega oboàvali, ne pripisuju}i Mu druga. Vjerovanje u jednog Boga kod mu{rika najve}i je grijeh, kako to kaè Uzvi{eni u slu~aju Ashabul-Uhduda: "...a svetili su im se samo zato {to su u Allaha, Silnoga i Hvale Dostojnog, vjerovali." /85:8/ Zatim Uzvi{eni veli:

"...a da Allah ne suzbije neke ljude drugima", tj. da Allah jedan narod ne odbaci od drugog i da ne sprije~i neprijatelje jednih prema drugima, Zemljom bi zavladao nered, a ja~i bi uni{tili slabije; "do temelja bi bili poru{eni manastiri, i crkve i havre, a i dàmije, u kojima se mnogo spominje Allahovo ime", tj. bili bi poru{eni manastiri, koji pripadaju kalu|erima, crkve kr{}ana, havre ìdova (havre su ìdovske crkve), dàmije muslimanima, u kojima se najvi{e spominje Allahovo ime. Neka ulema kaè da je ovo postepeno prelaènje od manjeg ka ve}em, dok nije na kraju do{lo do dàmija, koje su podsje}anje Allahovim robovima ~ije su nakane ispravne.

Govor Uzvi{enog: "A Allah }e sigurno pomo}i one koji Njega pomaù", istovjetan je Allahovim rije~ima:

"O vjernici, ako Allaha pomognete, i On }e vama pomo}i i korake va{e u~vrstiti. A onima koji ne vjeruju - propast njima! On ne}e djela njihova prihvatiti." /47:7, 8/


U govoru Uzvi{enog: "Ta Allah je, zaista mo}an i silan", Allah Sebe opisuje atributima snage i mo}i. Svojom mo}i sve je stvorio i uredio, a zahvaljuju}i Njegovoj mo}i i ~asti niko Ga nije u stanju pobijediti. Koga Silni i Mo}ni Allah pomogne - taj je pomognut. A kome htjedne napakostiti - taj }e biti poraèn. Uzvi{eni veli:

"Allah je zapisao: Ja i poslanici Moji sigurno }emo pobijediti. Allah je, zaista, silan i mo}an." /58:21/

"One koji }e, ako im damo vlast na Zemlji, namaz obavljati i zekat udjeljivati i koji }e traìti da se ~ine dobra djela, a odvra}ati od nevaljalih - a Allahu se na kraju sve vra}a." /41/

Ebu-Alije kaè da se to odnosi na ashabe, tj. da su

oni o kojima se radi, zapravo ashabi Boìjeg Poslanika, s.a.v.s. Ibn Ebi-Hatim prenosi od Osman bin Affana, neka je Allah zadovoljan sa njim, koji kaè: "Na nas se odnosi, odnosno zbog nas je objavljen ajet:

"one koji }e, ako im damo vlast na Zemlji..." Protjerani smo iz na{ih domova ni krivi ni du`ni samo zato {to smo govorili da je Allah na{ Gospodar. Nakon {to nam je data vlast na Zemlji, obavljali smo namaz, davali zekat, nare|ivali dobro, a spre~avali zlo, a kona~an ishod pripada Allahu, kako u odnosu na mene tako i u odnosu na ashabe."

Es-Sabah bin Suvade el-Kindi rekao je: "ûo sam Omera bin Abdul-Aziza kako drì govor citiraju}i ajet: 'one koji }e, ako im damo vlast na Zemlji' kaè: 'Ajet se ne odnosi samo na valiju, onoga koji upravlja, nego i na upravitelja i na pot~injenog. Ho}ete li da vas obavijestim {ta je od toga va{e u odnosu na valiju, a {ta valije u odnosu na vas? Valija je prema vama duàn da vam sudi po Allahovim zakonima i da uzima od jednih prava drugih i da ih vrati vlasnicima. I da vas upu}uje na najispravniji put koliko god je to u njegovoj mo}i, a na vama je potputna pokornost bez ikakvog zakidanja, bez ikakvog prisiljavanja ~ija su tajna i javna strana jednake.' Zejd bin Eslem rekao je: "...a Allahu se na kraju sve vra}a." Govore}i o ovom ajetu Eslem rekao je da je kod Allaha nagrada za ono {to su u~inili.

"A to {to te oni smatraju la`nim, pa i prije njih su narod Njihov, i Ad, i Semud poslanike smatrali la`nim." /42/ i narod Ibrahimov, i narod Lutov", /43/ "i stanovnici Medjena; a la`nim je smatran i Musa, i Ja sam nevjernicima vremena davao, zatim sam ih ka`njavao, i kakva je bila kazna Moja!" /44/ "I koliko smo naselja uni{tili, ~iji su ` telji grije{ni bili, i ona su opustje a, samo su ru{evine ostale! I koliko bunareva ima zapu{tenih i koliko visokih pala~a ima praznih!" /45/ "Za{to oni po svijetu ne putujupa da srca njihova shvate ono {to treba da shvate, i da u{i njihove ~uju ono {to treba da ~uju; ali o~i nisu slijepe, ve} srca u grudima." /46/

il

,

i

Umiruju}i Svog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., zbog laì onih iz njegovog naroda koji su mu proturje~ili, Uzvi{eni kaè:

"A to {to te oni smatraju la`nim" - do - "a la`nim je smatran i Musa", tj. premda su do{li sa znakovima o~itim, jasnim dokazima,

"Ja sam nevjernicima vremena davao", tj. odlagao sam im,

"zatim sam ih ka`njavao, i kakva je samo bila kazna Moja", tj. kako sam ih ka`njavao i kakve su prema njima bile Moje sankcije!

Neke selefije navode da je izme|u Faraonovih rije~i kojim se obra}ao svome narodu: "Ja sam va{ vrhovni gospodar" i Allahove kazne kojom ga je uni{tio pro{lo ~etrdeset godina. U "Sahihima" Buharije i Muslima prenosi se od Ebu-Musaa, a ovaj prenosi od Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., koji rekao je: /224/ "Allah odista silniku daje vremena dok ga ne kazni, a kada ga kazni vi{e ga ne pu{ta." A zatim je prou~io: "Eto, tako Gospodar tvoj kad ka`njava sela i gradove koji su nasilje ~inili. Ka`njavanje Njegovo je zaista bolno i stra{no." /11:102/ Zatim Uzvi{eni veli: "i koliko smo naselja uni{tili", tj. koliko naselja sam Ja uni{tio, "~iji su ` telji grje{ni bili", tj. la`nima su poslanike smatrali.

"...i ona su opustjela, samo su ru{evine ostale", tj. domovi tih naselja su poru{eni, a mjesta civilizacije pretrpjela velike gubitke,


"i koliko bunareva ima zapu{tenih", tj. nakon gu`ve onih koji su na vodu dolazili i s njih se vi{e ne poji " i koliko visokih pala~a ima praznih", tj. visokih, utvr|enih, nedostupnih, ~iji stanovnici nisu bili po{te|eni Allahove nesre}e, kako to Uzvi{eni veli:

"ma gdje bili, sti}i }e vas smrt, pa kad bili i u visokim kulama." /4:78/

Govor Uzvi{enog: "Za{to oni po svijetu ne putuju", tj. mislima i tijelima svojim kako bi vidjeli tragove, ostatke onih koji su nestali, {ta se s njima desilo i kakva se osveta i kazna sru~ila na njihove domove, "pa da srca njihova shvate ono {to treba da shvate i da u{i njihove ~uju ono {to treba da ~uju", tj. da pomo}u toga odnosno na osnovu toga izvuku pouku.

"Ali, i o~i nisu slijepe, ve} srca u grudima", tj. nije slijep onaj koji ne vidi, nego je slijep onaj koji ne razumije i ne shvata. Najljep{e je o tome kazao Ebu-Muhammed Abdullah bin Muhammed bin Hajan al-Endelusi al-[enterini, koji je umro 517. god.: "Onaj ko slu{a zov nesre}e, dozivaju ga dva donosioca vijesti o smrti: starost i oronulost. Ako ne ~uje{ opomenu, pa u {to gleda{!? U svojoj glavi dva osvje{}iva~a ima{: sluh i vid. Gluh i slijep je samo onaj koga ni dva upu}iva~a ne upute: oko i tradicije. Ni{ta vje~no nije, niti vrijeme, niti svijet ovaj, niti kosmos najvi{i, niti svjetionika dva: Sunce i Mjesec. Dunjaluk }e sigurno napustiti dva stanovnika njegova, makar se i nerado sa njim rastajali: neprosvije}eni i civilizovani."

"Oni od tebe traè da ih kazna {to prije stigne i Allah }e ispuniti prijetnju Svoju, a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina po va{em ra~unanju." /47/ "I koliko je bilo naselja ~iji su ìtelji bili nepravedni kojima sam Ja kaznu odlagao, da bih, najzad, kaznio! A Meni se sve vra}a." /48/

,

Uzvi{eni se obra}a Svom Poslaniku, s.a.v.s., "Oni

od tebe traè da ih kazna {to prije stigne", tj. nevjernici koji u la` ugone i demantuju, kako to Uzvi{eni veli:

"...i govore: Gospodaru na{, poùri i kazni nas, prije Dana u kojem }e se ra~un polagati." /38:16/ Govor Uzvi{enog:

"...a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina po va{em ra~unanju", tj. Uzvi{eni Allah ne poùruje doga|aje. Hiljadu godina kod Njegovih stvorenja u odnosu na Njegovu odredbu je kao jedan dan. On je kadar da

kazni, a ako ne{to odloì, pa ni jedna stvar Mu ne}e proma}i. Zato poslije tog ajeta Allah kaè:

"...i koliko je bilo naselja ~iji su ìtelji bili nepravedni kojim sam Ja kaznu odlagao, da bi ih, najzad, kaznio. A Meni se sve vra}a." Ibn Ebi-Hatim prenosi od Ebu-Hurejrea da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao: /245/ "Siroma{ni muslimani u}i }e Dènnet prije bogata{a na pola dana, a to je pet stotina godina." Ibn Ebi-Hatim kaè, prenose}i od Ibn-Abbasa koji o kur'anskom ajetu:

"a samo jedan dan Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina po va{em ra~unanju" kaè da se pod tim danom misli na dane u kojima je Allah stvorio nebesa i Zemlju.

"Reci: 'O ljudi, ja sam samo opominja~ jasni!'", /49/ "One koji budu vjerovali i dobra djela ~inili, ~eka opro{taj i opskrba plemenita"; /50/ "a oni koji se budu trudili da dokaze Na{e poreknu, odvra}aju}i od njih, bit }e stanovnici u Dèhennemu." /51/

Po{to su nevjernici traìli od Boìjeg Poslanika,

s.a.v.s., da se realizuje kazna, poùruju}i ga da ih kazna {to prije stigne, Uzvi{eni se obra}a Svom Poslaniku rije~ima:

"Reci: 'O, ljudi, ja sam samo opominja~ jasni!'", tj. ja sam va{ poslanik, opominjem vas, odvra}am od stra{ne kazne, i to je stvar koja pripada Uzvi{enom Allahu. Ja nad tim nemam nikakvu nadle`nost, ako bude htio, kaznu }e vam ubrzati, ili, pak, odloìti.

"One koji budu vjerovali i dobra djela ~inili", tj. ~ija srca vjeruju i ~ija djela to potvr|uju, tj. djelima to potvr|uju, "~eka opro{taj i opskrba plemenita", tj. oprost za lo{a djela koja su ranije po~inili i lijepa nagrada za malo dobrih djela, a opskrba plemenita nije ni{ta drugo do Dènnet.

Govor Uzvi{enog: "A oni koji se budu trudili da dokaze Na{e poreknu, odvra}aju}i od njih", tj. oni koji ljude budu odvra}ali da slijede Poslanika, s.a.v.s.,

"bit }e stanovnici u Dèhennemu", a to je bolna i uàrena Vatra, ~ija kazna je stra{na - sa~uvaj nas Boè od takve Vatre. Uzvi{eni veli:

"One koji nisu vjerovali i koji su od Allahova puta odvra}ali, Mi }emo dvostrukom kaznom kazniti, zato {to su pravili smutnju." /16:88/


"Prije tebe, Mi ni jednog poslanika i vjerovjesnika nismo poslali, a da {ejtan nije, kad bi on {to kazivao, u kazivanje njegovo ne{to ubacio. Allah bi ono {to bi {ejtan ubacio uklonio, a zatim bi rije~i Svoje u~vrstio - Allah sve zna i mudar je", /52/ "da bi ono {to je {ejtan ubacio u~inio isku{enjem za one ~ija susrca bolesna i za one ~ija su svirepa - a nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi", /54/ "i da bi oni koji su znanjem obdareni spoznali da je Kur'an Istina od Gospodara tvoga, pa u nj povjerovali i da mu srca njihova budu sklona. A Allah }e vjernike, doista, na Pravi put izvesti." /54/

Mnogi mufesiri ovdje navode doga|aj zvani

"Kissatul-garanik" i povratak mnogih muhadìra koji su u~inili Hid`ru u Abesiniju vo|eni mi{lju da su mu{rici plemena Kurej{ primili islam. Me|utim, sve predaje imaju status "mursela" (tj. predaje koja dopire do druge generacije). Ja ne vidim da sa stanovi{ta ispravnosti mogu biti hadisi odnosno svrstani u kategoriju hadisa u kojima je naveden cijeli niz prenosilaca sve do Muhammeda, s.a.v.s., a Allah najbolje zna. (Pogledaj fusnotu!)

"La`na pri~a" glasi ovako: "Objavljena je sura 'En- -Ned`m', pa ju je Poslanik, a.s., prou~io mu{ricima, a kada je stigao do rije~i Uzvi{enog: '[ta velite za Lata i Uzzaa i za Menat, tre}u, drugorazrednu, zar vama mu{ko, a Njemu ènsko?!', {ejtan je na jezik Poslanika stavio rije~i: 'Zaista su ona (boànstva) 'Garanik'; Uzvi{eni i njegov {efaat je ono ~emu se nada.' Ove rije~i doprle su do srca svih mu{rika u Meki i njihovi jezici ponavljali su ih i rekli su: 'Zaista se Muhammed vratio svojoj prvotnoj vjeri i vjeri svog naroda.' Kada je Poslanik stigao do kraja sure 'En-Ned`m', u~inio je sed`du i u~inili su sed`du svi prisutni, i muslimani i mu{rici. Oba tabora su se za~udila, a muslimani nisu ~uli to {to je {ejtan '{apnuo' Poslaniku, a.s. Taj doga|aj pro~uo se me|u ljudima, a {ejtan ga je pro{irio sve dok se to nije pro~ulo me|u muslimanima koji su se bili iselili u Abesiniju. Oni su me|u sobom govorili da su mu{rici u Meki primili islam pa su se, {to su brè mogli, vratili u Meku. A Allah je uklonio ono {to je

{ejtan ubacio, a zatim je Svoje rije~i u~vrstio i sa~uvao od izmi{ljotine Svoga Poslanika: 462

"Prije tebe Mi nijednog poslanika i vjerovjesnika nismo poslali, a da {ejtan nije kad bi on {to kazivao u kazivanje njegovo ne{to ubacio. Allah bi ono {to bi {ejtan ubacio uklonio, a zatim bi rije~i svoje u~vrstio - Allah sve zna i mudar je. Da bi ono {to je {ejtan ubacio u~inio isku{enjem za one ~ija su srca bolesna, i za one ~ija su svirepa - a nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi."

Po{to je Allah pojasnio Svoje odre|enje i o~istio

Poslanika od {ejtanska govora , mu{rici su se ponovo vratili svojim zabludama i neprijateljstvu spram muslimana, koje je sada bilo ja~e." Velim (Ibn-Kesir) da ovaj slu~aj spominje u "Siri", na sli~an na~in, i Muhammed bin Ishak. Sve te predaje ne seù do Poslanika i isprekidane su, a Allah najbolje zna. Slu~aj navodi i El-Begavi postavljaju}i pitanje kako se ne{to ovako moglo uop}e desiti uz zagarantovanu

462 Ja sam rekao: "Kisatul-garanik" nešto je najopasnije što su smislili heretici... udarajući na Allahovu jednoću i Kur'an kako bi odvratili muslimane od njihove prave vjere, a Allah čuva Svoju vjeru, pomaže je, pa makar to nevjernicima bilo i nepravo. Mada je taj slučaj smišljena laž i apokrifan, on je i ništavan, deplasiran iz nekoliko razloga: (1) oprečnost i nepogrešivost, koja je svojstvena svim poslanicima, jer bi tada postojala inače nepostojeća mogućnost dominacije šejtana nad Poslanikom, s.a.v.s., u nečem najuzvišenijem, u čemu je nepogrešivost nužna, a to je vahj (objava Kur'ana), te oprečnost riječima Uzvišenog: "Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i, zaista, ćemo nad njim bdjeti" (15:9), te riječima Uzvišenog: "Ti nećeš imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji te budu slijedili, od onih zalutalih." (15:42) (2) Kontekst sure "Nedžm" i neprijemčljivost tog konteksta na slučaj "Garanik", jer Allah, dž.š., u suri osuđuje, kori Lata, Uzaa, Menata i trećeg, najmanje cijenjenog, riječima: "To su samo imena koja ste im vi i preci vaši nadjenuli, Allah o njima nikakav dokaz nije poslao." (53:23) Kako da o njima kaže da su to uzvišene lijepe, mlade osobe, u čiji se šefaat čovjek uzda!!!? , hvaleći njihova božanstva kako to oni tvrde pa da ih zatim osuđuje riječima: "Šta kažete o Latu i Uzau i Menatu, trećoj najmanje cijenjenjoj? Zar su za vas sinovi, a za Njega kćeri? To bi tada bila podjela nepravedna. To su samo imena koja ste im vi i preci vaši nadjenuli. Allah o njima nikakav dokaz nije poslao." (15:19-23) Je li razumno, ima li logike da Allah hvali božanstvo kojim Mu nevjernici pripisuju druga, a zatim to isto božanstvo Allah kori i osuđuje. Bože sačuvaj da tako nešto bude objavljeno ili da njegov Poslanik o Allahu kaže nešto što Allah nije rekao! Ovako nešto čovjek ne može uopće reći niti tako nešto razum može prihvatiti. (3) Riječ "garanik" ... ne navodi se u poeziji arapskih pjesnika, ni u njihovim govorima, koji bi opisali njihova božanstva, niti se, pak, susreće u njihovom govornom jeziku. Nazivi "gatnuk" i "garnik" navode se kao imena za crnu i bijelu vodenu pticu, te kao ime za lijepog bjeloputog mladića. 'Ništa od toga', kako kaže Šejh Muhammed Abduhu, 'ne odgovara i ne podudara se sa značenjem božanstva ili pak opisom božanstva kod Arapa.' (4) Poslanik koji je poslan da poruši opaka i lažna božanstva i da poziva Allaha, Koji sudruga nema, Poslanik koji nije govorio laži ni u džahilijetu - predislamskom periodu, što je znano i njegovim suvremenicima, onaj koji na ljude nije lagao, pa kako da na Allaha kaže nešto što On nije rekao. Slučaj "Garanik" nema nikakve osnove. To je režija koju je smislila grupa koja nastoji islamu napraviti podvalu (pogledaj knjigu Muhammeda Husejn Hejkela: "Hajatu Muhammedi, s.a.v.s.") Ko želi širu naučnu informaciju, neka konsultuje knjigu: "Nasbul medžanik li nesfi kisatil garanik" od našeg učenog brata šejha Muhammeda Nasiruddin al-Albanija, da mu Allah produži život i da mu daruje svoju nagradu.


nepogre{ivost, od Allaha koju je Uzvi{eni dao Svom Poslaniku, s.a.v.s. Zatim prenosi odgovore ljudi od kojih je najzanimljiviji taj da je to {ejtan ubacio u u{i mu{rika, a oni su povjerovali da potje~e od Poslanika, s.a.v.s., a ustvari nije tako. To je u~inio {ejtan, a ne Muhammed, s.a.v.s., a Allah najbolje zna.

I tako su odgovori apologeti~ara bili razni. To je pod pretpostavkom da je taj slu~aj istinit!!! Me|utim, doga|aj nije istinit!

Govor Uzvi{enog: "...a da {ejtan nije, kad bi on {to kazivao, u kazivanje njegovo ne{to ubacio." Ovdje Allah tje{i Svog Poslanika, s.a.v.s., u smislu neka te to ne uznemirava i neka kod tebe ne stvara sumnju... Poslanicima i vjerovjesnicima prije tebe su se doga|ale sli~ne stvari.463

"Allah bi ono {to bi {ejtan ubacio uklonio." Ibn-Abbas kaè: "To {to bi {ejtan ubacio Uzvi{eni Allah bi to otklonio."

" a zatim bi rije~i Svoje u~vrstio - Allah sve zna", tj. stvari i doga|aje koji }e se desiti i od Njega ni{ta skriveno nije, "i mudar je", tj. u Svom odre|enju, stvaranju i odredbi. Njemu pripada savr{ena mudrost i sna`na argumentacija. Zbog toga Uzvi{eni veli:

"Da bi ono {to je {ejtan ubacio u~inio isku{enjem za one ~ija su srca bolesna", tj. sumnjom, {irkom, poput mu{rika, "i za one ~ija su svirepa." Mukatil bin Hajjan kaè da su to su ìdovi. "A nevjernici su zaista u beskrajnoj neslozi", tj. u zabludi, proturje~nosti i protivljenju koje je daleko od Istine i Spoznaje.

"Da bi oni koji su znanjem obdareni spoznali da je Kur'an Istina od Gospodara tvoga, pa u njeg povjerovali." Tj. da bi oni koji

vjeruju spoznali Allaha i Njegova Poslanika i zahvaljuju}i Njemu bili u stanju razlikovati Istinu od neistine. To {to smo ti objavili Istina je od Gospodara tvoga, koju je po Svom znanju objavio, {tite}i je i ~uvaju}i je da se s njom ne bi pomije{alo ne{to {to nije Istina, " pa u nj povjerovali", tj. Kur'an smatraju Istinom i njemu se pokoravaju.

463 Ja sam rekao: "U pogledu značenja da je svaki vjerovjesnik prije tebe želio to što i ti želiš da tvoj narod vjeruje i da prihvati vjeru. Obraćali su se svome narodu onako kako se i ti obraćaš, predočavajući različite razloge naputka, a šejtan je ubacio to što je ubacio... Uz to što si im ti govorio, govorio im je i šejtan nešto drugo, uvjeravajući ih da je to tvoj govor, a oni znali ništa drugo osim da je to tvoj govor. S tobom su se slagali, ali ne u suštini s onim što ti kažeš, nego s onim što su čuli od šejtana, istovremeno vjerujući da je to tvoj govor. Ti si mislio da je njihova saglasnost identična onome što si ti govorio. Tvoje kazivanje je proisteklo zbog očitosti njihove upute, kao što je njihovo činjenje sedžde koje su učinili na kraju proučene sure "En-Nedžm", jer ti nisi znao što je šejtan ubacio u njihove uši. Uzvišeni Allah motri nad Istinom, koja je trijumfovala nad onim što je šejtan ubacio otklonivši tu neistinu, učvrstivši Svoje riječi koje ti je objavio da ih dostaviš u potpunosti onako kako su objavljene. Allah zna i ono što će se desiti i od Njega ništa nije skriveno. U Svom određenju, stvaranju i naredbama On je mudar. Njemu pripada potpuna mudrost, i konačna argumentacija. Hvaljeni Allah objašnjava zbog čega je tako odredio, neka je uzvišena Njegova mudrost, pa kaže: "da bi ono što je šejtan ubacio učinio iskušenjem za one čija su srca bolesna i za one čija su svirepa", tj. mušricima kojima je njihov poslanik klasificirao načine upute, pa opet nisu bili na Pravom putu. Allah ih je nasamario povećavajući im zabludu kao kaznu zbog njihovog nevjerovanja i tvrdoglavosti na način kako to Uzvišeni veli: "...a onome koji tvrdiči i osjeća se neovisnim i ono najljepše smatra lažnim, njemu ćemo Džehennem pripremiti." (92:8-10) Što se tiče vjernika koji su prihvatili ono što je najljepše, njima će Allah Džennet pripremiti, iman će im povećati, ka Istini ih uputiti i učiniti ih sretnim i na ovom i na budućem svijetu.

"I da mu srca njihova budu sklona", tj. pot~injena i ponizna.

"Allah }e vjernike, doista, na Pravi put izvesti." Na dunjaluku }e ih ka Istini voditi, ~ine}i da se neistini suprotstavljaju, a na ahiretu }e ih uvesti u Dènnet, a udaljiti od Dèhennema.

"A nevjernici ne}e prestati da u nj sumnjaju, sve dok im iznenada smrt ne do|e ili dok ne osjete patnju na onom svijetu." /55/ "Tog dana vlast }e samo Allah imati, On }e im suditi. A vjernici i oni koji su dobra djela ~inili bit }e u dènetskim ba{~ama uìvanja", /56/ "a nevjernici i oni koji su ajete Na{e poricali, oni }e patnju sramotnu imati." /57/

Uzvi{eni kazuje da su oni nevjernici koji }e

neprestano sumnjati u Kur'an, "sve dok im iznenada smrt ne do|e", tj. dok

ih iznenada blagostanje njihovo ne zaslijepi. U govoru Uzvi{enog:

"ili dok ne osjete patnju na ovom svijetu", tj. na Danu sudnjem, koji nema no}i, o ~emu Uzvi{eni veli:

"Tog dana vlast }e samo Allah imati. On }e im suditi." Sli~ne su rije~i Uzvi{enog: "Vladara Dana sudnjeg." /1:3/ Govor Uzvi{enog:

"Vjernici i oni koji su dobra dje a ~inili", tj. njihova srca vjerovala su i postupali su shodno znanju svome.

l

"A nevjernici i oni koji su ajete Na{e poricali", tj. njihova srca su nijekala Istinu, smatrala je la`nom, suprotstavljala su se poslanicima i sa njihovim sljedbenicima i pona{ali se oholo. "Oni }e patnju sramotnu imati", tj. kao naknadu, zato {to su se oholo dràli spram Istine, shodno rije~ima Uzvi{enog: "Oni koji iz oholosti ne}e da Mi robuju - u}i }e, sigurno, u Dèhennem, ponièni", tj. prezreni.


"Allah }e, zaista, lijepo nagraditi one koji su svoj rodni kraj napustili da bi se na Allahovu putu borili, pa zatim poginuli ili umrli - jer Allah najbolje nagra|u e " /58/ "On }e ih u mjesto kojim }e oni biti zadovoljni, doista, uvesti! - A Allah sve zna i blag je." /59/ "Eto tako! A onome ko istom mjerom uzvrati za u~injeno zlo, i kome opet nepravda bude u~injena, Allah }e, sigurno, pomo}i - Allah je Onaj Koji grijehe poni{tava i Koji ih pra{ta." /60/

j .

j

Uzvi{eni kazuje o onome koji u~ini hid`ru na

Allahovom putu, èle}i Njegovo zadovoljstvo i nagradu, koji u ime Allaha i Njegovog Poslanika naputi svoje mjesto boravka da bi pomogao vjeru Allahovu, a zatim u borbi bude ubijen ili pak umre prirodnom smr}u, taj je stekao, kako to Uzvi{eni veli, veliku nagradu:

"A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allah i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna." /4:100/ Govor Uzvi{enog: "Allah }e njih zaista lijepo nagraditi" daju}i im iz Svog izobilja i opskrbe u Dènnetu ono sa ~ime }e biti zadovoljni.

"Jer Allah najbolje nagra|u e, On }e ih u mjesto kojim }e oni biti zadovoljni doista uvesti" tj. Dènnet kako to Uzvi{eni veli:

"I ako bude jedan od onih koji su Allahu bliski - udobnost i opskrba lijepa i dènetske blagodeti njemu." /56:88-89/ Uzvi{eni govori da je takav stekao rahatluk, opskrbu i dènetske ba{~e kako to ovdje Uzvi{eni re~e: "Allah }e njih zaista lijepo nagraditi", a zatim veli:

"On }e ih u mjesto kojim }e oni biti zadovoljni odista uvesti!" A Allah sve zna. Za onoga koji u~ini hid`ru i koji se bori na Njegovom putu i koji to zasluùje "i blag je", tj. milostiv je i grijehe im opra{ta i iskupljuje grijehe od njih zato {to se na Allaha oslanjaju.

Ibn Ebi-Hatim kaè, prenose}i od Ebu-Kubejla i Rebie bin Sejf al-Mearifija, koji kaù: "Bili smo na Rodosu, a sa nama je bio Fedalet bin Ubejd al-Ensari, ashab Boìjeg Poslanika, s.a.v.s. Pro{ao je pored dvije dènaze od kojih je jedna bila ubijena, a druga umrla osoba prirodnom smr}u. Ljudi su se nadnosili nad onim koji je bio ubijen na Allahovom putu, a Fedalet bin Ubejd }e re}i: '[ta je to, vidim ljudi naginju jednoj dènazi, a zapostavljaju drugu?' Odgovorili su: 'Ovaj je

ubijen na Allahovom putu', a Fedalet }e re}i: 'Tako mi Allaha, ja bih bio presretan da budem proìvljen iz bilo kojeg od ova dva kabura.'" Poslu{ajte Allahov govor:

"One koji su svoj rodni kraj napustili da bi se na Allahovu putu borili, pa zatim poginuli ili umrli." U~io je ajet sve dok nije do{ao do kraja.

"Eto tako! A onome ko istom mjerom uzvrati za u~injeno zlo..." Ajet je objavljen u povodu jedne izvidnice sastavljene od ashaba koji su sreli grupu mu{rika za vrijeme mjeseca muharrema. Muslimani su poku{ali odvratiti mu{rike od borbe u "svetom mjesecu", ali su to oni odbili i napali muslimane, a oni su im uzvratili i Allah im je pomogao. "Allah je Onaj Koji grijehe poni{tava i Koji ih pra{ta."

"Eto tako! A Allah smjenjuje no} danom, a dan no}u, i Allah je Onaj Koji sve ~uje i sve vidi." /61/ "To je zato {to je Allah - Istina, a oni kojima se oni, pored Allaha, klanjaju - la`, i zato {to je Allah Uzvi{en i Veliki." /62/

Uzvi{eni upozorava da je On Stvoritelj, suveren u

stvaranju onoga {to èli, u smislu da smjenjuje no} danom, dan no}u, izvodi jedno iz drugog, drugo iz prvog. Ponekad no} produì, a dan skrati, kao {to je to zimi, a ponekad odulji, a no} opet skrati, kao {to je to u ljetnom periodu.

Govor Uzvi{enog: "A Allah je Onaj Koji sve ~uje i vidi", tj. Onaj Koji ~uje govor Svojih robova, Onaj Koji ih vidi, i nijedno njihovo stanje nije Mu skriveno. Nakon obja{njenja da je On u Svom bitisanju neprikosnoven, Onaj Koji sudi i ~iju presudu niko ne moè pobiti, Uzvi{eni veli: "To je zato {to je Allah Istina", tj. Gospodar Jedini dostojan oboàvanja.

"A oni kojima se oni, pored Allaha klanjaju - la`", tj. sve {to je predmet oboàvanja mimo Allaha la` je, jer ne moè donijeti niti {tetu niti korist.


Govor Uzvi{enog: "I zato {to je Allah Uzvi{en i Velik", kako to Hvaljeni veli: "On je Svevi{nji, Veli~anstveni." /2:255/

Uzvi{eni veli: "On je Veli~anstveni i Uzvi{eni." /13:9/ Svaka stvar je pod Njegovom upravom. On je Veli~anstven i nema veli~anstvenijeg od Njega, Svevi{nji je i nema svevi{nijeg od Njega, Velik i nema ve}eg od Njega. Uzvi{eni je od grijeha ~ist i daleko je od onoga {to preko svake mjere govore silnici i oni koji napadaju.

"Zar ne vidi{ da Allah s neba spu{ta ki{u od koje zemlja zazeleni? - Allah je zaista dobar i sveznaju}i." /63/ "Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji? Allah, doista nije ni o kome zavisan, i On je jedini hvale dostojan!" /64/ "Zar ne vidi{ da je Allah sve {to je na Zemlji vama podredio, pa i la|e koje, voljom Njegovom, morem plove? On drì ono {to je na nebu da ne bi palo na Zemlju, osim ako On to dopusti. - Allah je, uistinu, prema ljudima blag i milostiv." /65/ "On vam daje ìvot i zatim }e vam ga oduzeti i poslije vas opet oìviti, ~ovjek je, zaista, nezahvalan!" /66/

l

l

,

To {to neplodnu zemlju On ki{om sa neba oblije,

tako|er je dokaz mo}i Njegove "...od koje zemlja zazeleni", poput rije~i

Uzvi{enog: "Ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e

i uzbuja" /22:5/, tj. nakon {to je bila neplodna, plodnom postaje. "Allah je zaista dobar i sveznaju}i", tj. sve {to je na Zemlji poznaje i od zrnevlja, makar bilo i najsitnije, i ni{ta Mu skriveno nije. On daje da do svakog tog zrna dospije njegovo

sledovanje vode i daje da time nikne, kako to kaè Lukman, a.s.:

"O sinko moj, dobro ili z o, te{ko koliko zrno goru{ice, bilo u stijeni ili na nebesima, ili u zemlji, Allah }e na vidje o iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je sveznaju}i." /31:16/ Govor Uzvi{enog:

"Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji", tj. sve {to je na nebesima i na Zemlji samo Njemu pripada, i On sudruga nema.

"Allah, doista, nije ni o kome zavisan, i On je jedini hvale dostojan", tj. od svega drugog neovisan, Onaj Koji je u svakoj situaciji dostojan hvale Svojih robova.

Govor Uzvi{enog: "Zar ne vidi{ da vam je Allah sve {to je na Zemlji vam podario", tj. ìvotinje, anorganske materije i usjeve. "Pa i la|e koje, voljom Njegovom, morem plove", tj. Njegovim rukovo|enjem, blago{}u plove pu~inom, kako bi do{lo do trgova~ke razmjene i razmjene potrep{tina me|u gradovima. "On drì ono {to je na nebu da ne bi palo na Zemlju, osim ako On to dopusti", tj. da ho}e nebesima bi dopustio da padnu na Zemlju i da uni{te ono {to je na njoj. Me|utim, Uzvi{eni Allah iz Svoje milosti, blagosti i mo}i drì i ono {to je na nebu, da ne bi palo na Zemlju. Zbog toga Hvaljeni veli:

"Allah je, uistinu, prema ljudima blag i milostiv", tj. uprkos nevjerovanju njihovom, kako to Uzvi{eni veli: "Gospodar tvoj ljudima pra{ta i uprkos zulumu njihovu ali Gospodar tvoj doista i strahovito ka`njava." /13:6/

Govor Uzvi{enog: "On vam daje ìvot i zatim }e vam ga

oduzeti, i poslije vas opet oìviti, a ~ovjek je, zaista, nezahvalan", tj. kako da Allahu druga pripisujete i uz Njega ne{to drugo oboàvate! A On je neovisan od stvorenja i od bilo kakvih potrep{tina. "On vam daje ìvot", tj. stvorio vas je iz ni~ega:

"Zatim }e vam ga oduzeti i poslije vas opetoìviti", tj. oìvit }e vas na Danu sudnjem, ali je odista ~ovjek na Allahovim blagodatima nezahvalan i pori~e ih.

"Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo vjerozakon prema kome je trebalo da se vlada, i ne dozvoli, nikako, da se s tobom o tome raspravlja. Ti pozivaj svome Gospodaru,


jer ti si, uistinu, na Pravom putu." /67/ "A ako se oni budu s tobom prepirali, reci: 'Allah dobro zna ono {to vi radite!'" /68/ "Allah }e vam na Sudnjem danu presuditi o onome u ~emu se razilazite." /69/

Rije~ u osnovi zna~i mjesto koje je ~ovjek uobi~ajio

posje}ivati bilo radi dobra ili, pak, zla. Zbog toga su obredi hadà tako nazvani, jer su ljudi posje}ivali ta mjesta.

Govor Uzvi{enog: "Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo vjerozakon prema kome je trebalo da se vlada", tj. put kojeg su trebali slijediti, a li~na zamjenica se odnosi na mu{rike koji su imali svoja mjesta za obrede i ideologije. Oni su to ~inili protivno Allahovoj volji i odredbi

"i ne dozvoli, nikako, da se s tobom o tome raspravlja", tj. neka njihove te`nje i postupci na tebe ne ostave traga i neka te ne odvrate do Istine koju ti zastupa{. Zbog toga Uzvi{eni veli:

"Ti pozivaj svome Gospodaru, jer ti si, uistinu, na Pravom putu", tj. jasnom Pravom putu, koji cilju vodi, a {to je identi~no govoru Uzvi{enog: "I neka te oni nikako ne odvrate od Allahovih rije~i, kada ti se objave, i poz vaj Gospodaru svome." /28:87/ Govor Uzvi{enog:

i

j

"A ako se oni budu s tobom prepirali, reci: 'Allah dobro zna ono {to vi radite'", identi~an je rije~ima Uzvi{enog:

"I ako te oni budu u la` utjerivali, ti reci: 'Meni moja, a vama va{a djela, vi ne}ete odgovarati za ono {to je radim, a je ne}u odgovarati za ono {to vi radite.'" /10:41/

Govor Uzvi{enog: "Allah dobro zna {to vi radite", jaka je prijetnja i obe}anje ~vrsto shodno rije~ima Uzvi{enog:

"On dobro zna {ta o Kur'anu govorite, On je dovoljan svjedok i meni i vama." /46:8/ O ovome Uzvi{eni kaè: "Allah }e vam na Sudnjem danu presuditi o onome u ~emu se razilazite." Ova konstatacija je poput rije~i Allahovih:

"Zato ti pozivaj i budi istrajan, onako kako

ti se nare|uje, a ne povodi se za prohtjevima njihovim, i reci: 'Ja vjeru em u sve Knjige kojeje Allah objavio.'" /42:15/

"Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi, to je, uistinu, Allahu lahko!" /70/

Uzvi{eni govori da On o Svojim stvorenjima

posjeduje savr{eno znanje i da ono obuhvata sve {to je na nebesima i na Zemlji. Njegovo znanje na nebesima i na Zemlji ne izmi~e ni jedan trun, pa mu ni{ta manje niti ve}e od toga. Uzvi{eni je o svim stvorenjim imao znanje prije nego {to su ta stvorenja postala, a tako je upisano u Njegovoj Knjizi, u "Levhi- -mahfuzu", {to je potvr|eno i u Muslimovom "Sahihu" od Abdullaha bin Amra, koji je prenio da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao: /246/ "Allah je odista odredio odredbe stvorenjima prije stvaranja nebesa i Zemlje za 50 hiljada godina, kada je njegov prijesto jo{ bio na vodi."/ U "Sunenima", prema hadisu kojeg prenosi skupina ashaba, stoji da je Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao: /247/ "Prvo {to je Allah stvorio je pero, rekav{i mu da pi{e. '[ta da pi{em?', upitalo je pero. 'Pi{i ono {to }e biti!', pa je pero biljeìlo ono {to }e biti do Sudnjeg dana." To je zapravo govor Uzvi{enog Poslaniku Njegovom, s.a.v.s.

"Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to jena nebu i na Zemlji!?" Ovo je samo potvrda da je Uzvi{eni savr{eno dobro znao i prije toga {ta }e oni u~initi. Prije stvaranja znao je da }e ne{to biti po svom izboru pokorno, a da }e ne{to drugo po svom izboru biti opet nepokorno. To je kod Allaha zapisano i o svakoj stvari On znanje posjeduje bez ikakve te{ko}e, i to je Njemu lahko. O tome Uzvi{eni veli:

i"To je sve u Knjizi, to je, u stinu, Allahu lahko."

"Mnogobo{ci se, pored Allaha, klanjaju onima za koje im On nije poslao nikakav dokaz, i o njima sami ni{ta ne znaju. A mnogobo{cima ne}e niko pomo}i." /71/ "A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju, ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju, koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju. Reci: 'Ho}ete li da vam kaèm {to


}e vam biti mrè od toga? - Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti, a grozno }e ona prebivali{te biti.'" /72/

Uzvi{eni iznosi kazivanje o mu{ricima, koji mimo

Allaha oboàvaju one za koje im On nije poslao nikakav dokaz, odnosno znak, argument. Govor Uzvi{enog: "Mnogobo{ci se, pored Allaha, klanjaju onima za koje im On nije poslao dokaz", poput je rije~i Njegovih: "A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakva dokaza o njemu, pred Gospodarom svojim }e ra~un polagati, i nevjernici ono {to èle ne}e posti}i." /23:117/ Govor Uzvi{enog: "I o njima sami ni{ta ne znaju." Ono {to oboàvaju preuzeli su od svojih predaka, bez ikakva dokaza i argumenta, jer im je to {ejtan uljep{avao. Zbog toga im se Uzvi{eni prijete}i obra}a: "A mnogobo{cima ne}e niko pomo}i", tj. spasiti ih od Allaha, od kazne koja na njih bude sru~ena, zatim Uzvi{eni veli:

"A kad im se na{i jasni ajeti kazuju", tj. kad im se navode kur'anski ajeti koji upu}uju na to da nema drugog boga osim Allaha i da su poslanici njegovi Su{ta Istina, "koji umalo da nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju", tj. koji umalo da ne {~epaju one koji ih na Istinu podsje}aju. "Reci", o Muhammede, ovima: "Ho}ete li da vam kaèm {to }e vam biti mrè od toga? - Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti", tj. Dèhennem i dèhenemska patnja i kazna, koja je gora i stra{nija od onoga ~ime ste vi svojim rukama i jezicima pla{ili i bi~evali miljenike Allahove, one koji su na Zemlji vjerovali. Ahiretska patnja zbog toga {to niste vjerovali i {to ste Allahove miljenike tla~ili, bit }e ve}a od zla koje se vi njima nanijeli. Govor Uzvi{enog: "Grozno }e ona prebivali{te biti", tj. uàsan je Dèhennem kao boravi{te, mjesto povratka i prebivali{te.

"O ljudi, evo jednog primjera, pa ga poslu{ajte: 'Oni kojima se vi, pored Allaha. klanjate, ne mogu nikako ni mu{icu stvoriti, makar se radi nje sakupili. A ako bi im mu{ica ne{to ugrabila, oni to ne bi mogli od nje izbaviti, nejak je i onaj koji tra` i ono {to se traì!'" /73/ "Oni ne poznaju Allaha kako treba, a Allah je, uistinu, mo}an i silan." /74/

i

Uzvi{eni upozorava na niskost i prezrenost kipova,

te da su oni koji ih oboàvaju ograni~ene pameti. "O ljudi, evo jednog primjera", tj. primjera

kojeg ne odobravaju oni koji nisu spoznali Allaha i koji Mu ~ine {irk. "pa ga poslu{ajte", tj. po~ujte i shvatite: "Oni kojima se vi, pored Allaha, klanjate, ne mogu nikako ni mu{icu stvoriti, makar se radi nje sakupili", tj. makar se i okupili da mu{icu stvore ne bi to bili u stanju. Buharija i Muslim navode preko Amareta, a ovaj od Ebu-Zerre, a on od Ebu-Hurejrea da je Allahov Poslanik rekao: /248/ "Uzvi{eni Allah rekao je: 'Ko moè u~initi ve}e nasilje od onoga ko naumi stvoriti ne{to poput onoga {to sam Ja stvorio. Pa neka stvore zrno kukuruza, pa neka stvore zrno je~ma.'"

Uzvi{eni veli: "A ako bi im mu{ica ne{to ugrabila, oni to ne bi mogli od nje izbaviti", tj. oni su nemo}ni da stvore jednu mu{icu, nemo}ni su da joj se suprotstave, a bolje re~eno - ne mogu joj se osvetiti uzimaju}i od nje ne{to {to je vrijedno i ukoliko bi i èljela da to vrati ne bi bila u stanju da to u~ini, a mu{ica je najslabije i najbezna~ajnije Allahovo stvorenje.464 Zbog toga Uzvi{eni veli:

"Oni ne poznaju Allaha kako treba", tj. ne znaju Allahovu veli~inu i mo}, kada oboàvaju neko drugo boànstvo mimo Allaha, koje nije u stanju da se suprotstavi ni mu{ici, ili da pak, izbavi ono {to je njega ugrabljeno. "A Allah je, uistinu, mo}an i silan."

464 Rekao sam: "Allah je znao da će Njegovi robovi otkriti sićušna stvorenja - mikrobe, a "mušica" je, može biti, naziv vrste tih mikroba, koji se mogu vidjeti samo pomoću mikroskopa koji uvećava na hiljade puta i koji napadaju tijelo onoga koji je obožavan mimo Allaha. To lažno božanstvo ne može sebe odbraniti od mikroba, izuzev ako je to volja Uzvišenog Allaha. Oni napadaju tijelo, a on nije u stanju da se od njih odbrani. Oni koji obožavaju lažno božanstvo, zasigurno znaju da je njihovo božanstvo na najnižem stupnju nemoći... Isto tako znaju i svjesni su da je to božanstvo podređeno Uzvišenom Allahu. Ali uz sve to... ovim lažnim božanstvima preostaju takvi koji svojom pokornošću griješe prema Uzvišenom Allahu zato što ta božanstva prizivaju i u dobru i u zlu, te im pripisuju svojstva koja dolikuju samo Allahu. Sve to čine tražeći pomoći od njih. U raznoraznim obredima se okreću prema njima, svejedno bila ta božanstva živa ili mrtva. Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kad si nam već na Pravi put ukazao!


Onaj kad ne~emu kaè - budi - i ono bude. On je od svega ja~i i mo}niji, sve nadma{uje, pot~injava i pokorava. Njegovoj veli~ini i mo}i protivljenja i suprotstavljanja nema, On je jedan i Svemogu} je.

"Allah odabire poslanike me|u melekima i ljudima - Allah sve ~uje i sve vidi." /75/ "On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi. A Allahu sesve vra}a." /76/

-

,

Uzvi{eni isti~e da on izme|u meleka poslanike

odabire. Shodno Svojoj volji, po Svom odre|enju i Sebi svojstven na~in. I izme|u ljudi bira poslanike, da bi Poslanicu njegovu dostavili. "Allah sve ~uje i svevidi", tj. ~uje govor Svojih robova, vidi i zna ko od njih to zasluùje, kako to Allah re~e: "a Allah dobro zna kome }e povjeriti poslanstvo svoje" /6:124/, te govor Uzvi{enog:

"On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi. A Allahu se sve vra}a." Tj. On zna {ta }e u~initi Njegovi poslanici sa onim sa ~ime ih je poslao, a od onoga {to oni ~ine Njemu ni{ta skriveno nije, kako to On veli:

"On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome osim onome koga On za poslanika odabere, sve do - On zna broj svega {to postoji." /72:26-28/ Kako je hvaljen onaj ko ima kontrolu nad njima i koji nad njima bdije i koji je svjedokom onoga {to im je kazano.

"O poslani~e kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga. Ako ne u~ini{ onda nisi dostavio Poslanicu Njegovu - a Allah }e te od ljudi {tititi." /5:67/

"O vjernici, namaz obavljajte i Gospodaru svome ibadet ~inite, i dobra djela ~inite da biste postigli ono {to èlite." /77/. "I borite se, Allaha radi, onako kako se treba boriti! On je vas izabrao i u vjeri vam nije ni{ta te{ko propisao, u vjeri pretka va{eg Ibrahima. Allah

vas je odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kur'anu, da bi Poslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedoci protiv ostalih ljudi. Zato, namaz obavljajte i zekat dajite i u Allaha se pouzdajte On je Gospodar va{, i to kakav Gospodar i kakav za{titnik!" /78/

.

Imami su se - Allah im se smilovao - razi{li po

pitanju propisanosti ove druge sed`de u suri "El- -Had`", a ta~nije je da je ona propisana na osnovu hadisa Ukbeta bin Amira, koji od Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., prenosi sljede}e: /249/ "Sura 'Had`' odlikovana je sa dvije sed`de, pa onaj koji ne}e u~initi te dvije sed`de, neka je ne u~i." Govor Uzvi{enog:

"I borite se, Allaha radi, onako kako se treba boriti", tj. svojim govorom, imecima i ìvotima.

Govor Uzvi{enog: "On vas je izabrao", tj. u odnosu na ostale narode Allah vas je odabrao, odlikovao vas, dao vam prednost i po~astio vas naj~asnijim poslanikom i najsvr{enijim vjerozakonom,

"i u vjeri vam ni{ta te{ko nije propisao", tj. nije vam stavio u zada}u ono {to bi vam bilo te{ko a da vam nije dao nekakvu lak{u mogu}nost i izlaz. Namaz, koji je najvi{i postulat islama nakon kelimei-{ehadeta, klanja se i kompletan i skra}eno, sastavljeno idu}i pje{ice, ja{u}i, okrenut ili neokrenut prema Kibli, stoje}i, leè}i i na druge olak{avaju}e na~ine. Kad su u pitanju ostali farzovi i obaveze, o tome Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /250/ "Poslan sam pravom vjerom koja je tolerantna i popustljiva." Kada je poslao Muaza i Ebu- Musaa u Jemen, Boìji Poslanik, s.a.v.s., im rekao je /251/ "Lijepo postupajte i nemojte izazivati odbojnost, olak{avajte, a ne oteàvajte!"

Zbog toga Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog: "I u vjeri vam ni{ta te{ko nije propisano" kaè: "Zna~i: 'od neprijatnosti, uznemiravanja.'" Govor Uzvi{enog: "...u vjeri pretka va{eg Ibrahima." Zna~enje ovog ajeta je poput rije~i Uzvi{enog:

"Reci: 'Mene je Gospodar moj na Pravi put uputio, u pravu vjeru, vjeru Ibrahima pravovjernika'", /6:161/ i govor Njegov:

Allah vas je odavno muslimanima nazvao”, tj. Allah Uzvi{eni vas je nazvao muslimanima od ranije, u prethodnim Knjigama "a i u ovom Kur'anu."

Nesaija prenosi od Harisa el-E{’arijja da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: /252/ "Ko se bude dozivao na predislamski (dàhilijetski) na~in, bit }e od onih koji }e kle~ati u Dèhennemu." Jedan ~ovjek je upitao: "Allahov Poslani~e, i ako bude klanjao i postio?" Odgovorio je: "I ako bude klanjao i postio. Vi se dozivajte onako kako vas je Allah imenovao: muslimanima, pravovjernima, Allahovim robovima!" Allah Uzvi{eni kaè:

"...da bi Poslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedoci protiv ostalih ljudi.” Tj.


On vas je u~inio pravednom i odabranom zajednicom koja je poznata po svojoj pravednosti me|u drugim zajednicama da biste vi bili na Sudnjem danu "svjedoci protiv ostalih ljudi”, jer }e tada sve zajednice priznati njeno preimu}stvo i prednost nad svakom drugom zajednicom, pa }e zbog ovoga biti primljeno njihovo svjedo~enje protiv njih na Sudnjem danu o tome da su im poslanici dostavili Poslanicu njihova Gospodara, a Poslanik }e svjedo~iti protiv ove zajednice da joj je to dostavio. O ovome je bilo govora kod rije~i Uzvi{enog u suri "El- -Bekara", /2:143/: "I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu”, {to ne treba dodatno obja{njavati. Allah Uzvi{eni kaè: "Zato, namaz obvaljajte i zekat dajite”, tj. primite ovu veliku blagodat, zahvaljuju}i se na njoj, tako {to }ete se oduìti za Allahovo pravo prema vama, izvr{avaju}i ono {to vam je u~inio obaveznim, a od ~ega je najva`nije obavljanje namaza i davanje zekata. Allah Uzvi{eni kaè: "...i u Allaha se pouzdajte”, tj. traìte pomo} od Njega, pribjeì{te i potporu. "On je Gospodar va{”, tj. va{ ~uvar i va{ pomaga~ protiv va{ih neprijatelja, "i to kakav Gospodar i kakav za{titinik!”, tj. divan li je pomaga~ i za{titinik od neprijatelja!

Zavr{etak saètka tuma~enja sure "El-Had`".

Allahu pripada pohvala i zahvala na svemu {to nam je dao.

Documents

22 El-Hadž / Hadž 889 · "Zatim od kapi sjemena." Tj. potomstvo od sperme stvori, od vode neznatne. "Potom od ugru{ka, zatim od grude mesa." Kada se kap sjemena ustabili u materici