. UVOD

Od davnina pa do danas ovjek je stalno napredovao u razvoju tehnika i znanja kako bi osigurao svoju egzistenciju. Po prirodi je to proces koji poiva na tome da svaki naredna invacija je dosta naprednija od one koja joj je prethodila. Zakonitost je to, koja traje i dan danas i svjedoci smo tome.Upravo je to injenica koja ovoj temi daje poseban karakter i ini informacione tehnologije tako superiornim u odnosu na sve prethodne inovacije u ljudskoj povijesti i pravi revolucionarne prekretnice u proizvodnji, nainu ivota, ljudskoj inteligenciji a to se sve odrava kroz ekonomske parametre koji su sastavni dio ovih procesa.Kroz ovaj diplomski rad date su informacije koje obuhvataju teorijske osnove informacionih tehnologija, te njihove primjene u praksi kroz poslovanje savremenih i inovativnih preduzea. Takoer posebna panja je posveena ovom vidu poslovanja u Bosni i Hercegovini.Trenutno poslovno okruenje bilo bi nezamislivo bez informacionih tehnologija. One ne samo da su nainile revolucionarne korake u proizvodnom i realnom sektoru ekonomije i drutva uopte, nego sve vie postaju odluujui faktor u traenju rjeenja i odluka koje dakako pomau menaderima kako bi na pravi nain donijeli prave odluke.Po posljednjim istraivanjima preko 90 % kompanija u svijetu koristi informacione tehnologije u svakodnevnom poslovanju, i iste su potvrdile da bi poslovni procesi bili nezamislivi ukoliko se ne bi oslanjali na informacije obraene putem raunarskih sistema.

Informacione tehnologije (IT) ine sve tehnoloke komponente informacionog sistema, odnosno: hardver, softver, baze podataka, mree i komunikacije. IT je, prema ovome, podsistem informacionog sistema, nastala je spajanjem tri bazne tehnologije: mikroelektronske, komunikacione i raunarske tehnologije.

2. POJAM INFORMACIJE, ZNAAJ I ULOGA, POJAM INFORMACIONE TEHNOLOGIJEPojam informacionih tehnologija je vrlo popularan i esto upotrebljivan pojam. Kako bi najbolje definisali ovaj pojam u nastavku su date neke od definicija informacije i tehnologije.

Podatak i informacija mogu biti u razliitim oblicima simbola odnosno formama kao to su: slova, brojevi, specijalni znaci, slika, crte, zvuk i slino, kao i njihovim kombinacijama, odnosno multimedijalnom obliku. Bez obzira na formu prezentacije, informacija je uvijek osnova ljudskog ili raunarskog odluivanja. Informacija je i osnov komuniciranja izmeu ljudi i/ili raunara, pa se esto istie i stav da podatak i informacija predstavljaju vijest koju je uputio poiljalac primaocu a koja je dimenzionisana: obimom, nazivom i vrstom.

Klasini teorijski pristup informaciji ima svoje polazite u povezivanju informacije sa teorijom verovatnoe i entropijom. Ovaj pristup polazi od toga da informacija otklanja neodreenost sistema, odnosno neizvjesnost promjena, te da je informacija pojava suprotna entropiji. Entropija je sila koja nastoji da svaki sistem iz stanja reda i organizovanosti prevede u stanje nereda i haosa. Prema ovom pristupu informacija je dio saznanja kojim se smanjuje ili potpuno ukida neodreenost sistema i neizvjesnost promena (Shannon).

Informaciju moramo prihvatiti kao resurs. To konkretno znai da se informacija smatra jednakim resursom kao to su to tradicionalni resursi: novac, materijali oprema. Tana, blagovremena informacija je postala resurs od izuzetne vanosti u donoenju odluka, ouvanju i proirenju trinog poloaja, konkurentnosti pa i opstanka na tritu.

Pojam informacija predstavlja stimulans koji ima neko znaenje za nekoga ko prima tu informaciju. Informacija pohranjena u raunaru predstavlja podatak. Nakon procesiranja, formatiranja ili obrade druge vrste i tampanja, izlazni podatak ponovno postaje informacija. Kako se informacija uoblii i koristi za razumjevanje i shvatanje nekih radnji, ona predstavlja znanje.

Informacija je mjera neizvjesnosti: to je manje oekivana, koliina informacija je vea. Informacija danas je osnova za donoenje odluka, ima svoju cijenu i vaan je resurs.

Tehnologija, u najirem smislu predstavlja koritenje prirode u svrhu ovjekovih materijalnih dobitaka.Tehnologija se javlja kao rezultat djelovanja ovjeka na prirodu i drutvo i, pri tome, iznalaenja najpogodnijih oblika instrumenata, metoda i sredstava za prilagoavanje prirode i drutva svojim potrebama, tj. za unaprijeenje njegove kreativnosti i djelovanja u svojojprirodnoj i drutvenoj okolini.Teko je dati egzaktnu definiciju informacionih tehnologija, ali moemo rei da termin informacione tehnologije obuhvata sve oblike tehnologija koja se koristi za kreiranje, uvanje i razmjenu informacija u razliitim vidovima ( poslovni podaci, govor, zvuk, slike, multimedija i dr ).

Information Technology Association of America ( ITAA) definie IT kao: Prouavanje, projektovanje, razvoj, primjenu, podrku ili upravljanje informacionim sistemima zasnovanim na raunarima, posebno programskih aplikacija i hardvera raunara.

Informacione tehnologije (IT) ine sve tehnoloke komponente informacionog sistema, odnosno: hardver, softver, baze podataka, mree i komunikacije. IT je, prema ovome, podsistem informacionog sistema, nastala je spajanjem tri bazne tehnologije: mikroelektronske, komunikacione i raunarske tehnologije.

3. HISTORIJAT INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

o 3000 p.n.e. U Aziji je korien primitivan abakus napravljen od ice i perli.o 876 n.e. U Indiji je prvi put zabeleeno korienje simbola za nulu.o 1620 Englez Edmund Ganter izmislio je iber, preteu elektrinog kalkulatora.o 1642 Blez Paskal je napravio prvi mehaniki raunar koji je mogao da zamijeni est raunovoa; reakcije tadanje javnosti nisu bile naroito tople, ali e se Paskalov izum koristiti sve do sredine dvadesetog vijeka.o 1694 Gotfrid Lajbnic je napravio kalkulator koji je koristio binarne brojeve.o 1832 arls Bebid je projektovao prvi raunar kojim su upravljale spoljanje naredbe; meutim, usljed nedostatka sredstava nikada ga nije napravio.o 1854 Dor Bul je objavio radove o simbolikoj logici, koji e nekoliko decenija kasnije posluiti kao osnova za raunarske aplikacije.o 1897 Karl Braun je napravio katodnu cijev.o 1918 Dva pronalazaa napravila su mainu koja je izraunavala na osnovu binarnih cifri 0 i 1. 1937 Don Atanasov zapoeo je rad na prvom elektronskom digitalnom raunaru, ali je zaboravio da prijavi patent; skoro deset godina kasnije na osnovu njegovog pionirskog rada bie napravljen ENIAC. Dord Stibic je napravio prvo binarno elektronsko kolo u Bellovim laboratorijama.o 1946 Inenjeri s Pensilvanijskog univerziteta prikazali su ENIAC, prvi elektronski raunar opte namjene. 1947 Dva radnika u Bellovim laboratorijama eksperimentiu s prvim tranzistorom.o 1949 Don Mokli razvija Short Code, prvi programski jezik visokog nivoa na svetu.o 1951 Mokli i Don Ekert prave UNIVAC I, prvi komercijalni elektronski raunar koji je bio instaliran u Amerikom birou za popis. Grejs Mari Hoper razvija AO, kojim se programski kod prevodi u binaran.o 1953 IBM pravi model 650, prvi raunar namijenjen irokom tritu; kompanija je prodala 1500 primeraka prije nego to ga je 1969. povukla sa trita.o 1956 IBM je napravio prvi vrsti disk koji je nazvan RAMAC. IBM-ovi programeri stvorili su programski jezik FORTRAN. MANIAC I je prvi program koji je porazio ovjeka u ahu.o 1959 Kineski profesor Li Kajen je pomou abakusa raunao bre od raunara u Sijetlu, Njujorku i Tajpehu. Grejs Mari Hoper i arls Filips izmislili su programski jezik COBOL. Don Makarti i Marvin Minski oformili su laboratoriju za vjetaku inteligenciju na tehnolokom institutu u Masausetsu (MIT). Xerox je predstavio prvi komercijalan fotokopir aparat.o 1960 Firma Digital Equipment Corporation projektovala je PDP-1, prvi komercijalni raunar opremljen tastaturom i monitorom.o 1962 People's National Bank iz Gustera u Virdiniji instalirala je prvi bankomat (ATM) na svijetu; meutim, on nije bio uspean i njegov proizvoa verovatno nije vie u ovom poslu. Programeri iz MIT-a napravili su prvu video igru.o 1965 Firma Digital Equipment Corporation napravila je prvi mikroraunar; on je kotao 18.000 USD; razvijen je pojednostavljeni programski jezik BASIC, koji e kasnije postati standardni jezik za PC raunare.o 1969 Honeywell je napravio "kuhinjski raunar" H316 - to je bio prvi kuni raunar. Kotao je 10.600 USD, a mogao je da planira menije i brine o ostalim kunim poslovima. Debitovao je ARPAnet, pretea Interneta. Bankomati su poeli da se koriste u bankama. Pojavila se "bubble" memorija, ime je omogueno da raunari zadre pamenje i poslije iskljuivanja.o 1970 Predstavljena je disketa. Intel je razvio prvi memorijski ip u koji je moglo da se smjesti 1024 bajta podataka.o 1971 Firma Texas Instruments predstavila je depni digitron.o 1972 Rej Tomlinson je izmislio e-potu. Dizajnirane su prve kune video igre za korienje na televizoru, a Atari je objavio prvu video igru, Pong. Programeri u Bellovim laboratorijama razvili su programski jezik C.o 1974 Ameriki Kongres usvojio Zakon o privatnosti: on je doputao veu kontrolu nad skupljanjem i korienjem linih podataka.o 1977 Bil Gejts i Pol Alen zvanino su osnovali Microsoft. Apple je predstavio Apple II, prvi sastavljen lini raunar; Apple II e imati vodeu ulogu na tritu PC raunara sve dok se nije pojavio IBM PC 1981. Tandy i Commodore izbacile su na trite PC s ugraenim monitorom - otpada povezivanje s televizorom.o 1978 Objavljen je Wordstar koji je ubrzo postao najpopularniji program za obradu teksta.o 1980 Na tritu se pojavio dBASE II. 1981 IBM je predstavio IBM PC s operativnim sistemom MS DOS.o 1983 Uspostavljena je optika veza Boston-Njujork-Vaington. Apple je predstavio Lisu, prvi raunar koji je koristio grafiki interfejs i mia, a kotao je 9995 USD. IBM je lansirao PC-XT, prvi raunar s ugraenim vrstim diskom, kao i raunar PCjr.o 1984 Debitovao je CD-ROM ureaj. Apple je proizveo Macintosha. Predstavljeni su modemi brzine 2400 b/s. Hewlett-Packard je izbacio na trite prvi personalni laserski tampa, LaserJet. Romensijer Vilijam Gibson uveo je termin kiberprostor.o 1986 Microsoft je postao javno preduzee. Nacionalna fondacija za nauku odobrila je utemeljivanje okosnice Interneta.o 1989 Tim Berners Li je izmislio World Wide Webo 1990 Intel uvodi ip i486. Savezno ministarstvo za trgovinu SAD poinje istraivanje o Microsoftu, ija zarada dostie milijardu dolara; Windows stie do verzije 3.0.o 1994 U SAD postaju dostupni automatski sistemi za navigaciju (GPS). Intel proizvodi dva miliona defektnih ipova Pentium. Iomega predstavlja Zip ureaj i diskove. Mark Andresen pomae pri pravljenju Netscapea.o 1995 Predstavljeni su TV aparati s ravnim ekranom. Microsoft je objavio Windows 95. Pixar Animation Studios i Disney prikazali su prvi film u potpunosti napravljen na raunaru, Toy Story. Microsoft je predstavio Windows 95 i Office 95. Standardizovana je DVD tehnologija. Netscape postaje javno preduzee. Defri Becos osniva Amazon.com.o 1997 U SAD se pojavljuju DVD plejeri.o 1999 Operativni sistem Linux izbija u prvi plan. AOL zavrava prisvajanje Netscapea. Microsoft, sa svojih 27.320 zaposlenih, dostie zaradu od 14,48 milijardi dolara. E-Trade je tri dana uzastopno u prekidu. 2000 Nastupa kriza G2K - kraj dosadanje civilizacije.

4. PRIMJENA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Promjene u svjetskoj privredi koje se ogledaju u njenoj globalizaciji i sve veoj konkurenciji na svjetskom nivou, uvoenju novih proizvoda i suluga i stalnom poboljavanju kvaliteta postojeih, skraivanju vreman kreiranja novog proizvoda, poslovanju u turbulentnom okruenju, decentralizaciji u odluivanju, gubljenju odreenih nivoa u tradicionalnoj poslovnoj hijerarhiji, sve veem znaaju kvalitetne i pravovremene informacije. Kao ilustraciju ovog znaaja navest emo rezultate istraivanja jednog od vodeih asopisa iz podruja infomacijske tehnologije Datamation ( www.datamation.com ) iz 1993,1994 i 1995 godine prema kojem su anketirane firme (menaderi) oznaili sljedee ciljeve kao najznaajnija oekivanja i koristi od informacionih tehnologija: Poveanje produktivnosti ( reduciranje trokova, poveanje efektivnosti ), Poboljavanje kvaliteta proizvofa i usluga, Poboljavanje konkurentnosti, Ostvarivanje stratekih ciljeva firme, Mogunost kontinuiranog reorganiziranja, Donoenje efektivnijih odluka, Mogunost brzih odgovora na zahtjeve kupaca i ostale zahtjeve iz okuenja, Poboljavanje pristupa informacijama, Poboljavanje kreativnosti i inovacija kod uposlenih.Ovo je dakle lista zahtjeva koje su rukovodioci iz velikih poslovnih sistema iz najrazvijenije privrede na svijetu postavili pred ljude koji se bave obradom podataka u svojim organizacijama, a i pred informacijsku tehnologiju u cjelini. Prema tome, informacijska tehnologija nipoto nije I'art pour I'art, ve jednostavno odgovor na stalno rastue zahtjeve za efikasnijom obradom podataka u poslovanju i svim podrujima ljudskog djelovanja.4.1. Informacioni sistem i organizacija

Podaci prate svaku poslovnu aktivnost pa je uobiajno da se rezultati poslovnih dogaaja biljee podacima. Npr. Pri prodaji se izdaje raun sa zabiljeenom koliinom i cijenom prodane robe; ocjena poloenog ispita zapisuje se u index studenata;pri podizanju gotovine bankomat izdaje potvdu o podignutom iznosu novca i zapisuje promjenu stanja na raunu u bazi podataka banke, itd. Pri odluivanju su takoer potrebne informacije, nr, prije kupnje kupac eli od dobavljaa saznati ima li na raspolaganju traenu robu i po kojim je uvjetima prodaje. Iz ovih primjera se moe zakljuiti da bi bez podataka bilo vrlo teko poslovati, a bez informacija teko donositi odlule nune za poslovanje.Svaka se organizacija moe posmatrati kao sistem koji ima ulazne tokove unutar koeg se odvijaju brojni poslovni procesi u kojima sudjeluju resursi organizacije, te izlazne tokove kojima se stvaraju nove vrijednosti. Organizacija nikada ne djeluje potpuno samostalno, jer je preko svojih ulaznih i izlaznih tokova povezana s drugim organizacija iz okruenja. Informacini sistem ujedno omoguuje poslovnom sistemu da komunicira unutar sebe i sa svojom okolinom.Svaki dakle poslovni sistem mora imati svoj informacioni sistem ( Bocij i dr., 2006. ) i unutar njega razraene postupke informacijskih aktivnosti. U nekim organizacija te postupke obavljaju sami ljudi, a u drugima se koristi moderna informacijska tehnologija, Informacioni sistem moe dakle biti manualan, ali je svakako efikasniji ako je podran informacionom tehnologijom ( kompjuteriziran ) . U ovom posljednjem uz podatke, ljude i procedure za obrade podataka koriste se raunarski sistemi ( hradver ) i programi ( software ).Cilj infomracionih tehnologijia je opskrbiti poslovni sistem informacijama potrebnim: Izvrnom podsistemu za izvoenje poslovnog procesa, Upravljakom podsistemu za upravljanje poslovnim sistemom, Za ostvarenje komunikacije unutar poslovnog sistema i prema okolini.4.2. Izvoenje poslovnog procesaPojmom poslovni proces opisuju se poslovni koji se obavljaju unutar promatrane organizacije, odnosno poslovnog sistema. Svaka organizacija ima svoj specifini poslovni porces, iako suu slinim organizacijama poslovni procesi slini. U proizvodnom preduzei poslovni proces ine poslovi proizvodnje, nabave potrebnih sirovina i energije, plasmana proizvodnih proizvoda izd. U bankama poslovni proces obuhvaa poslove obavljanja finansijskih transakcija, kreditiranja, tednje itd. U savremenom se poslovanju poslovnim procesima pridaje velika panja.Informaciona tehnolgija znatno poveava efikasnost obavljanja poslova unutar poslovnog procesa, te bez nje nije mogue konkretno obavljati posao. Avio kompanije npr. Ne mogu opstati na tritu ako putnicima ne mogu ponuditi rezervaciju i kupovinu avionskih karata za bilo koji let i s bilo koeg mjesta u svijetu. Za to je potreban raunalni rezervacijski sistem. Slino vrijedi i za poslovanje banaka sa stanovnitvom, koje moraju ponuditi obavaljanje transakcija preko mree terminala u poslovnicama bankomata ili osobnih raunara od kue.Automatizacija poslovnog procesa jedan je od vanih zadataka primjene informacione tehnologije. Upotrebom IT izvoenje se poslovnog procesa moe automatizirati pa je potrebno manje manualnog rada ( npr. Obraun kamata u bankama se obavlja programski), uiniti djelotvornim (npr. Proizvodnja u raunarski podranoj proizvodni prati se raunalno u svakom momentu, a ne povremenim nadgledanjem), ili uiniti na drugaiji nain ( npr. Naruivanje se moe obaviti posredstvom internetaa).Informaciona tehnolgija ima vanu ulogu u primjeni poslovanja preduzea, ali se pritom ne smije zaboraviti da njezina neodgovarajua primjena moe donijeti loe rezultate. Primjenom informacione tehnologije na zastarjele i neefikasne poslovne procese ne mogu se postii eljeni rezultati. Zato projekte promjene poslovanja i razvoja informacione tehnolgije valja paljivo koordinirati i usklaivati.

4.3. Upravljanje poslovnim sistemom

Zadatak je informacijskog sistema osigurati informacije za upravljanje poslovnim sistemom. Upravljati znai donosti odluke koje se tiu poslovnog sistema. Za donoenje dobre poslovne odluke potrebne su kvalitetne informacije koje su tane, potpune, primjerene i pravovremene. Svaki poslovni odnosno organizacijski sistem nastoji izgraditi svoj informacioni sistem koji e davati informacije za brzo i kvalitetno odluivanje.Informacije koje se koriste pri odluivanju mogu nastati obradom podataka iz razliitih izvora. To su podaci nastali u poslovnom procesu ( tzv. Unutranji podaci ), podaci nastali izan poslovnog sistema ( tzv. Vanjski podaci ), te podaci nastali u postupku odluivanja ( podaci koje su stvorili menaderi ).4.4. Komunikacija unutar poslovnog sistema i prema okolini

U funkcioniranju poslovnog sistema sudjeluje niz faktora ( zaposlenici organizirani u organizacione jedinice), koji komuniciraju i sarauju meusobno, ali i s vanjskim faktorima ( klijentima, poslovnim partnerima, javnom administracijom ). Oni u svojoj komunikacij i saradnji radmjenjuju niz informacija. U svakodnevnom radu oni samostalno ili u timu obavljaju razliite poslove, ijem obavljanju moe pomoi infomracioni sistem. Takvi su poslovi pripreme raznovrsnih dokumenata, prezentacija, izvjetaja, jednostavnijih ad hoc analiza poslovnih podataka, itd.4.5. Graa informacionig sistema

Informacioni se sistem moe strukturirati ( podjeliti ) na razliite naine, ovisno o kriteriju promatranja.Ako su ciljevi informacionog sistema glavni kriterij podjele, informacioni sistem jedne organizacije se moe podjeliti na sljedee dijelove, od kojih je svaki zaduen za izvrenje jednog od prethodno opisanih ciljeva: Sistem za obradu transakcija ( ili operativni sistem ) slui za izvoenje poslovnog procesa, Sistem za potporu odluivanju ( ili informativni sistem, analitiki sistem ) slui za upravljanje poslovnim sistemom Sistem za komunikaciju i saradnji ( ili uredski sistem, saradniki sistem) slui za ostvarenje komunikacije i saradnje unutar poslovnog sistema i prema okolini.4.6. Informacioni sistem u pojedninim poslovnim podrujimaAko je funkcioniranje informacijskog sistema u pjedinim poslovnim podrujima glavni kriterij podjelem, informacioni se sistem jedne organizacije moe podjeliti na toliko dijelova koliko u organizaciji ima funkcijskih podruja.U poecima informatizacije 70-tih godina prolog vijeka gradnja raunalom podranog IS-a temeljila se na pojedinanom razvoju i izgradnji samostalnih aplikacija koje su informatiki rjeavale jednu funkciju ili dio funkcije organizacije ( npr aplikacija obrade plaa zaposlenih radnika, aplikacija prodaje i izdavanja rauna, aplikacija upravljanja proizvodnjoj itd. ). Informacioni sistem je u tom sluaju djelovao kao niz nepovezanih informacionih tokova.Danas, meutim postoje gotova programska rjeenja za izgradnju cjelovitog, odnosono integriranog, informacionog sistema kojim se eliminiraju nedostaci nepovezanih aplikacija. Njihov je razvoj poeo osamdesetih godina prolog vijeka. Pojedino funkcijsko podruje pokriveno je odreenim modulom cjelovitog rjeenja. Prednost je to su moduli meusobno povezani, Ime se ostvaruje i povezanost pojedinih poslovnih podruja. Baza podataka je centralno jesto pohranjivanja podataka takvog IS-a. Takvi sistemi poinju dominirati devedesetih godina pod nazivom sistemi planiranja resursa organizacije (eng. Enterprise Resource Planning ERP ) kojima se planiraju, prate, kontroliraju, alaliziraju odnosno upravljaju resursi organizacije, a koje emo objasniti u nastavku ovog rada. U nastavku e biti detaljnije analizirana funkcionalnost i primjena informacionih tehnologija u etri openito najvanija poslovna podruja: finansija, raunovodstva, marketinga i proizvodnje.

4.6.1. Informacioni sistem u finansijama

Finansijska funkcija preduzea odgovorna je za finansijsko planiranje i praenje, donosno openito za poveanje kapitala preduzea. Spomenimo osnovne aktivnosti koje se odvijaju u okviru te funkcije. Praenje izvora i koliine novca koji u njega ulazi ili iz njega izlazi preduzee mora stalno predviati finansijsku situaciju da bi imalo dovoljno novca za pokrivanje tekuih obaveza. Vie je modula praenja protoka novca za koje postoje programi. Nakon predvianja priljeva i doljeva novca svakakako je potrebno finansijsko planiranje koje, izmeu ostalog, moe predvidjeti vanjsko finansiranje ili druge naine pribavljanja kapitala. Zato se izrauje finansijski plan preduzea. Pritom se mogu koristiti razliite metode simulacije. Na kraju, spomenimo i revizije, unutarnje ili vanjske, kojima se utvruje ispravnost provoenja planirane finansijske politike.Izvori su podataka, najprije, iz transakcijkskog dijela informacionog sistema kojim se prati tekui priljev i odljev, zatim podaci procjene oekivanih trokova pojedinih poslovnih podruja preduzea i projekcije prihoda marketinkog odjela, podaci o izvorima i uslovima finansiranja, zakonska pravila, vanjski podaci ( npr. Kamate, cijene i sl. ), strateki plan preduzea itd.4.6.2. Informacioni sistem u raunovodstvu

Raunovodstveni informacioni sistem usko je povezan sa finansijskim sistemom. Obino je to prvi sistem koji se implementira u veini preduzea, ve i stoga to je zakonski najbolje odreen. Njegovi dijelovi mogli bi biti : glavna knjiga, obrada ulaznih i izlaznih rauna, obrada narudbi, nabavno i skladino poslovanje te obrada plata. Raunovodstveni sistem dobro je integrirati sa finansijskim jer su mnogi podaci zajedniki i potrebni u oba segmenta poslovana. Stoga postoji i zajedniki naziv finansijsko-raunovodstveni informacioni sistem. Na tritu postoji vie programskih paketa za obavljanje samo raunovodstvene funkcije, ali i onih koji integriraju raunovodstvene i finansijske funkcije.4.6.3. Informacioni sistem u marketingu

Marketing je poslovno podruje koje je odgovorno za odreivanje identiteta proizvoda ili usluga koje preduzee nudi tritu te njihovu promociju i distribuciju. etri vana podruja na kojima treba podacima poduprijeti odluivanje jedu proizvodi, cijena, promocija i naini prodaje. Mnoga preduzea pridaju najveu pozornost marketingu smatrajui da su najvanije odluke vezane s ispunjenjem potreba kupaca. Informacije potrebne za marketinke odluke dobivaju se iz transakcijskog dijela informacionih tehnologija ( podaci prodaje i efekata prodaje), istraivanja trita u marketinke svrhe (npr. Intervjuiranjem kupaca), sistema za potporu odluivanju, raznih izvora o konkurenciji, vanjskih faktora ( socijalnog stanja, trendova ponaanja kupaca itd) te stratekog plana preduzea.4.6.4. Informacioni sistem u proizvodnjiProizvodnja je poslovno podruje zadueno za proizvode ili suluge prema potrebama trita. Iako je to najmanje oigledno, po mome miljenju, upravo ovaj segment poslovanja je najvie evoluirao i promjenio naine funkcionisanja. Prolazei svoje razvojne faze, proizvodni proces proet razvojem informacionih tehnologija potpuno mjenja poslovne uslove i poslovno okruenje poevi od organizacije, zaposlenih, strukture, proizvoda itd.Informaciona tehnologija se iroko koristi u proizvodnji. Danas moemo rei da se raunarski programi za oblikovanje koriste u svim inenjerskim strukturama ( elektrotehnici, strojarstvu, arhitekturi, gravinarstvu itd.).Informacije potrebne za proizvodni sistem dolaze iz same proizvodnje. Drugi se izvori podaci o materijalu ( sirovinama, poluproizvodima, prpizvodima ) kako na zalihama tako i kod dobavljaa, podaci o djelatnim resursima ( strunjacima i radnicima u proizvodnji, stanju na tritu radne snage, granskim ugovorima i sl.), podaci iz inenjerskih specifikacija, internih marketinkih podataka itd5. IT KOJE SU UTICALE NA PROMJENU LANCA VRIJEDNOSTI

5.1. Poslovna inteligencija

Pojam "Business Intelligence" (BI) poeo se u Bosni i Hercegovini prevoditi kao "Poslovna inteligencija". Meutim u engleskom jeziku rije "Intelligence" ima dva znaenja:

o sposobnost uenja, razumijevanja, logikog razmiljanja, sposobnost da se te stvari rade dobroo tajna informacija sakupljena o stranoj zemlji, osobito neprijateljskoj, osobe koje sakupljaju te informacije

Poslovna inteligencija je proces prikupljanja raspoloivih internih i relevantnih eksternih podataka, te njihove konverzije u korisne informacije koje mogu pomoi poslovnim korisnicima pri donoenju odluka.

Slika br.3. Sistem poslovne inteligencijeIzvor: Panian, ., Klepec, G: Poslovna inteligencija, Masimedia, Zagreb, 2003., str.61.

Poznat i pod nazivom competitive intelligence, Business intelligence (BI) je sistematian i etian nain pribavljanja, prikupljanja, sortiranja i analiziranja javno dostupnih informacija o aktivnostima konkurencije na temelju kojih se mogu predviati budui poslovni trendovi da bi se odrala i uvrstila vlastita kompetentnost na tritu.Business intelligence ima 3 znaajke :_ To je proces prikupljanja podataka i informacija koji nakon odgovarajue obradepostaju znanje._ Usmjeren je na informacije temeljem kojih se mogu antipicipirati budui procesi,dogaaji, akcije ili kretanja._ To je instrument koji ima potpunu ulogu u procesu donoenja odluka.U pojmu "Business Intelligence" rije "Intelligence" ima drugo znaenje. U nastavku u koristiti kraticu BI.BI sustav moe se podijeliti na etiri osnovne komponente:

o Infrastruktura Skladite podataka, ETL alati, Operativno spremite podatakao Funkcionalnost BI platforme, Data Mining, BI aplikacije (operativne, strateke, analitike), ad-hoc izvjetavanjeo Organizacija - Mjerenje performansi, informacijska/korporativna kultura, BIo metodologije, BI centar (objedinjavanje znanja i vjetina)o Poslovanje Kljuni pokazatelji uspjenosti, trendovi, transparentnost

BI se intenzivno poeo razvijati kada su poduzea automatizirala svoje poslovne procese, odnosno implementirala razliite transakcijske sustave, koji su se vrlo brzo pokazali kao izvrsni generatori velikih koliina podataka. Dolo je do tzv. eksplozije podataka - podaci su se sve vie gomilali, nastajale su nove i nove baze, ali se do njih nije moglo brzo i jednostavno doi pa se nisu niti upotrebljavali. Paralelno s tim, rasla je svijest to tome da u takvim podacima lei veliki potencijal i pravo bogatstvo, ali da je potrebno neto ime e se ti podaci objediniti, obraditi i staviti na raspolaganje menadmentu. I tako je nastao BI, kojeg bi, ovaj put s tehnike strane, najjednostavnije mogli opisati kao proces kojim se sirovi podaci pretvaraju u informacije. Te informacije se zatim analiziraju i koriste u procesu odluivanja.5.2. Elektronsko poslovanje

Elektronsko poslovanje se u najirem smislu moe odrediti kao bilo koji proces koji organizacija realizuje posredstvom raunarske mree, podrazumijevajui i interne i eksterne komunikacione tokove. Elektronsko poslovanje se obuhvatnije definie od elektronske trgovine, jer ukljuuje prodaju i kupovinu proizvoda i usluga a takoe, pruanje servisa kupcima, saradnju sa poslovnim partnerima, primjenu e-uenja (e-learning) i transakcija u okviru organizacije. U skladu sa navedenom definicijom, elektronsko poslovanje se, prema tome, zasniva na primjeni svih oblika informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT). Glavni procesi organizacije, koji se relizuju u okviru e-poslovanja, ukljuuju proizvodnju (usluge), kupce i interne, upravljaki fokusirane poslovne procese. Primjeri procesa elektronskog poslovanja su:Proizvodnja procesi orijentisani na proizvodnju ukljuuju nabavku, narudbe, automatizovano voenje obnavljanja zaliha, procese plaanja i druge elektronske komunikacije sa dobavljaima, ali isto tako i na kontrolu proizvodnje i sve procese koji su direktno povezani sa procesom proizvodnje;Kupci procesi koji su fokusirani na kupce ukljuuju marketing, elektronsku prodaju, obradu narudbi i isplatu i podrku u odnosu sa kupcima;Interni ili upravljaki fokusirani poslovi ukljuuju automatizovane usluge zaposlenima, obuke, portal informacija, video konferencija i regrutaciju kadra.Pod elektronskim poslovanjem se podrazumeva kupovina i prodaja robe i usluga, briga o klijentima, saradnja sa poslovnim partnerima, elektronske transakcije unutar organizacije gdje predmeti transfera mogu da budu: dokumentacija, novac, sredstva itd.Elektronska trgovina (e-trgovina; EC) predstavlja bilo koju transakciju preko raunarske mree, koja ukljuuje prenos vlasnitva ili prava za korienje roba ili usluga. Transakcija se izvrava u okviru izabranog procesa e-poslovanja (na primjer, proces prodaje) i smatra se kompletnom (zavrenom) nakon saglasnosti izmeu kupca i prodavca o korienju roba ili usluga. Naravno, transakcije moe ali ne mora da bude novano izraena (na primer, besplatan softer).Primjeri transakcija e-trgovine su:o Individualna kupovina knjiga na Internetu;o Rezervacija hotelske sobe za zaposlene iz neke organizacije preko Interneta;o Besplatno pozivanje telefonskog broja i naruivanje nekog proizvoda preko interaktivnog telefonskog sistema prodavca;o Organizacija kupuje kancelarijsku opremu onlajn ili preko elektronske aukcije;o Proizvodni pogon u organizaciji naruuje elektronske komponente iz drugog organizacionog dela u okviru organizacije koristei Internet organizacije;o Korisnik povlai novac iz bankomata (Automatic Teller Machine).Identifikacija odreenog broja oiglednih primjera transakcije elektronske trgovine, nije uvijek lako primjenljiva, odnosno, ee je prisutna kompleksnost u dosljednoj primjeni klasifikacije u skladu sa predloenim definicijama.5.3. CRM IT i odnosi sa klientima

CRM, odnosno upravljanje odnosa sa klijentima je usklaivanje poslovnih strategija, organizacione strukture i kulture preduzea, informacija o klijentima i informatike tehnologije sa ciljem da se u svim kontaktima sa klijentima zadovolje njihove potrebe i ostvare poslovna korist i dobit.Slika br.5. Primjer CRM tehnologijeIzvor: Magazin CRM System, website: http://www.21crmsystems.com

Poslovna strategija koja klijenta postavlja u centar dogaanja daje odgovor na zanimljivo pitanje na koje mnoga preduzea esto ne znaju da odgovore. Naime, koliko klijenata imaju i koji od njih su stvarno profitabilni. Preduzea znaju da kau koliko imaju sklopljenih ugovora ili koliko transakcija dnevno obrauju, koliki je njihov udio na tritu u poreenju sa konkurencijom, ali ne znaju tano koliko pojedinih klijenata imaju, koju koliinu proizvoda imaju pojedini klijenti i da li klijent lako ili teko dobija odgovor na postavljena pitanja, odnosno da li uopte komunicira sa preduzeem. injenica je da veina preduzea ne zna kada i zato ih klijenti naputaju.5.4. ERP - ENTERPRISE RESOURCE PLANNING

Poto se ERP sistemi bave poslovnim procesima u nastavku e panja biti usmerena na vezu ERP sistema i nefinansijskih podataka o uspenosti realizacije poslovnih procesa, jer je u savremenim kompanijama poslovanje organizovano kroz realizaciju meusobno povezanih poslovnih procesa.Poveanje dinaminosti poslovanja, razuenost kompanija i globalna konkurencija postavljaju pred menadere sve vie standarde u procesu donoenja odluka. Od menadera se zahteva da odluke donose brzo i na osnovu injenica, za ta su im neophodni dnevno aurni i tani podaci. Sa tenjom da se pobolja poslovanje i da se menaderima, za donoenje odluka na svim nivoima, obezbede kvalitetne i aurne informacije, sve vei broj kompanija odluuje se da poslovanje podri nekim od ERP sistema. Preduslov za uvoenje ERP-a je da kompanija bude ureena, odnosno da su u kompaniji definisani poslovni procesi, utvreni prava i odgovornosti, postavljeni ciljevi na svim nivoima, itd.ERP sistemi za odreeni poslovni proces imaju odgovarajui modul koji omoguava realizaciju poslovnog procesa podranu raunarom i generisanje i obradu podataka u tom procesu. Meutim, u veini sluajeva, poslovni procesi se prate sa finansijskog aspekta (finansijska realizacija, trokovi, itd) uz generisanje prateih meta-podataka (ID broj, datum, mesto, itd) koji omoguavaju obradu finansijskih podataka u prostoru i vremenu.Slika br.6. Shema ERP sistemaIzvor: asopis PC World, lanak: U potrazi za poslovnim rjeenjem, 2011.S druge strane, istraivanja pokazuju da finansijski rezultati direktno zavise od uspenosti realizacije poslovnih procesa. Kako se samo analizom finansijskih podataka ne mogu utvrditi uzroci odstupanja u poslovnim procesima, to predstavlja znaajan nedostatak za preduzimanje korektivnih mera/ poboljavanja, efikasno upravljanje procesima i razvojem kompanije.U mnogim kompanijama finansijske strukture odbijaju da prepoznaju potrebe menadera za nefinansijskim podacima, pa svoju panju i panju veine zaposlenih, usmeravaju samo na finansijske podatke. To doprinosi formiranju takvog odnosa prema podacima na svim nivoima u kompaniji, odnosno dovodi do neke vrste zaslepljenosti zaposlenih finansijskim aspektom realizacije poslovnih procesa. Takav odnos prema podacima se podrava i u radu timova koji se angauju na projektima razvoja i implementacije ERP sistema, pa se nefinansijski podaci potiskuju u drugi plan ili se potpuno zanemaruju.Broj kompanija, koje prepoznaju problem generisanja i obrade nefinansijskih podataka, jo uvek je mali, pa je i doprinos ERP sistema u toj oblasti skroman. Namee se zakljuak da ovakvo stanje nije posledica nedostatka interesovanja od proizvoaa ERP-a za ovu oblast, nego nespremnost korisnika da se uhvate u kotac sa ovom problematikom.5.3.5. CMS Sistemi za upravljanje sadrajima

Svaka oblast koja je iole komplikovanija se dijeli na sitnije razumljivije cjeline. Obino je tomogue veoma lako uraditi a da se te podoblasti meusobno ne preklapaju i tako da one predstavljaju zaokruene meusobno nezavisne cjeline. U oblasti upravljnja sadrajem meutim postoji jedan veliki problem nema neke zajendike i jedinstvene podjele, a proizvoai prave sistem onako kako im se svia i onako kako misle da e da zarade vie novaca. Sistemi deklarisani za upravljanje sadrajem u preduzeu veoma esto uz doplatu mogu da se nadogrde tako da rade i mnoge druge stvari. Najvei haos prave sistemi za upravljanje sadrajem otvorenog koda koji rue sve granice i barijere i koji veoma esto izdajui se za veb sistem za upravljnje sadrajem uz to podrazumevaju i mnoge dodatke koji ih transformiu na takav nain da se bez problema mogu svrstati i u neku drugu kategoriju.

Ako se za neki od segmenata sistema za upravljanje sadrajem moe rei da je izvorni ili zaetnik cijele familije sistema za upravljanje sadrajem onda je to definitivno ECM. Na poetku se krenulo sa arhiviranjem i indeksiranjem sadraja koji je prije toga bio u papirnatoj formi a koji je sada neko odluio da prebaci u elektronsku kako bi imao mnotvo benefita koje implementacija nove tehnologije donosi. Na poetku veoma jednostavni sistemi za arhiviranje postali su vremenom izuzetno kompleksne softverske platforme sa mnotvom dodataka. ECM sistemi postoje dugi niz godina i razvijaju ih najvee svjetske softverske kompanije tako da je konkurencija izuzetno velika. U takvim uslovima trine borbe svi se trude da tritu ponude neku novu vrijednost pa su tako ove velike i skupe softverske platforme sve odreda dobile dodatke koji pokrivaju ostale tipove sistema za upravljanje sadrajem. Moderni ECM sistemi dakle pokrivaju sve oblast upravljanja sadrajem.6. INFORMACIONE TEHNOLOGIJE U ODLUCIVANJU

Odluivanje je u samoj sutini menaderske funkcije. U okviru raznovrsnih uloga, u tom segmentu, menaderi iniciraju i oblikuju promjene, rjeavaju nerutinske probleme, upravljaju konfliktima i poremeajima, alociraju materijalne i nematerijalne resurse, ali i esto moraju pregovarati sa vanjskim faktorima o problemima koji se tiu poslovnog subjekta. Dakle, odluivanje je stalanproces.Razvoj organizacijskih sposobnosti u koritenju resursa kroz procesu uenja ima veliki uticaj na uspjenost organizacije. Organizacijski resursi i sposobnosti predstavljaju osnovu za izgradnju konkurentskih prednosti. Navedeni aspekti odnose se na ljude, kulturu, vrijednosti, tehnologije i praksu. U posljednjih nekoliko godina pojava baza podataka omoguila je pohranjivanje velikih koliina podataka i informacija, pa samim time i eksplicitnog znanja, ali ujedno i do velikih koliina preutnog takozvanog tacit znanja ija je vrijednost veoma visoka. Vrijednost tog znanja proizlazi iz rijetke ekspertnosti koju nije jednostavno kopirati i oponaati, i iz rijetkog znanja vezanog za organiziranje i odabir informacija koje bi se mogle koristiti, to predstavlja osnovicu za odreivanje kljune kompetencije organizacije.Za menadment je najvaniji sistematian pristup procesu poslovnog odluivanja. Pri donoenju idealnih poslovnih odluka, neophodno je da menaderi budu spremni koristiti: modele poslovnog odluivanja zasnovane na bazama podataka. Stoga, teoretiari menadmenta pokuavaju pronai naine kako da subjektivnu racionalnost (intuiciju) menadera pretvore u objektivnu (racionalnu) tehnologiju.Informacijski sistemi slue za prikupljanje, pohranu i obradu podataka, te isporuuju potrebne informacije neophodne za poslovno odluivanje. U novije doba, informacijski sistemi ne daju samo podate o realnom stanju odreenog poslovnog sistema, nego se primjenom odreenih tehnika iz oblasti umjetne inteligencije nastoji iz podataka dobiti informacija koju menaderi koriste za donoenje odluka, odnosno moderni informacioni sistemi slue prvenstveno za podrku poslovnom odluivanju.U primjeni kvantitativnih metoda u menadmentu javljaju se specifini problemi koji proizlaze iz kvalitativnih karakteristika i sloenih struktura sistema, te meuzavisnosti vie sistema koje se esto ne mogu predstaviti matematikim formulacijama. Stoga, najvaniji korak predstavlja definiranje problema tj. modela poslovnog odluivanja. Cilj modeliranja je specificirati to jednostavniju podrku poslovnom odluivanju. Iako se moe raditi o modeliranju vrlo sloenog poslovno-informacijskiog sistema, to se jednostavnost modela moe postii definisanjem ogranienja sistema, kako bi bile ukljuene samo vane karakteristike tog sistema.

Sistemi za podrku odluivanju (DSS Decision Support Sustems), kao nadgradnja vie razliitih disciplina u prvom redu menadmenta i informatike, korene imaju u teoriji odluivanja, a granaju se ka raznim oblastima ljudske delatnosti od prirodnih nauka, tehnike, tehnologije, ekonomije i drutvenih delatnosti, do edukacije.Sistemi za podrku odluivanju su informacioni sistemi, koji su slini i komplementarni standardnim informacionim sistemima i imaju za cilj da podravaju, uglavnom poslovne procese donoenja odluka. Predstavljaju simbiozu informacionih sistema, primene niza funkcionalnih znanja i tekueg procesa donoenja odluka.Iako postoje slinosti izmeu menadment informacionih sistema (MIS) i sistema za podrku odluivanju (DSS) postoje i razlike. Menadment informacione sisteme su kreirali tehniki strunjaci odnosno informatiari, a menaderi su davali tek manji doprinos. Nasuprot tome, sistemi za podrku odluivanju se zasnivaju na procesu odluivanja i na menaderima koji u saradnji s informatikim strunjacima, projektuju sistem koji odgovara odreenim menaderskim nivoima. Pojava sistema za podrku odluivanju, namenjenih slabo struktuiranim problemima (kakvi su gotovo svi problemi odluivanja), i ukljuivanje "mekih" podataka u optimizacione modele, donose sutinski nov pristup ranije poznatim konceptima informacionih sistema. Korisniku DSS konano je omogueno da model putem kojeg rjeava realni problem uprosti tamo gde je to potrebno i mogue, a da u onim aspektima koje detaljno analizira zadri njegovu realnu sloenost.

Konceptualni model odluivanja, predstavlja okvir u kojem se nalazi DSS. Akcenat je na sistemu za donoenje odluke, koji se sastoji od korisnika - donosioca odluke, suoenog sa nekim zadatkom u organizacionom okruenju, i koji koriste mogunosti koje prua Sistem za podrku odluivanju. Isti autori definiu DSS kao interaktivni kompjuterski orjentisani sistem koji pomae donosiocima odluka da koriste podatke i modele za reavanje strukturiranih, nestrukturiranih ili polustrukturiranih problema.

Danas su DSS prepoznatljiva kategorija informacionih sistema koji obezbeuju menaderima kontrolu njihovih podataka, pristup analitikim alatima, kao i konsultacije i komunikaciju sa distribuiranim grupama menadment tima.

7. INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I KONKURENTSKA PREDNOST

Konkurentnost je klju uspjeha ili neuspjeha preduzea. Konkurentnost odreuje koliko su aktivnosti preduzea dobre ili loe sa stanovita ostvarivanja poslovnih rezultata. Konkurentna strategija pretstavlja potragu za povoljnom pozicijom preduzea u odreenoj industriji kao mjestu na kojem se javlja konkurencija. Prilikom pozicioniranja preduzea nije bitna samo pozicija u okviru privrednog segmenta ve je izuzetno vano i u kakvom se privrednom segmentu preduzee nalazi. Ukoliko se radi o visoko profitabilnom privrednom segmentu preduzee moe i tada omanuti, pozicionirati se loe i ostvariti lo rezultat. Takoe ukoliko se radi o izuzetno loem privrednom segmentu preduzee opet moe biti nezadovoljno, jer ak i ako pobijedi konkurente nee ostvariti profit.

Konkurentska prednost izvire iz sposobnosti organizacije da kontrolie svoje trokove i da se razlikuje od konkurencije. Prema tome jasno je da odrivost konkurentske prednosti zavisi od sposobnosti organizacije da na pravi nain primjeni jednu od tri generike strategije za ostvarivanje konkurentske prednosti.Slika br.8. Od transakcione do konkurentske prednosti zasnovane na vrijednostiIzvor: Gustafsson, A., Johnson, M., op. cit., str. 12

Organizacija, dakle konkurentsku prednost postie prilagoavajui svoje poslovanje uslovima koji vladaju u privrednom segmentu u kojem posluje. Kako su informacione tehnologije sastavni dio svakog privrednog segmenta tako se i organizacije moraju prilagoavati poslovanju u okruenju u kome se stalno pojavljuju potpuno nove informacione tehnologije.

Lanac vrijednosti se pokazao kao odlian alat preko koga je mogue na veoma jednostavan nain integrisati sve aktivnosti koje utiu na uspjenost primenjivanja strategija za ostvarivanje konkurentske prednosti kao i odlian alat pomou koga je mogue prikazati kako su informacione tehnologije izvrile uticaj na konkurentnost. Jasno je da su informacione tehnologije izvrile ogroman uticaj na sve elemente lanca vrednosti, a ne samo na infrastrukturu kako se obino smatra. Uticaj na infrastrukturu je naravno najvei i najvidljiviji, ali svakako nijedna od pomonih aktivnosti lanca vrijednosti nije ostala neizmenjena, upravljanje ljudskim resursima , razvoj novih tehnologija i nabavka su znaajno promijenjeni. Zapravo infrastrukturna ulaganja u informacione tehnologije omoguavaju sve ostale promjene u lancu vrijednosti. Besmisleno je govoriti o softveru za upravljanje ljudskim resursima ili portalima za upravljanje znanjem u organizacijama koje nemaju ni osnovnu informacionu infrastrukturu, odnosno nemaju raunare. Kada organizacija zadovolji ove osnovne preduslove u vidu infrastrukture onda moe poeti da taj informacioni resurs koristi na svoj nain i time ostvariti konkurentsku prednost.

Osnovne operacije zavise od infrastrukture na potpuno isti nain, ali ovdje se kod ulazno-izlaznih operacija pojavljuje i mogunost da organizacija postavi uslov svojim dobavljaima da koriste tano odreenu informacionu tehnologiju i na taj nain se diferencira u odnosu na konkurenciju. Ostale osnovne operacije kao to su marketing i prodaja, servisiranje i radne operacije daju znaajan prostor za inovacije i kustomizacije na polju informacionih tehnologija i mogu znaajno uticati na nain poslovanja organizacije u zavisnosti od njene konkurentske strategije.8. ETIKI ASPEKT INFOMRACIONIH TEHNOLGIJA

Na koji nain su informacione tehnike i sistemi doveli do etikih problema? U stvarnosti su etike teme prehodile informacionoj tehnologiju one su stalna briga svakog drutva. Pored toga, informaciona tehnologija je poveavala etiku zabrinutost, te dovela do problema u postojeim drutvenim ureenjima i do zastarjelosti postojeih zakona. Postoje tri tehnika kljuna temelja koja su dovela do ovih problema.Poveanje kompjuterske moi ( snage ) svakih 18 mjeseci ve od ranih osamdesetih godina 20. Vijeka je omoguilo mnogim organizacijama da iskoriste informacione sisteme u glavnim proizvodnim procesima. Kao rezultat, poveavaju se naa ovisnost o sistemima, zabrinutost zbog sistemskih greaka i slabe kvalitete podataka. Povremene sistemske greke su poveavale nau zabrinutost vie nego rastuu ovisnost o sistemima. Drutveni zakoni i propisi za ovu ovisnost nisu jo propisani. Standardi za osiguranje tanosti i pouzdanosti informacionih sistema nisu svugdje priznati i primjenjivi.Napredovanje tehnike uvanja podataka, te brzo opadanje trokova uvanja bili su odgovorni za kopiranje baza podataka individualaca zaposlenih, kupaca potencijalnih kupaca u privatnim i dravnim organizacijama. Ova napredovanja dovela su do toga da je svakodnevno naruavanje privatnosti jeftino i efektivno.Posljednji napredak je u telekomunikacijskoj infrastrukturi , naprimjer DSL i drugi digitalni oblici komunikacije te uspostava dravnih telekomunikacionih mrea znaajno utjeu na smanjenje trokova u transferu podataka. Razvoj dravnih digitalnih komunikacijskih mrea na visokom novou, i iroko dostupnih pojedincima i poslovnim ljudima, postavlja mnoga etika i socijalna pitanja. Ko e dobiti raun za tok informacije kroz ove mree? Hoete li moi pratiti informacije o vama? ta e ove mree uiniti tradicionalnim vezama izmeu porodice, posla i okoline.U svemu to radi, ponaaj se premadrugim Ijudima na isti nainna koji bi ti volio da se oni ponaaju prema tebi".Mone tehnologije uzrokuju duboke drutvene posljedice. Uzmimo na primjer uticaj tehnologije na poljoprivredu, tamparstvo i industrializaciju. Svaka od navedenih tehnologija, kada su razvijene, dovele su do socijalne i etike revolucije. Informacione i komunikaciona tehnologija (ICT) ne predstavljaju izuzetak:Raunarska tehnologija je najmonija i najfleksibilnija tehnologija ikada smiljena. Upravo iz ovog razloga, raunarstavo je promijenilo sve: gdje i kako radimo, gde i kako uimo, kupujemo, glasamo, koristimo medicinske usluge, provodimo slobodno vrijeme, ratujemo, druimo se.Stoga, informatika revolucija nije samo tehnoloka: ona je duboko socijalna i etika.Razlog zato je ICT toliko mona je odlino objasnio Dejms Mur u knjizi ta je kompjuterska etika?. Kompjuterska tehnologija je, po Muru, univerzalni alat zato to je logiki promjenljiv i stoga moe biti oblikovan za izvravanje bilo kog zadatka. U industijalizovanim dravama ovaj univerzalni alat je promenio mnoge oblike ivota, kao to su bankarstvo, trgovina, zaposlenje, medicina, dravna odbrana, transport, zabava. ICT je time duboko uticao i dobro i loe na drutveni i porodini ivot, obrazovanje, slobodu, demokratiju... Jasno je da politiati, biznismeni i idustrijalci, profesori, sociolozi, u stvari svaki graanin, mora imati veliko interesovanje za socijalne i etike promjene prouzrokovane informatikim i komunikacionim tehnologijama. Danas, u prvim godinama informacionog doba, dugoroni socijalni i etiki uticaju ICT-a su jo uvijek nepoznati. Brze promjene tehnologija onemoguavaju bilo kakva predvianja vezana za njima izazvane socijalne posljedice. Nova socijalno-etika politika informacionog doba mora popunjavati novonastale vakuume prouzrokovane eksponencijalnim razvitkom tehnologija. Popunjavanje ovih vakuma je kompleksan socijalni proces koji podrazumjeva uee individua, organizacija, vlada, i najzad, cijelog sveta.Rad i radno mjesto je doivelo transformaciju pod uticajem ICT-a. Sada je mogua vea fleksibilnost i izbor radnog prostora korienjem naprednih tehnologija u kunim uslovima, na putu, svakog trenutka na svakom mjestu. U skladu sa ovim, nova radna mjesta i radne mogunosti se otvaraju, kao na primer webmaster, data-miner, cyber counselor... Ovakve prednosti su praene i brojnim rizicima kao to je nezaposlenost prouzrokovana zamjenom ljudskog faktora komjuterizovanim mainama, stres izazvan imperativom praenja vrtoglavog razvoja tehnike u industriji, uestale povrede na radu, kompjuterska radijacija i jaka magnetna polja, kompjuterski nadzor radnika i proizvodnje... irok dijapazon novih zakona i regulativa je neophodno postaviti ukoliko je namjera da se drutvo efikasno i pravedno uskladi sa ovakvim razvojem radnih prostora.to se drutvene aktivnosti vie budu oslanjale na cyberspace (biznis, kolovanje, medicina, zaposlenje, zabava...), tee e biti ljudima koji imaju mali ili nikakav pristup informacionim tehnologijama da koriste dobrobiti i mogunosti drutva. Osoba bez elektronskog identiteta moe ostati i bez socijalnog identiteta. Stoga, socijalna pravda (da ne pominjemo ekonomski prosperitet) mora uticati na drutvo da razvije sisteme kojima bi omoguili ljudima, koji nisu imali kontakata sa informacionim sistemima (siromanima, starima, osobama sa invaliditetom, seljacima...) da se obrazuju i ukljue u tehnoloki vrtlog.9. PRIMJENA IT U BOSNI I HERCEGOVINI

Kako bi to bolje definirali postojee stanje i razvoj informacionih odluka koristiemo se dokumentima izdanim od Vijea ministara Bosne i Hercegovine koji u ovom dokumentu pod nazivom Strategija razvoja informacionog drutva u BiH definiraju ope stanje i trendove iz oblasti:

- Pravna infrastruktura- eObrazovanje- eUprava- IKT Infrastruktura- IKT industrija9.1. Pravna regulativa

Donoenje dravnih propisa postale je poseno aktuelno u 2002. Godini, kada su doneseni mnogi zakoni na nivou BiH a koji su znaajni za ovu materiju. Posebno treba spomenuti pozitivne propise kji se, izmeu, ostalog, bave problematikom IKT, odnosno potrebom uvoenja baza podataka kao i primjenom informacionih tehnologija u razliitim sferama rada i ivljenja. Radi se, prije svega, o propisima koji se bave zatitom autorskih i srodnih prava, prava infustrijske svojine, kao i pravnim propisima koji se odnose na zatitu potroaa gdje se, po prvi put, susree upotreba eNovca i trgovina na daljinu.Pored pobrojanih pravnih propisa zakona, na nivou BiH egzistira i odgovarajui broj zakonskih i podzakonskih akata, usvojen i proglaen od strane Vijea ministara BiH. Ovaj zakon je time i polazna osnova za sve ostale pobrojane zakone donesene na nivou BiH.9.2. eObrazovanje

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini nije dobar servis za informaciono drutvo. Nae drutvo sve vie usvaja tehnologije koje barataju informacijama i kao takvo trai drugaije vrste obrazovanja za svoje graane. Bazina usluga! Koju obrazovni sistem treba da ponudi takvom drutvu je digitalna pismenost znanja o svojstvima, mogunostima i nainima koritenja IKT infomraciono komunikacionih tehnologija, u svakodnevnom ivotu. Dananji obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ne obezbjeuje osnovnu digitalnu pismentost za svoje graane. Nastavni planovi i programi u osnovnim i srednji kolama nisu adekvatni za tu potrebu ( ili uope ne ukljuuju obrazovanje za koritenje IKT u nekim razredima osnovnih i srednjih kola, ili programi nisu adekvatni, ili su udbenici i nain odravanja nastave potpuno neadekvatno).9.3. eUprava

U Bosni i Hercegovini, na razliitim nivoima vlasti, u toku su ili se planira realizacija vie projekata vezanih za informatizaciju uprave. Vlada Republike Srpske usvojila je Program javnih ulaganja 2004-2006, u kome je i pet informatikih projekata. U dakljem tekstu je dat kratak opis tih projekata.- Baza graana Matine slube opina. Cilj projekta je da se izvri automatizacija izdavanja izvoda iz matinih evidencija ( knjiga ) roenih, vjenanih, umrlih i knjige dravljana.- Reforma lokalne uprave i uvoenje e-Government-a.- Infomacioni sistem e-Opine. Projektom se eli predloiti jedinstvena metodologija i standardi za kreiranje web-site rjeenja za sve opine.- Informacioni sistem Standardizacija, organizacija, sistematizacija, s ciljem stvaranja uvjeta za kreiranje jedinstvene baze podataka, u kojoj bi bili osnovni podaci o standardizaciji, organizaciji, sistematizaciji i upravljanju dokumentacijom.- Infomacioni sistem Baza podataka o nekretninama9.4. IKT infrastruktura

Osnovni pokazatelji penetracije fiksne mree u BiH je 950.000 korisnika, to na procjenjenih 3.700.000 stanovnika predstavlja penetraciju od 24 % na nivou drave, sa karakteristikama da je u urbanim sredinama ovaj procenat vei, a u ruralnim sredinama manji. Ovo pokazuje da se Bosna i Hercegovina nalazi negdje ispod prosjeka zemalja centralne Evrope ( Slovenija 51 %, Hrvatska 39%, Maarska 38%, Slovaka 38 %, Poljska 31 %.) dok je u srednjem dijelu zemalja jugoistone Evrope ( Rumina 19 %, Makedonija 24 %, Turska 16%, Albanija 25 %).Penetracija mobilne mree je 1.150.000 korisnika i predstavlja 26 % na nivou drave, sa nesrazmjerom broja postpaid i prepaid korisnika. Osnovno je da se ussluga za mobilne pretplatnike prua na teritoriju cijele zemlje sa posebnom karakteristikom da je to omogueno kroz funkcioisanje privremenog roaminga na dravnom nivou, dok se zavri stepen pokrivenosti 80 % teritorije putnih pravaca i 80 % stanovnitva.Interet je po broju pretplatnika na vrlo niskom nivou ili sa penetracijom koja se procjenjuje na 10-12 %. U posljednje dvije godine znaajan je razvoj kablovske mree. Ove mree su neujednaenog kvaliteta, pa je teko dati zajednilju ocjenu dostignutog stepena razvoja. Kako i kabl-operateri namjeravaju pruiti Internet i govorne usluge, to je svkako potrebno i njih uzeti u obzir kao doprinos sveukpnom razvoju informatizacije kroz izgradnja ovog vida infrastrukture. Ova mrea spadaju u grupu irokopojasnih pristupnih mrea to im daje znaaj u pogledu seta servisa i usluga koje se mogu na ovaj nain osigurati.9.5. IKT industrija

Danas je teko rei ta je pree, a ta vie nedostaje u Bosni i Hercegovini: moderno trino orijentirana privreda ili efikasna drava ili i jedno i drugo. Naa realnost su: fabrike bez prave proizvodnje, istrgnute iz prirodnih repocjelina i potisnute i sa onih trita na kojima su bile prije afirmirane, dravne uprava bez upravljakih resursa i dostupni auriranih tanih podataka, javna i komunalna preduzea i slube bez resursa za pripremu obnove oronule infrastrukture. Raunarstvo sa savremenom mikroprocesorskom tehnologijom vie nije radno intenzivna, ve tehnoloki intetivna dispilina i ono mora ii u sferu malog proizvodnog rada, a velikog razvojno-istraivakog napora. Na osnovni kapital je izuzetno snana istraivaka baza, kadar koji zna primjeniti savremenu tehnologiju, tehnologiju visoke integracije elemenata. Sadanja proizvodnja u BiH je uglavnom vezana za rad domae radne snage po tuoj licenci. Osvanjanje novih proizvoda predstavlja postojanje znanja, smjelosti i rada, to vodi jaanju naih sposobnosti i vjere da mi to moemo. Nasuprot tome, proizvodnja po tuoj licenci gui kreativnosti, ubija vjeru u vlastite snage i vodi tehnolokoj apatiji i zavisnosti od inozemstva.Tablica 1. Stanje proizvodnje i usluga IKT industrije BiHIzvor: Strategija razvoja ID u BiH; 2004 2010 Vijee ministara BiHU BiH, problem plasiranja raunara i raunarske opreme vezan je za nepredvidljivo ponaanje BiH trita, za uplitanje politike u trine odnose, ime domai proizvod gubi ansu pred stranim proizvodom ili pred proizvodom koji nose samo domau naljepnicu.Vrlo tipino za zemlje u tranziciji je da ljudi koji odluuju o ulaganju u informacione sisteme i IKT industriju hronino pate od nepomirljivih krajnosti u odluivanju. U nedostatku pravih infomracija i valjane analize, potrebe se uglavnom preuveliavaju i mistificiraju.Danas u Bosni i Hercegovini egzistira preko 250 firmi koje se bave proizvodnjom informacione i komunikacione opreme i usluga, to dovoljno pokatuje da se moe raunati na brz i efikasan razvoj IKT industrije.

Tablica 2. Operateri i davaoci IT usluga u Bosni i HercegoviniIzvor: Strategija razvoja ID u BiH; 2004 2010 Vijee ministara BiH10. PRIMJERI NAJUSPJENIJIH IT INOVACIJA

U ovom vremenu krize strunjaci se slau kako je inovativnost klju opstanka. U vremenu krize inovativnost ne mora znaiti samo stvaranje novih proizvoda, nego i iznalaenje naina preivljavanja, kreativno koritenje postojeih resursa ali i upravljanje trokovima.Ovih se dana strunjaci vraaju u povijest te tako analiziraju naine na koji su neke od danas vodeih svjetskih tvrtki, kao to su Procter&Gamble ili IBM, uspjele unato kriznim vremenima u kojima su stvorene. ini se da su na cijeni strategije trokovne inovativnosti, koje se vie ne baziraju na jeftinoj radnoj snazi nego na marketinkim i proizvodnim inovacijama. Peter J. Williamson sa univerziteta Cambridge i Ming Zeng sa univerziteta u Pekingu, u asopisu Harvard Business Review tvrde da su strategije trokovne inovativnosti bazirane na proizvodima i uslugama koje izgledaju inferiornije od postojeih na tritu, ali su jeftinije i lake ih je koristiti. No, usprkos moguim nedostacima na prvi pogled, oni svojim postojanjem mijenjaju pravila trine igre, pruajui zadovoljstvo i korist potroaima tamo gdje postojei trini lideri to ne uspijevaju.

Neke od uspjenih inovacija koje su nam u posljednjih dvadesetak godina olakale ivot, svoj uspjeh mogu upravo zahvaliti ne samo tehnologiji na kojoj su bazirane nego i na cjelokupnom poslovnom modelu koji tu tehnologiju okruuje. Barem tako razmilja profesor sa poslovne kole na Harvardu, Clayton Christensen, koji se ve godinama bavi prouavanjem uspjeha iza vodeih inovacija dananjice. Prema njegovom miljenju uspjeni inovatori imaju sposobnost stvaranje novca tamo gdje vodei igrai na tritu ne ele plasirati istraivake resurse i skupocjenu tehnologiju jer smatraju da im se ne isplati. Uz to, ovi buntovnici imaju niske fiksne trokove, svi zaposlenici rade sve poslove, ali isto tako pronalaze partnere za realizaciju svojih inovacija na mjestima koja velike igrae oito ne interesiraju ili ih ne znaju prepoznati. Na primjer, kineska tvrtka za medicinske proizvode, Zhongxing Medical, kupila je novu tehnologiju dubinskog snimanja od ruske Akademije znanosti i napravila pouzdani proizvod koji je gotovo deset puta jeftiniji od onoga to nudi konkurencija iz Philipsa i General Electrica. Poznat je primjer i britanskog inovatora Jamesa Dysona, izumitelja usisavaa koji ne koristi vreice. On je svoj izum prvo ponudio vodeem proizvoau na tritu, Hooveru, no oni su ga uz podsmjeh odbili. Otvorio je svoju tvrtku i danas postao vodei proizvoa usisavaa na britanskom tritu, premaivi ak i Hoover.Prema Christensenovu miljenju, uspjeni inovatori dananjice baziraju se na etiri vana kriterija jednostavnosti, cjenovnoj dostupnosti, lakoi te udobnosti koritenja. Za asopis Forbes, izdvojio je neke od najvanijih inovacija koje su nam olakale i promijenile ivot. U nastavku emo predstaviti neke od njih.

10.1. 1998 Google

Mnogi od nas danas ne mogu zamisliti ivot bez Google-a. Ova rije se toliko udomaila u naem jeziku da vie i ne govorimo potrai informaciju na Internetu nego proguglaj. Moda e i ovaj termin ui u nae rjenike ba kao i davnih dana rije kviz, no ostavimo to lingvistima u zadatak. Osnivai tvrtke, Sergey Brin i Larry Page, eljeli su organizirati svijet informacija i uiniti ga lako dostupnim svima. Njihova tehnologija je toliko sofisticirana, a naljutiti njihovog poznatog pauka, sistem kojim rangira i svrstava stranice, boje se sve tvrtke prisutne i ovisne o Internetu. Google je osmislio sustav zarade kroz sisteme pay-per-view i pay-per-click, i na taj nain promijenio svijet marketinga jednom zauvijek. Bez imalo oklijevanja moemo zakljuiti kako su danas na cijeni informatiki strunjaci koji iz pregrta besplatnih i jeftinih Google-ovih alata znaju modernim kompanijama ostvariti dodatnu zaradu u virtualnom svijetu. Iako mnogi izdavai podiu svoj glas protiv ovih alata, miljenja smo kako bi im, dugorono gledano, bilo isplativije iskoristiti njegovu prednost nego se boriti za njegovo ukidanje. Koliko je Google uspjean govori i podatak da su u javnoj ponudi 2004. godine uspjeli prikupiti 1.67 milijardu dolara. Danas se trina vrijednost kompanije procjenjuje na 150 milijardi dolara!

10.2. 1999 BlackBerry

Tvrtka Motion svojom je gotovo rudimentarnom tehnologijom uspjela ugrabiti novu marketinku niu svih onih prezaposlenih koji svoju elektronsku potu ele slati i pregledavati u pokretu. BlackBerry je olakao ivot milijunima menadera irom svijeta, a trenutne brojke govore o gotovo 8 milijuna korisnika ovog ureaja.

10.3. 2001 - Apple-ov iPod

Poetak 21. stoljea za mnoge je u muzikoj industriji znaio pad prihoda i gubitak rata sa neumoljivim piratima. Prodaja muzikih izdanja na kompaktnim diskovima je padala a mnogi su se odluili na jeftiniju prodaju albuma i singlica putem Interneta. Tada je iz tvrtke Apple izala inovacija zvana iPod, poduprta softverom iTunes, i na taj nain preuzela trite prijenosnih digitalnih muzikih aparata. Apple je sklopio ugovor sa izdavakim kuama te su tako svi poklonici glazbe mogli legalno preuzimati muzike sadraje za 99 centi po omiljenoj im pjesmi.

10.4. 2003 Skype

Spas za sve one koje rade ili studiraju u inozemstvu doao je iz pera otkaenog skandinavskog dvojca Niklas Zennstrma i Janus Friisa. Dvojac je postao svjetski ozloglaen ili popularan, kako god to elite, stvaranjem KaZaA-e, peer to peer tehnologije za preuzimanje omiljenih filmova, muzike, knjiga i svega ostalog sa Interneta. Iako su zavrili na sudu te prodali KaZaa-u, ovaj dvojac nije mirovao i novu priliku je pronaao u VoIP tehnologiji koja je ve proslavila Vonage. No, u maniri pravih inovatora koji ne mare puno za trina pravila, ovi su buntovnici uspjeli ubaciti Skype u naa srca i na nae kompjutere. Za mnoge od nas u povijest je otiao legendarni ICQ ali i skupi telefonski pozivi, jer smo sa voljenima na drugoj strani svijeta konano mogli razgovarati povoljno (na nekim univerzitetima i besplatno zahvaljujui besplatnom Internetu). Skype je prodan za 2.6 milijardi dolara EBay-u, te danas ima vie od 200 milijuna korisnika a Janus Friis postao je najmlai danski milijarder.

10.5. 2005 YouTube

Najmrskije ime svih kablovskih televizija, YouTube, osmislio je nain pruanja najraznovrsnijeg video sadraja na najjednostavniji nain. Fleksibilnost YouTube-a uinila ga je gotovo narodskim glasilom na Internetu, omoguujui svima da gledaju bilo koji sadraj bilo kada u svijetu. YouTube je 2006. godine prodan Google-u za 1.65 milijardi dolara.

10.6. 2006 - Nintendov Wii

Nintendo je godinama gubio primat na tritu video-igara i to od strane mone konkurencije iz Sonyja i Microsofta. Oni su ulagali velike svote novaca u mone konzole i bolju grafiku, no zaljubljenici u video igrice svoj su hobi morali itekako skupo plaati. Nintendo je, za razliku od konkurencije, zaigrao na cjenovnu kartu, napravivi jeftiniju igrau konzolu Wii, koja je na ovaj nain postala dostupnija irim masama zaljubljenika u video igre.

U ovoj krizi velike bi zapadne korporacije, barem prema miljenju Williamsona i Zenga, trebale uiti od svojih podrunica u zemaljama u razvoju, koje su ini se fleksibilnije ali i inovativnije u iznalaenju rjeenja kako stvoriti profit uz optimalno troenje sredstava. Tvrtke iz zemalja u razvoju nemaju visoke budete za marketing te istraivanje i razvoj, ali su zato sposobne prepoznati i razviti vrhunsku tehnologiju na jeftiniji i jednostavniji nain. Uz to, usuuju se iz postojee baze proizvoda i usluga ponuditi paletu prilagoenu manjim potroakim niama, kao to je na primjer indijska podrunica United Spirita, koja nudi 140 razliitih vrsta alkoholnih pia prilagoenih svakom depu i ukusu.Inovativnost ne mora nuno znaiti stvaranje novih, do sada nevienih dostignua, nego je to i sposobnost koritenja postojeih resursa na drugaiji nain. To moe znaiti kreativno kombiniranje postojeih proizvoda i usluga za stvaranje novih upotrebnih vrijednosti, koritenje novih marketinkih kanala ili pronalaenje nove trine nie. No, za tako neto potreban je najvaniji resurs svake kompanije inovativni, motivirani i zadovoljni zaposlenici.

11.ZAKLJUAK

Analizirajuce savremeno poslovanje i nove ekonomske trendove moe se rei da su informacione tehnologije u svakom smislu sastavni element svakog biznisa i svake ozbiljne kompanije. Njihov uticaj se vidi u proizvodnji, marketingu, rauvodstvo, istraivanju i razvoju i gotovo svim poslovnim funkcijama. Od prostih softwerskih rijeenja, pa do onih koji su u mogunosti da integriraju itav poslovni sistem, pa ak i onih za koje se iz ove perspektive moe rei da pariraju menaderovom odluivanju informacione tehnologije su zaista revolucionarna pojava cjelokupnoga naeg drutva.Pored toga to su utjecale na promjenu poslovnog okruenja i poslovnih procesa, nove tehnologije utiu i na kreiranje potupno novih vrijednosti u naem drutvu. Uzimajui u obzir da se veina poslovnih inovacija odnosi ba na informacione tehnologije, moemo rei da su ba one zaslune i nositelji su stvaranja nove vrijednosti u ekonomiji. Ukoliko uzmemo da najrazvijenije drave po proizvodnji najvie izvoze i imaju profita na softwerskim rjeenjima, ili da recimo kompanija koja proizvede preko 10 miliona vozila zapoljava samo 5000 radnika, nove drutvene vrijednosti su sigurno na pomolu.Pred nama je vrijeme potpune digitalizacije i uplitanja informacionih tehnologija u svaki segment naeg ivota. Ovo ozbiljno ugroava pitanja etike to se takoer moglo pronai u ovom diplomskom radu. Ne samo da to dovodi u pitanje stvari kao to su privatnost, sigurnost i druge line stvari, postavlja se pitanje da li informacione tehnologije stvarajui nove sisteme vrijednosti u potpunosti zamjenjuju ovjeka, te nas vode ka novom, naprednijem tehnolokom okruenju koje takoer znai i promjenu ekonomije u cjelini.Sve u svemu, uz pomo informacione tehnologije u proteklih tridesetak godina razvijena su nova, naprednija, sistematinija menaderska znanja. Uvoenjem novih sistema u poslovanje, poslovno odluivanje dobija jednu novu dimenziju. Svakom problemu se pristupa na detaljniji i analitiniji nain te se uz pomo raunarske tehnologije odluke donose na laki nain.Zasigurno je da poznavanje i koritenje naprednijih informacionih tehnologija znai i obavljanje biznisa na efektivniji, produktivniji i konkurentniji nain.

Literatura1. izmi, Elvir : Savremeni menaderski koncepti, Sarajevo 2010.2. Bajgori, Nijaz : Menadment informacionih tehnologija, Sarajevo 2007.3. Lagumdija, Zlatko : Menadment informacioni sistemi, Sarajevo 2008.4. Jurkovi, R.: Inovacije koje su promjenile svijet ; asopis Svan cosulting5. Mokir, D: Atinini darovi. Beograd, Clio. 20076. Bodroi, Dragoljub, Tehnoloki sistemi. Beograd, PFV, 19787. Varga, M: Informacioni sustav u poslovnju , Sarajevo 2008.8. Javorovi, B., Bilandi, M.: Poslovne informacije i business intelligence, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2007.9. Stanki, R.: Elektronsko poslovanje, Ekonomski fakultet Beograd, 200710. Hani, H.; Domazet, I.; Drakovi B. : Razvoj i upravljanje odnosima sa klijentima u industriji finansijskih usluga. Beogradska bankarska akademija, Beograd 2011.11. Branislav, S. : NEFINANSIJSKI POKAZATELJI USPENOSTI POSLOVANJA I ERP SISTEMI , Beograd 2008.12. Porter, Majkl E. : Kokurentska prednost: Ostvarivanje i ouvanje vrhunskih poslovnih rezultata Asee, Novi Sad..13. Zeevi, Milija : Globalni i transakcioni biznis i menadment, Beograd 2006.14. Kari, Safet; ehaji, Sinia; Memi, Haris; Memi, Iris: Elektronsko poslovanje, Fakultet informacionih tehnologija, 2009.15. Kalishman, Tara; Dornfest, Rael: Google trikovi, Beograd 2006.16. INTERNET STRANICE:o http://www.skladistenje.com/jedan.asp?ID=433o www.hayat.ba/distribution/viewforum.php?f=o www.acmt.hr/program-informacijskih-tehnologija/o www.theaustralian.com.au/australian.../it-busines

o not.hr/index.php?option=com_news_portal&Itemid

o www.businessmodelgeneration.comoo http://www.itbusinessedge.com/topics/show.aspx?t=491