29
23. Rujan – Dan europske kulturne baštine Hrvatska kultura duboko je ukorijenjena u europskoj kulturi

23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

  • Upload
    totie

  • View
    66

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

23. Rujan – Dan europske kulturne baštine. Hrvatska kultura duboko je ukorijenjena u europskoj kulturi. Što čini europsku i hrvatsku kulturnu baštinu?. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Hrvatska kultura duboko je ukorijenjena u europskoj kulturi

Page 2: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Što čini europsku i hrvatsku kulturnu baštinu? Europa je kontinent na kojemu živimo. Tu živi mnogo naroda.

Oni su svojim načinom života, umjetničkim stvaranjem i radom stvorili neizmjerno vrijedne kulturne spomenike, građevine i tekovine. Akropola u Grčkoj, katedrala Norte Dame u Parizu, stari rimski grad i još mnogo spomenika kulture čine sastavni dio vrijedne kulturne baštine, ne samo naroda koji su ih stvarali nego i čitave Europe. Europska kult. baština i hrvatska kult. baština dio su jedne velike porodice kultura koje su isprepletene i međusobno se nadopunjuju. Tako i Hrvatska ima kulturna dobra koja su zbog svoje neizmjerne vrijednosti na popisu svjetske (europske) kulturne baštine. To su stari grad Dubrovnik, Dioklecijanova palača u Splitu, Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika u Poreču, povijesni grad Trogir, šibenska katedrala sv. Jakova.

Page 3: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Što je to kulturna baština? Pod kulturnom baštinom podrazumijevaju se: 1. SPOMENICI: djela graditeljstva (Eifelov toranj – Pariz, Slavoluk pobjede –

Pariz, Branderbuška vrata – Berlin) , monumentalna kiparska (npr. Višeslavova krstionica ) ili slikarska djela (npr. Mona Lisa) , elementi i strukture arheološkog karaktera (npr. arheološki nalazi iz starohrvatskih nekroploa) , natpisi(npr. Branimirov natpis) , većina i skupine elemenata koji imaju iznimnu univerzalnu povijesnu, umjetničku ili znanstvenu vrijednost

2. SKUPINE ZGRADA: skupine izoliranih ili povezanih zgrada koje imaju po svojoj arhitekturi , jedinstvu ili uklopljenosti u krajolik iznimnu univerzalnu, povijesnu, umjetničku ili znanstvenu vrijednost((npr. katedrale, crkve, zvonici, dvorci, kurije, zidine... npr. katedrala Sv. Jakova, Šibenik, katedrala Norte Dame, Pariz, Dvorac Schobrun, Beč itd., Koloseum - Rim)

ZNAMENITA MJESTA: djela ljudskih ruku ili kombinirana djela ljudskih ruku i prirode, pa i zone, uključujući i arheološka nalazišta koja su od univerzalnog značenja s povijesne, estetske i etnološke ili antropološke točke gledišta (npr. arheološki lokalitet Andautonija – Ščitarjevo, Hušnjakovo brdo – Krapina, Akropola-Atena, stari rimski grad - Rim)

Page 4: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

RJEČNIK

etnološki – narodni (etnologija je znanost koja proučava porijeklo i smještaj ljudi, plemensku i nacionalnu klasifikaciju)

antropološki – (antropologija je znanost koja proučava fizičku prirodu čovjeka – položaj među ostalim živim bićima, osobine građe, podrijetlo čovjeka, pradavne i suvremene tipove čovjeka itd., a u filozofiji učenje o biti čovjeka, o njegovoj ulozi i položaju u svijetu)

Page 5: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Antropološka i arheološka nalazišta

Ščitarjevo (Andautonija) Polušpilja Hušnjakovo, Krapina

Page 6: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Spomenici europske kulturne baštine

Atena, nekropola Koloseum, Rim

Page 7: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Spomenici arhitekture

Slavoluk pobjede, ParizKatedrala Norte

dame, Pariz

Page 8: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Slikarski i kiparski spomenici

Mona Lisa, LouvreVišeslavova krstionica

Page 9: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Što je to prirodna baština? Spomenici prirode koji se sastoje od fizičkih ili bioloških

formacija ili dijelova istih, a imaju univerzalnu estetsku ili znanstvenu vrijednost

Geološke ili fiziogradske formacije i točno određene zone koje su prebivališta ugroženih vrsta životinja i biljaka, a koje imaju univerzalnu znanstvenu i konzervatorsku vrijednost

Znamenita mjesta prirode ili točno određene prirodne zone koje imaju univerzalnu vrijednost s obzirom na znanost, konzerviranje i prirodne ljepote

RJEČNIK: geološki – geologija je nauka koja proučava sastav i građu

zemlje fiziogradski – onaj koji proučava fizičku građu nečega konzervatorski – konzervator je čovjek koji se brine o

uzdržavanju građevina, spomenika, zbirki

Page 10: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Nacionalni parkovi i parkovi prirode

NP BriuniNP Plitvička jezera

Page 11: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Najvažniji elementi hrvatske kulturne baštine

HRVATSKA LIKOVNA BAŠTINA LOKALITETI I SPOMENICI NULTE KATEGORIJE

POD ZAŠTITOM UNESCO-A SREDNJEVJEKOVNI ISTARSKI GRADIĆI UTVRDE I DVORCI KATEDRALE ZAGREBAČKE POSEBNOSTI NAJSTARIJI HRVATSKI PISANI SPOMENICI RAZNO

Page 12: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Lokaliteti i spomenici nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a: Stari grad Dubrovnik

Stari grad Dubrovnik (na UNESCO-vom popisu od 1979.) – grad izuzetne povijesti, svjetski poznate spomeničke baštine i ljepote i jedan od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Zidine starog Dubrovnika zokružuju kompleks javnih i privatnih, sakralnih i svjetovnih građevina iz svih perioda gradske povijesti od osnutka u 7.st. Posebno su značajni glavana ulica starog grada, Stradun, Knežev dvor, Crkva Sv. Vlaha, katedrala, tri velika samostana, zgrada carine i vijećnica. Povijest Dubrovačke Republike je iznimna jer je ona predstavljala posebnu teritorijalnu i političku cjelinu

Page 13: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Stari grad Dubrovnik

Tvrđava Lovrijenac sagrađena je u 11. st. i stoljećima je bila branitelj slobode Dubrovačke Republike i grada Dubrovnika, a na njenim vratima uklesana je poruka građanima i svijetu: "Non bene pro toto libertas venditur auro" - "Sloboda se ne prodaje za sve blago ovoga svijeta"

Najpoznatija dubrovačka ulica Stradun

Page 14: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Lokaliteti pod zaštitom UNESCO-a: Plitvička jezera

Plitvička jezera – Čine ih 16 međusobno povezanih jezera između Male kapele i Plješevice u Lici. Dijele se na gornja (12) i donja jezera (4). Najviše je Proščansko jezero (639 m), a najniže Novakovića Brod (503 m). Smještena u gustoj šumi, Plitvička jezera se smatraju najljepšim prirodnim fenomenom na svijetu. 16 jezera prelijeva se preko 92 slapa kroz slikoviti krajolik. Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom 1949, a od 1979. su na UNESCO-voj listi Svjetske prirodne i kulturne baštine. Atrakcije ovog Nacionalnog parka također uključuju nekoliko špilja i raznovrsnu floru i faunu.

Page 15: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Lokaliteti pod zaštitom UNESCO-a: Eufrazijeva bazilika u Poreču

Eufrazijeva bazilika (na UNESCO-vom popisu od 1997.)

Najljepši je sačuvani spomenik ranobizantske umjetnosti na Mediteranu nastao u 6. st. u Poreču u vrijeme stolovanja biskupa Eufrazija. Iako je nešto manja od ostalih sačuvanih bazilika iz istog perioda, jedinstvena je jer je jedina crkva te vrste sa sačuvanom originalnom strukturom

Page 16: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Mozaici u Eufrazijevoj bazilici

Blještavi mozaici, kojima su oslikani unutrašnjost i pročelje crkve, idu u red najljepših sačuvanih djela bizantske umjetnosti.

Page 17: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Lokaliteti pod zaštitom UNESCO-a: Dioklecijanova palača u Splitu

Dioklecijanova palača u Splitu (na UNESCO-vom popisu od 1979.) – Dioklecijan, rimski car, sagradio je ogromnu palaču čija se originalna arhitektura mijenjala s vremenom. Unutar rimskih zidina se razvio grad. I danas se vidi ljepota peristila palače, Dioklecijanovog mauzoleja, Jupiterovog hrama, ranokrščanskih crvica, romaničkih kuća, vratnica Andrije Buvine i arhitektonskih djela Jurja Dalmatinca.

Page 18: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Dioklecijanova palača, Split

Drvena krila vrata splitske katedrale dovršio je Buvina 1214. godine. Na 28 reljefa prizori su iz Kristova života, rađeni po različitim uzorima (od bizantskih bjelokosti do zapadnih minijatura).

Page 19: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Lokaliteti pod zaštitom UNESCO-a: Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku

Katedrala u Šibeniku ( na UNESCO-vom popisu od 2000.) – trobrodna bazilika s tri apside i kupolom (visina unutrašnjosti je 32m). Konstrukcija katedrale započeta je u venecijanskom gotičkom stilu 1431., a završena je u stilu toskanske renesanse. Posvećena je 1555. g. Između ostalih, katedralu je gradio i slavni Nikola Firentinac, a kiparsko umijeće Juraja Dalmatinca trajno je uklesano u ljudskim glavama na apsidama.

Page 20: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Apside s ljudskim glavama na katedrali Sv. Jakova u Šibeniku

Majstor Juraj Dalmatinac apside je opasao vijencem ljudskih glava na čijim je fizionomijama sposobnošću portretista izrazio njihove individualne karakterne i psihološke osobine.)

Page 21: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Lokaliteti pod zaštitom UNESCO-a: Romanički grad Trogir

Romanički grad Trogir (na UNESCO-vom popisu od 1997.) – Trogir su osnovali grčki kolonisti s otoka Visa u 3. st. P.n.e. Na toj antičkoj jezgri leži povijesna jezgra Trogira koji je najbolje sačuvan romaničko-gotički grad u Europi. Trogirska srednjevjekovna jezgra okružena zidinama, objedinjuje dobro sačuvan dvorac i kulu, te brojne građevine i palače iz romaničkog, gotičkog, renesansnog i baroknog perioda. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek djelom majstora Radovana, najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.

Page 22: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Romanički grad Trogir

Radovanov portal je najznačajnije djelo romaničke plastike u Dalmaciji. Nastao je 1240. kao djelo ruku majstora Radovana, uz pomoć suradnika. Portal čine figure lavova, iznad kojih stoje likovi Adama i Eve. Na vanjskim pilastrima su likovi svetaca, na srednjim žanr-prizori koji simboliziraju pojedine mjesece, a na unutrašnjim stupićima nižu se prizori iz lova i likovi fantastičnih životinja uokvireni bujnom biljnom dekoracijom.

katedrala Sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog)

Page 23: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Srednjevjekovni istarski gradići

Srednjevjekovni istarski gradići bili su smješteni u unutrašnjosti Istre na vrhovima brežuljaka koji su im pružali prirodnu zaštitu. Dok izvana izgleda kao tvrđava, srednjevjekovni je grad je iznutra isprepleten uskim krivudavim ulicama, a centar gradskog života su crkva i trg.

Najpoznatiji su: Motovun, Žminj, Grožnjan, Pazin, Hum, Dvigrad, Labin….

Page 24: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Utvrde i dvorci Novigrad na Dobri Mali tabor Klenovnik Dubovac Miljana Ozalj Trakošćan Bosiljevo Veliki tabor Bilje Ilok Vis Bežanec Bistra

Page 25: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Katedrale: Zagreb, Rab, Đakovo, Split, Nin

Page 26: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Zagrebačke posebnosti: Kamenita vrata, Popov toranj, Lotrošćak, crkva Sv. Marka,Maksimir i Zoo, Botanički vrt

Page 27: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Hrvatska pisma Hrvatska kultura ima jednu posebnost koja

je ističe među ostalim europskim kulturama, a to su pisma. U Hrvatskoj su se kroz njenu povijest koristila tri pisma, glagoljica, latinica i bosančica.

Isto tako posebnost je i jezik, koji je u početku bio praslavenski, zatim narodni hrvatski, a latinskim se jezikom Hrvatska služila u politici i službeno nadulje u Europi.

Page 28: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Najstariji hrvatski pisani spomenici: Baščanska ploča, Hrvojev misal, Vinodolski zakonik

Page 29: 23. Rujan – Dan europske kulturne baštine

Pula- spomenik antike Amfiteatar u Puli – građen je u 1. st u vrijeme

vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najpoznatijom i najvećom građevinom te vrste, Koloseumom u Rimu. Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 m i kraćom osi 100 m. U sredini je ravni prostor-borilište (za borbe gladijatora), a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20 000 gledatelja. Građena je od domaćeg vapnenca. U srednjem vijeku korištena je za viteške turnire i sajmove. Danas se koristi za razne ljetne priredbe i manifestacije (Filmski festival, Operna sezona, Konjički festival, koncerti…) Drugi značajni kulturni spomenici Pule su : Slavoluk Sergijevaca (Zlatna vrata), Augustov hram, Gradska vijećnica, Dvojna vrata i gradski bedemi, Herkulova vrata, Malo rimsko kazalište, Forum, Crkva i samostan Sv Franje, Mornaričko groblje itd.