Embed Size (px)
Citation preview
0
Statistički
g o d i š n j a k
Travanj 2010.
9 0 0 2.
1
GLAVNI UREDNIK:GLAVNI UREDNIK:GLAVNI UREDNIK:GLAVNI UREDNIK:
Vedran Kastrapeli, dipl.ing Stručni savjetnik za analitiku/statistiku/informatiku
NAKLADNIK:NAKLADNIK:NAKLADNIK:NAKLADNIK:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIK Vladimira Nazora 5 20000 Dubrovnik
Telefon: 020/433-700 Fax: 020/433-722 Web: www.hzz.hr
ZA NAKLADNIKA:ZA NAKLADNIKA:ZA NAKLADNIKA:ZA NAKLADNIKA:
mr.sc. Dasen Jasprica
Pročelnik Područne službe Dubrovnik
2
1. UVOD .......................................................................................................................... 3 2. GOSPODARSKA KRIZA U 2009.GODINI ……………………………………… 4 3. RADNA SNAGA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI ……....... 6
4. NEZAPOSLENOST U 2009. GODINI .................................................................... 8
3.1. Fluktuacija nezaposlenosti .................................................................................... 14
5. ZAPOŠLJAVANJE U 2009. GODINI ..................................................................... 17 4.1. Prijavljene potrebe za radnicima ......................................................................... 21 4.2. „Barometar“ zapošljavanja s evidencije ..................... ......................................... 25 4.3. Stopa evidentiranog zapošljavanja ....................................................................... 27 4.4. Sezonsko zapošljavanje …………………… ....................................................... 28
6. MATERIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA U 2009. GODINI ................................... 30
7. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA ZA POTICANJE
ZAPOŠLJAVANJA ZA 2009. GODINU ................................................................. 32
8. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 34
PRILOZI:
TABELA 1 Kretanje broja nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2009.godini .................................................................................. 36
TABELA 2 Broj nezaposlenih prema gradu ili općini stanovanja od siječnja do kraja
prosinca 2009.godine .............................................................................................................................. 37 TABELA 3 Bazni i verižni indeksi nezaposlenih osoba ………………………………………………………...…. 38 TABELA 4 Kretanje broja novoprijavljenih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2009.godine ........................................................ 39 TABELA 5 Kretanje broja zaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2009.godine ........................................................................ 40 TABELA 6 Kretanje broja zaposlenih osoba prema dobnoj strukturi na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2009.godine ........................................................................ 41 TABELA 7 Traženi radnici prema rodu zanimanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2009. i 2008.godine ..................................................................................................... 42
Sadržaj
3
Dinamičnost tržišta rada, koja je izražena u svim privredama i regijama, čak i u onim gdje je stopa nezaposlenosti veoma visoka, javlja se u visokoj frekvenciji meñu zaposlenim, nezaposlenim i onima izvan kontigenta radne snage. Neke osobe dolaze po prvi put na tržište rada, pojedinci dobijaju otkaz, neki ponovo nalaze posao, neki sami ulaze iz aktivnosti u neaktivnost zbog umirovljenja, teške bolesti ili drugih razloga. Što je zemlja razvijenija, ove frekvencije su izraženije. Promjenom proizvodne strukture mijenjaju se specifičnosti potražnje za radom. Naprimjer, tehnološkim napretkom i inovacijama dolazi do smanjenja potražnje za radom u pojedinim djelatnostima, odnosno za radom zastarjelih kvalifikacija, da bi u isto vrijeme došlo do paralelnog porasta potražnje rada u novim sektorima i zanimanjima. Prema tome, na tržištu rada se uvijek javlja „mismatch“ iliti problem neusklañenosti ponude i potražnje rada. Svima je poznato da se nezaposlenost ne može potpuno iskorijeniti, ali se može kontrolirati i održavati u društveno podnošljivim granicama, u smislu da u optimalnoj varijanti bude tolika da ne koči gospodarski razvoj. U spoznavanju što se dogaña na tržištu rada, izvrsno služe statistička praćenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih osoba, te prijavljenih potreba za radnicima. Stalno praćenje kretanja na tržištu rada je najneposredniji način spoznavanja tehnoloških promjena i opskrbljivanja proizvodnog sustava potrebnim novim znanjima i vještinama. Takoñer se putem statističkih pokazatelja uočavaju problemi i daje slika stanja na tržištu rada za izradu prijedloga aktive politike zapošljavanja, te za izradu projektnih prijedloga, kao i informacija savjetnicima za zapošljavanje i pripremu za zapošljavanje. Ovi pokazatelji govore dijelom i o stupnju razvijenosti nekog društva i države, te da li sustavi funkcioniraju na svim razinama društva. Za analizu tržišta rada regije pored kretanja broja nezaposlenih i zaposlenih, vrlo je važno promatrati gospodarski rast države. Rastom realnog BDP-a povećava se potreba za radnom snagom i zapošljavanje, a pri tom se smanjuje broj nezaposlenih osoba. Isto tako se gospodarskim rastom privlače dijelovi neaktivnog stanovništva na uključenje u tržište rada. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji kretanja na tržištu rada imaju sezonski karakter gospodarstva. Uobičajena je pojava da se tijekom mjeseca ožujka pa sve do mjeseca kolovoza povećava zapošljavanje, a nezaposlenost smanjuje pod utjecajem povećane potražnje za radnicima u hoteljerstvu, ugostiteljstvu i trgovini. U zimskom periodu kretanja idu u obrnutom smjeru. Prema dosadašnjim praćenjima najviša razina nezaposlenosti se bilježi u veljači, a najmanja u kolovozu. Meñutim, recesija je donijela sa sobom drugačije trendove koje ćemo vidjeti u nastavku. U ovom statističkom godišnjaku osim pokazatelja o nezaposlenosti i zapošljavanju mogu se još naći podaci o ostvarenoj novčanoj naknadi, broju osoba uključenih u obrazovne programe i aktivnostima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Dubrovnik.
1. UVOD
4
Osvrnuvši se na aktualnu gospodarsku situaciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji konstatira se da je globalna gospodarska kriza zahvatila i prodrla gotovo u sve strukture gospodarstva. Posljedice krize najprije su već početkom 2009. godine počeli osjećati oni segmenti gospodarstva, one tvrtke, čija je djelatnost bila najizloženija i najovisnija o utjecajima vanjskotrgovinskog poslovanja. Prvim recesijskim udarima, što se naše županije tiče, bili su u djelatnostima trgovine na malo i veliko, grañevinarstvu, te prerañivačkoj industriji. S problemom drastičnog pada vozarina kao posljedice naglog smanjenja meñunarodne robne razmjene osjetio je brodar Atlantska plovidba d.d. Prijedlozi mjera i same mjere za ublažavanjem posljedica krize dolazili su, kao što je poznato, s raznih strana, od strane Vlade RH, brojnih jedinica regionalne i lokalne samouprave, koji svoj naglasak stavljaju na potrebu discipline u plaćanju dospjelih obveza sa strane hrvatskih pravnih osoba. Gospodarska situacija u ovom trenutku prilično je neizvjesna i nepredvidljiva. Sa svjetskog tržišta pristižu neki znakovi oporavka, s druge se pak strane predviñaju novi udari. Prisutne teškoće uzrokuju i probleme u punjenju proračuna, kako državnog tako i lokalnih te regionalnih. Na nivou pak države čeka nas servisiranje sve većeg vanjskog duga koji se po visini već potpuno približio ukupnoj vrijednosti BDP-a. Dosadašnji rast BDP-a u Hrvatskoj više je posljedica neproizvodnih investicija i osobne potrošnje, a manje proizvodnje novih vrijednosti. Najznačajniji utjecaj na usporavanje gospodarskog rasta u ovoj godini imalo je upravo usporavanje rasta industrijske proizvodnje. Visoka zaduženost zemlje potencira strukturalne probleme nastale zbog slabog korištenja vlastitih proizvodnih, prirodnih i ljudskih potencijala uz preveliku ovisnost o vanjskim izvorima financiranja. Prisutni su i sve veći objektivno tržišni deprecijacijski pritisci na tečaj kune koji je kao što znamo nesklon izvoznicima i zbog kojih država a dijelom i lokalne vlasti moraju izdašnije poticati poduzetništvo i time konkurentnu sposobnost zemlje u cjelini. Takoñer, problemi u financijama su u nelikvidnosti, pogoršana struktura izvora financiranja i ograničeni pristup kreditnim izvorima. Posebna pozornost dana je u učincima od turizma, dakle od spleta djelatnosti koje ostvaruju oko 1/4 hrvatskog BDP-a, a u Dubrovniku je temeljna grana djelatnosti. Booking u 2010.g. se očekuje na lanjskoj razini, a puno se očekuje od tzv. "last minute" rezervacije sa strane naših gostiju s tradicionalnih emitivnih tržišta, tvrde hotelijeri.
Ono što nas čini optimističnim, jest da se neki naši gospodarstvenici znaju nositi s krizom te da se i dalje treba pouzdavati u vlastite mogućnosti, imidž, potencijale, sposobnost i umješnost opstanka. Potrebito je privući strani kapital i tako povećati likvidnost novim investicijama i kreditiranjem malog i srednjeg poduzetništva uz povoljnu kamatnu stopu, te davanjem jamstva. Ušteda, bolje planiranje i kontrola troškova od presudne su važnosti za društvo koje je orijentirano na uvoznu politiku. Racionalizacija troškova, umrežavanje i standardizacija procesa dovode do štednje na dokumentaciji i materijalima. Potrebno je pojačati kvalitetu usluge i fokusirati se na osnovnu djelatnost da bi pojačali konkurentnost u ovim vremenima kad je svaki klijent bitan. Prilagodba usluge prema potrebama
2. GOSPODARSKA KRIZA U 2009.
5
klijenta je dobra formula za opstanak ali treba biti oprezan prilikom spuštanja cijena u turizmu. Ne treba zaboraviti i na vlastite zaposlenike u koje uvijek treba ulagati i pružati mogućnost dodatne edukacije ukoliko sredstva poslovanja to budu dozvoljavala. Često nam se čini nemogućim, ali prijeći na nova tržišta i izvoziti proizvod ili usluge znači puno za oporavak iz krize. Hrvatski zavod za zapošljavanje na temelju različitih analiza identificira probleme na tržištu rada i prilagoñava uslugu prema tržišnim prilikama. Dobri primjeri su mobilni timovi i mjere aktivne politike za zapošljavanje koje potiču zapošljavanje i obrazovanje nezaposlenih osoba i osobama kojima prijeti otkaz, a paralelno time smanjuje poslodavcu rashodovnu stranu. Na kraju još dodajmo da neki poslodavci tražeći nove partnere zaborave na postojeće sa kojima su izvrsno surañivali i tako narušavaju partnerske odnose koji su u vremenima nelikvidnosti jako važni, jer zajedno smo u teškim vremenima - jači.
6
Radno sposobno stanovništvo čine aktivno i neaktivno stanovništvo s 15 godina starosti i više. Aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine svi aktivni osiguranici i registrirane nezaposlene osobe tj. osobe koje aktivno traže posao i raspoložive su za rad. Neaktivno stanovništvo čine umirovljenici, ñaci, teško bolesne osobe, osobe koje jednostavno ne žele raditi i ne traže posao i dr. Po obujmu aktivno stanovništvo se smanjuje ili raste na račun neaktivnog stanovništva, a promjena obujma pod utjecajem je ekonomskih i demografskih čimbenika, ali i nacionalnih, kulturnih i običajnih obilježja društva.
Podaci o radnoj snazi dobivaju se na temelju administrativnih statističkih izvora, a temelje se na podacima relevantnih ustanova koje prate i evidentiraju zaposlene i nezaposlene. Te institucije su: Državni zavod za statistiku (DZS), Hrvatski zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Državni zavod za statistiku podatke o zaposlenosti prikuplja izvještajima koji se u poslovnim subjektima popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima. Istraživanje zaposlenosti s punim obuhvatom poslovnih subjekata provodi se jednom godišnje (sa stanjem 31. ožujka). Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke na osnovi osiguranika prema osnovama osiguranja: radnici kod pravnih osoba, radnici kod fizičkih osoba, obrtnici, poljoprivrednici i samostalne profesionalne djelatnosti. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prikuplja podatke na osnovi korisnika zdravstvenog osiguranja, tj. osiguranike prema spolu, djelatnostima i drugim osnovama stjecanja zdravstvenog osiguranja. Hrvatski zavod za zapošljavanje pravi izvješća na temelju broja prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, broja zaposlenih s evidencije, broja korisnika novčane naknade itd.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. prosinca 2009.g. bile su registrirane ukupno 41772 zaposlene osobe. Udio zaposlenih u pravnim osobama je bio 81%, fizičkim osobama 9%, kod obrtnika 5%, kod individualnih poljoprivrednika 2% i kod samostalnih profesionalnih djelatnosti 3%. Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Dubrovnik na dan 31.prosinca 2009. godine ukupno je bilo 7900 nezaposlenih osoba. Zbrajanjem aktivnih osiguranika HZMO-a i ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji HZZ-a je vidljivo da je na području Dubrovačko-neretvanske županije bilo 49672 aktivna stanovnika. Da bi izračunali koliko je bilo neaktivnog stanovništva, uzeti ćemo podatak DZS iz 2001. godine kad je bilo 94241 radno sposobnog stanovništva. Oduzimanjem tog broja sa aktivnim stanovništvom dobije se broj neaktivnih, kojih je na kraju 2009. godine bilo 44569 osoba. Uzimajući ove podatke u obzir može se izračunati stopa aktivnosti stanovništva, stopa registrirane nezaposlenosti i stopa registrirane zaposlenosti. Prema tome, stopa aktivnosti stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije na kraju 2009. godine je iznosila 52,7%, stopa registrirane nezaposlenosti 15,9%, a stopa registrirane zaposlenosti 44,3%.
3. RADNA SNAGA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
7
Tabela 1 Radna snaga 2008. i 2009. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije
Radna snaga 31. prosinca
2008. 2009.
Postotna promjena
Radnici kod pravnih osoba 34736 33721 - 3,0 % Radnici kod fizičkih osoba 4275 3804 - 11,0 % Obrtnici 2204 2126 - 3,5 % Individualni poljoprivrednici 708 615 - 13,1 % Samostalne prof. djelatnosti 1202 1506 + 25,3 % Ukupno zaposleni (HZMO) 43125 41772 - 3,1 % Nezaposleni (HZZ) 6496 7900 + 21,6 % Ukupno aktivno stanovništvo 49621 49672 + 0,1 % Stopa aktivnosti stanovništva 52,6 % 52,7 % + 0,1 % Stopa registrirane nezaposlenosti 13,1 % 15,9 % + 2,8 % Stopa registrirane zaposlenosti 45,8 % 44,3 % - 1,5 %
Napomena: stope zapošljavanja i aktivnosti su izračuni autora, dok DZS izračunava ove pokazatelje na temelju
podataka dobivenih anketom o radnoj snazi.
Prema osnovama osiguranja na kraju prosinca 2009. godine došlo je do velikog pada broja
individualnih poljoprivrednika i to za 13,1%, dok rast od 25,3% bilježe samostalne profesionalne djelatnosti. Usporeñujući sa 2008. godinom broj aktivnog stanovništva na kraju 2009. godine se blago povećao. Stopa aktivnosti stanovništva se povećala za 0,1 postotni bod, dok stopa registrirane zaposlenosti se smanjila za 1,5 postotnih bodova što je posljedica pojave recesije i uzrok trenda povećanja nezaposlenosti. Pogledamo li u sljedećem grafikonu kretanje broja zaposlenih i stope nezaposlenosti prema kvartalima od 2007. godine, vidljiv je trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti, dok prekretnica je rujan 2008. godine nakon kojega stopa pomalo počinje rasti.
Grafikon 1 Kretanje broja zaposlenih osoba i stope nezaposlenosti po kvartalima na području
Dubrovačko-neretvanske županije
8
Tijekom razdoblja od siječnja do kraja prosinca 2009. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnoj službi Dubrovnik, prosječan broj nezaposlenih je bio 6686 što je za 9,4% više od prosjeka 2008.g.
Najveći broj nezaposlenih osoba je evidentiran u prosincu kad je bilo 7900 nezaposlenih, a najmanji u kolovozu i to 5498 nezaposlenih. Odstupanje maksimalne i minimalne nezaposlenosti od prosjeka je 19%. Isto tako se prosječan broj nezaposlenih žena (4088) povećao za 6,9%, a učešće u odnosu na muškarce smanjilo za 1,5 postotnih bodova u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti. Tabela 2 Prosječan broj nezaposlenih 2008. i 2009. godine na području Dubrovačko-neretvanske
županije
Nezaposlenost 2008. 2009. Razlika Indeks
2008./2007. UKUPNO 6112 6686 + 574 109,4 Muškarci 2288 2598 + 310 113,5 Žene 3824 4088 + 264 106,9
37,4 % 38,9 % +1,5 % - Učešće M / Ž
62,6 % 61,1 % - 1,5 % -
Analizirajući kretanje broja nezaposlenih po mjesecima i dalje je prisutan utjecaj sezonskog karaktera gospodarstva. Tako u 2009. g. od ožujka do kolovoza je konstantni pad nezaposlenosti dok od rujna do kraja godine raste nezaposlenost. Kretanja nezaposlenosti po mjesecima posljednjih pet godina su najbolje uočljiva u grafikonu: Grafikon 2 Kretanje broja nezaposlenih osoba po mjesecima posljednjih pet godina na području
Dubrovačko-neretvanske županije
3. NEZAPOSLENOST U 2009. GODINI
9
Gledajući kretanje od davne 1991. godine pa do kraja 2009. godine, trend prosječne nezaposlenosti je bio u usponu do 2002 g., dok posljednjih godina je u stalnom padu, a u ovoj recesijskoj godini je počeo rasti. Možemo reći da je 2009. godine prosječna nezaposlenost na razini 1991. godine. Grafikon 3 Kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba po godinama na području Dubrovačko-
neretvanske županije
Računajući prosječan broj nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2009. g. s najvećim udjelom od 39,2% su nezaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, a što je u odnosu na prethodnu 2008. godinu za 1,9% bodova manje, nadalje 25,9% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, što je u odnosu na prethodnu godinu 1,7% bodova više, zatim 16,8% osoba s završenom osnovnom školom što je za 0,1% bodova više, te 6,3% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom što je za 0,1% bodova više u odnosu na 2008. godinu i 5,7% osoba sa završenom višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem što je za 0,3% bodova više u odnosu na prethodnu godinu. Udio nezaposlenih osoba sa gimnazijom je bio 4,2%, dok je udio nezaposlenih bez završene osnovne škole bio 2,0%, što su približno isti udjeli kao i 2008. godine. Iz ovoga se može zaključiti da 18,8% nezaposlenih nema srednjoškolsko obrazovanje, dok akademski grañani čine 12,0% udjela u prosječnoj nezaposlenosti. Bitno je još dodati da nezaposlene žene sa završenom gimnazijom čine veliko učešće u odnosu na muškarce i to čak 75,6%. U sljedećem grafikonu su učešća za oba spola prema obrazovanju.
10
Grafikon 4 Prosječna učešća nezaposlenih žena i muškaraca prema obrazovanju na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2009. g.
Prosječan broj nezaposlenih osoba tijekom 2009.g. se u odnosu na 2008.g. povećao u svim ispostavama osim Lastova gdje je njihov broj ostao isti. Najznačajnije povećanje broja nezaposlenih bilježi Ispostava Ploče za čak 12,4%, dok je najmanji postotak povećanja nezaposlenosti bio u Ispostavi Metković (3,4%). Tabela 3 Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama 2009. i 2008. godine
Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče Ukupno 2009. 3062 1187 48 1721 668 Muškarci 1257 470 21 618 233 Žene 1805 717 27 1103 435 Ukupno 2008. 2723 1068 48 1664 609 Muškarci 1097 404 18 577 191 Žene 1626 664 30 1087 418 Indeks 09./08. 112,4 111,1 100,0 103,4 109,7 Pad /\/ Rast 12,4 % 11,1 % 0,0% 3,4 % 9,7 %
11
Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu nezaposlenih čine osobe od 50 do 54 godine
starosti kad ih je u 2009. godini prosječno bilo 1003 ili 12,7% nakon kojih slijede mladi izmeñu 25 i 29 godina starosti, prosječno njih 929 ili 11,8%. Tabela 4 Prosječan broj nezaposlenih osoba po dobnoj strukturi 2009. i 2008. godine
Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64
Ø 2009. 263 727 929 800 688 684 711 1003 674 208
Ø 2008. 193 602 765 682 630 657 705 1040 643 195
Pad /\/ Rast 2009./2008.
36,3%
20,8%
21,4%
17,3%
9,2%
4,1%
0,9%
3,6%
4,8%
6,7%
Iz tabele 4 se vidi da se u 2009. godini povećao prosječan broj nezaposlenih u svim dobnim
strukturama osim kod osoba izmeñu 50 i 54 godine starosti gdje je zabilježen rast od 3,6%. Meñutim, treba dodati da je najbrojna skupina nezaposlenih osoba koje imaju radno iskustvo tj. radni staž od dvadeset do trideset godina u dobi od 50 do 54 godine, iza kojih slijede osobe sa radnim stažom izmeñu pet i deset godina u dobi izmeñu 30 i 34 godine starosti. Najveće prosječno odstupanje u učešću izmeñu muškaraca i žena je u dobi izmeñu 60 i 64 godine gdje muškarci čine čak 86,3% nezaposlenih, a žene samo 13,7%.
Grafikon 5 Prosječna učešća nezaposlenih žena i muškaraca prema dobi na području Dubrovačko-
neretvanske županije tijekom 2009. g.
12
Ukupna kretanja u gospodarstvu ne utječu samo na kvalitetu nezaposlenih nego i na trajanje nezaposlenosti. Tako je prosječno trajanje nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosilo 157 dana ili 5,2 mjeseca što je za 3,5 mjeseci manje nego u 2008.g. Razlog ovakvom velikom smanjenju leži u velikom broju otkaza i novoprijavljenih na evidenciju tijekom 2009. godine.
Tabela 5 Broj nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti 2009. i 2008. godine
31.12. 2009. 31.12. 2008. Indeks Dužina trajanja nezaposlenosti Ukupno M Ž Ukupno M Ž 09./08.
0 do 3 mjeseca 2.969 1.305 1.664 2.268 924 1.344 130,9
3 do 6 mjeseci 1.167 517 650 734 293 441 159,0
6 do 9 mjeseci 453 202 251 263 97 166 172,2
9 do 12 mjeseci 496 205 291 293 106 187 169,3
UKUPNO kratkotrajni 5.085 2.229 2.856 3.558 1.420 2.138 142,9
1 do 2 godine 804 297 507 680 235 445 118,2
2 do 3 godine 349 110 239 394 131 263 88,6
3 do 5 godina 441 153 288 551 206 345 80,0
5 do 8 godina 563 190 373 665 230 435 84,7
Više do 8 godina 658 237 421 648 241 407 101,5
UKUPNO dugotrajni 2.815 987 1.828 2.938 1.043 1.895 95,8 Iz tabele 5 je vidljivo da je na kraju 2009. godine broj kratkotrajno nezaposlenih iznosio
5085 ili 64,4%, a dugotrajno nezaposlenih 2815 ili 35,6%. Smanjenje trajanja nezaposlenosti u odnosu na prethodnu 2008. godinu je zabilježeno kod osoba koje su na evidenciji od 2 do 8 godina. Došlo je do naglog povećanja broja osoba koje su na evidenciji manje od godinu dana što je posljedica velikog broja otkaza u 2009. godini. Nadalje, 64,9% je udio dugotrajno nezaposlenih žena što je veliko učešće u odnosu na muškarce. Najveći udio (38%) čine nezaposlene osobe koje su manje od 3 mjeseca prijavljene na Zavodu.
Stopa dugotrajne nezaposlenosti na dan 31.12.2009. je iznosila 5,7%, što je za 0,2 postotna boda manje nego u istom razdoblju prošle godine, a stopa kratkotrajne nezaposlenosti je bila 10,2% što je za 3 postotna boda više.
Na grafikonu je kretanje stopa posljednje tri godine gdje je vidljiv rast kratkotrajne nezaposlenosti što je dobar pokazatelj budući da Zavod ima za cilj putem Mjera aktivne politike za zapošljavanje smanjiti broj dugotrajno nezaposlenih na evidenciji
13
Grafikon 6 Kretanje stope kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba u posljednje tri godine
Prema strukturi trajanje nezaposlenosti opada s višom razinom obrazovanosti. Tako je na
dan 31.prosinca 2009. godine udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih bez završene osnovne škole iznosio 66,7%, a kod osoba sa završenim fakultetom samo 25,3 %.
Promatrano prema dobi, dugotrajna nezaposlenost se povećava što su osobe starije. Tako da udio dugotrajno nezaposlenih izmeñu 55-59 godina starosti u nezaposlenosti 66,6%, a udio starijih od 60 godina je 77,0%.
Prema radnom stažu najveći je udio dugotrajno nezaposlenih (70,4%) izmeñu 30 i 35 godina staža, a najmanji (19,6%) izmeñu 3 i 5 godina staža.
U okviru ukupne nezaposlenosti posebno mjesto zauzimaju invalidne radno sposobne
osobe, kao i osobe s otežanim faktorom zapošljavanja (OFOZ-i). U ukupnom broju nezaposlenih na dan 31.prosinca 2009. godine na evidenciji je bilo 70 invalidnih osoba (8 invalida domovinskog rata, 5 vojnih invalida, 2 invalida rada, 44 kategoriziranih osoba i 11 osoba koje su svrstane u kategoriju ostali invalidi), što je za 9 osoba više u odnosu na stanje krajem 2008. godine. Većinu invalidnih osoba čine muškarci (65,7%). Meñu evidentiranim nezaposlenim osobama nalazile su se i 253 osobe s otežanim faktorom zapošljavanja i to najviše njih (74) sa psihičkim smetnjama. Za razliku od invalidnih osoba, kod OFOZ-a je malo veće učešće žena (51,8%) u odnosu na muškarce.
U ukupnom broju nezaposlenih krajem 2009. godine bilo je 9,8% razvojačenih hrvatskih
branitelja ili 776 (Dubrovnik 408, Korčula 104, Lastovo 5, Metković 188 i Ploče 71 osoba) što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 9,4% više.
14
Tabela 6 Broj nezaposlenih hrvatskih branitelja zadnjeg dana 2009. i 2008. godine po ispostavama
Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče 31.12. 2009. 408 104 5 188 71 31.12. 2008. 368 88 5 188 60 Indeks 09./08. 110,9 118,2 100,0 100,0 118,3 Pad /\/ Rast 10,9% 18,2% 0,0% 0,0% 18,3%
Od ispostava jednak broj nezaposlenih branitelja bilježe Lastovo i Metković, dok ispostava Ploče bilježi najveće povećanje.
Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti na Zavod se mogu prijaviti i osobe koje se ne smatraju nezaposlenim, odnosno one se izjašnjavaju kao tražitelji zaposlenja koje Zavod posebno evidentira. Na dan 31.12.2009. evidentirano je ukupno 213 tražitelja zaposlenja što je za 31,1% manje nego 31.12.2008. godine kad ih je bilo ukupno 309 evidentiranih.. Prema razini obrazovanja najviše ih je evidentirano sa SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike i sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, a prema stažu ih je najviše izmeñu 10 i 20 godina radnog iskustva.
Fluktuacija nezaposlenosti ovisi o broju novoprijavljenih u evidenciju HZZ-a, što čini ulazak
u evidenciju (priljev), te o broju zaposlenih s evidencije i broju brisanih iz evidencije zbog drugih razloga osim zaposlenja koji predstavljaju izlazak (odljev), na kraju 2009.g. došlo je do većeg broja ulaska u evidenciju i to za 1404 osobe. Prikaz 1 Fluktuacija radne snage u 2009. godini na području Dubrovačko-neretvanske županije
EVIDENCIJSKI PRILJEV i ODLJEV RADNE SNAGE U 2009.
PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIK
3.1. Fluktuacija nezaposlenosti
15
Prema tome, u razdoblju I - XII. 2009. godine evidentirano je ukupno 8075 novoprijavljenih osoba od čega 6226 osoba ili 77,1% je došlo direktno iz radnog odnosa, 1406 osoba ili 17,4% su došle iz neaktivnosti, 429 osoba ili 5,3% su došle izravno iz redovnog školovanja, s obrazovanja (mjere HZZ-a) se vratilo 73 ili 0,9% osoba, 14 osoba je došlo iz nekog drugog oblika rada, a 9 osoba iz volontiranja.
Prema temelju prestanka radnog odnosa, najviše ih je došlo na evidenciju zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme 3052 ili 37,8%, slijedi poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga 1934 ili 24,0%, te zbog isteka rada zaposleniku na sezonskim poslovima 1631 ili 20,2%.
Prosječan broj novoprijavljenih po jednom mjesecu iznosio je 673. Najviše osoba se prijavilo u mjesecu studenom, njih 1296. Novoprijavljenih žena je bilo ukupno 4582, što čini učešće od 56,7% u odnosu na muškarce. Usporeñujući sa 2008. godinom, broj novoprijavljenih se povećao za 38,1%.
Prema obrazovnoj strukturi najviše se prijavilo nezaposlenih sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine (39,0%) i sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (26,6%).
Ukupno brisana iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja u 2009. godini je bila 2691 osoba, od toga brisanih zbog ostvarenja mjesečnog primitka od samostalne djelatnosti, većeg od najniže mjesečne osnovice bilo je 55 ili 2,0%, brisanih zbog registriranja obrta bilo je 33 ili 1,2%, zbog uključenja u redovno školovanje brisane su 32 osobe ili 1,2% Takoñer, iz evidencije je brisana 231 osoba ili 8,6% koja je otišla u mirovinu. Ukoliko se osoba ne javi u dva uzastopna roka Zavodu bez obavijesti o opravdanim razlozima, takva osoba se briše iz evidencije. Takvih osoba je bilo 1468 ili 54,6% što čini najviši udio ukupnog broja brisanih iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja. Broj brisanih osoba koje su se same odjavile sa evidencije bio je 304 ili 11,3%, a 41 osoba ili 1,5% je brisana zbog preseljenja. Zbog neaktivnosti u traženju posla i neraspoloživosti za rad bilo je 220 brisanih ili 8,2%. Ostali razlozi brisanja su bili manje zastupljeni.
Zbog prestanka rada poslodavca tijekom 2009. godineje bilo prosječno 9 nezaposlenih, a zbog smanjenog opsega posla bila je prosječno 161 nezaposlena osoba. Njihov udio u prosječnoj nezaposlenosti je bio 2,2%.
Zadnjeg dana 2009. godine bilo je evidentirano 649 osoba bez radnog iskustva, čiji udio u ukupnoj nezaposlenosti je 8,2%. Ostale osobe koje su se prijavile na evidenciju su radile u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (27,9%), trgovine (21,5%), prerañivačke industrije (10,2%), te grañevinarstva (6,7%). Nezaposlenii po ostalim djelatnostima se mogu vidjeti u tabeli 7.
16
Tabela 7 Broj nezaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja dana 31.prosinca 2009. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Djelatnost UKUPNO Muškarci Žene
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 228 135 93
(B) RUDARSTVO I VAðENJE 40 32 8 (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 736 321 415 (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 2 2 0 (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA
63 46 17
(F) GRAðEVINARSTVO 483 327 156 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
1.557 459 1.098
(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 375 233 142 (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 2.023 718 1.305
(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 58 26 32 (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 101 16 85
(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 34 14 20 (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 215 78 137 (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 328 148 180 (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 96 54 42
(P) OBRAZOVANJE 113 17 96 (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 80 20 60
(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 96 44 52 (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 425 149 276 (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA 198 26 172
UKUPNO 7.251 2.865 4.386
17
Tijekom cijele 2009. godine iz evidencije nezaposlenih Područne službe Dubrovnik ukupno je zaposleno 3980 osoba, što je za 4,5% manje nego 2008. godine. Prosječno su se mjesečno zapošljavale 332 osobe. Učešće zaposlenih žena je bilo 61,0%.
Gledajući kretanje od davne 1991. godine pa do kraja 2009. godine, trend ukupne zaposlenosti je bio stalno u usponu do 2002 g., dok posljednjih godina je počeo opadati. Grafikon 7 Kretanje ukupnog broja zaposlenih osoba po godinama na području Dubrovačko-
neretvanske županije
Računajući ukupan broj zaposlenih prema razini obrazovanja u 2009. godini, s najvećim
udjelom od 40,2% su zaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, a što je u odnosu na prethodnu 2008. godinu za 0,7 postotna boda manji udio, nadalje je 24,9% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, što je u odnosu na prethodnu godinu 0,1 postotni bod više, zatim 12,9% osoba s završenom osnovnom školom što je za 0,2 postotna boda manji udio, te 9,7% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom što je za 0,7 postotna boda veći udio u odnosu na 2008. godinu i 7,6% osoba sa završenom višom školom,
4. ZAPOŠLJAVANJE U 2009. GODINI
18
prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem što je za 0,2 postotna boda veći udio u odnosu na prethodnu godinu. Udio zaposlenih osoba sa gimnazijom je bio 3,6% ili 0,1 postotna boda manje, dok je udio zaposlenih bez završene osnovne škole bio 1,3% ili 0,4 postotna boda više nego 2008. godine.
Tabela 8 Verižne postotne promjene broja zaposlenih prema obrazovanju zadnjih 6 godina u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji
UKUPNO
Bez škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV
radnike
SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i više godina
Gimnazija
Prvi stupanj fakulteta,
stručni studij i viša škola
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
Go
din
a
Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr
2004200420042004 4.730 - 72 - 578 - 2.165 - 1.025 - 169 - 280 - 441 -
2005200520052005 4.591 -2,9 52 -27,8 571 -1,2 2.109 -2,6 1.042 1,7 142 -16,0 247 -11,8 428 -2,9
2006200620062006 4.917 7,1 62 19,2 638 11,7 2.082 -1,3 1.251 20,1 166 16,9 246 -0,4 472 10,3
2007200720072007 4.756 -3,3 51 -17,7 607 -4,9 2.024 -2,8 1.181 -5,6 156 -6,0 286 16,3 451 -4,4
2008200820082008 4.168 -12,4 39 -23,5 548 -9,7 1.706 -15,7 1.034 -12,4 154 -1,3 310 8,4 377 -16,4
2002002002009999 3.980 -4,5 50 28,2 513 -6,4 1.598 -6,3 990 -4,3 142 -7,8 301 -2,9 386 2,4
U 2009. godini pad broja zaposlenih je zabilježen gotovo u svim razinama obrazovanja
osim kod zaposlenih sa završenim fakultetom i bez završene osnovne škole gdje je zabilježen rast. U posljednjih šest godina kontinuirani pad u zapošljavanju bilježe osobe sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV I VKV radnike, što se zamjećuje prema verižnim postotnim promjenama u tabeli 8. Što se tiče zapošljavanja u ispostavama u 2009. godini, skoro sve bilježe pad indeksa, dok samo ispostave Dubrovnik i Lastovo su ostvarile rast zapošljavanja. Tabela 9 Ukupan broj zaposlenih osoba po ispostavama 2009. i 2008. godine
Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče Ukupno 2009. 1928 860 46 751 395 Muškarci 765 321 18 311 137 Žene 1163 539 28 440 258 Ukupno 2008. 1912 959 43 803 451 Muškarci 708 360 19 303 164 Žene 1204 599 24 500 287 Indeks 09./08. 100,8 89,7 107,0 93,5 87,6 Pad /\/ Rast 0,8% 10,3% 7,0% 6,5% 12,4%
19
Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu zaposlenih čine osobe od 25 do 29 godina starosti kad ih je u 2009. godini ukupno bilo 846 ili 21,3% u ukupnom zapošljavanju, nakon kojih slijede mladi izmeñu 20 i 24 godine starosti, ukupno njih 795 ili 20,0%. Dobar pokazatelj je porast broja zaposlenih starijih osoba u odnosu na prošlogodišnji broj. Tabela 10 Ukupan broj zaposlenih osoba po dobi 2009. i 2008. godine
Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 2009. 212 795 846 567 422 359 340 262 154 23 2008. 228 833 891 562 438 389 375 284 145 22
Pad/\/Rast 2009./2008.
7,0%
4,6%
5,1%
0,8%
3,7%
7,7%
9,4%
7,7%
6,2%
4,5%
Ukupan broj onih koji su se zaposlili u zemlji bio je 3968 osoba, dok u inozemstvu se zaposlilo ukupno 12 osoba (Panama 5, Njemačka 3, BiH 1, Liberija 1, SAD 1 i Kolumbija 1 osoba). Prema vrsti zaposlenja 306 osoba je zaposleno na neodreñeno vrijeme i 3674 na odreñeno, a od toga 2152 na sezonskim poslovima ili 58,6%.
Od ukupnog broja zaposlenih, bez radnog iskustva se zaposlilo 358 osoba ili 9,0%, a od
toga 180 žena ili 50,3%. Bitno je takoñer reći koliko su zaposleni dugo čekali na zaposlenje. Od 3980 osoba koje su
našle posao, njih 3642 ili 91,5% je čekalo zaposlenje do godinu dana. Od 1 do 3 godine čekalo je njih 244 ili 6,1%, od 3 godine pa nadalje njih 94 ili 2,4%. Tabela 11 Ukupan broj zaposlenih osoba prema dužini čekanja na zaposlenje u 2009.g.
Razdoblje 0 - 3 mj.
3 - 6 mj.
6 - 9 mj.
9 - 12 mj.
1 - 3 g.
3 i više g.
UKUPNO 1.396 1.343 740 163 244 94
Muškarci 578 517 276 63 83 35
Žene 818 826 464 100 161 59
Prema tome, vidljivo je da se jako mali broj osoba zaposli koji čekaju posao barem 3 godine i više, što još jednom govori o problemu dugotrajne nezaposlenosti. Prema NKD 2007. godine, najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (36,1%), trgovine (17,6%), te administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (6,3%). Zastupljenost ostalih djelatnosti se može pročitati u tabeli 12.
20
Tabela 12 Broj zaposlenih osoba prema djelatnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2009.g.
Djelatnost
Broj zaposlenih
Udio % zaposlenih
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 156 3,9 (B) RUDARSTVO I VAðENJE 6 0,2 (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 175 4,4 (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 3 0,1 (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE 67 1,7
(F) GRAðEVINARSTVO 154 3,9 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 699 17,6
(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 166 4,2 (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 1437 36,1
(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 29 0,7 (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 45 1,1
(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 15 0,4 (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 89 2,2 (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 252 6,3 (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 78 2,0
(P) OBRAZOVANJE 205 5,2 (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 114 2,9
(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 82 2,1 (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 201 5,1 (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA 7 0,2 UKUPNO 3980 100,0
21
U razdoblju I. do XII. 2009. godine poslodavci iz svih oblika vlasništva tražili su ukupno 2733 radnika, što je za 34,6% manje nego u 2008. godini. Traženo na neodreñeno vrijeme je bilo 431, na odreñeno 2296, od toga na sezonskim poslovima 1418, te na honorarnim poslovima 6. Traženo je takoñer 13 pripravnika. Treba napomenuti da poslodavci od početka travnja 2002. godine više nisu obvezatni prijavljivati tražene radnike ukoliko ne žele usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Unatoč recesiji i to je jedan od razloga smanjenog broja prijava. Nadalje, uočeno je da se odreñeni broj prijava ne može realizirati zbog neusklañenosti ponude i potražnje za radom (dobne, kvalifikacijske ili ne posjedovanja specifičnih znanja koja poslodavci od nezaposlenih osoba traže), pri čemu dolazi do deficitarnosti u nekim zanimanjima. U slijedećoj tabeli su prikazana zanimanja s brojem od 3 i više traženih radnika tijekom 2009. i broj nezaposlenih zadnjeg dana 2009. godine da bismo uvidjeli koja su zanimanja deficitarna, a koja suficitarna. Tabela 13 Traženi i nezaposleni radnici u 2009.g. prema vrsti zanimanja u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji
Zanimanje Traženo radnika
2009. Nezaposleni 31.12.2009.
Ponuda i potražnja Deficit (-) / Suficit (+)
(2141207) diplomirani inženjer arhitekture 4 2 - 2 (2144317) diplomirani inženjer/telekom/ureñaji 3 0 - 3 (2145917) diplomirani strojarski inženjer 3 3 0 (2213177) agronom 3 5 + 2 (2221117) doktor medicine 6 2 - 4 (2221127) doktor opće medicine 4 0 - 4 (2321117) profesor hrvatskoga jezika 6 9 + 3 (2321127) profesor engleskoga jezika 3 4 + 1 (2321337) profesor povijesti 3 8 + 5 (2321387) profesor ekonomskih predmeta 3 0 - 3 (2322117) profesor matematike 7 0 - 7 (2322127) profesor informatike 6 0 - 6 (2322137) profesor fizike 4 1 - 3 (2322187) profesor biologije 5 1 - 4 (2322207) profesor geografije 4 2 - 2 (2325337) profesor grañevinarstva 4 0 - 4 (2331117) učitelj hrvatskoga jezika 6 1 - 5 (2331127) učitelj engleskoga jezika 3 1 - 2 (2331137) učitelj njemačkoga jezika 3 0 - 3 (2331447) učitelj tehničke kulture 9 0 - 9 (2331517) učitelj matematike 9 0 - 9 (2331527) učitelj informatike 10 0 - 10 (2331537) učitelj fizike 5 0 - 5 (2359127) školski defektolog 7 0 - 7 (2359147) odgojitelj u učeničkom domu 3 0 - 3 (2412127) savjetnik za zapošljavanje 3 0 - 3
4.1. Prijavljene potrebe za radnicima
22
(2419327) savjetnik za promotivne metode 4 0 - 4 (2419727) organizator rada 3 0 - 3 (2429617) diplomirani pravnik 14 32 + 18 (2441617) diplomirani ekonomist 14 79 + 65 (2445167) psiholog 3 0 - 3 (2446177) diplomirani socijalni radnik 3 0 - 3 (3115914) strojarski tehničar 8 47 + 39 (3222114) sanitarni tehničar 3 4 + 1 (3226126) viši fizioterapeut 7 3 - 4 (3231114) medicinska sestra 14 22 + 8 (3231126) viša medicinska sestra 4 0 - 4 (3311016) učitelj razredne nastave 17 17 0 (3311116) nastavnik hrvatskoga jezika 4 4 0 (3311126) nastavnik engleskoga jezika 4 1 - 3 (3311156) nastavnik talijanskoga jezika 3 0 - 3 (3311446) nastavnik tehničke kulture 4 0 - 4 (3311516) nastavnik matematike 5 0 - 5 (3311616) nastavnik 16 3 - 13 (3320116) odgojitelj predškolske djece 13 20 + 7 (3412116) zastupnik osiguranja 8 6 - 2 (3414116) organizator putovanja 4 9 + 5 (3414216) ekonomist turizma i ugostiteljstva 3 117 + 114 (3414416) turistički animator 11 8 - 3 (3415116) komercijalist 3 75 + 72 (3415156) voditelj poslovnice prodaje 7 0 - 7 (3419116) ekonomist marketinga 4 7 + 3 (3432116) upravni pravnik 6 20 + 14 (3433316) ekonomist 7 74 + 67 (3474176) artist 4 0 - 4 (3477116) knjižničar 3 2 - 1 (4115114) tajnica 5 27 + 22 (4121184) knjigovoña 8 70 + 62 (4131124) skladištar 13 73 + 60 (4142123) poštar 3 11 + 8 (4190154) administrativni službenik 26 519 + 493 (4211164) blagajnik 11 16 + 5 (4221114) šalterski službenik putničke agencije 14 26 + 12 (4221314) hotelijersko-turistički službenik 3 83 + 80 (4222124) recepcionar 72 134 + 62 (5111114) domaćica zrakoplova 5 2 - 3 (5113114) vodič 5 24 + 19 (5121124) hotelska domaćica 15 9 - 6 (5121142) hotelska sobarica 14 0 - 14 (5122112) pomoćni kuhar 66 162 + 96 (5122123) kuhar 142 243 + 101 (5122135) kuhar, majstor 3 7 + 4 (5123112) pomoćni konobar 59 99 + 40 (5123133) konobar 324 488 + 164 (5123143) barmen 7 13 + 6 (5133132) njegovatelj starijih i nemoćnih osoba 5 27 + 22 (5141133) frizer 10 91 + 81 (5141213) kozmetičar 5 18 + 13 (5141414) maser 10 30 + 20
23
(5142114) pratitelj 9 13 + 4 (5161113) vatrogasac 59 61 + 2 (5169113) čuvar 15 30 + 15 (5169123) vratar 11 25 + 14 (5169133) komunalni redar 6 1 - 5 (5169214) kupališni spasilac 5 1 - 4 (5169312) čuvar objekata i okoliša 8 25 + 17 (5220213) prodavač 156 867 + 711 (5220232) prodavač u kiosku i tržnici 4 19 + 15 (6111243) vinogradar 3 6 + 3 (6112123) vrtlar 9 16 + 7 (7122123) zidar 7 23 + 16 (7124123) tesar 3 5 + 2 (7129332) čuvar ophodar 3 1 - 2 (7136123) vodoinstalater 4 24 + 20 (7136213) instalater grijanja i klimatizacije 3 19 + 16 (7137123) elektroinstalater 4 41 + 37 (7139113) kućni majstor 12 45 + 33 (7143113) dimnjačar 4 0 - 4 (7212133) zavarivač 3 14 + 11 (7214283) brodomonter 3 1 - 2 (7411123) mesar 6 17 + 11 (7412113) pekar 9 10 + 1 (7412132) pekar bureka i pizze 18 10 - 8 (7412213) slastičar 14 36 + 22 (7422123) stolar 3 25 + 22 (8322113) vozač osobnog automobila 3 4 + 1 (8322143) vozač lakog dostavnog vozila 19 79 + 60 (8324113) vozač teretnog vozila 8 111 + 103 (9132111) čistačica 215 439 + 224 (9132121) sobarica 298 268 - 30 (9132211) kuhinjski radnik 154 251 + 97 (9133111) pralja 88 67 - 21 (9142121) perač prozora 3 1 - 2 (9151111) dostavljač 7 30 + 23 (9153131) parkirališni radnik 5 11 + 6 (9162111) čistač ulica 17 15 - 2 (9162131) kupališni radnik 9 11 + 2 (9211121) vrtlarski radnik 18 16 - 2 (9211411) radnik u ekonomskom dvorištu 13 8 - 5 (9211421) poljoprivredni radnik 5 36 + 31 (9212111) šumski radnik 45 55 + 10 (9312151) radnik niskogradnje 9 25 + 16 (9313151) radnik visokogradnje 8 20 + 12 (9320121) radnik u održavanju 18 11 - 7 (9320181) radnik na montaži 6 4 - 2 (9330131) transportni radnik 11 64 + 53 (9330171) hotelski radnik 14 34 + 20 (9330411) skladišni radnik 27 170 + 143 (9330421) trgovački radnik 4 45 + 41 (9911111) radnik bez zanimanja 6 4 - 2
24
Gledano prema rodovima zanimanja u 2009. godini najviše su tražena uslužna i trgovačka zanimanja (37,2%), jednostavna zanimanja (35,9%), inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (7,5%), stručnjaci i znanstvenici (6,8%), uredski i šalterski službenici (6,3%), zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (4,3%), rukovatelji strojevima i vozilima (1,4%), poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari (0,4%) i čelnici, dužnosnici, te direktori (0,2%). Što se samih vrsta zanimanja tiče, iz navedene tabele se vidi da su poslodavci najviše imali potrebu za kuharima, konobarima, kuhinjskim radnicima, čistačicama, sobaricama, prodavačima, praljama itd. Poslodavci nisu zadovoljili potrebu za ovim zanimanjima, odnosno deficitarna zanimanja su: doktor medicine, viša medicinska sestra, sobarica, pralja, radnik u održavanju, profesor i nastavnik matematike, profesor informatike, učitelj tehničke kulture, pekar bureka i pizze, hotelska domaćica, školski defektolog itd.
Problem suficitarnosti kao i općenito velike nezaposlenosti nastojao se ublažiti kroz meñumjesno posredovanje unutar Republike Hrvatske, sezonsko zapošljavanje, pokušaje promjene politike upisa u srednje škole, kao i kroz provedbu Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja kojeg donosi Vlada RH. Suficitarna zanimanja u 2009. godini su: diplomirani ekonomist, diplomirani pravnik, strojarski tehničar, ekonomist turizma i ugostiteljstva, ekonomist, tajnica, knjigovoña, administrativni službenik, hoteljersko-turistički službenik, frizer, prodavač, krojač, skladištar itd.
25
Pokazatelj koja radna mjesta se zatvaraju i otvaraju analitičari metaforički zovu „barometar“. Takav pokazatelj dobijemo oduzimanjem ukupnog broja zaposlenih tijekom nekog razdoblja sa zbrojem novoprijavljenih koji dolaze direktno iz radnog odnosa za vrijeme tog razdoblja. Stoga, prema obrazovnoj strukturi u 2009. godini bilježi se gubitak radnih mjesta u svim kategorijama, a najizraženiji je kod osoba sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine. Zbog velikog broja novoprijavljenih tijekom 2009.g. došlo je do velikog gubitka radnih mjesta i to za 2246 osoba. Tabela 14 Novoprijavljeni iz radnog odnosa i zaposleni s evidencije prema stupnju obrazovanja u
2009.g.
Obilježje Ukupno
Bez završene
škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3.god. I škola za KV i VKV
radnike
SS za zanimanja u trajanju od 4 i više
godina
Gimnazija
Viša škola,
1.stupanj fakulteta i stručni
studij
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
Novoprijavljeni 6226 61 953 2506 1656 200 386 464 Zaposleni 3980 50 513 1598 990 142 301 386 Barometar -2246 -11 -440 -908 -666 -58 -85 -78
Prema dobnoj strukturi najveći negativan barometar imaju mladi u dobi od 25 – 29 godine života i to za 501 osobu. Unatoč tome što ova dobna struktura spada pod ciljanu skupinu za Mjere aktivne politike zapošljavanja, zna se da te osobe ipak imaju veću mogućnost za zaposlenje nego starije osobe u dobi izmeñu 50 i 60 godina. Tabela 15 . Novoprijavljeni iz radnog odnosa i zaposleni s evidencije prema dobnoj strukturi u 2009.g.
Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 NP iz RO 281 1187 1347 987 634 552 517 428 253 40 Zaposleni 212 795 846 567 422 359 340 262 154 23 Barometar -69 -392 -501 -420 -212 -193 -177 -166 -99 -17
Velike šanse za zadržavanje radnog mjesta imaju osobe koje su se zaposlile u djelatnostima: zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (26 osoba još u radnom odnosu na kraju godine), obrazovanju (23 osobe), opskrbi vodom (29 osoba) i električnom energijom 3 osobe više.. U smještajnim djelatnostima, trgovini, prerañivačkoj industriji i grañevinarstvu došlo je do smanjene potrebe za radnicima, pa je vidljiv veliki broj gubitaka radnih mjesta.
4.2. „Barometar“ zapošljavanja s evidencije
26
Tabela 16 . Barometar radnih mjesta prema djelatnostima u 2009.g.
Djelatnost
Novoprijavljeni iz radnog odnosa
Ukupno zaposleni
Barometar radnog mjesta
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 176 156 -20 (B) RUDARSTVO I VAðENJE 35 6 -29 (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 383 175 -208 (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 0 3 +3 (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE 38 67 +29 (F) GRAðEVINARSTVO 404 154 -250 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 1327 699 -628 (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 314 166 -148 (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 2003 1437 -566
(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 48 29 -19 (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 76 45 -31 (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 37 15 -22 (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 178 89 -89 (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 369 252 -117 (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 79 78 -1 (P) OBRAZOVANJE 182 205 +23 (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 88 114 +26 (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 103 82 -21 (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 329 201 -128 (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA 57 7 -50 UKUPNO 6226 3980 -2246
27
Stopa zapošljavanja je odnos broja zaposlenih i broja nezaposlenih uvećan za broj novoprijavljenih osoba. Da bismo izračunali stopu zapošljavanja za cijelu 2009. godinu potrebni su nam podaci o broju nezaposlenih na dan 31.12.2008. g., ukupan broj zaposlenih tijekom 2009., te ukupan broj novoprijavljenih tijekom 2009.g. (Tabela 17) Tabela 17 . Stopa zapošljavanja s evidencije u 2009.g.
Obilježje UKUPNO
Nezaposleni 31.12.2008. 6496 Novoprijavljeni u 2009. 8075 Zaposleni u 2009. 3980 STOPA 2009. 27,3 %
Prema tome, stopa evidentirane zaposlenosti u 2009.g. je bila 27,3%, što je za 4,8 postotna boda manje nego u 2008.g. Prema obrazovnoj strukturi u 2009.g. najveću stopu zapošljavanja (35,2%) bilježe osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, a najmanju osobe sa završenom osnovnom školom (22,5%). Rast postotnih bodova u odnosu na 2008.g. imale su osobe bez završene škole, prema tome radi se o jednostavnim poslovima. Tabela 18 . Stopa zapošljavanja s evidencije prema obrazovanju 2009.g.
Obilježje Ukupno
Bez završene
škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3.god. I škola za KV i VKV
radnike
SS za zanimanja u trajanju od 4 i više
godina
Gimnazija
Viša škola,
1.stupanj fakulteta i stručni
studij
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
Stopa % 2009. 27,3 24,9 22,5 27,4 26,6 25,4 33,6 35,2 Stopa % 2008. 32,1 19,0 27,3 32,2 32,4 28,3 38,8 39,9 Promjena % - 4,8 + 5,9 - 4,8 - 4,8 - 5,8 - 2,9 - 5,2 - 4,7
4.3. Stopa zapošljavanja s evidencije
28
Prema statističkim podacima Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje sezonsko zapošljavanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je najčešće zastupljeno u djelatnostima trgovine, te smještaja i usluživanja hrane.
U posljednjih 5 godina broj zaposlenih sezonaca na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije se konstantno povećavao, dok prvi pad zabilježen je u 2007. godini gdje se nastavio sve do kraja 2009. godine. Od Ispostava rast u 2009.g. bilježi Dubrovnik. Tabela 19 . Sezonsko zapošljavanje u posljednjih 5 godina po ispostavama
Ispostava 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Dubrovnik 1141 1089 1076 909 948 Korčula 821 846 782 826 699 Lastovo 32 41 40 40 38 Metković 144 175 222 251 249 Ploče 209 296 301 234 218 Ukupno 2347 2429 2421 2260 2152
Ukupan broj sezonaca u 2009. godini je bio 2152 što je za 4,8% manje nego prethodne godine kad ih je bilo 2260. Tabela 20 Zapošljavanje sezonske radne snage po mjesecima u 2009. i 2008. g.
Mjesec
Godina 2009.
Godina 2008.
Indeks 2009./2008.
Siječanj 8 28 28,6 Veljača 8 44 18,2 Ožujak 83 130 63,8 Travanj 393 553 71,1 Svibanj 581 567 102,5 Lipanj 602 512 117,6 Srpanj 279 239 116,7
Kolovoz 69 53 130,2 Rujan 30 55 54,5
Listopad 72 51 141,2 Studeni 11 17 64,7 Prosinac 16 11 145,5
UKUPNO 2152 2260 95,2
4.4. Sezonsko zapošljavanje
29
Iz tabele se vidi da je najveća zaposlenost sezonaca tijekom 2009.g. bila u mjesecu lipnju, zatim slijede svibanj i travanj. Zaključuje se da je turistička sezona počela kasnije i trajala mnogo kraće nego prijašnjih godina. Tabela 21 Broj zaposlenih sezonaca u 2009. i 2008. godini po ispostavama
Godina Ukupno Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče 2009. 2152 948 699 38 249 218 2008. 2260 909 826 40 251 234
Pad /\/ Rast -108 +39 -127 -2 -2 -16 Značajniji pad broja zaposlenih sezonaca je zabilježen u Ispostavi Korčula od 15,4%, a povećanje bilježi Dubrovnik za 39 više zaposlenih osoba ili 4,3%.
30
Tijekom 2009. godine dio nezaposlenih osoba iz evidencije Područne službe Dubrovnik ostvarilo je različita prava s temelja materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Meñu prava nezaposlenih ubrajamo: novčanu naknadu, mirovinsko i invalidsko osiguranje, novčanu pomoć, naknadu troška za vrijeme obrazovanja, te jednokratnu novčanu naknadu, te naknadu putnih i selidbenih troškova. Novčanu naknadu, kao najznačajniji oblik materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju siječanj - prosinac 2009. godine koristilo je prosječno mjesečno 1864 osoba, što je za 8,6% više nego u 2008. godini, kad je prosječan broj korisnika bio 1717. Udio korisnika novčane naknade u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti 2009. godine je bio 27,9%. Prikaz 2 Korisnici novčane naknade u 2009. i 2008. godini po ispostavama na području Dubrovačko-
neretvanske županije
16244063207891717Prosjek2008.
15744973359161864Prosjek2009.
96,9102,0116,7104,7116,1108,6Indeks
PločeMetkovićLastovoKorčulaDbkDNŽ
Prateći kretanje ukupnog broja korisnika novčane naknade po mjesecima u 2009. godini, evidentno je najviše korisnika bilo u mjesecu prosincu, a najmanje u mjesecu lipnju. Iznimke se javljaju u ispostavama koje možemo uočiti u tabeli, gdje vrijednosti obojene crvenom bojom označavaju maksimalni broj, a one obojene zelenom bojom pokazuju minimalan broj korisnika novčane naknade.
5. MATERIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA U 2009. GODINI
31
Tabela 22 Korisnici novčane naknade tijekom 2009. godine po ispostavama na području Dubrovačko-neretvanske županije
Mjesec Ukupno Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče
Siječanj 2031 1053 361 8 438 171 Veljača 2067 1061 388 8 437 173 Ožujak 2016 998 359 9 464 186 Travanj 1843 897 330 5 446 165 Svibanj 1591 735 303 3 403 147 Lipanj 1486 688 270 3 389 136 Srpanj 1533 697 260 4 420 152 Kolovoz 1525 701 250 5 439 130 Rujan 1631 743 262 3 483 140 Listopad 1876 903 330 9 473 161 Studeni 2342 1217 450 15 489 171 Prosinac 2425 1293 460 11 511 150 Prosjek 1864 916 335 7 449 157
Udio % 100,0 49,1 18,0 0,4 24,1 8,4
32
U 2009. godini započeo je novi ciklus aktivnih mjera zapošljavanja u Republici Hrvatskoj na temelju Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja (Joint Assessment of the Employment Policy Priorities of the Republic of Croatia – JAP) koji je prihvatila Vlada Republike Hrvatske. Mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja i sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja. Mjere HZZ-a su:
1. Mjere koje se smatraju potporama za zapošljavanje
Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža
Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba
- iz evidencije nezaposlenih Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina
- koje su u otkaznom roku
- iz evidencije nezaposlenih Sufinanciranje posebnih skupina nezaposlenih osoba
- koje su u otkaznom roku
2. Mjere koje se smatraju potporama za usavršavanje
- zaposlenih osoba iznad 50 godina u cilju zadržavanja radnog
mjesta
- novozaposlenih na poslovima za koje na tržištu rada nema
kvalificirane radne snage Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca
- zaposlenih u uvjetima uvoñenja novih tehnologija, viših
standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca
6. REALIZACIJA GPPZ-a ZA 2009. GODINU
33
3. Mjere koje se ne smatraju državnim potporama - mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem
povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba
- nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada
Obrazovanje za tržište rada - isplata novčane pomoći za vrijeme stručnog osposobljavanja
mladih kvalificiranih osoba bez zasnivanja radnog odnosa
Javni radovi - iz evidencije nezaposlenih
Što je HZZ - Područna služba Dubrovnik postigla u 2009.?
34
Tijekom razdoblja od siječnja do kraja prosinca 2009. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnoj službi Dubrovnik, prosječan broj nezaposlenih je bio 6686 što je za 9,4% više od prosjeka 2008.g.
Gledajući kretanje od davne 1991. godine pa do kraja 2009. godine, trend prosječne nezaposlenosti je bio u usponu do 2002 g., dok posljednjih godina je u stalnom padu, a u ovoj recesijskoj godini je počeo rasti. Možemo reći da je 2009. godine prosječna nezaposlenost na razini 1991. godine.
Računajući prosječan broj nezaposlenih prema obrazovnoj strukturi u 2009. g. s najvećim udjelom od 39,2% su nezaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, nadalje 25,9% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, zatim 16,8% osoba s završenom osnovnom školom, te 6,3% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom i 5,7% osoba sa završenom višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem.
Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu nezaposlenih čine osobe od 50 do 54 godine starosti kad ih je u 2009. godini prosječno bilo 1003 ili 12,7% nakon kojih slijede mladi izmeñu 25 i 29 godina starosti, prosječno njih 929 ili 11,8%.
Tijekom cijele 2009. godine iz evidencije nezaposlenih Područne službe Dubrovnik ukupno je zaposleno 3980 osoba, što je za 4,5% manje nego 2008. godine. Prosječno su se mjesečno zapošljavale 332 osobe.
Prema NKD 2007. godine, najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (36,1%), trgovine (17,6%), te administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (6,3%).
U razdoblju I. do XII. 2009. godine poslodavci iz svih oblika vlasništva tražili su ukupno 2733 radnika, što je za 34,6% manje nego u 2008. godini. Traženo na neodreñeno vrijeme je bilo 431, na odreñeno 2296, od toga na sezonskim poslovima 1418, te na honorarnim poslovima 6.
Novčanu naknadu, kao najznačajniji oblik materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju siječanj - prosinac 2009. godine koristilo je prosječno mjesečno 1864 osoba, što je za 8,6% više nego u 2008. godini, kad je prosječan broj korisnika bio 1717 osoba.
Zaključimo, na našem tržištu rada nailazimo s jedne strane na manjak radnih mjesta i značajnu nezaposlenost, a s druge strane na nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima. Istodobno, mladi ljudi teško nalaze odgovarajući posao na neodreñeno vrijeme, a postoji i mnogo obeshrabrenih i slabo motiviranih koji su dugotrajno nezaposleni, izašli iz aktivnosti zbog raznih razloga, iako su registrirani na evidenciji nezaposlenih. Hrvatski zavod za zapošljavanje i svi drugi relevantni čimbenici na tržištu rada kroz sustav „cjeloživotnog učenja“ i drugi načini trebaju raditi na motivaciji dugotrajno nezaposlenih starijih osoba kako bi se iste što prije ponovo uključile u svijet rada.
7. ZAKLJUČAK
35
36
TA
BE
LA
1
Kre
tanj
e br
oja
neza
posl
enih
pre
ma
stup
nju
obra
zova
nja
na p
odru
čju
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ske
župa
nije
tije
kom
200
9.g.
MJESEC
UK
UP
NO
B
ez
ško
le i
n
eza
vrš
en
a o
sno
vna
šk
ola
O
sn
ovn
a š
ko
la
SŠ
za
zan
ima
nja
d
o 3
go
d.
i šk
ola
za
KV
i V
KV
ra
dn
ike
SŠ
za
za
nim
an
ja
u t
aja
nju
od
4 i
vi
še
go
din
a
Gim
na
zija
P
rvi
stu
pan
j fa
kult
eta
, s
tru
čni
stu
dij
i v
iša
šk
ola
Fa
ku
lte
ti,
ak
ad
emij
e,
ma
gis
teri
j,
do
kto
rat
I.
7.03
8 13
2 1.
162
2.86
3 1.
750
290
392
449
II.
7.39
4 13
6 1.
190
3.02
6 1.
868
304
408
462
III.
7.
487
136
1.18
9 3.
084
1.89
3 30
5 40
4 47
6
IV.
7.09
0 13
2 1.
119
2.91
4 1.
806
291
378
450
V.
6.47
5 11
5 1.
053
2.61
4 1.
641
274
362
416
VI.
5.79
2 10
6 96
5 2.
286
1.49
2 25
2 33
5 35
6
VII
. 5.
501
133
968
2.05
9 1.
420
243
338
340
VII
I.
5.49
8 13
3 94
8 2.
038
1.44
7 23
5 34
4 35
3
IX.
5.90
4 13
1 1.
062
2.17
0 1.
590
249
346
356
X.
6.64
7 13
2 1.
153
2.50
0 1.
781
277
397
407
XI.
7.50
2 14
2 1.
316
2.86
0 1.
987
308
430
459
XII
. 7.
900
147
1.37
8 3.
020
2.07
9 31
9 45
9 49
8
∅ ∅∅∅
6.6
86
131
1.
125
2
.62
0
1.7
30
2
79
3
83
4
19
% %%%
100
,0
2,0
1
6,8
3
9,2
25
,9
4,2
5
,7
6,3
37
TA
BE
LA
2
Bro
j nez
apos
leni
h pr
ema
grad
u il
i opć
ini s
tano
vanj
a od
sij
ečnj
a do
kra
ja p
rosi
nca
2009
.g.
G
rad
ili
op
ćin
a
Sij
eč
an
j V
elj
ač
a
Ožu
jak
T
rava
nj
Svi
ban
j L
ipa
nj
Srp
an
j K
olo
voz
Ru
jan
L
isto
pa
d
Stu
de
ni
Pro
sin
ac
BL
AT
O
257
266
264
255
256
237
210
197
194
208
214
222
DU
BR
OV
NIK
2.
040
2.17
0 2.
192
2.01
5 1.
795
1.66
9 1.
632
1.66
5 1.
741
1.93
6 2.
298
2.40
8 K
ON
AV
LE
51
4 54
0 53
0 43
9 32
6 29
3 29
0 29
7 30
4 39
1 50
0 56
6 K
OR
ČU
LA
43
0 45
3 45
1 42
9 35
9 26
5 18
3 16
6 22
0 34
4 41
7 44
7 K
UL
A N
OR
INS
KA
11
4 12
1 13
1 13
2 12
8 12
0 11
8 12
4 12
8 13
3 13
9 15
0 L
AS
TO
VO
59
61
59
60
54
39
35
28
27
42
57
52
M
ET
KO
VIĆ
1.
068
1.09
7 1.
131
1.13
1 1.
110
1.08
7 1.
113
1.15
5 1.
208
1.22
6 1.
266
1.31
0 M
LJE
T
42
48
49
40
34
26
27
25
27
41
44
49
OP
UZ
EN
25
3 25
0 25
8 25
3 23
8 23
2 23
0 23
1 24
8 24
9 25
9 27
2 O
RE
BIĆ
22
3 23
5 23
1 21
3 18
0 10
7 61
60
11
6 16
6 22
2 25
3 P
LO
ČE
69
6 73
2 74
8 72
4 70
5 61
2 59
2 56
4 61
7 67
5 67
3 68
1 P
OJE
ZE
RJE
40
38
39
41
33
28
26
19
27
32
34
40
S
LIV
NO
95
97
98
98
95
81
79
84
92
10
0 10
5 10
5 S
MO
KV
ICA
63
68
63
63
58
49
37
36
36
48
53
53
S
TO
N
169
176
175
167
156
143
130
128
136
161
169
178
VE
LA
LU
KA
26
8 28
4 29
1 28
7 28
5 25
0 22
0 20
2 23
0 26
2 30
4 32
6 Z
AŽ
AB
LJE
56
59
62
58
56
55
55
60
58
57
54
63
D
UB
RO
VA
ČK
O P
RIM
OR
JE
88
89
91
94
79
65
65
64
69
79
86
90
JA
NJI
NA
37
39
41
41
40
38
33
32
33
34
33
32
L
UM
BA
RD
A
105
112
114
115
103
59
46
39
56
84
107
113
TR
PA
NJ
37
40
39
39
34
22
13
13
22
26
32
33
ŽU
PA
DU
BR
OV
AČ
KA
37
2 40
8 41
9 38
6 34
4 30
9 30
0 30
2 30
9 35
1 43
5 45
6
38
TA
BE
LA
3
Baz
ni i
veri
žni i
ndek
si n
ezap
osle
nost
i po
ispo
stav
ama
BA
ZN
I IN
DE
KS
I V
ER
IŽN
I IN
DE
KS
I
ISP
OS
TA
VA
XII. 2009. / XII. 2008.
XII. 2009. / XI. 2009.
XII. 2009. / Ø 2008.
Siječanj 2009.
Veljača 2009.
Ožujak 2009.
Travanj 2009.
Svibanj 2009.
Lipanj 2009.
Srpanj 2009.
Kolovoz 2009.
Rujan 2009.
Listopad 2009.
Studeni 2009.
Prosinac 2009.
DU
BR
OV
NIK
12
6,3
106,
0 13
8,8
109,
4 10
6,3
100,
8 91
,0
87,1
91
,7
97,4
10
1,5
104,
2 11
4,1
119,
1 10
6,0
KO
RČ
ULA
11
2,8
107,
3 13
5,5
107,
7 10
5,4
99,7
96
,4
91,0
77
,6
77,8
92
,6
122,
8 13
0,2
118,
5 10
7,3
LAS
TO
VO
86
,7
91,2
10
8,3
98,3
10
3,4
96,7
10
1,7
90,0
72
,2
89,7
80
,0
96,4
15
5,6
135,
7 91
,2
ME
TK
OV
IĆ
125,
8 10
4,5
116,
6 10
5,5
102,
2 10
3,4
99,7
96
,9
96,6
10
1,1
103,
2 10
5,2
102,
0 10
3,3
104,
5 P
LOČ
E
110,
0 10
1,2
111,
7 11
2,6
105,
2 10
2,2
96,8
97
,4
86,8
96
,7
95,3
10
9,4
109,
2 99
,7
101,
2
UK
UP
NO
12
1,6
105,
3 12
9,3
108,
3 10
5,1
101,
3 94
,7
91,3
89
,5
95,0
99
,9
107,
4 11
2,6
112,
9 10
5,3
39
TA
BE
LA
4
Kre
tanj
e br
oja
novo
prij
avlj
enih
oso
ba p
rem
a st
upnj
u ob
razo
vanj
a na
pod
ručj
u D
ubro
vačk
o-ne
retv
ansk
e žu
pani
je ti
jeko
m 2
009.
g.
MJESEC
UK
UP
NO
B
ez
ško
le i
n
eza
vrš
en
a o
sno
vna
šk
ola
O
sn
ovn
a š
ko
la
SŠ
za
za
nim
an
ja d
o 3
g
od
. i
ško
la z
a
KV
i V
KV
ra
dn
ike
SŠ
za
za
nim
anja
u
taja
nju
od
4 i
viš
e g
od
ina
Gim
na
zija
Prv
i s
tup
anj
fak
ult
eta
, s
tru
čn
i s
tud
ij i
viša
ško
la
Fa
ku
lte
ti,
ak
ad
emij
e,
ma
gis
teri
j,
do
kto
rat
I.
865
11
136
323
240
22
54
79
II.
641
6 72
27
0 17
8 27
39
49
III.
52
0 5
76
213
124
13
32
57
IV.
380
5 54
14
0 10
2 13
23
43
V.
313
0
47
121
80
12
28
25
VI.
319
4 46
10
7 86
15
29
32
VII
. 53
8 3
75
202
132
17
57
52
VII
I.
396
4 45
13
7 12
5 17
26
42
IX.
804
5 12
8 31
5 23
5 24
37
60
X.
1.20
7 10
17
4 49
0 31
4 46
84
89
XI.
1.29
6 15
23
0 51
7 32
4 46
68
96
XII
. 79
6 8
123
315
208
23
54
65
∑
80
75
7
6
12
06
3
150
2
148
2
75
5
31
6
89
∅ ∅∅∅
673
7
101
26
3
17
9
23
44
57
% %%%
100
,0
0,9
1
4,9
3
9,0
26
,6
3,4
6
,6
8,5
40
TA
BE
LA
5
Kre
tanj
e br
oja
zapo
slen
ih o
soba
pre
ma
stup
nju
obra
zova
nja
na p
odru
čju
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ske
župa
nije
tije
kom
200
9.g.
MJESEC
UK
UP
NO
B
ez
ško
le i
n
eza
vrš
en
a
os
no
vna
šk
ola
O
sn
ovn
a š
ko
la
SŠ
za
za
nim
an
ja
do
3 g
od
. i
šk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
za
za
nim
an
ja
u t
aja
nju
od
4 i
vi
še
go
din
a
Gim
na
zija
Prv
i st
up
an
j fa
ku
lte
ta,
str
uč
ni
stu
dij
i vi
ša
šk
ola
Fa
ku
ltet
i,
ak
ad
emij
e,
ma
gis
teri
j,
do
kto
rat
I.
131
2 11
44
23
11
15
25
II.
155
1 18
49
34
9
18
26
III.
23
6 4
31
86
58
7 23
27
IV.
577
5 78
23
7 14
6 17
39
55
V.
746
14
90
336
193
23
40
50
VI.
76
3 9
106
324
196
29
41
58
VII
. 42
0 5
56
181
103
11
35
29
VII
I. 16
9 2
22
64
44
6 13
18
IX.
185
2 25
64
35
3
24
32
X.
210
4 36
68
54
9
19
20
XI.
23
1 1
24
87
59
10
21
29
XII
. 15
7 1
16
58
45
7 13
17
∑
398
0
50
5
13
15
98
9
90
1
42
3
01
3
86
∅ ∅∅∅
33
2 4
4
3
13
3 8
3
12
2
5
32
% %%%
100
,0
1,3
1
2,9
4
0,2
2
4,9
3,
6
7,6
9,
7
41
TA
BE
LA
6
Kre
tanj
e br
oja
zapo
slen
ih o
soba
pre
ma
dobn
oj s
truk
turi
na
podr
učju
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ske
župa
nije
tije
kom
200
9.g.
Mje
se
c
U K
U P
N O
15
-19
20-2
4 25
-29
30-3
4 35
-39
40-4
4 45
-49
50-5
4 55
-59
60-6
4 I.
13
1 12
25
30
25
7
6 9
9 7
1 II.
15
5 6
36
43
24
21
9 8
4 3
1 II
I.
236
11
46
52
39
23
21
15
14
12
3 IV
. 57
7 18
10
2 13
5 78
57
58
56
48
25
0
V
. 74
6 36
14
6 14
2 10
0 83
69
68
62
36
4
VI.
763
35
161
144
112
83
66
71
51
35
5 V
II.
420
31
77
83
52
50
43
43
26
11
4 V
III.
16
9 9
28
38
24
21
17
10
14
7 1
IX.
185
9 24
47
31
18
24
14
11
5
2 X
. 21
0 17
50
49
26
19
16
16
10
6
1 X
I. 23
1 13
61
47
34
26
16
18
9
6 1
XII
. 15
7 15
39
36
22
14
14
12
4
1 0
Σ ΣΣΣ
3980
21
2
795
84
6
567
42
2
359
34
0
262
15
4
23
Ø
332
18
66
71
47
35
30
28
22
13
2
% %%%
100,
0 5,
1 20
,0
21,3
14
,2
10,6
9,
0 8,
5 6,
6 3,
9 0,
6
42
TA
BE
LA
7
Tra
ženi
rad
nici
pre
ma
rodu
zan
iman
ja n
a po
druč
ju D
ubro
vačk
o-ne
retv
ansk
e žu
pani
je ti
jeko
m 2
009.
i 20
08.g
.
Ro
d z
anim
an
ja
Uk
up
no
2
009
. N
eo
dre
ñe
no
vr
ijem
e
Od
reñ
en
o
vrij
em
e
Uk
up
no
2
00
8.
Ne
od
reñ
en
o
vrij
em
e
Od
reñ
en
o
vrij
eme
In
de
ks
Σ
2
00
9./2
008
.
(1)
Čel
nic
i, d
užn
osni
ci,
dire
ktor
i 5
4 1
9 3
6 55
,6
(2)
Str
učn
jaci
i zn
anst
veni
ci
216
101
115
214
98
113
10
0,9
(3)
Inže
njer
i, te
hni
čari
i sr
odna
zan
iman
ja
225
88
137
293
110
182
76,8
(4)
Ure
dski
i ša
lter
ski
slu
žben
ici
170
16
154
330
57
273
51,5
(5)
Usl
užn
a i t
rgov
acka
za
nim
anja
95
4 10
3 85
1 1.
662
154
1.50
8 57
,4
(6)
Pol
jop
rivr
edn
ici,
lovn
o-u
zgoj
ni,
šum
arsk
i ra
dni
ci i
rib
ari
13
2 11
23
2
21
56,5
(7)
Zan
iman
ja u
ob
rtu
i po
jedi
načn
oj p
roiz
vod
nji
12
4 53
71
19
6 65
13
1 63
,3
(8)
Ru
kova
telj
i st
roje
vim
a, v
ozil
ima
42
10
32
141
50
91
29,8
(9)
Jed
nost
avn
a za
nim
anja
98
4 54
93
0 1.
312
87
1.22
5 75
,0
UK
UP
NO
2.
733
431
2.30
2 4.
180
626
3554
65
,4
