zaGreb 2015. - HZZ

hrvatski zavod za zapošljavanje

Godina Xvii.broj

2

zaGreb2015.

nakladnik:

hrvatski zavod za zapošljavanje

radnička cesta 1, zagrebtelefon - centrala: (01) 612 60 00

telefon - uredništvo: (01) 612 60 90telefax: (01) 612 60 38

elektronska pošta: [email protected] stranice: http://www.hzz.hr/

za nakladnika:

ankica paun jarallahravnateljica hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Urednik:

darko oračić

Grafička priprema:

Intergrafika TTŽ d.o.o.bistranska 19, zagreb

izlazi četiri puta godišnje

issn 1849-3386

sadržaj

Neki podaci o tržištu rada u zemljama EU, s posebnim osvrtom na Hrvatsku ................................................. 5

Sastav stanovništva i nesamostalne zaposlenosti u zemljama EU prema razini obrazovanja ................................... 20

Gospodarska kretanja u zemljama EU prema nekim djelatnostima ......................................................... 26

Struktura proizvodnje u zemljama EU prema djelatnosti ........... 29

1.

2.

3.

4.

5

Neki podaci o tržištu rada u zemljama EU, s posebnim osvrtom na Hrvatsku

Tablica 1.1

Stopa nezaposlenostii njezina promjena

1.1 Stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti jedan je od glavnih pokazatelja stanja na tržištu rada. Ona se izračunava kao udio nezaposlenih u radnoj snazi, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Sljedeća tablica prikazuje Eurostatove podatke o stopi nezaposlenosti u zemljama Europske unije u 2013. i 2014. godini. Eurostat objavljuje podatke dobivene anketom radne snage u državama članicama na temelju jedinstvene metodologije.

Zemlja Stopa nezaposlenosti (%) Promjena (p. b.)Godina 2013. 2014.

Austrija 5,4 5,6 0,2Belgija 8,4 8,5 0,1Bugarska 13,0 11,4 -1,6Cipar 15,9 16,1 0,2Češka 7,0 6,1 -0,9Danska 7,0 6,6 -0,4Estonija 8,6 7,4 -1,2Finska 8,2 8,7 0,5Francuska 10,3 10,3 0,0Grčka 27,5 26,5 -1,0Hrvatska 17,3 17,3 0,0Irska 13,1 11,3 -1,8Italija 12,1 12,7 0,6Latvija 11,9 10,8 -1,1Litva 11,8 10,7 -1,1Luksemburg 5,9 5,9 0,0Mađarska 10,2 7,7 -2,5Malta 6,4 5,9 -0,5Nizozemska 7,3 7,4 0,1Njemačka 5,2 5,0 -0,2Poljska 10,3 9,0 -1,3Portugal 16,4 14,1 -2,3Rumunjska 7,1 6,8 -0,3Slovačka 14,2 13,2 -1,0Slovenija 10,1 9,7 -0,4Španjolska 26,1 24,5 -1,6Švedska 8,0 7,9 -0,1Ujedinjeno Kraljevstvo 7,6 6,1 -1,5

Izvor: Eurostat.

Iz tablice je vidljivo da su najveću stopu nezaposlenosti u 2014. godini imale Grčka i Španjolska, a najmanju Njemačka i Austrija. Hrvatska se po visini stope nezaposlenosti nalazila na trećem mjestu poslije Španjolske. U tablici je također prikazana i promjena stope nezaposlenosti izražena u postotnim bodovima. Najveće povećanje stope nezaposlenosti zabilježeno je u Italiji i Finskoj, a najznačajnije smanjenje u Mađarskoj i Portugalu. Prema navedenim podacima, u Hrvatskoj se stopa nezaposlenosti nije promijenila.

6

Tablica 1.2.1

Broj nezaposlenihi njegova promjena

1.2 Broj nezaposlenih i zaposlenih

U sljedećoj tablici prikazan je broj nezaposlenih i njegova promjena. Riječ je o procjeni prosječnog broja na temelju ankete radne snage. Najznačajnije postotno smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, a najveće povećanje u Austriji i Finskoj. Prema navedenom podatku, u Hrvatskoj se u 2014. godini broj nezaposlenih povećao 2,8 posto.

Zemlja Broj nezaposlenih (tisuće) Promjena (%)Godina 2013. 2014.

Austrija 231 245 6,1Belgija 417 423 1,4Bugarska 436 385 -11,7Cipar 69 70 1,4Češka 370 324 -12,4Danska 202 191 -5,4Estonija 59 50 -15,3Finska 219 232 5,9Francuska 3.010 3.015 0,2Grčka 1.330 1.274 -4,2Hrvatska 318 327 2,8Irska 282 243 -13,8Italija 3.069 3.236 5,4Latvija 120 108 -10,0Litva 172 158 -8,1Luksemburg 15 15 0,0Mađarska 441 343 -22,2Malta 12 11 -8,3Nizozemska 647 660 2,0Njemačka 2.182 2.090 -4,2Poljska 1.793 1.567 -12,6Portugal 855 729 -14,7Rumunjska 653 629 -3,7Slovačka 386 359 -7,0Slovenija 102 98 -3,9Španjolska 6.051 5.610 -7,3Švedska 411 411 0,0Ujedinjeno Kraljevstvo 2.441 1.995 -18,3

Izvor: Eurostat.

Sljedeća tablica sadrži podatke o broju zaposlenih i njegovoj promjeni. Najznačajnije povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u Mađarskoj i na Malti, a najveće smanjenje u Latviji i na Cipru. Podatak za Hrvatsku pokazuje povećanje broja zaposlenih, i to u visini od 2,7 posto koja ju stavlja u vrh tablice, odmah iza Luksemburga.

Podaci za Hrvatsku, dakle, pokazuju i povećanje broja nezaposlenih i povećanje broja zaposlenih u 2014. godini, i to u gotovo jednakom postotku, tako da se stopa nezaposlenosti nije promijenila. Premda je i u nekim drugim zemljama, poput Austrije, Belgije i Italije, zabilježeno povećanje i broja zaposlenih i broja nezaposlenih, takva pojava nije uobičajena i stoga je navedene podatke potrebno preispitati.

7

Tablica 1.2.2

Broj zaposlenihi njegova promjena

Slika 1.2

Odnos izmeđupromjene brojazaposlenihi nezaposlenih

Zemlja Broj zaposlenih (tisuće) Promjena (%)Godina 2013. 2014.

Austrija 4.104,7 4.112,7 0,2Belgija 4.530,3 4.543,5 0,3Bugarska 2.934,9 2.981,4 1,6Cipar 365,1 362,7 -0,7Češka 4.937,1 4.974,3 0,8Danska 2.687,6 2.714,1 1,0Estonija 621,3 624,8 0,6Finska 2.456,7 2.447,2 -0,4Francuska 25.749,4 25.769,4 0,1Grčka 3.513,2 3.536,2 0,7Hrvatska 1.524,0 1.565,7 2,7Irska 1.881,2 1.913,9 1,7Italija 22.190,5 22.278,9 0,4Latvija 893,9 884,6 -1,0Litva 1.292,8 1.319,0 2,0Luksemburg 238,7 245,6 2,9Mađarska 3.892,8 4.100,8 5,3Malta 175,9 181,3 3,1Nizozemska 8.364,8 8.318,1 -0,6Njemačka 39.531,4 39.879,1 0,9Poljska 15.568,0 15.861,5 1,9Portugal 4.429,4 4.499,5 1,6Rumunjska 8.549,1 8.613,7 0,8Slovačka 2.329,2 2.363,1 1,5Slovenija 905,9 916,8 1,2Španjolska 17.139,0 17.344,2 1,2Švedska 4.704,5 4.772,1 1,4Ujedinjeno Kraljevstvo 29.952,5 30.641,8 2,3

Izvor: Eurostat.

Odnos između postotne promjene broja zaposlenih i postotne promjene broja nezaposlenih prikazan je na sljedećoj slici. Ona potvrđuje da istodobna pojava značajnog povećanja i zaposlenosti i nezaposlenosti nije uobičajena.

Izvor: Eurostat.

8

Tablica 1.3

Broj zaposlenihu Hrvatskoj

prema djelatnostii njegova promjena

1.3 Broj zaposlenih u Hrvatskoj prema djelatnosti

Kao što je prethodno zaključeno, podatke o promjeni zaposlenosti u Hrvatskoj potrebno je podrobno preispitati. Stoga su u sljedećoj tablici prikazani podaci dobiveni anketom radne snage o broju zaposlenih u Hrvatskoj u 2013. i 2014. godini prema djelatnosti. Podaci pokazuju veoma velike promjene broja zaposlenih u nekim djelatnostima. Osobito je uočljivo veliko povećanje broja zaposlenih u djelatnostima javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja te obrazovanja. Prema navedenim podacima, broj zaposlenih u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju povećao se 12,2 posto, a u obrazovanju čak 16,7 posto. Ako se uzmu zajedno djelatnosti javne uprave, obrane, obveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, podaci dobiveni anketom radne snage pokazuju da se broj zaposlenih u njima povećao za 33,3 tisuće. Nasuprot tome, konačni podaci Državnog zavod za statistiku o registriranoj zaposlenosti pokazuju da se broj zaposlenih u navedenim djelatnostima smanjio za 5.724 osobe.

Djelatnost (skraćen naziv) Broj zaposlenih (tisuće) Promjena (%)Godina 2013. 2014.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 164,2 148,7 -9,4Rudarstvo i vađenje 8,2 8,0 -2,4Prerađivačka industrija 261,3 268,5 2,8Opskrba električnom energijom i dr. 14,7 15,9 8,2Opskrba vodom i dr. 28,0 25,2 -10,0Građevinarstvo 108,3 104,1 -3,9Trgovina na veliko i na malo 208,7 215,2 3,1Prijevoz i skladištenje 98,4 114,8 16,7Usluge smještaja i posluživanja 94,0 95,5 1,6Informacije i komunikacije 36,5 42,0 15,1Financijske djelatnosti 39,5 36,8 -6,8Poslovanje nekretninama 4,0 5,6 40,0Stručne, znanstvene i tehničke dj. 62,8 57,1 -9,1Administrativne i pomoćne usluge 29,5 34,9 18,3Javna uprava i obrana; soc. osig. 97,6 109,5 12,2Obrazovanje 101,0 117,9 16,7Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 101,9 106,4 4,4Umjetnost, zabava i rekreacija 25,4 24,0 -5,5Ostale uslužne djelatnosti 33,6 30,3 -9,8Djelatnosti kućanstava 2,6 1,1 -57,7Djelat. izvanteritorijalnih org. 1,9 1,2 -36,8Bez odgovora 1,8 3,1 72,2

Izvor: Eurostat.

Spomenuta neusklađenost podataka o promjeni zaposlenosti dobivenih anketom radne snage s podacima o promjeni registrirane zaposlenosti vjerojatno proizlazi iz izmjene okvira za uzorkovanje u anketi radne snage do kojeg je došlo u 2014. godini. Naime, tada su kao okvir za uzorkovanje uzeti rezultati popisa stanovništva provedenog 2011. godine. Podaci ankete radne snage iz prethodnih godina, uključujući i one iz 2013. godine, zatim su revidirani,1 ali izgleda da taj postupak nije u potpunosti uklonio razlike koje onemogućuju usporedbu. Podaci ankete radne snage za 2013. i 2014. godinu, dakle, vjerojatno nisu međusobno usporedivi.

1 Državni zavod za statistiku, „Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj 2007. – 2013.”, priopćenje od 23. prosinca 2014.

9

Tablica 1.4

Stopa nezaposlenostimlade radne snagei udio nezaposlenihu mladom stanovništvu

1.4 Nezaposlenost mladih

Kao pokazatelji nezaposlenosti mladih obično se koriste dva indikatora: stopa nezaposlenosti mlade radne snage i udio nezaposlenih u mladom stanovništvu. Budući da je stopa nezaposlenosti udio nezaposlenih u radnoj snazi te da relativno mali broj mladih sudjeluje u radnoj snazi zbog školovanja, stopa nezaposlenosti mlade radne snage puno je veća od udjela nezaposlenih u mladom stanovništvu. To pokazuju podaci u sljedećoj tablici. U mnogim je zemljama stopa nezaposlenosti tri puta veća od udjela nezaposlenih u mladom stanovništvu. Tako je, na primjer, stopa nezaposlenosti mlade radne snage 2014. godine u Grčkoj iznosila 52,4 posto, dok je udio nezaposlenih u mladom stanovništvu iznosio 14,7 posto. Stoga je neispravno govoriti kako je u Grčkoj preko 50 posto mladih nezaposleno.

ZemljaPokazatelj nezaposlenosti mladih (%)

Stopa nezaposlenosti

Udio nezaposlenihu stanovništvu

Austrija 10,3 6,0Belgija 23,2 7,0Bugarska 23,8 6,5Cipar 35,9 14,5Češka 15,9 5,1Danska 12,6 7,8Estonija 15,0 5,9Finska 20,5 10,7Francuska 24,1 8,5Grčka 52,4 14,7Hrvatska 45,5 15,3Irska 23,9 8,9Italija 42,7 11,6Latvija 19,6 7,9Litva 19,3 6,6Luksemburg 21,2 6,0Mađarska 20,4 6,0Malta 11,8 6,2Nizozemska 12,7 7,1Njemačka 7,7 3,9Poljska 23,9 8,1Portugal 34,7 11,9Rumunjska 24,0 7,1Slovačka 29,7 9,2Slovenija 20,2 6,8Španjolska 53,2 19,0Švedska 22,9 12,7Ujedinjeno Kraljevstvo 16,9 9,8

Izvor: Eurostat.

Što se tiče relativne razine spomenutih pokazatelja, najveća stopa nezaposlenosti mlade radne snage zabilježena je u Španjolskoj i Grčkoj, a najniža u Njemačkoj i Austriji. Hrvatska se po visini spomenutog pokazatelja nalazila na trećem mjestu iza Grčke. Najveći udio nezaposlenih u mladom stanovništvu imale su Španjolska i Hrvatska, a najniži Njemačka i Češka. Relativan položaj pojedinih zemalja na ljestvici sličan je kod oba pokazatelja, ali nije identičan.

10

Tablica 1.5

Udio dugotrajnonezaposlenih prema

dobi i stopanezaposlenosti

radne snagesrednje i starije dobi

1.5 Udio dugotrajno nezaposlenih i njegov odnos prema stopi nezaposlenosti

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o udjelu dugotrajno nezaposlenih (12 i više mjeseci) u ukupnom broju nezaposlenih prema dobi u 2014. godini. Najveći udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih u dobi od 25 do 74 godine zabilježen je u Grčkoj i Slovačkoj, a najmanji u Švedskoj i Finskoj. Hrvatska je po visini tog udjela zauzimala mjesto između Italije i Slovenije. Što se tiče mladih, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bio je najveći u Grčkoj i Italiji, a najmanji u Finskoj i Švedskoj, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Slovačke i Bugarske.

ZemljaUdio dugotrajno

nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih (%)

Stopanezaposlenosti

(%)Dob 25-74 15-24 25-74

Austrija 31,5 13,5 4,9Belgija 54,3 34,4 7,3Bugarska 61,9 49,4 10,7Cipar 52,7 29,8 14,0Češka 46,8 27,8 5,4Danska 31,8 8,9 5,5Estonija 48,5 29,7 6,7Finska 29,4 5,0 7,0Francuska 46,5 28,8 8,8Grčka 75,4 60,1 24,8Hrvatska 61,0 49,9 14,6Irska 63,9 39,4 10,0Italija 61,9 59,7 10,6Latvija 46,5 24,1 10,0Litva 49,0 22,6 9,9Luksemburg 31,4 - 5,0Mađarska 51,1 32,7 6,7Malta 55,1 26,9 4,8Nizozemska 46,7 19,0 6,5Njemačka 48,3 23,0 4,7Poljska 46,0 31,1 7,7Portugal 64,8 36,3 12,5Rumunjska 42,7 36,4 5,5Slovačka 73,0 57,2 11,8Slovenija 57,4 37,5 8,9Španjolska 55,1 40,5 22,3Švedska 26,3 5,9 5,7Ujedinjeno Kraljevstvo 40,7 27,9 4,4

Izvor: Eurostat.

Sljedeća slika prikazuje odnos između stope nezaposlenosti mlade radne snage i udjela dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju mladih nezaposlenih. Uočljiva je pozitivna veza – veća stopa nezaposlenosti povezana je s većim udjelom dugotrano nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih. Grčka je, primjerice, zemlja koja ima najveću stopu nezaposlenosti mlade radne snage i najveći udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju mladih nezaposlenih. Međutim, neke zemlje odstupaju od prosječnog odnosa između stope nezaposlenosti i udjela dugotrajno nezaposlenih. Tako je, na primjer, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih mladih najniži u Švedskoj i Finskoj premda te

11

Slika 1.5.2

Odnos izmeđustope nezaposlenosti radne snagesrednje i starije dobite udjela dugotrajnonezaposlenihu ukupnom broju nezaposlenih srednjei starije dobi

Slika 1.5.1

Odnos izmeđustope nezaposlenosti mlade radne snagei udjela dugotrajnonezaposlenihu ukupnom broju mladih nezaposlenih

zemlje nemaju najnižu stopu nezaposlenosti mlade radne snage. Vjerojatno je riječ o utjecaju posebnih programa u tim zemljama kojima se nastoji smanjiti dugotrajna nezaposlenost. Nasuprot tome, izgleda da je u Slovačkoj udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju mladih nezaposlenih viša nego što bi se to moglo očekivati na temelju visine stope nezaposlenosti mlade radne snage. Ta pojava može odražavati problem zapošljavanja mladih bez srednjeg strukovnog obrazovanja. Što se tiče Hrvatske, visina udjela dugotrajno nezaposlenih odgovara visini stope nezaposlenosti odnosno njihovom prosječnom odnosu u prikazanoj skupini zemalja.

Izvor: Eurostat.

Na sljedećoj je slici prikazan odnos između stope nezaposlenosti radne snage u dobi od 25 do 74 godine i udjela dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih iste dobi. Kao i u prethodnom slučaju, uočljiva je pozitivna veza. Grčka je ponovno zemlja i s najvišom stopom nezaposlenosti i s najvišim udjelom dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih, dok su zemlje s niskom stopom nezaposlenosti, poput Ujedinjenog Kraljevstva, ujedno i zemlje s niskim udjelom dugotrajno nezaposlenosti. Međutim, i ovdje veza nije savršena tako da neke zemlje, kao što su to Finska i Švedska, imaju najmanji udio dugotrajno nezaposlenih premda nemaju najnižu stopu nezaposlenosti. Nadalje, u Španjolskoj je udio

Izvor: Eurostat.

12

Tablica 1.6

Stopa aktivnostiprema dobi

dugotrajno nezaposlenih opet puno niži nego što bi se to moglo očekivati na temelju visini stope nezaposlenosti, dok je u Slovačkoj suprotno. U Hrvatskoj je ponovno udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih srednje i starije dobi upravo onakav kakav bi se mogao očekivati na temelju visine stope nezaposlenosti.

Može se zaključiti da visina udjela dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih uglavnom odražava visinu stope nezaposlenosti bez obzira na to o kojoj je dobnoj skupini riječ, premda kod nekih zemalja postoje velika odstupanja od prosječnog odnosa. Takav nalaz lako je objasniti jer veća nezaposlenost u mjeri u kojoj odražava manju potražnju za radom znači i dulje čekanje na posao odnosno dulje trajanje nezaposlenosti.

1.6 Stopa aktivnosti i njezin odnos prema udjelu dugotrajno nezaposlenih

Stopa aktivnosti je udio aktivnih, tj. zbroja zaposlenih i nezaposlenih, u ukupnom stanovništvu. Ona pokazuje sudjelovanje stanovništva u radnoj snazi. U sljedećoj tablici prikazana je stopa aktivnosti stanovništva u zemljama članicama Europske unije u 2014. godini prema dobi. Najviša stopa aktivnosti stanovništva srednje i starije dobi zabilježena je u Švedskoj i Litvi, a najmanja na Malti i u Italiji. Hrvatska se po visini stope aktivnosti Zemlja Stopa aktivnosti (%)

Dob 25-64 15-24Austrija 79,0 58,0Belgija 76,1 30,2Bugarska 76,6 27,2Cipar 81,9 40,3Češka 81,2 32,2Danska 82,2 61,5Estonija 82,5 39,2Finska 80,6 52,1Francuska 78,8 36,6Grčka 74,7 28,0Hrvatska 72,9 33,6Irska 76,6 37,3Italija 70,6 27,1Latvija 81,3 40,4Litva 83,4 34,2Luksemburg 79,5 26,3Mađarska 74,7 29,5Malta 69,5 52,3Nizozemska 81,7 68,2Njemačka 83,1 49,9Poljska 74,8 33,9Portugal 80,8 34,3Rumunjska 72,9 29,6Slovačka 78,7 31,0Slovenija 77,5 33,6Španjolska 80,7 35,7Švedska 87,9 55,4Ujedinjeno Kraljevstvo 81,1 57,9

Izvor: Eurostat.

13

Slika 1.6.1

Odnos izmeđuudjela dugotrajnonezaposlenih u ukupnombroju nezaposlenihsrednje i starije dobite stope aktivnostistanovništva srednjei starije dobi

Slika 1.6.2

Odnos izmeđuudjela dugotrajnonezaposlenih u ukupnombroju mladih nezaposlenihte stope aktivnosti mladih

stanovništva srednje i starije dobi nalazila između Mađarske i Rumunjske. Što se tiče stope aktivnosti stanovništva mlađe dobi, najveću vrijednost imale su Nizozemska i Danska, a najmanju Luksemburg i Italija, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Poljske i Slovenije.

Između udjela dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih srednje i starije dobi te stope aktivnosti spomenute dobne skupine ne postoji značajna veza, kao što to pokazuje sljedeća slika, ali dugotrajna nezaposlenost, premda nije glavni čimbenik koji određuje aktivnost stanovništva srednje i starije dobi, donekle utječe na nju.

Izvor: Eurostat.

Spomenuta je veza, međutim, puno čvršća kada je riječ o mladom stanovništvu. Zemlje koja imaju relativno visok udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju mladih nezaposlenih, poput Grčke, Italije i Slovačke, ujedno su zemlje s niskom stopom aktivnosti mladih, dok su zemlje s relativno niskim udjelom dugotrajno nezaposlenih, poput Danske i Finske, ujedno i zemlje s relativno visokom stopom aktivnosti mladih.

Izvor: Eurostat. Napomena: podatak za Luksemburg nije raspoloživ.

Može se zaključiti, dakle, da dugotrajna nezaposlenost utječe negativno na sudjelovanje stanovništva, osobito mladog, u radnoj snazi.

14

Tablica 1.7

Udio osoba izvanzaposlenosti i obrazovanja

u mladom stanovništvute udio dugotrajno

nezaposlenih u ukupnombroju mladih nezaposlenih

1.7 Udio osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti u ukupnom broju mladih i njegov odnos prema udjelu dugotrajno nezaposlenih

Budući da velik dio mladih ne sudjeluje u radnoj snazi jer pohađa obrazovanje, prikladan pokazatelj položaja mladih na tržištu rada je udio osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti u ukupnom mladom stanovništvu. On u brojniku obuhvaća nezaposlene i neaktivne koji ne pohađaju obrazovanje.

U sljedećoj je tablici prikazan udio osoba izvan zaposlenosti i obrazovanja u mladom stanovništvu u zemljama članicama Europske unije u 2014. godini. Najveći udio imale su Italija i Bugarska, a najmanji Nizozemska i Danska. Hrvatska se po visini spomenutog pokazatelja nalazila između Bugarska i Grčke.

Zemlja

Udio osoba izvan zaposlenosti

i obrazovanja u ukupnom broju

mladih (%)

Udio dugotrajnonezaposlenihu ukupnom broju mladih

nezaposlenih (%) Austrija 7,7 13,5Belgija 12,0 34,4Bugarska 20,2 49,4Cipar 17,0 29,8Češka 8,1 27,8Danska 5,8 8,9Estonija 11,7 29,7Finska 10,2 5,0Francuska 10,7 28,8Grčka 19,1 60,1Hrvatska 19,3 49,9Irska 15,2 39,4Italija 22,1 59,7Latvija 12,0 24,1Litva 9,9 22,6Luksemburg 6,3 -Mađarska 13,6 32,7Malta 11,5 26,9Nizozemska 5,0 19,0Njemačka 6,4 23,0Poljska 12,0 31,1Portugal 12,3 36,3Rumunjska 17,0 36,4Slovačka 12,8 57,2Slovenija 9,4 37,5Španjolska 17,1 40,5Švedska 7,2 5,9Ujedinjeno Kraljevstvo 11,9 27,9

Izvor: Eurostat.

U tablici je također ponovno prikazan udio dugotrajno nezaposlenih (12 i više mjeseci) u ukupnom broju nezaposlenih. On ovdje služi kao potvrdni pokazatelj o tome koliko je dubok ili težak problem nezaposlenosti mladih. Da je riječ o ispravnoj upotrebi odnosno tumačenju tog pokazatelja, svjedoči razmjerno čvrsta veza između udjela osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti u mladom stanovništvu i udjela dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju mladih

15

Slika 1.7

Odnos izmeđuudjela osoba izvanobrazovanja i zaposlenostiu mladom stanovništvute udjela dugotrajnonezaposlenih u ukupnombroju mladih nezaposlenih

nezaposlenih. Zemlje s visokim udjelom mladih osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti, poput Italije, Bugarske, Hrvatske i Grčke, ujedno imaju i visok udio dugotrajno nezaposlenih, dok zemlje s niskim udjelom mladih osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti, poput Nizozemske i Danske, ujedno imaju i nizak udio dugotrajno nezaposlenih. Od prosječnog odnosa spomenutih pokazatelja značajnije odstupa Slovačka u kojoj je udio dugotrajno nezaposlenih puno veći nego što bi se to moglo očekivati na temelju visine udjela osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti, što može odražavati strukturu mladih nezaposlenih. Nasuprot tome, u Danskoj je udio dugotrajno nezaposlenih manji nego što bi se to moglo očekivati na temelju visine udjela mladih osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti, što može odražavati neke posebne programe za sprečavanje dugotrajne nezaposlenosti.

Izvor: Eurostat. Napomena: podatak za Luksemburg nije raspoloživ.

Može se zaključiti, dakle, da razmjerno čvrsta veza između udjela osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti u mladom stanovništvu i udjela dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti mladih upućuje na valjanost udjela osoba izvan obrazovanja i zaposlenosti kao pokazatelja položaja mladih na tržištu rada.

1.8 Stopa nezaposlenosti prema razini obrazovanja

U sljedećoj tablici prikazana je stopa nezaposlenosti radne snage u dobi od 25 do 74 godine prema razini obrazovanja. Podaci se odnose na 2014. godinu. Uočljivo je da je kod gotovo svih zemalja stopa nezaposlenosti radne snage s osnovnim obrazovanjem veća od stope nezaposlenosti radne snage sa srednjim obrazovanjem. Izuzetak u tom pogledu samo su Rumunjska i Grčka. Razlika između stope nezaposlenosti radne snage s osnovnom školom i stope nezaposlenosti radne snage sa srednjom školom, bez obzira mjeri li se u postotnim bodovima ili postocima, osobito je velika u Slovačkoj. Izgleda, dakle, da u toj zemlji postoji neki čimbenik koji otežava zapošljavanje radne snage s osnovnim obrazovanjem.

Isto tako, u svim je zemljama, s izuzetkom Malte, stopa nezaposlenosti radne snage s visokim (tercijarnim) obrazovanjem manja od stope nezaposlenosti radne snage sa srednjim obrazovanjem. Usprkos tome, između stope nezaposlenosti radne snage sa srednjim obrazovanjem i stope nezaposlenosti radne snage s visokim obrazovanjem postoji veoma čvrsta veza, kao što je to vidljivo na slici nakon tablice.

16

Tablica 1.8

Stopa nezaposlenostiradne snage srednje

i starije dobi premarazini obrazovanja

Slika 1.8

Odnos izmeđustope nezaposlenostiradne snage srednje

i starije dobi sa srednjimi visokim obrazovanjem

Zemlja Stopa nezaposlenosti (%)Obrazovanje Osnovno Srednje Visoko

Austrija 10,4 4,5 3,7Belgija 14,1 7,3 4,2Bugarska 27,2 9,8 4,9Cipar 18,5 15,4 10,8Češka 20,4 5,4 2,6Danska 8,0 5,2 4,4Estonija 11,7 7,7 4,5Finska 11,8 7,9 5,0Francuska 14,7 9,0 5,8Grčka 27,2 27,7 19,0Hrvatska 23,5 15,2 9,0Irska 17,3 11,8 6,0Italija 14,8 9,0 7,4Latvija 23,0 11,0 5,0Litva 27,7 13,0 3,6Luksemburg 7,8 5,1 3,6Mađarska 16,6 6,5 2,7Malta 7,6 2,3 2,3Nizozemska 10,0 7,1 3,9Njemačka 11,8 4,6 2,4Poljska 17,4 8,5 4,1Portugal 14,0 12,6 8,9Rumunjska 5,5 5,7 4,7Slovačka 39,0 11,3 5,8Slovenija 14,3 9,6 6,0Španjolska 31,2 21,6 13,8Švedska 13,2 5,0 4,0Ujedinjeno Kraljevstvo 8,0 4,7 2,6

Izvor: Eurostat.

Izvor: Eurostat.

Premda je, dakle, stopa nezaposlenosti radne snage sa srednjim obrazovanjem u gotovo svim zemljama veća nego stopa nezaposlenosti radne snage s visokim obrazovanjem, poredak po visini obje stope je sličan.

17

Tablica 1.9

Udio neaktivnihu stanovništvu,ukupno i premarazlozima

1.9 Dodatak I: Relativan opseg neaktivnosti prema razlozima

U sljedećoj tablici prikazan je udio neaktivnih u ukupnom stanovništvu u dobi od 15 do 64 godine u 2014. godini. Najveći udio neaktivnih imali su Italija i Rumunjska, a najmanji Švedska i Nizozemska, dok se Hrvatska po visini tog pokazatelja nalazila između Rumunjske i Malte odnosno Mađarske.

Zemlja

Udio neaktivnih u stanovništvu u dobi 15-64,ukupno i prema razlogu (%)

Ukupno Obrazov-anje

Skrb očlanu obitelji

Ostaliobiteljski razlozi

Austrija 24,6 7,5 2,0 2,1Belgija 32,3 12,4 1,5 2,9Bugarska 31,0 9,5 2,5 3,3Cipar 25,7 10,7 2,2 4,0Češka 26,5 10,7 4,4 0,2Danska 21,9 8,7 0,4 0,6Estonija 24,8 9,7 3,8 1,0Finska 24,6 8,1 2,2 0,4Francuska 28,9 11,7 2,4 -Grčka 32,6 11,2 1,6 3,5Hrvatska 33,9 11,7 0,9 4,1Irska 30,2 11,9 4,2 4,6Italija 36,1 11,0 3,5 2,6Latvija 25,4 9,1 1,8 2,5Litva 26,3 12,3 1,6 1,0Luksemburg 29,2 12,8 1,5 4,0Mađarska 33,0 11,2 4,1 0,4Malta 33,7 8,5 3,3 7,4Nizozemska 21,0 5,4 1,6 0,6Njemačka 22,3 8,7 2,3 1,2Poljska 32,1 10,6 3,0 2,9Portugal 26,8 10,6 1,2 1,4Rumunjska 34,3 10,4 0,8 4,8Slovačka 29,7 12,1 4,7 0,5Slovenija 29,1 10,2 0,7 1,7Španjolska 25,8 9,5 1,7 4,0Švedska 18,5 7,9 0,8 0,0Ujedinjeno Kraljevstvo 23,3 7,4 4,7 0,8

Izvor: Eurostat, izračuni autora.

Tablica također prikazuje udio neaktivnih u stanovništvu prema razlogu. Tako je jedan od glavnih razloga neaktivnosti pohađanje obrazovanja. Neaktivnost zbog pohađanja obrazovanja najveća je u Luksemburgu i Belgiji, a najmanja u Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Hrvatska je po relativnom opsegu neaktivnosti zbog pohađanja obrazovanja zauzimala mjesto između Francuske i Mađarske. Prilikom tumačenja spomenutog pokazatelja treba imati na umu da u nekim zemljama đaci rade unutar ili izvan nastave, tako da se navedeni podaci ne mogu smatrati pokazateljem sudjelovanja u obrazovanju. Nadalje, skrb o članu obitelji značajan je razlog neaktivnosti u Slovačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, a nije osobito značajan u Danskoj i Sloveniji. Hrvatska se također našla među zemljama u kojima to nije značajan razlog neaktivnosti. Ostali obiteljski i osobni razlozi značajni su na Malti i u Rumunjskoj, nešto manje u Hrvatskoj, a najmanje u Švedskoj i Češkoj.

18

Tablica 1.9 (nastavak)

Udio neaktivnihu stanovništvu,ukupno i prema

razlozima

U nastavku tablice prikazan je opseg neaktivnosti zbog ostalih razloga. Tako je bolest ili nesposobnost za rad značajn razlog u Nizozemskoj i Danskoj, a najmanje značajan u Češkoj i Grčkoj, dok se Hrvatska po visini tog pokazatelja nalazila između Slovenije i Cipra. Nadalje, umirovljenje je najvažniji razlog neaktivnosti u Hrvatskoj i Sloveniji, a najmanje značajan u Švedskoj i Španjolskoj. Prilikom tumačenja navedenih podataka potrebno je imati na umu da se nesposobnost za rad i umirovljenje mogu djelomično preklapati kao razlozi za neaktivnost, ovisno o tome kako se tretira nesposobnost za rad.

Zemlja

Udio neaktivnih u stanovništvu u dobi 15-64,prema razlogu (%)

Bolest iliinvaliditet Mirovina Nema

poslaOstalirazlozi

Austrija 3,2 8,2 0,2 1,4Belgija 5,2 4,4 1,4 4,4Bugarska 4,4 5,0 4,2 2,1Cipar 3,8 2,4 1,9 0,7Češka 0,9 9,5 0,2 0,6Danska 6,9 3,8 0,1 1,4Estonija 5,8 2,9 0,9 0,8Finska 4,9 4,6 1,7 2,7Francuska 3,9 6,8 0,8 3,2Grčka 2,0 7,9 0,5 6,0Hrvatska 3,7 10,5 1,8 1,3Irska 5,2 2,3 1,0 1,0Italija 2,2 4,1 5,0 7,6Latvija 4,3 4,3 2,0 1,4Litva 5,6 3,7 0,6 1,6Luksemburg 2,5 5,6 0,4 2,4Mađarska 5,7 7,5 1,7 2,4Malta 3,0 5,1 0,3 6,1Nizozemska 7,3 2,5 1,2 2,4Njemačka 3,2 3,6 0,4 2,9Poljska 6,0 6,8 2,0 0,8Portugal 5,8 3,0 3,2 1,5Rumunjska 4,2 5,1 2,9 6,1Slovačka 4,8 7,2 0,4 0,1Slovenija 3,4 10,1 1,5 1,5Španjolska 5,1 1,7 1,8 1,9Švedska 5,7 1,4 0,5 2,2Ujedinjeno Kraljevstvo 5,3 3,5 0,1 1,5


Naposljetku, jedan od razloga neaktivnosti može biti percipirani nedostatak prilika za zapošljavanje. On je najznačajniji u Italiji i Bugarskoj, a najmanje značajan u Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Hrvatska se po visini tog pokazatelja nalazila u gornjem dijelu ljestvice između Mađarske i Španjolske. Zanimljivo je da je u nekim zemljama s visokom stopom nezaposlenosti, poput Grčke, taj pokazatelj bio relativno nizak, što upućuje na problem subjektivnosti i/ili razlika u načinu na koji se postavlja pitanje o razlogu neaktivnosti.

19

Tablica 1.10

Stopa zaposlenostistanovništva

1.10 Dodatak II: Stopa zaposlenosti

Glavni pokazatelj stanja na tržištu rada u dokumentima Europske unije je stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine. Stopa zaposlenosti je udio zaposlenih u stanovništvu. Prilikom tumačenja tog pokazatelja potrebno je imati na umu da je zaposlenost, prema definicijama ankete radne snage, svaki oblik rada za nagradu u novcu ili naturi, ili za obiteljsku korist, osim obavljanja kućanskih poslova, u trajanju od najmanje jednog sata tjedno.

Sljedeća tablica sadrži podatke o stopi zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine u zemljama Europske unije u 2014. godini. Najveću stopu zaposlenosti imale su Švedska i Njemačka, a najmanju Grčka i Hrvatska.

ZemljaStopa zaposlenosti (%)

Stanovništvau dobi 20-64

Stanovništvau dobi 25-64

Austrija 74,2 75,0Belgija 67,3 70,5Bugarska 65,1 68,4Cipar 67,6 70,3Češka 73,5 76,7Danska 75,9 77,5Estonija 74,3 76,8Finska 73,1 74,8Francuska 69,4 71,8Grčka 53,3 56,0Hrvatska 59,2 62,2Irska 67,0 68,8Italija 59,9 62,9Latvija 70,7 72,9Litva 71,8 75,0Luksemburg 72,1 75,7Mađarska 66,7 69,6Malta 66,3 66,1Nizozemska 75,4 76,4Njemačka 77,7 79,1Poljska 66,5 69,0Portugal 67,6 70,4Rumunjska 65,7 68,8Slovačka 65,9 69,4Slovenija 67,8 70,4Španjolska 59,9 62,7Švedska 80,0 82,7Ujedinjeno Kraljevstvo 76,2 77,5

Izvor: Eurostat.

Budući da mnoge osobe u dobi od 20 do 24 godine pohađaju visoko obrazovanje, potrebno je promatrati i zaposlenost stanovništva u dobi od 25 do 64 godine. Stoga su u tablici prikazani i podaci o stopi zaposlenosti te dobne skupine. U mnogim je zemljama stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 25 do 64 godine nezanemarivo veća od stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine.

20

Tablica 2.1

Udio u stanovništvuprema razini obrazovanja

2.1 Sastav stanovništva prema razini obrazovanja

Sljedeća tablica prikazuje sastav stanovništva u dobi od 25 do 64 godine u zemljama Europske unije u 2014. godini prema tri razine obrazovanja: osnovnom, srednjem i visokom odnosno tercijarnom. Najveći udio stanovništva s osnovnim obrazovanjem imale su Malta i Španjolska, a najmanji Litva i Češka. Hrvatska se po visini spomenutog pokazatelja nalazila u sredini ljestvice između Luksemburga i Mađarske. Najveći udio stanovništva sa srednjim obrazovanjem zabilježen je u Češkoj i Slovačkoj, a najmanji u Portugalu i Španjolskoj, dok je Hrvatska zauzimala visoko mjesto između Poljske i Njemačke. Naposljetku, najveći udio stanovništva s visokim obrazovanjem imali su Luksemburg i Finska, a najmanji Rumunjska i Italija. Hrvatska se po visini spomenutog pokazatelja nalazila u donjem dijelu ljestvice između Češke i Slovačke. Može se zaključiti da je Hrvatska po sastavu stanovništva prema obrazovanju slična srednjeeuropskim zemljama koje imaju relativno velik udio stanovništva sa srednjim obrazovanjem, ali relativno mali udio stanovništva s visokim obrazovanjem.

Zemlja Udio u stanovništvu u dobi 25-64 (%)Obrazovanje Osnovno Srednje Visoko


Izvor: Eurostat, izračuni autora. Napomena: zbroj ne mora dati 100 zbog zaokruživanja.

Sastav stanovništva i nesamostalne zaposlenosti u zemljama EU prema razini obrazovanja2.

21

Tablica 2.2

Udio u nesamostalnozaposlenima premarazini obrazovanja

2.2 Sastav zaposlenika prema razini obrazovanja

U sljedećoj tablici prikazan je sastav nesamostalno zaposlenih prema razini obrazovanja u 2014. godini. Kategorija nesamostalno zaposlenih odabrana je kako bi se dobila jasnija slika o obrazovnim potrebama poslodavaca. Po visini udjela zaposlenika s osnovnim obrazovanjem predvodili su Portugal i Malta, a najmanji udjel zabilježen je u Litvi i Češkoj, dok se Hrvatska nalazila između Slovenije i Estonije. Najveći udio zaposlenika sa srednjim obrazovanjem imale su Češka i Slovačka, a najmanji Španjolska i Portugal. Hrvatska je po visini tog pokazatelja zauzimala mjesto u gornjem dijelu ljestvice između Rumunjske i Njemačke. Najveći udjel zaposlenika s visokim obrazovanjem imale su Irska i Luksemburg, a najmanji Italija i Slovačka, dok se Hrvatska po visini spomenutog pokazatelja nalazila između Bugarske i Njemačke.

Zemlja Udio u zaposlenicima u dobi 25-64 (%)Obrazovanje Osnovno Srednje Visoko


Izvor: Eurostat, izračuni autora. Napomena: zbroj postotaka u retku ponekad ne daje 100 zbog zaokruživanja.

Budući da prikazane zemlje imaju veoma sličan sastav stanovništva i zaposlenika prema razini obrazovanja, može se zaključiti da obrazovna struktura stanovništva u velikoj mjeri određuje obrazovnu strukturu nesamostalne zaposlenosti.

22

Slika 2.3

Odnos izmeđuudjela visoko obrazovanih

i stope aktivnostistanovištva srednje

i starije dobi

2.3 Odnos između sastava stanovništva prema razini obrazovanja i stope aktivnosti

Sljedeća slika prikazuje odnos između udjela visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi od 25 do 64 godine i stope aktivnosti iste dobne skupine. Uočljivo je da između spomenutog udjela i stope aktivnosti postoji blaga pozitivna veza. Tako zemlje koje imaju relativno nizak udio visoko obrazovanih, poput Rumunjske, Italije i Malte imaju ujedno i relativno nisku stopu aktivnosti. Ima zemalja, međutim, koje nemaju osobito visok udio visoko obrazovanih, a ipak imaju relativno visoku stopu aktivnosti, poput Portugala. Odstupanja od prosječnog odnosa između udjela visoko obrazovanih i stope aktivnosti još su veća kod zemalja koje imaju relativno visok spomenuti udio. Tako, na primjer, Švedska nije zemlja s najvećim udjelom visoko obrazovanih, ali je zemlja s daleko najvećom stopom aktivnosti. Nasuprot tome, Belgija i osobito Irska imaju puno nižu stopu aktivnosti nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju udjela visoko obrazovanih u stanovništvu. Slično tome, Luksemburg ima daleko najveći udio visoko obrazovanih u stanovništvu, ali nije među zemljama koje imaju najveću stopu aktvnosti. Očito je da na aktivnost utječu i drugi čimbenici.


Usprkos spomenutim odstupanjima odnosno djelovanju drugih čimbenika, utjecaj (visokog) obrazovanja na aktivnost ne treba zanemariti. O tome svjedoči procjena sljedeće regresijske jednadžba koja dovodi u odnos stopu aktivnosti (akt) s jedne strane, te udio stanovništva s visokim (vis) i srednjim (sred) obrazovanjem s druge strane:

akt = 64,2 + 0,08 sred + 0,35 vis R2 = 0,422 (1,6) (4,3) N = 28

Rezultat pokazuje da je utjecaj udjela stanovništva s visokim obrazovanjem na stopu aktivnosti statistički veoma značajan i da, zajedno s utjecajem udjela stanovništva sa srednjim obrazovanjem, koji je znatno slabiji, ali ipak pozitivan, objašnjava preko 40 posto razlika u stopi aktivnosti između prikazanih zemalja. Premda, dakle, udio stanovništva s visokim obrazovanjem nije glavna odrednica stope aktivnosti, ona je svakako jedna od najznačajnijih.

23

Tablica 2.4

Udio u stanovništvumlađe dobi prema razini obrazovanja

2.4 Dodatak I: Sastav stanovništva u dobi od 30 do 34 godine prema razini obrazovanja

Kako bi se dobio uvid u obuhvat mlađih generacija stanovništva visokim obrazovanjem, obično se promatra skupina u dobi od 30 do 34 godine. Ta skupina odabrana je zbog velike vjerojatnosti da su polaznici tercijarnog obrazovanja do 29. godine završili školovanje.

Zemlja Udio u stanovništvu u dobi 30-34 (%)Obrazovanje Osnovno Srednje Visoko



Po visini udjela visoko obrazovanih u spomenutoj dobnoj skupini predvodili su Litva, Luksemburg, Cipar i Irska, dok su se na začelju nalazili Italija, Rumunjska, Malta i Slovačka. Hrvatska po vrijednosti spomenuog pokazatelja nalazila u donjem dijelu ljestvice između Mađarske i Njemačke. Relativni položaj Hrvatske u pogledu udjela visoko obrazovanih viši je kod spomenute dobne skupine nego kod ukupnog stanovništva srednje i starije dobi, ali još uvijek nije osobito visok.

Što se tiče gospodarskog značaja udjela visoko obrazovanih u stanovništvu, potrebno je imati na umu da on ne mora biti velik ako je znanje stečeno visokim obrazovanjem nedovoljno, odnosno ako nije relevantno za potrebe gospodarstva ili ne vodi daljnjem stjecanju znanja.

24

2.5 Dodatak II: Sastav zaposlenika prema zanimanju i cijena radau industriji

Budući da Eurostat ne objavljuje podatke o razini obrazovanja zaposlenika prema djelatnostima, umjesto njih mogu poslužiti podaci o sastavu zaposlenika prema zanimanju. Pri tome je od osobitog značaja udio stručnjaka i tehničara u ukupnom broju zaposlenika. Naime, on približno pokazuje relativan broj zaposlenika sa stečenim relevatnim obrazovanjem. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan udio stručnjaka i tehničara u ukupnom broju zaposlenika u industriji u 2014. godini. Najveći udio stručnjaka imali su Luksemburg i Finska, a najmanji Slovačka i Cipar, dok se Hrvatska nalazila u sredini ljestvice. Što se tiče relativnog broja tehničara, po visini tog pokazatelja predvodile su Francuska i Danska, na začelju su se nalazile Rumunjska i Grčka, a Hrvatska je zauzimala mjesto u gornjem dijelu ljestvice.

ZemljaUdio u ukupnom broju

zaposlenika (%)Bruto

trošak rada po satu (EUR)Stručnjaci Tehničari



U tablici je također prikazan bruto trošak rada po satu u industriji. On približno pokazuje produktivnost rada u industriji, a usporedba između zemalja moguća je pod pretpostavkom o sličnoj razini proizvođačkih cijena, što je razumna pretpostavka budući da je riječ o jedinstvenom tržištu i međunarodno razmjenjivim dobrima.

Tablica 2.5

Udio stručnjakai tehničara

u ukupnom brojuzaposlenika

i bruto trošakrada u industriji

25

Slika 2.5

Odnos izmeđuudjela stručnjakai tehničara u ukupnombroju zaposlenikai cijene rada u industriji

Odnos između produktivnosti rada (produkt) mjerene cijenom rada s jedne strane, te udjela stručnjaka (struč) i tehničara (tehn) s druge strane, prikazuje sljedeća regresijska jednadžba:

produkt = -14 + 1,1 struč + 1,7 tehn R2 = 0,777 (4,3) (6,9) N = 28

Rezultat pokazuje da je utjecaj i udjela stručnjaka i udjela tehničara na produktivnost rada u industriji statistički veoma značajan. Razlike u spomenutim udjelima objašnjavaju više od tri četvrtine razlika u produktivnosti rada. Utjecaj udjela tehničara čak je jači od utjecaja stručnjaka, što može odražavati činjenicu da među stručnjake spadaju i neke profesije, poput pravnika i knjigovođa, koje, premda su neophodne za odvijanje poslovnih procesa, slabije utječu na produktivnost rada. S druge strane, to može odražavati i kvalitetno strukovno obrazovanje u nekim zemljama poput Austrije i Danske.

Utjecaj udjela stručnjaka i tehničara u ukupnom broju zaposlenika u industriji na produktivnost rada mjerenu cijenom rada prikazan je na sljedećoj slici. Uočljiva je pozitivna veza, ali i pojedine zemlje koje odstupaju od prosječnog odnosa. Tako je u Grčkoj i na Cipru, na primjer, cijena rada u industriji veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju relativnog broja stručnjaka i tehničara. Možda je riječ o pojavi koja pridonosi međunarodnoj nekonkurentnosti grčke industrije. Visoka cijena rada u Belgiji, puno veća nego što bi to opravdavao udio stručnjaka i tehničara, može biti posljedica velike potražnje za radnicima sličnih kvalifikacija u drugim djelatnostima. Nasuprot tome, u Hrvatskoj i Češkoj cijena rada u industriji nešto je niža nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju visine udjela stručnjaka i tehničara. U ovome slučaju, razlog bi moglo biti neadekvatno odnosno zastarjelo obrazovanje.


Usprkos navedenim odstupanjima pojedinih zemalja, može se zaključiti da udio stručnjaka i tehničara u ukupnom broju zaposlenika jako djeluje na cijenu odnosno produktivnost rada u industriji.

26

Tablica 3.1

Rast realne dodane vrijednosti

u građevinarstvu

3.1 Građevinske aktivnosti

U sljedećoj tablici prikazan je rast realne dodane vrijednosti u građevinarstvu od 2001. do 2008. godine, zatim od 2008. do 2010. godine, te od 2010. do 2014. godine u zemljama Europske unije. Daleko najveći rast građevinskih aktivnosti u razdoblju od 2001. do 2008. godine zabilježen je u Rumunjskoj i Latviji. Sljedeću skupinu činile su Slovačka i Estonija, a blizu njih se nalazila i Hrvatska. Hrvatska je, dakle, spadala u zemlje koje su imale veoma visok rast građevinskih aktivnosti tijekom navedenog razdoblja. Nasuprot uobičajenim predodžbama, Španjolska nije imala osobito velik rast građevinskih aktivnosti. Italija i Francuska imale su veoma nizak rast građevinskih aktivnosti, a Grčka samo malo veći. U Portugalu je zabilježen pad građevinskih aktivnosti. Stoga predodžba o velikom građevinskom uzletu u južnoeuropskim zemljama tijekom spomenutog razdoblja nema osnove. Irska je imala nešto veći rast građevinskih aktivnosti, ali manji nego, na primjer, Luksemburg. Velik rast građevinskih aktivnosti, kao što je prethodno rečeno, imale su zemlje srednje i istočne Europe.

Zemlja Rast realne dodane vrijednosti (%)Razdoblje 2001.-2008. 2008.-2010. 2010.-2014.

Austrija 8,2 -13,2 -2,8Belgija 27,2 -0,6 12,0Bugarska 85,6 -18,4 -3,4Cipar 55,0 -25,3 -60,8Češka 23,7 0,3 -8,7Danska 17,6 -20,4 2,0Estonija 105,3 -37,0 30,0Finska 24,1 1,1 -10,1Francuska 9,3 -8,2 -10,4Grčka 16,9 -20,4 -60,5Hrvatska 97,6 -24,1 -27,8Irska 31,0 -46,3 -3,5Italija 9,9 -11,3 -20,2Latvija 169,0 -59,9 69,0Litva - -49,0 44,0Luksemburg 34,6 0,5 -Mađarska -1,4 -13,3 17,5Malta - - -Nizozemska 9,7 -14,8 -8,8Njemačka -15,8 4,6 6,7Poljska 13,1 18,3 12,6Portugal -19,5 -16,7 -33,5Rumunjska 194,1 -17,1 -15,5Slovačka 102,1 -13,0 2,8Slovenija 58,9 -29,2 -16,0Španjolska 11,2 -21,0 -32,1Švedska 20,4 -6,3 2,0Ujedinjeno Kraljevstvo 14,1 -5,7 2,7


Gospodarska kretanja u zemljama EU prema nekim djelatnostima3.

27

Tablica 3.2

Rast realne dodane vrijednostiu prerađivačkojindustriji

U 2009. i 2010. godini u većini je zemalja došlo do značajnog pada građevinskih aktivnosti. Najveći pad zabilježen je u Latviji i Litvi, a tek potom u Irskoj, nakon koje su došli Estonija i Slovenija, blizu kojih se našla i Hrvatska. Pad građevinskih aktivnosti bio je, dakle, također najizraženiji u zemljama srednje i istočne Europe. Nakon 2010. godine, daleko najveći rast građevinskih aktivnosti ponovno je zabilježen u baltičkim zemljama – Latviji, Litvi i Estoniji. Od srednjeeuropskih zemalja relativno visok rast imale su Mađarska i Poljska, dok se Hrvatska pridružila južnoeuropskim zemljama u kojima je došlo do značajnog pada. Najveći pad građevinskih aktivnosti imali su Cipar i Grčka, nakon kojih su slijedili Portugal, Španjolska, Hrvatska i Italija. Očito je u spomenutom razdoblju nova kriza zahvatila građevinarstvo u južnoeuropskim zemljama.

3.2 Prerađivačka industrija

Tablica u nastavku prikazuje rast realne dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji od 2001. do 2008. godine, zatim od 2008. do 2010. godine, te od 2010. do 2014. godine u zemljama Europske unije. Daleko najveći rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji od 2001. do 2008. godine ostvarile su Slovačka, Poljska i Češka. Izgleda da je ulazak navedenih srednjeeuropskih zemalja u EU donio značajno povećanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji u tim zemljama.


Austrija 24,9 -8,2 11,0Belgija 13,1 -7,1 2,6Bugarska - - -Cipar 2,7 -7,4 -23,6Češka 85,3 -2,2 12,4Danska 1,0 -9,9 16,1Estonija 46,5 -8,6 25,8Finska 38,3 -17,4 -13,6Francuska 8,0 -3,5 3,3Grčka 2,4 -17,5 -20,6Hrvatska 30,2 -14,8 -4,7Irska 7,3 0,5 2,5Italija 4,4 -10,4 -4,0Latvija 26,7 -11,6 8,5Litva - -8,5 25,0Luksemburg -7,4 -5,1Mađarska 42,9 -8,2 2,6Malta - - -Nizozemska 12,2 -6,1 3,3Njemačka 15,3 -4,3 11,0Poljska 90,8 9,9 19,4Portugal -1,1 -4,6 0,6Rumunjska 47,9 0,3 -Slovačka 109,3 8,1 8,0Slovenija 40,9 -9,8 4,2Španjolska 8,2 -10,9 -3,7Švedska 35,4 -1,3 -4,4Ujedinjeno Kraljevstvo -1,4 -5,1 2,5


28

Tablica 3.3

Rast realne dodane vrijednosti

u prijevozu, trgovinii ugostiteljstvu

U razdoblju od 2008. do 2010. godine, najveći pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji zabilježen je u Grčkoj, Finskoj i Hrvatskoj. Nasuprot tome, pozitivan rast proizvodnje ostvarile su Poljska i Slovačka. Hrvatska, dakle, spada u zemlje u kojima je kriza u velikoj mjeri pogodila prerađivačku industriju. U zadnjem od promatranih razdoblja, od 2010. do 2014. godine, proizvodnja u prerađivačkoj industriji povećala se najviše u Estoniji i Litvi, a smanjila se najviše na Cipru i u Grčkoj. Znatno manji pad proizvodnje zabilježen je u Finskoj i Hrvatskoj. Nova je kriza, dakle, također pogodila hrvatsku prerađivačku industriju, premda u manjoj mjeri nego prethodna.

3.3 Prijevoz, trgovina i ugostiteljstvo

Tablica u nastavku sadrži podatke o rastu realne dodane vrijednosti u prijevozu, trgovini i ugostiteljstvu u razdoblju od 2001. do 2008. godine, zatim od 2008. do 2010. godine, te od 2010. do 2014. godine. Najveći rast u prvom od navednih razdoblja zabilježen je u Rumunjskoj, Latviji i Hrvatskoj. Do najznačajnijeg pada u razdoblju od 2008. do 2010. došlo je u Latviji, Irskoj i Grčkoj. U zadnjem od promatranih razdoblja realna dodana vrijednost dodatno je pala u Grčkoj i Irskoj, u Hrvatskoj se također smanjila, dok se znatno povećala u Rumunjskoj i baltičkim zemljama. Može se zaključiti da je proizvodnja u spomenutim djelatnostima u razdoblju od 2010. do 2014. godine imala izrazito različito kretanje od zemlje do zemlje.


Austrija 11,2 -0,6 1,4Belgija 16,6 -3,4 -0,6Bugarska 50,9 4,8 8,0Cipar 33,0 -2,0 -6,1Češka 33,6 -4,8 -0,6Danska 4,2 -5,1 1,7Estonija 38,1 -14,6 22,4Finska 23,6 -9,0 2,0Francuska 10,8 -2,9 4,4Grčka 35,3 -15,8 -14,1Hrvatska 56,3 -14,0 -2,4Irska -13,0 -17,6 -8,8Italija 3,6 -5,1 -3,0Latvija 95,9 -21,7 20,6Litva - -13,3 23,4Luksemburg 19,3 -7,5 -Mađarska 29,3 -14,4 10,3Malta - - -Nizozemska 16,9 -3,2 5,4Njemačka 20,8 -7,0 3,0Poljska 28,7 5,8 10,9Portugal 6,4 2,7 0,9Rumunjska 98,7 -9,7 27,9Slovačka 34,5 -4,7 4,4Slovenija 39,2 -7,7 1,3Španjolska 16,0 -2,2 3,8Švedska 25,4 -0,3 12,0Ujedinjeno Kraljevstvo 15,1 -5,7 10,5


29

Tablica 4.1

Udio poljoprivrede,industrije i građevinarstvau ukupnoj dodanojvrijednosti

Sljedeće tablice sadrže podatke o udjelu pojedinih djelatnosti ili skupina djelatnosti u ukupnoj nominalnoj bruto dodatnoj vrijednosti u zemljama Europske unije u 2014. godini.

Prva od njih prikazuje udio poljoprivrede, industrije i građevinarstva. Najveći udio djelatnosti poljoprivrede, uključujući šumarstvo i ribarstvo, imale su Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Hrvatska, dok su najmanji udio imali Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i Njemačka.

Što se tiče industrije, koja osim prerađivačke industrije obuhvaća rudarstvo i vađenje te opskrbu električnom energijom i vodom, najveći udio u ukupnoj dodanoj vrijednosti zabilježen je u Češkoj, Rumunjskoj i Sloveniji, a najmanji na Cipru te u Grčkoj i na Malti, dok se Hrvatska po visini tog udjela nalazila između Austrije i Estonije.

Po visini udjela građevinarstva predvodile su Slovačka, Poljska i Litva, a na Zemlja Udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (%)

Djelatnost Poljoprivreda Industrija GrađevinarstvoAustrija 1,4 21,7 6,4Belgija 0,7 16,8 5,7Bugarska 5,3 23,5 4,8Cipar 2,4 7,7 2,8Češka 2,7 32,4 5,6Danska 1,3 18,1 4,4Estonija 3,7 21,1 7,1Finska 2,8 20,3 6,2Francuska 1,7 13,8 5,7Grčka 3,8 11,6 1,8Hrvatska 4,1 21,1 5,0Irska 1,6 22,4 1,7Italija 2,2 18,5 4,9Latvija 3,4 16,4 6,7Litva 3,5 23,6 7,4Luksemburg - - -Mađarska 4,4 26,4 4,3Malta 1,3 11,8 4,0Nizozemska 1,8 16,7 4,5Njemačka 0,8 25,9 4,8Poljska 3,4 25,1 7,5Portugal 2,3 17,0 4,2Rumunjska 5,4 27,3 7,1Slovačka 3,7 24,7 8,3Slovenija 2,2 27,1 5,7Španjolska 2,5 17,5 5,6Švedska 1,4 19,7 6,0Ujedinjeno Kraljevstvo 0,6 13,4 6,5

Izvor: Eurostat.

Struktura proizvodnje u zemljama EU prema djelatnosti4.

30

Tablica 4.2

Udio prijevoza, trgovinei ugostiteljstva, informacija

i komunikacija, te financijskih usluga

i osiguranja u ukupnoj dodanoj

vrijednosti

začelju su se nalazile Irska, Grčka i Cipar, dok je Hrvatska zauzimala mjesto u sredini ljestvice između Španjolske i Italije.

Sljedeća tablica sadrži podatke o udjelu djelatnosti prijevoza, trgovine i ugostiteljstva, zatim djelatnosti informacija i komunikacija, te djelatnosti financijskih usluga i osiguranja u ukupnoj dodanoj vrijednost.

Najveći udio djelatnosti prijevoza, trgovine i ugostiteljstva imali su Litva, Cipar i Poljska, a najmanji Njemačka, Irska i Finska, dok se Hrvatska po visini spomenutog udjela nalazila u sredini ljestvice između Bugarske i Slovenije.

Po visini udjela djelatnosti informacija i komunikacija predvodile su Irska i Rumunjska, a na začelju su se nalazile Litva i Austrija, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Slovačke i Cipra.

Što se tiče djelatnosti financijskih usluga i osiguranja, najveći udio zabilježen je u Irskoj, na Cipru i u Ujedinjenom Kraljevstvu (Luksemburg bi također bio u vrhu, ali podatak za tu zemlju nije raspoloživ), a najmanji u Litvi i Finskoj, dok se Hrvatska nalazila u gornjem dijelu ljestvice odmah poslije Malte.

Zemlja Udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (%)

DjelatnostPrijevoz,trgovina

i ugostiteljstvo

Informacijei komunik.

Financijskeusluge i

osiguranjeAustrija 22,9 3,3 4,6Belgija 19,8 4,0 5,8Bugarska 21,3 5,6 7,7Cipar 28,6 4,4 8,9Češka 18,0 4,9 4,5Danska 19,5 4,3 6,1Estonija 22,5 4,9 3,5Finska 16,2 5,5 3,0Francuska 17,7 4,9 4,5Grčka 26,3 3,7 4,4Hrvatska 21,2 4,6 6,9Irska 15,5 12,3 9,7Italija 20,1 3,8 5,9Latvija 25,3 4,7 4,3Litva 32,7 3,0 2,1Luksemburg - - -Mađarska 18,6 5,1 3,8Malta 21,9 6,5 7,5Nizozemska 20,2 4,7 7,8Njemačka 15,5 4,7 4,0Poljska 27,1 3,5 4,1Portugal 25,1 3,4 5,3Rumunjska 17,9 6,6 3,3Slovačka 22,4 4,6 3,9Slovenija 20,4 4,1 4,4Španjolska 24,1 4,0 3,9Švedska 17,4 5,5 4,7Ujedinjeno Kraljevstvo 18,4 6,1 8,4

Izvor: Eurostat.

31

Tablica 4.3

Udio poslovanjanekretninama,stručnih i admin.usluga te javnihusluga u ukupnojdodanoj vrijednosti

U zadnjoj tablici prikazan je udio poslovanja nekretninama, stručnih i administrativnih usluga te javnih usluga u ukupnoj dodanoj vrijednosti. Javne usluge obuhvaćaju javnu upravu, obranu, obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, te zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb,

Najveći udio poslovanja nekretninama imale su Grčka, Italija i Francuska, a najmanji Poljska, Malta i Nizozemska, dok se Hrvatska nalazila u sredini ljestvice između Estonije i Danske. Zanimljivo je da se Grčka nalazila na samom vrhu usprkos velikom padu građevinskih aktivnosti nakon 2008. godine.

Po visini udjela stručnih i administrativnih usluga predvodile su Nizozemska, Belgija i Francuska, a na začelju su se nalazile Grčka, Bugarska i Litva, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Finske i Rumunjske.

Naposljetku, najveći udio javnih usluga zabilježen je u Švedskoj, Danskoj i Francuskoj, a najmanji u Rumunjskoj, Bugarskoj i Litvi, dok se Hrvatska nalazila u donjem dijelu ljestvice između Estonije i Latvije.

Zemlja Udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (%)

Djelatnost Poslovanjenekretninama

Stručnei admin.usluge

Javneusluge Ostalo

Austrija 9,9 9,5 17,4 2,9Belgija 8,7 13,5 22,8 2,2Bugarska 10,6 5,5 13,2 2,5Cipar 11,5 8,9 20,7 4,2Češka 8,3 6,7 14,8 2,2Danska 10,2 9,1 23,4 3,6Estonija 10,5 9,0 15,4 2,4Finska 12,3 8,4 22,1 3,1Francuska 12,9 12,8 23,2 3,0Grčka 18,5 4,6 20,8 4,5Hrvatska 10,3 8,3 15,4 3,1Irska 6,9 10,3 17,5 2,2Italija 14,2 9,3 17,2 4,0Latvija 12,9 8,0 15,1 3,4Litva 6,1 5,8 14,0 1,9Luksemburg - - - -Mađarska 8,3 8,9 17,3 2,8Malta 5,6 11,8 19,6 9,9Nizozemska 5,7 13,6 22,2 2,7Njemačka 11,1 10,9 18,3 4,1Poljska 5,1 7,4 14,3 2,6Portugal 12,6 6,7 20,5 2,9Rumunjska 10,7 8,1 10,3 3,4Slovačka 7,1 7,4 14,5 3,3Slovenija 6,9 9,5 17,0 2,7Španjolska 12,2 7,4 18,6 4,3Švedska 8,5 9,5 24,5 3,0UK 11,5 12,7 18,2 4,1

Izvor: Eurostat.

Može se zaključiti da je Hrvatska u pogledu strukture gospodarstva prema djelatnostima slična zemljama južne, srednje i istočne Europe.

Documents

zaGreb 2015. - HZZ