2a,b Minerali 2011

1

11

Litosferu izgra đuju

STIJENE

MAGMATSKE SEDIMENTNE METAMORFNE

22

Stijene su sastavljene od jednog ili više MINERALA.

• monomineralne su

izgrađene od jednevrste minerala(npr. mramor koji čini mineral kalcit)

• polimineralne su

izgrađene od viševrsta minerala(npr. granit kojeg čine ortoklas, kvarc, plagioklasi, biotit i hornblenda)

2

33

Minerali su prirodne, čvrste, anorganske tvari

određenog kemijskog sastava, stabilne unutar određenih granica temperature, tlaka i kemijskog sastava okoliša. Pravilne su unutarnje građe koju

izražava njihova kristalna rešetka te stoga predstavljaju kristale.

44

Prema definiciji, mineral je kristal (većina krutih tvari su kristali). Kristalasta tvar je ona u kojoj su atomi uređeni utrodimenzionalnoj kristalnoj rešetci , uz pravilno ponavljanje.

Halit (ili kuhinjska sol) je kristal

Kristalinitet

3

55

Kao posljedica pravilnosti unutraKao posljedica pravilnosti unutraššnje nje građegrađe, pojavljuju se i pravilnost u , pojavljuju se i pravilnost u vanjskom izgledu kristala. Nju promatramo vanjskom izgledu kristala. Nju promatramo kroz pojavljivanje pravilnih ploha (formi) na kroz pojavljivanje pravilnih ploha (formi) na kristalu, te krozkristalu, te kroz određene elemente određene elemente

simetrije koje kristali imaju.simetrije koje kristali imaju.

66

Pravilne plohe prizme na kristalima ALBITA

4

77Minerali u stijeni – mikroskopski izbrusak stijene

Ponekad se pravilnost kristala ne može uočiti prostim okom nego tek kad pogledamo minerale lupom ili mikroskopom

88

MINERALI

Prema ranije postavljenoj definicji, postoje četiri uvjeta koje je potrebno zadovoljiti da bi za tvar rekli da je mineral:

1. mora biti kristalasta kruta tvar;

2. mora biti prirodan;

3. mora biti anorganski

4. mora imati određen kemijski sastav.

5

99

Prirodne i anorganske tvari

Umjetni, tj. ljudskom rukom stvoreni kristali ne smatraju se mineralima.

To se također odnosi i na organske tvari koje se sastoje od ugljika, kisika i vodika, a nastale su uorganizmima.

Neki organizmi izgrađuju ljušture ili skelete koje se smatraju mineralima. Ljušture izgrađene od

minerala kalcita česte su u sedimentnim stijenama.

1010

Određen kemijski sastav

-potreban je zbog uređenosti kristalastih tvari

- znači da će kemijska analiza bilo kojeg uzorka

određenog minerala uvijek dati iste omjere elemenata (u kvarcu, na primjer, dva atoma kisika na svaki atom silicija)

-sastav svakog minerala može se izraziti kemijskom formulom

6

1111

-- Kvarc i halit imaju jednostavne formule, SiO2 i NaCl. Neke su formule puno složenije jer atomi nekog elementa mogu biti zamijenjeni drugim

elementima u određenom omjeru. Na primjer, fomula minerala olivina glasi (Fe,Mg)2SiO4. Zbog toga što su željezo i magnezij približno iste veličine, oni se mogu tzv. IZOMORFNO ZAMJENJIVATI bez narušavanja kristalaste strukture, pri čemu se značajno mijenjaju svojstva minerala. Neke su kemijske formule jošsloženije, jer se u njihovim kristalastim strukturama i po nekoliko elemenata može zamijeniti. Tu pojavu zovemo IZOMORFIJA

1212

STIJENA

IZ MINERALA PRIMARNE STIJENE, NASTAJE

TLO KOJE SE TAKOĐER, JEDNIM DIJELOM, SASTOJI OD MINERALA

7

1313

99 vol % svih minerala, a time i većinu stijena u Zemljinoj kori gradi osam elemenata:

Kisik - 46 %

Silicij - 28 %

Aluminij - 8 %

Željezo - 6 %

Kalcij - 3.5 %

Natrij - 3 %

Kalij - 2.5 %

Magnezij - 2 %

1414

Od NEKOLIKO TISU ĆA poznatih minerala, one koji naj češće sudjeluju u tvorbi stijena nazivamo

petrogenim mineralima.

8

1515

Kako nastaju minerali?Kako nastaju minerali?-- proces kristalizacije: rast krute tvari iz proces kristalizacije: rast krute tvari iz taljevine, otopine ili plinataljevine, otopine ili plina

ččijiiji konstitutivni atomi dolaze zajedno u pravilnim kemijskim konstitutivni atomi dolaze zajedno u pravilnim kemijskim omjerima i u kristalnom uređenjuomjerima i u kristalnom uređenju

-- kristalizacija pokristalizacija poččinje formiranjem jednostavnih mikroskopskih inje formiranjem jednostavnih mikroskopskih kristala, tj. tijela kristala, tj. tijela ččije su graniije su graniččne plohe ravne povrne plohe ravne površšineine

-- za vrijeme kristalizacije inicijalni kristali (kristalne klice) za vrijeme kristalizacije inicijalni kristali (kristalne klice) sve visve višše e rastu i ukoliko imaju dovoljno prostora razvijaju se u kristale rastu i ukoliko imaju dovoljno prostora razvijaju se u kristale pravilnih, vidljivih kristalnih formipravilnih, vidljivih kristalnih formi

a) a) MikroskopskaMikroskopskaslika povrslika površšine galenita (ine galenita (PbSPbS) s rezolucijom atoma. Jasna ) s rezolucijom atoma. Jasna je je pravilnapravilnastruktura galenita. struktura galenita. SvjetleSvjetletotoččke ke -- olovo, tamne toolovo, tamne toččke ke -- sumpor.sumpor.b) Kristali galenita.b) Kristali galenita.

1616

Kada se formiraju minerali?Kada se formiraju minerali?-- snisnižženje temperature ispod toenje temperature ispod toččke talike tališšta ta -- nanaččin poin poččetka procesa etka procesa

kristalizacijekristalizacije-- npr. kod vode ispod 0npr. kod vode ispod 000 C poC poččinje kristalizacija minerala ledainje kristalizacija minerala leda-- slisliččni proces kod magme: vruni proces kod magme: vrućća magma kao rastaljena tekua magma kao rastaljena tekućća a

stijena hlađenjem kristalizira u krute mineralestijena hlađenjem kristalizira u krute minerale; kada temperatura ; kada temperatura magme padne ispod talimagme padne ispod tališšta ta (ni(nižžee od od ca 1000ca 100000 C), poC), poččinju se inju se formirati formirati kristali.kristali.

-- postanak minerala procesom precipitacije: KRISTALIZACIJA iz postanak minerala procesom precipitacije: KRISTALIZACIJA iz zasizasiććene otopineene otopine; npr. kristalizacija soli iz vode ; npr. kristalizacija soli iz vode –– ako se smanji ako se smanji kolikoliččina otapala (vode) npr. evaporacijom, koncentracija soli ina otapala (vode) npr. evaporacijom, koncentracija soli momožže postati toliko visoka da otopina postaje e postati toliko visoka da otopina postaje prezasiprezasiććena. Iz ena. Iz prezasiprezasiććenih se otopina poenih se otopina poččinju izluinju izluččivatiivati mineraliminerali u obliku u obliku kristala. kristala. Primjer je precipitacija kuhinjske soli Primjer je precipitacija kuhinjske soli –– halita.halita.

-- kristalikristali nastaju i kada atomi i ioni u krutim tvarima postanu nastaju i kada atomi i ioni u krutim tvarima postanu pokretljivi. Kristalna se repokretljivi. Kristalna se reššetka tada podetka tada pod visokomvisokom temperaturomtemperaturom i i tlakom restrukturira;tlakom restrukturira; temperatura mora dosetemperatura mora dosećći najmanje 250i najmanje 25000 C C prije nego prije nego ššto poto poččne ne preuređenje u drugapreuređenje u drugaččijuiju kristalnukristalnu strukturu;strukturu;

9

1717

Svaki mineral ima svoju kemijsku formulu i Svaki mineral ima svoju kemijsku formulu i svoje svoje imeime . .

Ime minerala ne ovisi o kemijskom Ime minerala ne ovisi o kemijskom sastavu vesastavu većć je dodjeljeno nekom mineralu je dodjeljeno nekom mineralu u u ččast njegovog pronalazaast njegovog pronalazačča, u a, u ččast nekoj ast nekoj osobi, obzirom na neko fiziosobi, obzirom na neko fiziččko svojstvo itd.ko svojstvo itd.

Npr. Mineral formule CaCONpr. Mineral formule CaCO33 (kojeg bismo (kojeg bismo u kemiji zvali kalcijev karbonat) u u kemiji zvali kalcijev karbonat) u mineralogiji zovemo mineralogiji zovemo KALCITKALCITMMinerale međusobno razlikujemo po inerale međusobno razlikujemo po njihovim fizikalnim svojstvimanjihovim fizikalnim svojstvima

1818

FIZIČKA SVOJSTVA MINERALA

10

1919

FIZIČKA SVOJSTVA MINERALA

Za identifikaciju minerala koriste se fizi čka svojstva minerala, a to je skup karakteristika koje određuju neki minerali odražavaju kemijski sastav, kao i tip veze i kristalnu strukutrutog minerala.

2020

HABITUS - Vanjski oblik kristala

Oblik kristala ovisi o njegovoj pravilnoj unutarnjoj građi. Može se definirati kristalnom formom koja prevladava na kristalu, npr. oktaedarski ili prizmatični, habitus. U opisu habitusa kristala služimo se jošizrazima kao što su: igličasti, lističasti, kratkoprizmatski, vlaknasti. Idealni kristali su oni koji su nastali u idealnim uvjetima rasta i imaju pravilni poliedarski vanjski oblik. Deformirani kristali nastaju za vrijeme rasta kristala zbog neravnomjernog pritjecanja mineralne tvari kristalnim plohama.

Kvarc Feldspat

Granat u bijelom

kvarcu

11

2121

TURMALIN ima......BERIL ima dugoprizmatski habitus

2222

BOJA

Prva karakteristika koju većina ljudi zamjećuje na mineralima je njihova boja. Za neke minerale, boja je vrlo važno svojstvo. Ti su minerali uvijek specifične boje. Npr. mineral malahit kem. formule Cu2(OH)2CO3 je uvijek ZELEN. To je zato što je sastavni dio formule malahita element bakar. Za takav mineral kažemo da je IDIOKROMATSKI. Bakar se smatra jednim od elemenata koji su nosioci specifične boje. To su tzv. KROMOFORI. Najčešći kromofori su: vanadij-narnčastocrven; krom-zelen, bakar-zelen i modar, željezo (trovalentno)-crveno, mangan-ružičast

12

2323

Na žalost, boja nije jedinstveno identifikacijsko svojstvo. Ako promatramo brojne kristale kvarca, mogu se pronaći uzorci bijele, ružičaste, crne, žute ili ljubičaste boje. Boja je ekstremno varijabilna kod kvarca (i mnogih drugih minerala) jer su nosioci boje kvarca primjese KROMOFORA – elemenata u tragovima, koji su u min rešetci inače bezbojnog kvarca-SiO2 sadržani u neznatno malim količinama. Kvarc je stoga ALOKROMATSKI MINERAL

Slično je i sa različito obojenim varijetetima minerala Korunda Al2O3 koji su nam poznati kao drago kamenje:

Crveni – rubin, Plavi – safir,

2424

OGREB

Minerali smrvljani u prah daju pravu boju minerala. Praškasti trag minerala na neglaziranoj porculanskoj pločici predstavlja fizikalno svojstvo minerala koje se zove OGREB.

OGREB je puno pouzdanij nego boja samog uzorka i može se koristiti za dijagnosticiranje minerala. Na primjer, hematit uvijek ostavlja crvenkasto smeđi ogreb, dok uzorak može biti smeđi, crveni ili srebrni.

Neki minerali koji su tvrđi od porculanske pločice ne ostavljaju identificirajući ogreb

13

2525

SJAJ

Kvaliteta i intenzitet svijetla koje se reflektira s površine minerala naziva se sjaj . (Fotografija ne može pokazati ovu značajku). Sjaj minerala se opisuje njegovim uspoređivanjem s drugim tvarima.

Sjaj je jači s ravnih i glatkih ploha nego s neravnih.

Prema jačini razlikuju se :

Voštani, smolasti, svilenkasti, sedafasti, masni, staklasti, dijamantni i metalni sjaj

Metalni sjaj daje izgled kao da je tvar sačinjena od metala. Metalni sjaj je vrlo blistav (sjajan), kao kromirani dijelovi vozila.

Najčešći je staklasti sjaj, slično kao kod stakla ili porculana. Mineral kvarc se odlikuje staklastim sjajem.

2626

TVRDOĆA

Svojstvo tvrdo će predstavlja relativnu tvrdoću u odnosu na tvrdoću nekog poznatog predmeta ili drugog minerala. Za ispitivanje relativne tvrdoće, tvrđim mineralom ili predmetom potrebno je zagrebati glatku, svježu površinu mekšeg minerala. Na primjer, Cu šiljkom može se zaparati kalcit. Tvari se

mogu uspoređivati prema Mohsovoj ljestvici tvrdoće u kojoj je navedeno deset minerala na temelju njihovih standardnih relativnih tvrdoća. Najmekši mineral, talk, označen je brojem 1. Dijamant, kao najtvrđa prirodna tvar, označen je brojem 10.

10dijamant

9korund

8topaz Paraju staklo7kvarc

Para ga turpija6ortoklas

Para gačelični nož5apatit

Para gačelični nož4fluorit

Para ga Cu šiljak3kalcit

Para ga nokat2gips

Para ga nokat1talk

Relativna tvrdoćaMohsovaskala

relativnetvrdoće

Mineral

14

2727

Nokat obično ima tvrdoću oko 2,5. Ukoliko je moguće zagrebati glatku površinu minerala noktom, tvrdoća minerala mora biti manja od 2,5: GIPS

2828

KALAVOST

Kalavost je pravilno lomljenje minerala na koje djeluje vanjska sila duž kristalnih ploha. Imaju je minerali kod kojih je kohezija različita u različitim smjerovima. Mineral se slama duž određenih ploha zbog

veza među atomima koje su oslabljene duž tih smjerova. U kvarcu su veze u svim smjerovima jednake, tako da kvarc nema kalavost. Tinjci se, međutim, lako kalaju duž ploha baznog pinakoida na vrlo tanke listiće. Kada bismo mogli pogledati uređenje atoma u kristalnoj strukturi tinjca, vidjeli bismo pojedine Si-O tetreaedre koji su jako povezani jedan s drugim unutar jedne ravnine. Suprotno tome, veza među susjednim ravninama je vrlo slaba; pa je stoga lako slomiti (kalati) mineral paraleleno ravnini ploče. Zato kalavost ovisi o strukturi kristala. Minerali se mogu kalati jednom plohom ali i po više ploha.

15

2929

Kalavost tinjaca

3030

Kalavost

16

3131

LOMLOM

Nepravilno pucanje minerala pod djelovanja vanjske sile zove se lom.

Prema obliku slomljene plohe razlikujemo: nepravilni lom, školjkast lom, iverast lom itd.

Mineral kvarc nema kalavost, već se nepravilno lomi.

3232

Specifi čna težina

Gustoća se najčešće izražava kao specifi čna težina , omjer mase tvari i mase jednakog volumena vode.

Tekuća voda ima specifičnu težinu 1. (Led, koji je lakši, ima specifičnu težinu oko 0.9). Većina silikatnih minerala teži su dva i pol puta više od jednakog volumena vode: kvarc ima specifičnu težinu 2.65; feldspati u rasponu 2.56-2.76. Za precizno određivanje specifične težine postoje posebni postupci. Međutim, čovjek može u ruci razlikovati vrlo guste materijale kao što je mineral barit BaSO4 (poznat pod imenom TEŽAC) sa specifičnom težinom 4,5) od puno manje gušćih silikatnih minerala. Zlato, sa specifičnom težinom od 19.3 je puno teže od galenita. Zbog velike gustoće zlata, njega je moguće tražiti ispiranjem: čestice gline i praha lako se ispiru, a zlato zaostaje na dnu posuda zbog svoje težine.

17

3333

BARIT (TEBARIT (TEŽŽAC) AC) velika specifivelika specifiččna na tetežžinaina

3434

Optička svojstvaDvolom svjetlosti - iz jedne zrake svjetla nastaju dvije iz jedne zrake svjetla nastaju dvije (svjetlost se dvolomi), pa vidimo duplu sliku.(svjetlost se dvolomi), pa vidimo duplu sliku.

18

3535

Glavna karakteristika kalcita: kalavost po plohi Glavna karakteristika kalcita: kalavost po plohi romboedraromboedra, , dvolom dvolom svjetlostisvjetlosti

3636

Arsenopirit FeAsS

19

3737

KVARC – nepravilan lom

- staklast sjaj

- velika tvrdo ća (para čekić)

- razli čite boje (proziran, ruži čast, crn...)

FELDSPATI – prizmatski habitus

- mlije čno bijel ili ruži čast,

- mutni sjaj

- kalavost po plohi prizme

KALCIT – izrazito dobra kalavost po plohi romboedra

- mala tvrdo ća (može se zaparati iglicom)

- otapa se u razrijeđenoj solnoj kiselini uz oslobađanje CO2 (šumi)

TINJAC (MUSKOVIT) – listi ćasti habitus

- bezbojan, proziran

- mala tvrdo ća

- sedefasti sjaj

HORNBLENDA – tamna, crna, tamno zelena

- dugoprizmatski habitus

3838

MINERALIMINERALI

--GrađaGrađa--Skupine mineralaSkupine minerala--Kemijske formuleKemijske formule--PetrogeniPetrogeni mineraliminerali--Ostali minerali Ostali minerali

20

3939

Svi minerali svrstani su u osam skupina prema Svi minerali svrstani su u osam skupina prema njihovom kemijskom sastavunjihovom kemijskom sastavu

MineraliMinerali koji formiraju koji formiraju stijene stijene

-- PETROGENI MINERALIPETROGENI MINERALI

-- najvanajvažžnijenije skupine minerala koji formiraju skupine minerala koji formiraju stijene: stijene:

SilikatiSilikatiOksidiOksidi i i hidroksidihidroksidi

SulfidiSulfidiKarbonatiKarbonati

SulfatiSulfati

4040

SilikatiSilikati

--najzastupljeniji minerali u Zemljinoj kori i najzastupljeniji minerali u Zemljinoj kori i ččine viine višše od 7e od 75% 5% litosfere; litosfere;

--izgrađeni su od silicija i kisika koji su najzastupljeniji izgrađeni su od silicija i kisika koji su najzastupljeniji elementi u kori, u kombinaciji s drugim elementimaelementi u kori, u kombinaciji s drugim elementima

--odlikuju se razliodlikuju se različčitim rasporedom i međusobnom vezom itim rasporedom i međusobnom vezom skupina SiOskupina SiO44 tetraedara među kojima su razmje tetraedara među kojima su razmješšteni ioni teni ioni metala i drugih elemenata;metala i drugih elemenata;

--svaka skupina ima SiOsvaka skupina ima SiO44 tetraedre razmjetetraedre razmješštene na određeni tene na određeni nanaččin;in;

-- tetraedri: izolirani ili stvaraju prstenove, lance, dvostruke tetraedri: izolirani ili stvaraju prstenove, lance, dvostruke lance, listilance, listićće ili prostorne strukturee ili prostorne strukture

21

4141

Osnovna jedinica u gra đi SILIKATA je SiO 4

tetraedar

SiO4-4

4242

Da bi bio stabilan unutar strukture kristala, Si-O tetraedar mora:

(1) biti uravnotežen s pozitivnonabijenim ionima; ili

(2) dijeliti atome kisika sa susjednim tetraedrima čime se smanjuje potreba za pozitivno nabijenim ionima.

22

4343

Pet grupa SILIKATNIH minerala:

nezosilikati,

jednostruki inosilikati-pirokseni,

dvostruki inosilikati-amfiboli,

filosilikati

i tektosilikati

čine oko 90% Zemljine kore.

To su minerali čija se imena najčešće pojavljuju u petrologiji (znanosti o stijenama)

4444

StrukturaStrukturaizoliranih SiOizoliranih SiO 44

tetraedara tetraedara NEZOSILIKATINEZOSILIKATI

Struktura izoliranihSiO tetraedara4

Jednostruka lančastastruktura

Dvostruka lančastastruktura

Struktura prostornerešetke

Prstenasta (plošna)struktura

Primjer

Grupa olivina

Grupa piroksena

Grupa amfibola

Grupa feldspata

Grupa tinjaca

Strukture silikatnih minerala

Građevne jedinice SiOGrađevne jedinice SiO44

tetraedri nalaze se tetraedri nalaze se razmjerazmješšteni između teni između pozitivno nabijenih iona pozitivno nabijenih iona kao otoci u morukao otoci u moru((nesosnesos grgrčč. = otok). = otok)

23

4545

NezosilikatiStruktura izoliranihSiO tetraedara4





Primjer

Grupa olivina

Grupa piroksena

Grupa amfibola

Grupa feldspata

Grupa tinjaca


PRIMJER: Mineral Olivin PRIMJER: Mineral Olivin (Mg,Fe)(Mg,Fe)22 SiOSiO44

4646

LANLANČČASTI SILIKATIASTI SILIKATIINOSILIKATI INOSILIKATI ((isis, , inosinos grgrčč.= vlakno, nit).= vlakno, nit)

Jednostruki lanJednostruki lanččasti silikati asti silikati –– PIROKSENIPIROKSENI

Dvostruki lanDvostruki lanččasti silikati asti silikati -- AMFIBOLIAMFIBOLI

Minerali s lančastom strukturom imaju tendenciju rasta u izduženim prizmatičnim, štapićastim ili vlaknatim oblicima.

Izdužena struktura vanjske forme u skladu je s linearnom strukturom lanca SiO4 tetraedara iz

kojih su izgrađeni.

24

4747

Jednostruka lan čaasta struktura

Minerali: PIROKSENIStruktura izoliranih

SiO tetraedara4




Lističasta (plošna)struktura

Primjer

Grupa olivina

Grupa piroksena

Grupa amfibola

Grupa feldspata

Grupa tinjaca


Enstatit Mg2 (Si2O6)

Hipersten (Fe, Mg)2 (Si2O6)

Augit (Ca,Mg,Fe)2 (Si,Al,)2 O6

4848

Dvostrukai lan časti silikati

AMFIBOLI

pirokseni






Primjer

Grupa olivina

Grupa piroksena

Grupa amfibola

Grupa feldspata

Grupa tinjaca


25

4949

Dvostruki lan časti silikati

Minerali: AMFIBOLIStruktura izoliranih

SiO tetraedara4





Primjer

Grupa olivina

Grupa piroksena

Grupa amfibola

Grupa feldspata

Grupa tinjaca


Tremolit Ca2Mg5 (OH) Si4 O11

Aktinolit Ca2 (Mg,Fe)5 (OH) (Si4O11)

HORNBLENDA Ca2 (Mg,Fe)4 (Al,Fe) (OH)(Si, Al) 4 O11

5050

Listi časti (plošni) silikati

FILOSILIKATI (grč. phyllon = list)

Kada svaki tetraedar dijeli po tri iona kisika sa susjednim tetradrima, a plohe svih tetraedara se nalaze u jednoj ravnini, nastaje prstenasta (plošna) silikatna struktura,koja je značajka ove grupe. Pozitivni ioni- kationi i hidroksilni ioni nalaze se izmedju pojedinih prstenastih ploha i spajaju ih (kao u sendviču). Veze izmedju iona pojedinih ravnina su slabe i zato se duž tih ravnina filosilikati listaju odakle im potječe ime.






Primjer

Grupa olivina

Grupa piroksena

Grupa amfibola

Grupa feldspata

Grupa tinjaca


26

5151

Osnovna osobina Osnovna osobina tinjaca: kalavost tinjaca: kalavost --kalanje u tanke kalanje u tanke listilistićće.e.

Primjer: minerali grupe TINJACA (LISKUNA):

MUSKOVIT KAl2 (OH)2 (Si5O10)

BIOTIT: K(Fe,Mg)3 (OH,F) (Al Si3O10)

Minerali grupe GLINA:

KAOLINIT: Al2(OH)4Si2O5

MONTMORILONIT:

5252

Struktura prostorne rešetke

TEKTOSILIKATI (grč. tekton=graditelj)

-SiO4 tetraedri su povezani u prostornoj rešetci preko svoja 4 kisika Najpoznatiji minerali ove skupine su FELDSPATI (GLINENCI).

-struktura feldspata je puno složenija, zbog toga što ponekad aluminijzamjenjuje neke atome silicija u tetraedrima.






Primjer

Grupa olivina

Grupa piroksena

Grupa amfibola

Grupa feldspata

Grupa tinjaca


27

5353

KristalFELDSPATAu stijeni

Primjer:

FELDSPATI koji se dijele na:

ALKALIJSKE F.

PLAGIOKLASE

5454

ALKALIJSKI FELDSPATI:

ORTOKLAS K Al Si3O8

SANIDIN K Al Si3O8

MIKROKLIN K Al Si3O8

PLAGIOKLASI:

ALBIT NaAlSi3 O8

ANORTIT CaAl2Si2O8

ALBIT

Oligoklas

Andezin

Labrador

Bitovnit

ANORTIT

28

5555

VAŽNI NESILIKATINI

MINERALI

ELEMENTI

SULFIDI

HALOGENIDI

OKSIDI I HIDROKSIDI

KARBONATI

SULFATI

FOSFATI

NITRATI

5656

ELEMENTI ELEMENTI DIJAMANTDIJAMANTZLATOZLATOSREBROSREBROSUMPORSUMPOR

Samorodno zlato

29

5757

SULFIDI pirit FeS2

SulfidiSulfidi-- ukljuuključčuju uju sulfidni ion sulfidni ion SS22-- s s metalnim metalnim kationomkationom(npr. bakar, (npr. bakar, cink, nikal)cink, nikal)glavne rude glavne rude mnogih mnogih mineralaminerala-- pirit pirit ––““ foolsfools goldgold””

5858

Sfalerit ZnS

30

5959

Antimonit Sb2S3

6060

HALOGENIDI

HALIT Na Cl – kuhinjska sol

FLUORIT CaF2

31

6161

OKSIDI I HIDROKSIDIOKSIDI: KREMEN ili KVARC SiO2

kvarckvarc ili kremen (SiOili kremen (SiO22) ) --najnajččeeššćći oksid u i oksid u litosferilitosferi(17% (17% mase)mase)

--ekonomska vrijednost: ekonomska vrijednost: oksidi kao vrlo vaoksidi kao vrlo važžne ne rude metala; rude metala; žželjezo u eljezo u hematitu i hematitu i magnetitumagnetitu

-- hidroksidihidroksidi–– aluminij u aluminij u zemlji crvenici, boksitu i zemlji crvenici, boksitu i lateritulateritu; ; žželjezo u eljezo u limonitulimonitu

6262

HEMATIT Fe2O3

32

6363

KORUND Al2O3

6464

HIDROKSIDI: MALAHIT Cu2(OH)2 (CO)3

33

6565

KARBONATIKARBONATI-- KALCIT (CaCOKALCIT (CaCO33) ) –– jedan od jedan od najzastupljenijihnajzastupljenijih minerala u minerala u

kori i glavni element u kori i glavni element u stijenistijeni koja se zove koja se zove vapnenacvapnenac-- DOLOMIT (DOLOMIT (CaMgCaMg(CO(CO33))22) ) –– također vrlo va također vrlo važžan mineral u an mineral u

grupi karbonatnih stijena;grupi karbonatnih stijena;

Karbonatni minerali, npr. kalcit (CaCOKarbonatni minerali, npr. kalcit (CaCO33) imaju ) imaju slojnu strukturu. a) Atom ugljika okruslojnu strukturu. a) Atom ugljika okružžen trokutom en trokutom kojeg tvore 3 iona kisika s negativnim nabojem kojeg tvore 3 iona kisika s negativnim nabojem --2. b) 2. b) Izmjena slojeva iona kalcija i ugljika.Izmjena slojeva iona kalcija i ugljika.

6666

SULFATI: GIPS CaSO4 x 2H2O

ANHIDRIT CaSO4 x H2O

SulfatiSulfati--GIPS GIPS -- evaporacijom iz morske vode; stabilan evaporacijom iz morske vode; stabilan na niskim temperaturama i pod niskim tlakomna niskim temperaturama i pod niskim tlakom

--ANHIDRIT ANHIDRIT -- stabilan na visokim stabilan na visokim temperaturama i pod visokim temperaturama i pod visokim tlakom, na nitlakom, na nižžim im temperaturama upija vodu i prelazi u gipstemperaturama upija vodu i prelazi u gips

1

2

_

34

6767

ŠŠto je litosfera?to je litosfera?ŠŠto je kora?to je kora?ČČime je odvojena kora od plaime je odvojena kora od plaššta?ta?Vrste granica između litosfernih ploVrste granica između litosfernih pločča su...a su...ŠŠto je mineral?to je mineral?ŠŠto je kalavost? Primjer:to je kalavost? Primjer:Koji se minerali nalaze na poKoji se minerali nalaze na poččetku, sreetku, sredini i kraju dini i kraju Mohsove ljestvice tvrđoMohsove ljestvice tvrđoćće?e?ŠŠto je lom? Primjerto je lom? PrimjerKoji su najKoji su najččeeššćći elementi koji sudjeluju u građi Zemljine i elementi koji sudjeluju u građi Zemljine kore?kore?Nabroji vrste silikata?Nabroji vrste silikata?Nabroji imena min koji se nalaze u grupi glina?Nabroji imena min koji se nalaze u grupi glina?Nabrojite neke min iz grupe karbonata i sulfataNabrojite neke min iz grupe karbonata i sulfata

Documents

2a,b Minerali 2011