40
Principi ishrane i rekreacije Čas 2 dr Svetlana Stanišić Stojić [email protected]

Minerali, Vitamini.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • Principi ishrane i

    rekreacije

    as 2

    dr Svetlana Stanii Stoji [email protected]

  • Kako prepoznajemo

    netane informacije o prehrambenim

    proizvodima,

    dodacima koji se

    koriste u ishrani,

    nainima za regulisanje telesne mase?

    Sloeni problemi ne mogu imati

    jednostavna

    reenja!!!!

  • Vitamini

    Za koje reakcije je neophodno prisustvo vitamina?

    Da li su vitamini iz sintetikih i prirodnih izvora isti?

    Kako se dele vitamini?

    Zato je toksinost povezana sa rastvorljivou?

  • Vrste vitamina

    LIPOSOLUBILNI

    HIDROSOLUBILNI

  • Vitamin C askorbinska kiselina

    antioksidans

    nedostatak izaziva skorbut

    izvori: svee voe i povre

    Zdrava koza moe u svom organizmu od glukoze dnevno sintetisati i do 13

    g vitamina C.

  • Gubitak nutricijenasa (u poreenju sa sveim namirnicama)

    Vitamini Smrzavanje Suenje Kuvanje Kuvanje+uparavanje Podgrevanje

    Vitamin A 5% 50% 25% 35% 10%

    Vitamin C 30% 80% 50% 75% 50%

    Tiamin 5% 30% 55% 70% 40%

    Riboflavin 0% 10% 25% 45% 5%

    Niacin 0% 10% 40% 55% 5%

    Piridoksin 0% 10% 50% 65% 45%

    Folna kiselina 5% 50% 70% 75% 30%

    Vitamin B12 0% 0% 45% 50% 45%

    Minerali Smrzavanje Suenje Kuvanje Kuvanje+uparavanje Podgrevanje

    Kalcijum 5% 0% 20% 25% 0%

    Gvoe 0% 0% 35% 40% 0%

    Magnezijum 0% 0% 25% 40% 0%

    Fosfor 0% 0% 25% 35% 0%

    Kalijum 10% 0% 30% 70% 0%

    Natrijum 0% 0% 25% 55% 0%

    Cink 0% 0% 25% 25% 0%

    Bakar 10% 0% 40% 45% 0%

  • Vitamini grupe B

    dobijanje energije sagorevanjem hranljivih materija,

    odravanje integriteta koe, sluzokoe i kose,

    odravanje funkcije centralnog nervnog sistema,

    odravanje funkcije imunog sistema,

    odvijanje rasta i razvoja,

    odvijanje procesa obnavljanja tkiva.

  • Zato alkoholiari pate od nedostatka vitamina B?

    alkohol ometa apsorpciju iz creva,

    alkohol ubrzava izbacivanje tenosti, pa i svega

    rastvorenog u krvi,

    alkoholizam je esto povezan sa loom ishranom.

  • Vitamin B1 - tiamin

    Nedostatak: Beri-beri (KVS, CNS,

    GIT), Korsakovljev sindrom

    Potrebe: 0,3-0,45 mg/1000 kcal

    unete hrane. Zato?

    Vitamin B2 - riboflavin

    Nedostatak: Ariboflavinoza

  • Vitamin B3 nikotinska kiselina

    Viak B vitamina se lako izbacuje urinom.

    Pelagra (pelle, panski): 1. dermatitis,

    2. dijareja,

    3. demencija.

  • Da li treba uzimati kompleks vitamina B u

    obliku suplemenata?

    Ako se unose B vitamini, vano je uzimati itav kompleks vitamina B, jer visok unos

    samo jednog utie na poveano izbacivanje svih drugih.

    Uticaj vitamina B najvei je na:

    -nervni sistem,

    -kou, kosu i nokte,

    -sluznicu creva,

    -krv.

    Zato?

  • Vitamin B5 pantotenska kiselina

    Nedostatak: ne javlja se!

    Vitamin B6 -

    piridoksin

    Nedostatak: anemija, dermatitis,

    neuroloki poremeaji

    Bez njega bi sve aminokiseline

    bile esencijalne

  • Vitamin B9 folna kiselina

    Sinteza sastavnih delova DNK molekula.

  • Vitamin B7 biotin Vitamin B12 - kobalamin Kobalamin se apsorbuje iz creva,

    ukoliko je prethodno vezan za

    unutranji faktor, koji se sintetie u sluznici eluca.

    Nedostatak: psihiki poremeaji i anemija.

    Nedostatak: gubitak kose, svrab

    koe, konvulzije, nervni poremeaji.

  • PREPORUKE ZA OUVANJE VITAMINA U HRANI

    -Koristite svee voe i povre

    -Drite namirnice u friideru ili zamrzivau, smrznute imaju vie vitamina nego konzervirane

    -Minimalizujte zagrevanje

    -Izbegavajte dodavanje sode

    bikarbone povru da bi povratilo boju

    -Minimalno ljutite i secite voe i povre

  • Vitamin E

    ANTIOKSIDANS!

    ta su to slobodni radikali?

    Kako se meri

    koliina vitamina E u krvi?

  • Da li znate ta je izvor slobodnih radikala?

  • Vitamin E titi od ueglosti Toksinost: 1. krvarenje,

    2. alergije (kozmetiki preparati)

  • Vitamin A

    1. preformirani vitamin A retinoidi,

    2. provitamin A karotenoidi.

  • Uloge i toksinost

    Nedostatak:

    nono slepilo (reakcija oka na svetlost)

    poremeaj epitela organa (stanje koe, sluzokoe)

    poremeaj rasta

    poremeaj imunog sistema

    poremeaj reproduktivne sposobnosti.

    Upotreba: kancer koe, prostate, PMS, akne, astma.

    Toksinost: bolovi u zglobovima, gubitak kose, oteenje jetre.

  • Koliko je rasprostranjen nedostatak

    vitamina A?

    Nedostatak vitamina A u ishrani je problem u nerazvijenom svetu,

    gde svake godine oko 100 000 dece izgubi vid.

  • Vitamin D

    Moe se stvarati u organizmu!

    ta se deava ako preterujemo sa sunanjem?

  • Nedostatak vitamina D

    osteporoza (odrasli)

    rahitis (deca)

    Toksinost: munina, povraanje, bolovi u kostima, svrab,

    poremeaj rada srca.

    Rahitis

    Hipervitaminoza D

  • Vitamin K

    Henrik Dam sa Univerziteta u Kopenhagenu je

    1929. godine vrio eksperiment nad piliima koji ukljuuje holesterol restriktivnu dijetu.

    Deficit vitamina K danas nije est i javlja se uglavnom kod starijih i alkoholiara.

    Na slici, hemoragijski

    sindrom zbog nedostatka

    vitamina K.

  • Rezime

    Umorni ste?

    Skloni ste depresiji?

    Imate este i uporne infekcije?

    Moda vam nedostaju vitamini?

    Da li jedete proizvode od

    celog zrna?

    Da li jedete dovoljno voa i povra?

    Da li jedete ribu i nemasno

    meso?

    ito (fitinska

    kiselina)

    jaja (fosfoprotein)

    spana (oksalna kiselina)

    aj (fenole)

    mleko

    (Ca, P)

  • Kandidati za vitaminske i mineralne

    suplemente

    1. osobe na veitim dijetama (Fe, Zn, Ca) 2. vegani i striktni vegetarijanci (B12, B2, Ca, vit. D, Fe, Zn)

    3. udljiva deca 4. puai (vit. C) 5. alkoholiari (vit. B grupe i vit. C) 6. osobe koje uzimaju lekove (osobe koje uzimaju Bactrim folna

    kiselina,

    oralni kontraceptivi vit. C i B, Mg i Zn, aspirin vit. C i Fe....) 7. trudnoa (folna kiselina) 8. razne bolesti (anemija Fe).

  • ta vitamini ne mogu?

    ne mogu zameniti ishranu!

    ne mogu neutralisati viak masti i eera koji unesete!

    ne mogu kompenzovati nedostatak fizike aktivnosti!

    ne mogu uticati na sagorevanje masti!

    ne mogu pojaati mentalnu ili psihiku aktivnost, kao ni fiziku snagu!

    ne mogu leiti nijednu ozbiljnu bolest!

    Ukratko: ako vam je dobro, ne mogu vam pomoi da vam bude bolje!

  • Minerali

    ta su minerali i koja je njihova uloga?

    ta utie na preuzimanje minerala iz hrane?

    Kako se izluuju iz organizma?

    Vitamini: svi esencijalni, ali

    minerali: od 60 22 esencijalna.

  • Podela minerala

    1. Glavni minerali

    2. Oligoelementi:

    esencijalni (Fe, I, Zn, Cu, Se, Mn, Mo)

    neesencijalni

    Povei namirnicu sa mineralom

  • Kalcijum i fosfor

    Kalcijum utie na:

    koagulaciju krvi,

    prenos impulsa putem nerava,

    kontrakciju miia,

    kontrolu krvnog pritiska.

    Kalcitonin (titna lezda) , a parathormon (paratitna lezda) .

    Fosfor je metaboliki blizanac, koji se nalazi u velikom broju namirnica.

    Nedostatak uzrokuje

    rahitis ili osteoporozu.

  • Kalcijum i fosfor

    Preporuljivo je unositi kalcijum/fosfor 1,5/1, ili ak 1/1. Previe fosfora osteopoza.

  • Natrijum

    Hormon nadbubrene lezde kontrolie izbacivanje natrijuma i

    kalijuma.

    Preporuka: do 2400 mg

    dnevno.

    Dodavanje soli hrani je

    jeftin nain za poboljanje ukusa i produenje roka namirnica.

  • Kalijum

    Intraelijski mineral za regulaciju osmotske

    ravnotee (natrijum se nalazi van elije).

    Uloga:

    1. krvni pritisak

    2. nervni impulsi

    Preporuka: 2000-4000 mg.

    Za bubrene bolesnike oprez (K, Na i P)!

  • Magnezijum

    nalazi se u zelenom lisnatom

    povru (hlorofil ga sadri).

    Uestvuje u preko 300 procesa od stvaranja energije do

    formiranja DNK lanaca.

  • Gvoe 70% u sastavu hemoglobina

    teko se preuzima iz namirnica biljnog porekla.

    Uloga?

    Potrebe?

  • Jod

    1920. godine utvreno je da se guavost moe spreiti uvoenjem joda u ishranu, pa je prva vajcarska poela da uvodi jodiranu so.

    Prema tome, najvei izvor joda u ljudskoj ishrani je jodirana kuhinjska so (1mg joda

    na 10g soli).

  • Cink

    Nedostatak cinka je uoen kod ljudi u Iranu i Egiptu, 1960. godine, kao patuljast rast i poremeaj razvoja seksualne funkcije.

    Uzrok nedostatka je bila nepravilna ishrana, bez mesa i unoenje hleba bez kvasca. Kvasac smanjuje aktivnost fitinske kiseline i omoguava apsorpciju cinka.

  • Selen

    U jednom delu Kine ljudi boluju od specifinog oblika kardiomiopatije, zbog nedostatka selena, jer

    se hrane iskljuivo ivotinjama koje su uzgojene na tlu siromanom selenom.

  • Fluor

    1900. godine u

    jugozapadnoj Americi,

    zubari su primetili bele

    mrlje po zubima ljudi

    koji nisu imali nijedan

    karijes u ustima. Voda

    koju su pili ljudi u toj

    oblasti bila je bogata

    fluorom.

  • HVALA NA PANJI